Najnovije
Priča
18 mart 2024
Osnaživanje kroz socijalni rad: Izgradnja održivih društava kroz podršku najranjivijima
Doznajte više
Priča
12 mart 2024
Dvije godine od početka rata u Ukrajini, UNHCR poziva Bosnu i Hercegovinu da dodjeli odgovarajući status ukrajinskim izbjeglicama u zemlji
Doznajte više
Saopštenje za medije
20 februar 2024
Nastavak aktivnosti ka smanjenju rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini
Doznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Bosni i Hercegovini
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.
Događaj
07 juli 2023
Poziv za podnošenje prijava u okviru projekta „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“
Osnovne informacije
Poziv za podnošenje prijava provodi se u okviru projekta pod nazivom „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“ (TCP/BIH/3804), a finansira se iz Programa tehničke saradnje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Cilj projekta je podrška jačanju institucionalnih kapaciteta u ruralnom razvoju i planiranju razvoja zajednice, programiranju, koordinaciji i implementaciji na kantonalnom i opštinskom nivou u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje intervencije
U okviru projekta TCP/BIH/3804 u Republici Srpskoj u pripremi je sedam planova poljoprivrednog i ruralnog razvoja, a dva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema Planovima održivi razvoj ruralnih zajednica je od vitalnog značaja za stvaranje trajnih pozitivnih promjena u zemlji. Dobro planiranje i strategija na lokalnom nivou imaju za rezultat ciljane intervencije javnog sektora i rashode vezane uz ruralni razvoj i poljoprivredu, što dugoročno dovodi do poboljšanog održivog upravljanja prirodnim resursima i boljeg ekonomskog blagostanja ruralnih zajednica.
Projekt se realizuje u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Gradu Zvorniku u Republici Srpskoj – sve ove lokalne vlasti su se obavezale na izradu i kasnije usvajanje Lokalnih planova poljoprivrede i ruralnog razvoja slijedeći smjernice i podršku FAO-a.
Poljoprivreda ima stratešku ulogu u osiguravanju zapošljavanja, prehrane i sigurnosti snabdijevanja hranom u ciljnim opštinama. Prerada na poljoprivrednim farmama i direktna prodaja posrednicima su glavni marketinški kanali za poljoprivredne proizvođače na projektnim područjima, a u cilju jačanja tržišne pozicije primarnih proizvođača potreban je niz intervencija u vrijednosnom lancu prioritetnih poljoprivrednih proizvoda na projektnim područjima.
U Republici Srpskoj ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilotiranju finansiranja nekoliko manjih demonstracionih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definisanim u Lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja opština navedenim u nastavku:
Osmaci: Opština se prostire na površini od 78,10 km². Opština Osmaci nalazi se u istočnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u regiji koja je regionalno poznata kao Srednje Podrinje ili regija Birač. Korištenjem podataka Popisa iz 2013. godine utvrđeno je da je ukupan broj stanovnika 5.546. Prema statističkim podacima, na području opštine živi 1.675 domaćinstava, od kojih se sva domaćinstva, kao što je već spomenuto, nalaze na području koje je klasificirano kao ruralno. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 58 godina. Poljoprivreda regije uglavnom uključuje proizvodnju za vlastite potrebe i djelomično proizvodnju za vlastite potrebe. Rascjepkanost zemljišta, nedostatak poljoprivrednih mašina i tehnologija, napuštena zemljišta, iseljavanje iz ruralnog područja i negativni demografski trendovi glavne su prepreke razvoju poljoprivrede. Proizvodnja i distribucija malina te pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Osmacima.
Grad Zvornik: Zvornik se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Grad Zvornik leži na istočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini od 146 m. Površina grada Zvornika iznosi 382 km2. Koristeći podatke Popisa stanovništva iz 2013. godine na području grada Zvornika živi 54.407 stanovnika. Prema statističkim podacima, na gradskom području živi 17.690 domaćinstava, od čega možemo pretpostaviti da 80% čine seoska domaćinstva. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 59 godina. Prehrambeni sektor u ovom gradu jedan je od najjačih u projektnom području. Usprkos relativno visokoj proizvodnji, mali i srednji poljoprivrednici suočavaju se sa sličnim ograničenjima kao i u malim opštinama: snažnim fokusom na primarnu proizvodnju i izazovima vezanim uz skladištenje i stavljanje na tržište proizvoda. Organska i konvencionalna proizvodnja i prerada voća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti u gradu Zvorniku.
Višegrad se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Površina Višegrada iznosi 448 km2. Koristeći podatke iz popisa iz 2013. godine u Višegradu živi 10.118 stanovnika. Ukupno ruralno stanovništvo iznosi 5.289 ili 49,6%. Usprkos ubrzanom razvoju urbanog turizma na području ove opštine, ovaj rast se nije proširio na ruralna područja i poljoprivredni razvoj, a glavni razlog su migracije iz ruralnih područja i negativni demografski trendovi. Proizvodnja i distribucija malina, uzgoj u plastenicima i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Višegradu.
Rogatica: Opština Rogatica nalazi se u sredini istočnog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, na površini od 645,92 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rogatica iznosio je 10.302. Oko 40% stanovništva živi u ruralnom dijelu opštine. Ovo je najveća poljoprivredna površina unutar lokacije projekta u smislu resursa i intenziteta proizvodnje. Međutim, usprkos dobroj bazi resursa, postoji nizak stepen finalizacije proizvoda i dodane vrijednosti. Proizvodnja i zaštita geografskog identiteta za Rogatički krompir su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti kao i proizvodnja i prerada mesa u sistemu krava-tele i proizvodnja i prerada mlijeka.
Rudo: Teritorija opštine Rudo nalazi se na trostrukoj granici Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Područje je izrazito brdovito i planinsko sa selima raštrkanim i ispresijecanim planinskim prijevojima, na površini od 344 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rudo iznosio je 7.578 stanovnika u 89 pridruženih naselja. Seosko stanovništvo broji 6.203 stanovnika ili 77,9% od ukupnog broja. Usprkos skromnoj resursnoj bazi, malom broju poljoprivrednih farmi i niskom ekonomskom razvoju, opštinu odlikuje snažna poljoprivredna zadruga i dobri projekti uspostavljenih lanaca vrijednosti u proizvodnji malina i preradi mlijeka, koje treba dalje razvijati.
Proizvodnja i distribucija malina, proizvodnja i prerada mlijeka i ruralni turizam su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti u Rudom.
Foča: Opština Foča nalazi se u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, u okviru entiteta Republika Srpska. Foča se nalazi na obalama rijeke Drine. Opština Foča obuhvata površinu od 1.115 km2. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine opština je imala 18218 stanovnika. U ruralnim područjima živi 7.051 ili 38,6% stanovništva. Opština, koja leži u srcu nacionalnog parka i koja ne iskorištava dovoljno veze koje se mogu razviti između poljoprivrede i turizma, treba ojačati lance vrijednosti u voćarstvu i proizvodnji mesa i mlijeka kroz poboljšanje tehnologije proizvodnje i prerade.
Proizvodnja i prerada mlijeka i mesa te šljiva i malina i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Foči.
Gacko: Opština Gacko nalazi se na jugoistoku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Po nadmorskoj visini to je najviši planinski dio Hercegovine, s prosječnom nadmorskom visinom iznad 1000 m. Nadmorska visina naselja Gacko iznosi 956 m. Površina opštine iznosi 736 km². Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Gacko iznosio je 8.710 stanovnika u 71 naselju. Od ukupnog broja stanovnika 40% živi u ruralnim dijelovima opštine. Gacko je tipična planinska opština s prepoznatljivim životinjskim proizvodima koji lako pronalaze svoje mjesto na tržištu, ali koji bi trebali biti brendirani i zaštićeni, kako bi dodatna vrijednost i korist za proizvođača bila veća.
Proizvodnja Gatačkog kajmaka i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Gacku.
U Federaciji Bosne i Hercegovine ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilot finansiranju nekoliko manjih demonstracijskih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definiranim Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje od 2023. do 2027. godine za Unsko-sanski kanton i Lokalnim planom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje 2023. godine.-2027. godine Grada Bihaća:
Unsko-sanski kanton: Unsko-sanski kanton nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine i sa površinom od 4.125 km2 pokriva 15,8% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno 8,1% ukupne teritorije BiH. U teritorijalno-političkom sistemu ovaj kanton pokriva osam jedinica lokalne samouprave (opština/gradova): Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša. U 2021. godini područje Kantona bilo je naseljeno s 264.248 stanovnika, od čega je 13,42% mlađe od 14 godina, a 14,35% starije od 65 godina. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, na području Unsko-sanskog kantona živi ukupno 78.255 domaćinstava, od čega se 60,98% ili 47.718 domaćinstava nalazi u ruralnim naseljima, a 39,02% ili 30.537 domaćinstava u urbanom dijelu Kantona. Povoljni klimatski uslovi i raspoloživi zemljišni resursi omogućavaju veći broj poljoprivrednih proizvodnja, ali kao i u većem dijelu BiH, poljoprivredni sektor se suočava sa brojnim problemima kao što su male farme, loša opremljenost i nizak tehničko-tehnološki nivo proizvodnje.
Proizvodnja i prerada mesa i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Unsko-Sanskom Kantonu.
Grad Bihać: Grad Bihać se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, administrativno pripada entitetu Federacije Bosne i Hercegovine i on je administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar. Grad Bihać zauzima površinu od 900 km2, što je 21,8% teritorije Unsko-sanskog kantona i 1,7% Bosne i Hercegovine. Prosječna nadmorska visina iznosi 224 metra; veći dio teritorija Grada nalazi se na terenima do 600 m nadmorske visine, a njegov se manji dio nalazi u planinskoj i brdsko-planinskoj zoni na nadmorskoj visini od preko 900 metara. U 2021. godini u Gradu Bihaću je živilo ukupno 55.291 stanovnika. Prema podacima popisa iz 2013. godine na području Grada Bihaća živjelo je ukupno 18.293 domaćinstva, od čega se 26,66% ili 4.877 domaćinstava nalazilo u ruralnim naseljima, a 73,34% ili 13.416 domaćinstava u urbanom dijelu Grada. Poljoprivredna proizvodnja važan je dio ekonomije Grada, a posebno proizvodnja povrća i mlijeka, a u posljednje vrijeme proizvodnja meda je doživjela posebnu ekspanziju.
Proizvodnja i distribucija povrća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti za grad Bihać
Sve ove opštine i gradovi u većoj ili manjoj mjeri karakterizira velika prostorna raspršenost, nedostatak organizacije poljoprivredne proizvodnje i slabo razvijeni lanci vrijednosti. U smislu poboljšanja lanca vrijednosti identificirana su dva smjera. Jedan smjer odnosi se na proizvodnju, koju karakterizira nizak nivo proizvodne tehnologije, niski prinosi, nedostatak opreme i mehanizacije, nedostatak znanja i pristupa znanju i informacijama. Drugi smjer odnosi se na preradu, koja se u većini slučajeva odvija na farmi i koju obavljaju žene, gdje postoji nedostatak provjere kvalitete i sigurnosti, nedostatak adekvatne ambalaže, što rezultira isključivanjem tradicionalnih proizvoda iz formalnih marketinških kanala.
Visoka uključenost žena u ručne aktivnosti, kao i neplaćene poslove u domaćinstvu, uključujući rad na njegovanju, dovode do njihove ekonomske zavisnosti i nevidljivosti njihovog rada. Nedostatak mogućnosti zapošljavanja mladih u ruralnim područjima još je jedan izazov zbog ograničenog broja radnih mjesta s punim radnim vremenom u tim ruralnim područjima. To navodi mladu generaciju da se preseli u mjesta i gradove i čini da budu nesigurni u svoju budućnost. To ostavlja starija domaćinstva bez radne snage za proširenje poljoprivredne proizvodnje i čini da veća poljoprivredna domaćinstva imaju nedostatak sezonskih radnika što stvara potrebu za automatizacijom i digitalizacijom proizvodnog procesa.
Ovi ključni faktori stvaraju potrebu za poticanjem i podrškom najmarginaliziranijih grupa da učestvuju u intervenciji i imaju koristi od nje. Konkretno, potrebno je podržati mlade, žene, osobe s invaliditetom i druge u ključnim relevantnim područjima (relevantnim za mjeru dodjele bespovratnih sredstava) gdje već imaju istaknutu ulogu.
Održivi razvoj ruralnih područja ne može se uspješno ostvariti bez poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora, uključujući tehničko-tehnološku obnovu, podršku vrijednim ekonomskim inicijativama, podršku poljoprivrednim farmama, malim poljoprivrednim farmama i porodičnim farmama te lokalnom stanovništvu kroz programe dodjele bespovratnih sredstava za ruralni razvoj.
Tokom provedbe ovog projekta i pripreme LARD-ova, lokalni konsultanti FAO-a, u saradnji s privatnim sektorom i predstavnicima lokalne samouprave, definirali su aktivnosti za poboljšanje lanaca vrijednosti u svakoj od zajednica unutar projektnog područja koje bi trebale doprinijeti poboljšanju konkurentnosti proizvođača i proizvođačkih organizacija, ali i poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima.
Područje primjene i mjere
Prema lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja formuliranim u svakoj od ciljanih opština, postojeća proizvodnja u zajednicama ograničena je na primarne proizvode, dok je za povećanje prihoda lokalnog stanovništva ključno razviti vrijednosne lance. Sadašnji nivoi tehnologije i opremljenosti poljoprivrednog sektora u zajednicama zahtijevaju njihovu dalju podršku, što će u velikoj mjeri doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i stvaranju prihoda u zajednicama. Stoga je mjera usmjerena na podršku sljedećeg smjera kroz dvije podmjere:
Mjera 1: Ulaganja u alate i opremu za dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima:
Poljoprivredna oprema za preradu; male poljoprivredne mašine.
Oprema i alati za marketing, sortiranje i pakiranje.
Mjera 2: Ulaganja u infrastrukturu vezanu uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju:
Oprema za navodnjavanje, zelene kuće itd.
Svaki podnositelj zahtjeva se može prijaviti za samo jednu mjeru.
Teritorijalno područje primjene
Prihvatljivi projekti za bespovratna sredstva mogu se provoditi samo u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Grad Zvornik u Republici Srpskoj što su lokacije projekta koje su prethodno utvrdile i preporučile državne i entitetske vlade tokom razvoja Projekta tehničke saradnje TCP/BIH/3804 – „Podrška lokalnom planiranju razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja“.
Kandidati: Ko se može prijaviti?
Cilj male investicijske intervencije je ostvariti maksimalnu korist za lokalno stanovništvo, a ne samo pojedinca i zato će se smatrati prihvatljivima intervencije koje direktno ili indirektno donose korist većini zajednice.
Na ovaj poziv mogu se prijaviti udruženja, organizacije i sindikati proizvođača ili poljoprivrednika; zadruge, za koje je poljoprivreda glavno ili dodatno područje aktivnosti i druge vrste organizacija zasnovanih na članstvu, koje se, između ostalog, bave poljoprivredom i koje su zakonski registrovane i posluju na jednoj od lokacija u Bosni i Hercegovini navedenih u odjeljku 3, imaju bankovni račun, nisu u stečaju i nisu dobile istu vrstu alata/opreme u okviru druge bespovratne podrške tokom zadnje godine.
Trajanje projekata
Rok za realizaciju projektnih aktivnosti bespovratnih sredstava je 31. decembar 2023. godine.
Rok za dostavu prijava:
Rok za podnošenje prijava je 21. jula 2023. godine u 17:00 sati.
Obrazce za prijavu i dodatne informacije vezane za proceduru podnošenja prijave, možete pronaći u dokumentima ispod.
1 of 5
Saopštenje za medije
05 juli 2023
Predstavljanje zajedničkog projekta Ujedinjenih nacija: Žene pokretači razvoja u poljoprivrednim i ruralnim sredinama
Žene čine čak 49.8% populacije u ruralnim sredinama, a samo 38.3% žena su vlasnice ili suvlasnice poljoprivrednog zemljišta. Od aktivno zaposlenih žena u BiH, njih 20.5% radi u oblasti poljoprivrede, dok samo 18.3% poljoprivrednih imanja vode žene. Zajednički projekt UN Women BiH i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), koji finansira Švedska, ima za cilj da otkloni strukturalne barijere s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima kroz uvođenje tehnologija koje bi uštedjele vrijeme i olakšale njihov rad, kao i da predstavi inovativne izvore finansiranja. Kroz osposobljavanje žena u ruralnim područjima da se bolje nose sa specifičnim izazovima poslovanja u poljoprivredi, projekt će unaprijediti standarde života, kao i socio-ekonomski položaj porodica u ruralnim sredinama.
„Velika nam je čast što će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uzeti učešća u Upravnom odboru ovog projekta, i što ćemo pružiti našu ekspertizu u njegovoj implementaciji. Također nam je drago što ćemo imati priliku proširiti suradnju sa entitetskim ministarstvima pri kreiranju strategija za poljoprivredu koje će se posebno fokusirati na rodnu ravnopravnost“, rekao je Slobodan Cvijanović, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
„Danas tim Ujedinjenih nacija u BiH jača podršku ključnoj ulozi žena u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Dok nešto više od 20% žena u BiH radi u poljoprivrednim djelatnostima u ruralnim područjima, prema podacima Ekonomskog instituta Sarajevo (2018.), mnoge od njih su angažirane u aktivnostima nižeg lanca vrijednosti s manje ovlasti za donošenje odluka i profitabilnosti. Žene u ruralnim područjima stoga predstavljaju važan, ali još uvijek neiskorišten resurs ove zemlje. UN se raduje radu sa svim uključenim akterima, posebno ruralnim zajednicama, poljoprivrednim proizvođačima, vladinim institucijama, te samim ženama, na poboljšanju života žena u ruralnim područjima širom BiH, što će zauzvrat imati koristi za širi društveni i ekonomski razvoj zemlje“, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.
„Jednake mogućnosti za sve, uključujući rodnu ravnopravnost, važne su za Švedsku i sastavni su dio svega što podržavamo. Zato nam je zadovoljstvo finansirati ovaj projekat koji će osnažiti žene u poljoprivredi i ruralnim područjima da se bolje nose sa izazovima sa kojima se suočavaju. Cilj projekta je poboljšano okruženje za žene i djevojke koje se bave poljoprivrednim aktivnostima, te ih podržati u unapređenju njihovog socio-ekonomskog položaja“, rekla je Eva Gibson Smedberg, šefica Odjela razvojne saradnje pri Ambasadi Švedske u BiH.
Danas je također održan i sastanak projektnog Upravnog odbora kojeg čine predstavnici/e Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, kao i predstavnika/ca Švedske i UN agencija u BiH.
Ove aktivnosti dijelom su kontinuiranog rada UN Women na ekonomskom osnaživanju žena u BiH, kao i kontinuirane podrške ženama u poljoprivredi i u ruralnim sredinama, koje podržava Švedska. UN Women od 2021. godine radi na uspostavljanju saradnje u ovoj oblasti sa općinama/opštinama i gradovima diljem BiH iz oba bh. entiteta.
1 of 5
Priča
05 juli 2023
WHO 75: 75 Years in Service of Improving Public Health
The first half of the 20th century saw some of the most tragic and destructive global events in human history. Societies have suffered a devastating loss of lives, food scarcity, destroyed public health services, and an unprecedented number of displaced persons.
There were legitimate concerns that epidemic outbreaks would rapidly spread throughout the population, such as the one known as the Spanish flu at the end of the World War I, with estimated deaths ranging from 17 – to 50 million people.
In April 1945, leaders from around the world gathered in San Francisco, United States of America, to establish the United Nations. At the meeting, they also agreed on the creation of another global organisation, specifically devoted to global health rather than global politics, an organisation that would prevent and control disease so that everyone could attain health and wellbeing at the highest possible level.
The World Health Organization (WHO) was established three years later, with its constitution coming into effect on 7 April 1948, marked from then on as World Health Day.
The WHO Charter, or its constitution, states that health is a fundamental human right that every human being is entitled to "without distinction of race, religion, political belief, economic or social condition" and that "the health of all peoples is fundamental to the attainment of peace and security."
Public health has changed dramatically in the 75 years since the launch of the World Health Organization.
Over the past seven and a half decades, there has been extraordinary progress in protecting people from diseases and destruction, including smallpox eradication, reducing the incidence of polio by 99%, saving millions of lives through childhood immunisation, declines in maternal mortality, and improvement of health and well-being for millions more.
However, the successes so far do not mean that WHO’s work is finished. There are new, critical health threats, such as COVID-19 or climate change- related events, and these are expected to become more frequent and more severe. That is one of the reasons WHO is urging Member States to take action to place health high on the political and development agenda and increase investments in health.
The health workforce is critical. Continuous and increasing investments in education, skills, and decent jobs for health need to be prioritised to meet the rapidly growing demand for health and addressing changing health needs. Without drastic change, a shortage of 10 million health workers is projected by 2030, primarily in low- and middle-income countries.
"We have to work hard at coming together to confront these health threats. This means thinking beyond nationalistic priorities, it means coming together around joint priorities, and most importantly, it means supporting organisations like WHO that work for the collective good," stated Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, WHO Director-General.
One of the actions WHO has achieved, in collaboration with Member States, is taking action to promote health by preventing disease and addressing the root causes of ill health. This resulted that between 2017 and 2022, 133 governments increased an existing or introduced a new tax on products that harm health, such as tobacco and sugary drinks.
What’s in the future for WHO?
At this year’s Seventy-sixth World Health Assembly, the UN agency’s decision-making body, Dr Ghebreyesus, WHO Director-General, warned that the end of COVID-19 as a global health emergency is not the end of COVID-19 as a global health threat, urging countries to prioritise primary healthcare as the foundation of universal health coverage.
"The COVID-19 pandemic has shown that protecting health is fundamental to our economies, societies, security and stability," said the WHO Director-General.
Learning from the worst pandemic in recent history, WHO stands ready to support the world's countries as they negotiate a pandemic accord, the revision of the International Health Regulations (2005), and other financial, governance, and operational initiatives to prepare the world for future pandemics.
Over the past five years, WHO has invested in science and digital health, creating a science division. The investment has come at the time when science is under sustained attack every day. Disseminating evidence-based and scientifically underpinned information is of the utmost importance. Countries must protect the public from misinformation and disinformation, the results of such actions are still alive in our minds and even in our lives still. The future of health depends on how well all of us, together, power health through science, research, innovation, data, digital technologies and partnerships.
"The history of WHO demonstrates what is possible when nations come together for a common purpose," said Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, who has led the organisation through the COVID-19 pandemic.
1 of 5
Priča
13 juni 2023
LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers must feel safe and accepted
Local community as a whole must send a message to LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers that they are welcome in BiH, safe and accepted.
Even though BiH government, civil sector and local community are giving their best to welcome LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers, there are still some challenges that we are all facing as a community.
“In the year when the humankind is marking the 75th anniversary of the Declaration of Human Rights, when we think that a lot has been done, we are still facing certain challenges. For example, among asylum-seekers, same sex couples are not recognized as families, and are often put in different accommodations far away from each other,”
said Gabrijela Rubić, Project Manager at UNHCR’s partner Bosnia and Herzegovina Women’s Initiative (BHWI), during a panel discussion organized by BiH Pride March with support from UNHCR.
The discussion followed a screening of a Mexican film Luciernagas (Fireflies), which depicts a deeply human story about a young gay man who fled from persecution in Iran and ended up living in the limbo of exile, far from everything he knows, in the tropical port town of Veracruz, Mexico. While dealing with the distance between himself and his loved ones, he began to discover a new life, and started to integrate into the new community.
“Throughout our long-term experience working with refugees and asylum-seekers, including with LGBTIQ+ persons, we have seen many similar cases like in the film. Some scenes from the film reminded me of situations we had with refugees who thought us how to dance Salsa while we thought them how to dance Bosnian ‘kolo’,” said Rubić.
LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers feel alone in often homophobic environments. They often fear for their safety, fear from rape threats and are additionally isolated.
“We need to invest in constant education of a wider community,” said Marija Šarić, Project Manager at NGO Wings of Hope, concluding that all parts of our community have responsibility to provide hospitality to all refugees.
“The workshop that we had last year with LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers and local community, with support from UNHCR, had provided a safe environment for those people and an environment where they felt accepted. Many of them felt uncomfortable going back to their temporary accommodations afterwards. This shows that civil sector and donor community should invest additional efforts in similar activities and projects that will ensure that these people feel physically safe and accepted,” said Mirjana Gavrić, psychotherapist.
1 of 5
Priča
30 juni 2023
Macdonald: Media freedom is of central importance for UN in BiH and the world
The Resident Coordinator of the United Nations in Bosnia and Herzegovina, Ingrid Macdonald, noted Monday at the conference 'Media Innovation and Trends - Media Freedom and Shaping the Future of Media' organized by the FBiH News Agency (FENA) in Sarajevo that media freedoms are a topic that is of central importance for the United Nations not only in Bosnia and Herzegovina but around the world.
“This is something we're working on and support, not only as representatives of the UN Secretary-General in BiH but also UNESCO, the Office of the High Commissioner for Human Rights and others,” said Macdonald, who was the keynote speaker of the first panel at the conference.
Concerned about the situation in which the media and journalists are at the global level, she stated that the UN has established a comprehensive Plan of Action for the Safety of Journalists to end impunity for crimes committed against them.
“We're not just talking about physical attacks, but also online, economic and legal attacks. There are many ways to attack and threaten journalists,” Macdonald said.
In recent statements during World Press Freedom Day, she recalled, the UN Secretary-General emphasized the need to address attacks on journalists and stressed the importance of halting attacks on those who speak the truth.
“Unfortunately, we didn't notice that the situation at the global level has improved. Journalists and truth are still and to an increasing extent victims,” she said.
As an example, she cited the Covid-19 pandemic campaign, where there is great concern that facts are being misinterpreted, used and abused.
“This is often seen here on the political side, but also in other areas, such as climate change. Not only are journalists attacked, but also scientists, doctors, technicians and others. This causes great concern of the UN,” said Macdonald.
Speaking about Bosnia, she said that the latest developments on the political scene, especially the proposed criminalization of insult and slander, cause concern, and that this could be used to suppress critical voices in the media and among journalists.
She added that the comments of UN Special Rapporteurs on freedom of opinion, expression, freedom of peaceful assembly and association, especially the criminalization of insults, are definitive and explicit in terms of democratic standards, and freedom of expression is very important, and it is necessary to achieve that balance.
“It is important that the authorities withdraw the proposed draft amendments and the criminalization of defamation and insults because they are contrary to the standards,” Macdonald noted.
The UN office in BiH, she said, published a comprehensive report on the safety of journalists, and does so continuously in order to highlight the importance of the topic.
“Many will say that there are numerous challenges that journalists face in performing their work. Not only are there political pressures on the media that are noticeable, but also economic pressures, verbal attacks, threats, online and judicial harassment, limiting the right to access information,” she stressed.
She concluded by saying that the UN is fully dedicated to providing support and facilitating journalists’ work in BiH, ensuring better protection of journalists in a more favourable environment for the media.
1 of 5
Priča
19 mart 2024
Osnaživanje kroz socijalni rad: Izgradnja održivih društava kroz podršku najranjivijima
Kako bi ojačao ove centre, projekat “Unapređenje društvene kohezije kroz saradnju u oblasti pružanja lokalnih usluga u Bosni i Hercegovini (SPSC)” angažirao je 18 volontera u devet općina/opština koji aktivno djeluju u različitim sferama kao podrška centrima za socijalni rad i službama za socijalnu zaštitu.U Bosanskom Petrovcu ranije nije postojalo logopedsko savjetovalište. Uz pomoć SPSC projekta, kojeg finansira Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF), a provode Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u ime Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini., omogućeno je pružanje neophodne podrške osobama svih dobnih uzrasta koje se suočavaju sa komunikacijskim izazovima.“Kao osoba čije je usmjerenje logopedija, radim sa djecom i odraslima koji se susreću sa komunikacijskim poteškoćama. Obzirom na veliki broj istih koje se javljaju u različitim dobnim uzrastima, sa korisnicima sam provodila razne aktivnosti i sticala nove prakse. Od procjene, intervencije, stimulacije pa sve do individualnih i grupnih oblika rada, jer upravo navedenu pomoć i podršku u našoj zajednici ne mogu dobiti u drugim institucijama. Ovakav rad zahtijeva strpljenje, kreativnost, kontinuiranost i prilagodljivost kako bi se svakoj osobi pružila adekvatna podrška u razvoju komunikacijskih vještina, te odgovorilo individualnim potrebama svake osobe,” navodi Senija Ferizović, UN volonterkaSpoznaja o tome koliko je samo dijeljenje problema često dovoljno za poboljšanje emocionalnog stanja pojedinca ukazuje na nužnost kontinuirane podrške u zajednici.“Primijetila sam koliko je toplina, ljubaznost i podrška važna svim korisnicima i korisnicama Centra. Mnogima od njih je dovoljno samo podijeliti svoje probleme kako bi se osjećali bolje. S obzirom na veliki broj korisnika/ca koji traže pomoć, uposlenici/e Centra za socijalni rad nose veliki teret. Zato vjerujem da je ovaj projekat izuzetno koristan, obzirom da pruža vrlo vrijednu pomoć centrima. Nadam se da će se i ubuduće pojavljivati slične prilike za podršku i olakšanje njihovog rada,” ističe Adema Čarkić, UN volonterka iz Ključa.Ispomoć u pravnoj službi bila je od velikog značaja za Drvar.„Za našu Službu sam izradila mnoga rešenja u toku svog dosadašnjeg rada koja su se odnosila na različite pravne poslove i angažmane. Rad sa strankama i upoznavanje sa stanjem i potrebama u našoj opštini doprinijeli su u tome da postanem bliža sa ljudima i dobijem priliku za nešto drugačije upoznavanje sa životom u svojoj Opštini koji žive oni najranjiviji u našem društvu. Paralelno sam uključena u dogovore vezane uz uređenje i otvaranje Centra za socijalni rad, koji još uvijek ne postoji u našoj opštini. To predstavlja veliki korak naprijed koji je omogućio SPSC projekat,“ kazala je Maja Pilipović, UN volonterka iz Drvara.Volonteri su, pored pružanja pomoći, dobili i priliku za sticanje novih znanja u okviru svog angažmana na projektu.„Ranije nisam imao priliku za direktnu komunikaciju sa korisnicima/cama centra. Sada, kroz svakodnevni rad, ali i kroz istraživanje koje je proveo UNDP o mapiranju socijalnih usluga, u kojem sam učestvovao direktno na terenu, susreo sam se sa mnogim pričama, sudbinama i stvarnim potrebama ljudi. Unaprijedio sam i neke svoje lične vještine i znanja u komunikaciji, kao i radu u bazama podataka socijalnih usluga“ rekao je Haris Bašić, UN volonter iz Glamoča.Prednosti ovakvog projekta u lokalnoj zajednici su brojne, potcrtava UN volonter Nino Šapina iz Livna.“Dio sam projekta koji donosi dobrobit za sve nas i ogromnu nadu za jedno novo i bolje sutra, kako kroz unapređenje socijalnih usluga, tako i kroz infrastrukturne komponente. Naša uloga kroz ovaj projekt zaista ima dubok uticaj na oblikovanje samog društva unutar lokalnih zajednica. Sretan sam jer vidim konkretne pomake unutar centra za socijalnu skrb u kojem sam angažiran i vjerujem da će uslovi u budućnosti biti još bolji za naše štićenike.”Socijalni rad igra važnu ulogu u izgradnji održivih društava. Fokusirajući se na rješavanje različitih izazova koji utječu na pojedince i zajednice, socijalni radnici pružaju podršku prvenstveno onim najranjivijim i osnažuju ih kako bi poboljšali svoju opću dobrobit i kvalitetu života.Kroz angažman volontera, SPSC projekat ne samo da pruža konkretne doprinose u zajednicama, već i omogućava lokalnim centrima za socijalni rad da efikasnije odgovore na potrebe svojih korisnika.
1 of 5
Priča
12 mart 2024
Dvije godine od početka rata u Ukrajini, UNHCR poziva Bosnu i Hercegovinu da dodjeli odgovarajući status ukrajinskim izbjeglicama u zemlji
Dok smo upravo obilježili drugu godišnjicu ruske invazije, ljudi u Ukrajini se svakodnevno suočavaju s teškoćama, prijetnjom od napada, strahom od neprijateljstava, odvajanjem od članova porodice, poremećajem života, obrazovanja, egzistencije. Ova zemlja bilježi prisilno raseljavanje i humanitarne potrebe koje u Evropi nisu bile viđene od Drugog svjetskog rata. Intenzivna neprijateljstva dovela su do razaranja i miliona protjeranih ljudi. Trenutno se skoro 6,5 miliona izbjeglica iz Ukrajine nalazi u raznim zemljama svijeta, od kojih je većina – oko 6 miliona, pronašla utočište širom Evrope. Uz to, skoro 4 miliona ljudi i dalje je interno raseljeno unutar Ukrajine, a sveukupno oko 14,6 miliona ljudi u Ukrajini – oko 40% stanovništva – treba pomoć za spasavanje života. Govoreći o situaciji u Ukrajini, koju je nedavno posjetio, visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi izrazio je zabrinutost, rekavši da, za razliku od prošle godine, situacija u Ukrajini više nije u fokusu svjetske pažnje. "Nekako postoji trend navikavanja na ukrajinske patnje", dodao je. Ne smijemo dozvoliti da ovaj rat postane još jedna zaboravljena kriza. Nikada ne smijemo prihvatiti, niti se naviknuti na patnju nevinih civila. Od početka invazije, hiljade ukrajinskih državljana doputovalo je u Bosnu i Hercegovinu, vjerovatno i u potrazi za zaštitom. Iako je velika većina u međuvremenu napustila zemlju, u Bosni i Hercegovini još uvijek boravi 213 ukrajinskih izbjeglica, a većinu njih velikodušno su ugostile zajednice u Čitluku i Međugorju. Od njihovog dolaska u Bosnu i Hercegovinu, UNHCR koordinira aktivnosti na podršci ukrajinskim izbjeglicama, prvenstveno sa Crvenim križem i drugim međunarodnim i domaćim akterima, osiguravajući efikasnu i pravovremenu pomoć. Međutim, najvažnija pomoć koja je ovim ljudima potrebna je adekvatan odgovor BiH vlasti u vezi sa njihovim statusom u zemlji. Do sada, za razliku od većine zemalja EU i nekoliko zemalja regiona, vlasti u BiH nisu dodijelile status tzv. privremene zaštite Ukrajincima koji bježe od rata. Ovo je specifičan status prilagođen situaciji u kojoj se nalaze izbjeglice iz Ukrajine. Umjesto toga, vlasti BiH su olakšale ulazak i boravak ukrajinskih državljana u Bosnu i Hercegovinu „iz humanitarnih razloga“, dodijelivši im status koji ne nudi pristup nikakvim osnovnim pravima (zdravlje, obrazovanje, rad, itd.). Ovaj status im nikada ne bi omogućio da legalno pristupe tržištu rada i postanu samoodrživi, ostavljajući ih u potpunosti ovisnima o humanitarnoj pomoći. Nedostupnost zdravstvene zaštite za tako ranjivu populaciju predstavlja ozbiljnu prepreku, imajući u vidu da su ogromna većina njih žene i djeca. S obzirom na produženu situaciju neizvjesnosti i potrebu za adekvatnom i efikasnom zaštitom osoba koje su izbjegle iz Ukrajine, države članice EU su se prošle godine složile da produže Direktivu o privremenoj zaštiti. Istu zaštitu treba obezbijediti i u BiH: Ministarstvo sigurnosti treba da pokrene zahtjev prema Vijeću ministara BiH za njezino usvajanje. Ako se to ne učini, ukrajinske izbjeglice mogu se osloniti samo na različite statuse koji ne osiguravaju adekvatnu zaštitu njihovih prava. Mi u UNHCR-u čvrsto vjerujemo da donošenjem ispravnih odluka, Bosna i Hercegovina, uz pomoć ključnih domaćih i međunarodnih organizacija, može pružiti adekvatnu podršku i pomoć kako bi osigurala da ugrožene ukrajinske izbjeglice ovdje uživaju punu zaštitu, te da nisu prinuđene da dalje nastave svoj put ka sigurnosti, izložene brojnim rizicima.
1 of 5
Priča
05 februar 2024
Pravovremenim djelovanjem i uz političku volju, Bosna i Hercegovina bi mogla biti prva zemlja u Evropi koja je riješila sve poznate slučajeve apatridije
Zamislite da se jednog dana probudite i odjednom shvatite da ne možete ići u školu, otići kod doktora, glasati, otvoriti bankovni račun, uzeti pasoš za putovanje ili se čak vjenčati. Nemate pristup osnovnim pravima, ne možete se slobodno kretati i možete biti pritvoreni u bilo kom trenutku. Kada umrete, nemate ni pravo na službenu sahranu i smrtovnicu. Ako imate djecu, možda nećete moći da upišete njihovo rođenje, dobijete izvod iz matične knjige rođenih ili druge identifikacione dokumente. Vi ste, u suštini, nevidljivi.
Nažalost, danas je za milione ljudi širom svijeta ovo tužna realnost, uglavnom zato što se vlasti ne bave ovim pitanjem i ne suočavaju se sa svojim obavezama. Oni ne postoje na papiru. Oni ne “pripadaju”. Oni su “apatridi”, nijedna država ih ne priznaje kao državljane.
Posljedice apatridije su razorne. Ljudi bez državljanstva se suočavaju sa životnim propuštenim prilikama i razočaranjima. Ali, apatridija ne utiče samo na pojedince i porodice. Ona takođe ima duboko negativan uticaj na čitava društva. Apatridi, osobe bez državljanstva su lišene mogućnosti da doprinesu razvoju svojih okolina i onemogućava im se da ostvare svoj puni potencijal, što može rezultirati gubitkom bogatstva ljudskog kapitala jedne zemlje. Mi u UN-u čvrsto vjerujemo da se održivi razvoj najbolje ostvaruje u društvima koja su inkluzivna.
Apatridi se mogu naći u gotovo svakoj zemlji i u svim regijama svijeta, a većina živi u istoj zemlji u kojoj su rođeni. Države nemaju samo zakonsku obavezu da riješe situaciju ovih ljudi, već imaju i etičku i moralnu obavezu prema njima. Nikada ne zaboravimo – pravo na državljanstvo je osnovno ljudsko pravo.
UNHCR, agencija UN-a za izbjeglice, procjenjuje da je trenutno oko 6.100 ljudi bez državljanstva ili imaju neodređeno državljanstvo u Jugoistočnoj Evropi (JIE), uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo (S/RES (1999)). Mnogi od njih su postali lica bez državljanstva kao rezultat raspada bivše Jugoslavije, usljed administrativnih prepreka.
Međutim, vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) uložile su značajne napore da smanje broj osoba bez državljanstva, pokazujući snažnu opredijeljenost i napredak kroz mjere za jačanje zaštite osoba bez državljanstva i identifikaciju, smanjenje i sprječavanje pojave ovog fenomena. Kapacitet organizacija civilnog društva koje rade u ovom području rastao je paralelno, kao i njihova značajna stručnost i posvećenost. Kao rezultat toga, od 2014. godine, kada je UNHCR pokrenuo svoju globalnu kampanju protiv apatridije, #IBelong, 864 lica bez državljanstva u BiH steklo je državljanstvo ili ga je potvrdilo.
Trenutno su poznata samo 22 slučaja osoba bez državljanstva u BiH. UNHCR, kroz Udruženje Vaša prava BiH, podržava pružanje besplatne pravne pomoći licima bez državljanstva, te se zalaže za dalje olakšavanje rođenja i registracije državljanstva. UNHCR primjenjuje proaktivan pristup prema vlastima na svim nivoima, kako bi se identifikovalo i efikasno reagovalo na slučajeve lica bez državljanstva.
Apatridija se može riješiti blagovremenim akcijama i uz političku volju, a na kraju je na državama da poduzmu mjere za rješavanje svih poznatih slučajeva apatridije na svojoj teritoriji. Apatridija se može riješiti jednim potezom olovke, sve dok su vlade spremne poduzeti mjere za rješavanje problema.
Ako svi akteri udruže volju i napore, Bosna i Hercegovina bi mogla biti među prvim zemljama u Evropi koja će riješiti poznate slučajeve apatridije i, nadajmo se, olakšati procedure za rješavanje potencijalnih slučajeva u budućnosti. UNHCR već 25 godina podržava vlasti u pronalaženju rješenja za osobe bez državljanstva u BiH, te je, kao dio tima UN-a u BiH, spreman uložiti i dodatne napore za postizanje ovog cilja.
Biti bez državljanstva može značiti život bez izgleda ili nade, što se ponekad proteže kroz generacije. Okončajmo ovo stanje. Potrudimo se da niko ne bude ostavljen po strani.
1 of 5
Priča
12 decembar 2023
Korištenje Univerzalnog periodičnog pregleda kako bi se reafirmisala neotuđiva prava sadržana u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima
Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini
Daniel Hunn, ambasador Švicarske u Bosni i Hercegovini Desetog decembra smo proslavili Međunarodni dan ljudskih prava i obilježili 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Na taj dan 1948. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. To je bilo prvi put da je prepoznato na globalnom nivou da svako ljudsko biće, bez obzira gdje on ili ona živi, ima neotuđiva građanska, kulturna, ekonomska, politička i socijalna prava. U periodu od 75 godina od preuzimanja ove ključne obaveze, uspostavljeni su međunarodni sporazumi i mehanizmi, kao i domaći zakoni i institucije, kako bi se zaštitila ljudska prava, a u to je bila uključena i Bosna i Hercegovina. Jučer je u Ženevi visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava bio domaćin, zajedno sa Vladom Švicarske, događaja na visokom nivou, na kojem su Države članice i drugi akteri predstavili svoja obećanja i viziju za unaprijeđivanje uživanja ljudskih prava na globalnom nivou. Visoki komesar za ljudska prava pozvao je Države članice da obnove duh Deklaracije, kako bi obećanje iz Deklaracije o slobodi, jednakosti i pravdi za sve moglo postati stvarnost. Ovaj snažni poziv visokog komesara za ljudska prava je od vitalne važnosti, ako uzmemo u obzir dosad neviđenu kombinaciju kriza koje bjesne na svim stranama svijeta. Ono što je zajedničko svim ovim krizama su kršenja ljudskih prava i urušavanje ljudskih prava, a mnoge od njih su direktna posljedica nepoštivanja, zanemarivanja i kršenja ljudskih prava od strane vlasti. Svijet se suočava sa najvećim brojem sukoba od Drugog svjetskog rata – na svakom kontinentu, u svakoj regiji – uz vrtoglave gubitke ljudskih života, kao i ekonomske i socijalne udare. Ove godine su opasnosti vanrednog klimatskog stanja bile jasno vidljive, uz rekordno visoke temperature, devastirajuće suše i neukrotive šumske požare. Dezinformacije i govor mržnje poprimili su razmjere epidemije. Rasizam i diskriminacija su u porastu. Na svjetskom nivou, svaka treća žena je podvrgnuta fizičkom ili seksualnom nasilju. U Bosni i Hercegovini, svaka druga žena je pretrpila neki vid rodno zasnovanog nasilja. Vrijednosti iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i proisteklih instrumenata ljudskih prava predstavljaju fundamentalne, zajedničke vrijednosti čovječanstva. U ovim kriznim vremenima koja dijele ljude po mnogim osnovama, od suštinske je važnosti da se reafirmiše univerzalnost ljudskih prava koja je sadržana u Deklaraciji i koja predstavlja njenu srž – a to je priznanje da svaka osoba ima urođeno dostojanstvo. U januaru 2024. godine Bosna i Hercegovina će izvršiti svoj Četvrti univerzalni periodični pregled (UPP) situacije sa ljudskim pravima pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih nacija, međudržavnim tijelom koje se periodično sastaje u Ženevi. UPP je napravljen sa ciljem da poboljša ljudska prava svuda u svijetu. Ovaj proces uključuje izvještaj vlasti Bosne i Hercegovine, koji koordinira i priprema Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, kao i izvještaje Institucije ombudsmena za ljudska prava, organizacija civilnog društva i agencija, fondova i programa Ujedinjenih nacija. Ključni princip UPP-a je da mora biti participativan i inkluzivan. UPP pruža priliku za iskrenu ocjenu situacije sa ljudskim pravima u zemlji, postignutog napretka i neriješenih izazova. Takođe predstavlja priliku za dijalog između svih nivoa vlasti, unutar institucija, između organa vlasti, institucija i aktera civilnog društva, te između aktera civilnog društva. U suštini, pruža se prilika vladama da reafirmišu svoje obaveze u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima i posvećenost unaprijeđivanju i zaštiti ljudskih prava svih koji su pod njihovom jurisdikcijom. Kao rezultat Trećeg pregleda iz 2019. godine, Bosna i Hercegovina je primila 207 preporuka od drugih Država članica i prihvatila 204 preporuke. Većina ovih preporuka još uvijek nije provedena ili je samo djelomično provedena. Preporuke se uglavnom mogu vezati za prioritete Bosne i Hercegovine u pogledu pristupanja Evropskoj uniji, posebno u vezi konsolidacije vladavine prava, suočavanja sa prošlošću, riješavanja diskriminacije po svim osnovama, zaštite građanskog prostora. One se bave stavljanjem ljudi Bosne i Hercegovine, kao i njihovog dostojanstva, na prvo mjesto. Od kritične je važnosti da vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima intenziviraju napore na provođenju prethodnih preporuka iz UPP-a. Bitno je napomenuti da one u većini slučajeva odražavaju preporuke date Bosni i Hercegovini u proteklih nekoliko godina od strane tijela Ujedinjenih nacija za sporazume iz oblasti ljudskih prava, a koje su vezane za obaveze države u svojstvu potpisnice Sporazuma Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima i njihovih opcionih protokola. U 2023. godini smo opazili ozbiljno nazadovanje u vezi ljudskih prava, posebno u vezi prava na slobode izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, naročito u Republici Srpskoj, sa usvajanjem zakona koji rekriminalizuje klevetu i nacrta zakona koji predstavlja prijetnju organizacijama civilnog društva koje obavljaju posao od kritične važnosti za dobrobit društva. Takođe je dolazilo do stigmatizacije novinara i aktera civilnog društva, kao i nekažnjenih napada na borce za ljudska prava. Iako je Federacija Bosne i Hercegovine usvojila zakon o civilnim žrtvama rata koji je pozdravio veliki broj aktera civilnog društva, uključujući i udruženja preživjelih, i dalje postoji oklijevanje od strane političkih lidera da se pozabave prošlošću na konstruktivan način. Podjele se zloupotrebljavaju, narativi se sve više razilaze, te je napredak zaustavljen u mnogim oblastima. I dalje dolazi do revizionizma sukoba 1992.-1995., a isto važi za glorifikaciju ratnih zločinaca osuđenih od strane međunarodnih sudova. Očiti primjer toga je negiranje užasnih zločina, naročito genocida u Srebrenici. Takvi narativi podrivaju mir i spriječavaju Bosnu i Hercegovinu da ide naprijed. Švicarska stoji na čelu napora izgradnje mostova unutar institucija kao što su Ujedinjene nacije, uključujući i Vijeće za ljudska prava. Čvrsto vjerujemo da je osiguravanje ljudskih prava preduslov za dugotrajni društveni i ekonomski razvoj, mir i sigurnost, te pozivamo sve naše domaće partnere da zauzmu jasan stav u korist unaprijeđivanja i zaštite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
Daniel Hunn, ambasador Švicarske u Bosni i Hercegovini Desetog decembra smo proslavili Međunarodni dan ljudskih prava i obilježili 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Na taj dan 1948. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. To je bilo prvi put da je prepoznato na globalnom nivou da svako ljudsko biće, bez obzira gdje on ili ona živi, ima neotuđiva građanska, kulturna, ekonomska, politička i socijalna prava. U periodu od 75 godina od preuzimanja ove ključne obaveze, uspostavljeni su međunarodni sporazumi i mehanizmi, kao i domaći zakoni i institucije, kako bi se zaštitila ljudska prava, a u to je bila uključena i Bosna i Hercegovina. Jučer je u Ženevi visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava bio domaćin, zajedno sa Vladom Švicarske, događaja na visokom nivou, na kojem su Države članice i drugi akteri predstavili svoja obećanja i viziju za unaprijeđivanje uživanja ljudskih prava na globalnom nivou. Visoki komesar za ljudska prava pozvao je Države članice da obnove duh Deklaracije, kako bi obećanje iz Deklaracije o slobodi, jednakosti i pravdi za sve moglo postati stvarnost. Ovaj snažni poziv visokog komesara za ljudska prava je od vitalne važnosti, ako uzmemo u obzir dosad neviđenu kombinaciju kriza koje bjesne na svim stranama svijeta. Ono što je zajedničko svim ovim krizama su kršenja ljudskih prava i urušavanje ljudskih prava, a mnoge od njih su direktna posljedica nepoštivanja, zanemarivanja i kršenja ljudskih prava od strane vlasti. Svijet se suočava sa najvećim brojem sukoba od Drugog svjetskog rata – na svakom kontinentu, u svakoj regiji – uz vrtoglave gubitke ljudskih života, kao i ekonomske i socijalne udare. Ove godine su opasnosti vanrednog klimatskog stanja bile jasno vidljive, uz rekordno visoke temperature, devastirajuće suše i neukrotive šumske požare. Dezinformacije i govor mržnje poprimili su razmjere epidemije. Rasizam i diskriminacija su u porastu. Na svjetskom nivou, svaka treća žena je podvrgnuta fizičkom ili seksualnom nasilju. U Bosni i Hercegovini, svaka druga žena je pretrpila neki vid rodno zasnovanog nasilja. Vrijednosti iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i proisteklih instrumenata ljudskih prava predstavljaju fundamentalne, zajedničke vrijednosti čovječanstva. U ovim kriznim vremenima koja dijele ljude po mnogim osnovama, od suštinske je važnosti da se reafirmiše univerzalnost ljudskih prava koja je sadržana u Deklaraciji i koja predstavlja njenu srž – a to je priznanje da svaka osoba ima urođeno dostojanstvo. U januaru 2024. godine Bosna i Hercegovina će izvršiti svoj Četvrti univerzalni periodični pregled (UPP) situacije sa ljudskim pravima pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih nacija, međudržavnim tijelom koje se periodično sastaje u Ženevi. UPP je napravljen sa ciljem da poboljša ljudska prava svuda u svijetu. Ovaj proces uključuje izvještaj vlasti Bosne i Hercegovine, koji koordinira i priprema Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, kao i izvještaje Institucije ombudsmena za ljudska prava, organizacija civilnog društva i agencija, fondova i programa Ujedinjenih nacija. Ključni princip UPP-a je da mora biti participativan i inkluzivan. UPP pruža priliku za iskrenu ocjenu situacije sa ljudskim pravima u zemlji, postignutog napretka i neriješenih izazova. Takođe predstavlja priliku za dijalog između svih nivoa vlasti, unutar institucija, između organa vlasti, institucija i aktera civilnog društva, te između aktera civilnog društva. U suštini, pruža se prilika vladama da reafirmišu svoje obaveze u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima i posvećenost unaprijeđivanju i zaštiti ljudskih prava svih koji su pod njihovom jurisdikcijom. Kao rezultat Trećeg pregleda iz 2019. godine, Bosna i Hercegovina je primila 207 preporuka od drugih Država članica i prihvatila 204 preporuke. Većina ovih preporuka još uvijek nije provedena ili je samo djelomično provedena. Preporuke se uglavnom mogu vezati za prioritete Bosne i Hercegovine u pogledu pristupanja Evropskoj uniji, posebno u vezi konsolidacije vladavine prava, suočavanja sa prošlošću, riješavanja diskriminacije po svim osnovama, zaštite građanskog prostora. One se bave stavljanjem ljudi Bosne i Hercegovine, kao i njihovog dostojanstva, na prvo mjesto. Od kritične je važnosti da vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima intenziviraju napore na provođenju prethodnih preporuka iz UPP-a. Bitno je napomenuti da one u većini slučajeva odražavaju preporuke date Bosni i Hercegovini u proteklih nekoliko godina od strane tijela Ujedinjenih nacija za sporazume iz oblasti ljudskih prava, a koje su vezane za obaveze države u svojstvu potpisnice Sporazuma Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima i njihovih opcionih protokola. U 2023. godini smo opazili ozbiljno nazadovanje u vezi ljudskih prava, posebno u vezi prava na slobode izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, naročito u Republici Srpskoj, sa usvajanjem zakona koji rekriminalizuje klevetu i nacrta zakona koji predstavlja prijetnju organizacijama civilnog društva koje obavljaju posao od kritične važnosti za dobrobit društva. Takođe je dolazilo do stigmatizacije novinara i aktera civilnog društva, kao i nekažnjenih napada na borce za ljudska prava. Iako je Federacija Bosne i Hercegovine usvojila zakon o civilnim žrtvama rata koji je pozdravio veliki broj aktera civilnog društva, uključujući i udruženja preživjelih, i dalje postoji oklijevanje od strane političkih lidera da se pozabave prošlošću na konstruktivan način. Podjele se zloupotrebljavaju, narativi se sve više razilaze, te je napredak zaustavljen u mnogim oblastima. I dalje dolazi do revizionizma sukoba 1992.-1995., a isto važi za glorifikaciju ratnih zločinaca osuđenih od strane međunarodnih sudova. Očiti primjer toga je negiranje užasnih zločina, naročito genocida u Srebrenici. Takvi narativi podrivaju mir i spriječavaju Bosnu i Hercegovinu da ide naprijed. Švicarska stoji na čelu napora izgradnje mostova unutar institucija kao što su Ujedinjene nacije, uključujući i Vijeće za ljudska prava. Čvrsto vjerujemo da je osiguravanje ljudskih prava preduslov za dugotrajni društveni i ekonomski razvoj, mir i sigurnost, te pozivamo sve naše domaće partnere da zauzmu jasan stav u korist unaprijeđivanja i zaštite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
1 of 5
Priča
08 decembar 2023
Kako religijske zajednice mogu pomoći u borbi protiv nasilja nad ženama?
Imami, sveštenici, svećenici, vjeroučitelji/ce, ali i predstavnici/e različitih organizacija koje sarađaju sa religijskim zajednicama, kroz svoje svakodnevne obaveze i susrete sa vjernicima/ama mogu širiti poruku da nasilje nikada nije opcija.
Više od 200 vjerskih službenika i predstavnika/ca religijskih zajednica u BiH uzeli su učešće u nekim od brojnih aktivnosti koje Institut za populaciju i razvoj iz Sarajeva (IPD) i Centar za izgradnju mira iz Sanskog Mosta (CIM) provode od 2016. godine kako bi religijske zajednice postale dijelom sistemskog odgovora na rodno zasnovano nasilje. Aktivnosti koje uključuju i edukaciju vjerskih službenika o institucijama koje pružaju pomoć preživjelima i njihovo osnaživanje da prepoznaju nasilje u svojim sredinama, dio su projekta “Uključenost zajednice u smanjenje rodnih stereotipa i eliminaciju nasilja nad ženama” koji se provodi u saradnji s UN Women BiH i uz podršku Švedske.
U prethodnim fazama projekta vjerski službenici su razvili okvire za prevenciju i odgovor na nasilje za pravoslavnu i katoličku crkvu i islamsku zajednicu, a u novoj fazi radi se na razvoju okvira za jevrejsku zajednicu i protestanstsku crkvu. Ujedno, vjerski službenici su počeli provoditi aktivnosti koje su predložene u ovim dokumentima. Tako su, naprimjer, tokom prošlogodišnje kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, vjerski službenici iz lokalnih zajednica poslali poruke svojim sugrađanima/kama kako je važno osuditi nasilje nad ženama. Feđa Mehmedović, voditelj programa iz IPD-a, objašnjava da su se na ovaj način vjerski službenici uhvatili ukoštac sa mitovima i potaknuli značajnu raspravu.
“Ogroman broj ljudi je podržao tu kampanju, međutim bilo je i onih koji su bili protiv, koji su imali vrlo negativne komentare. Tu dolazimo do još jedne pozitivne promjene, to je diskusija na društvenim mrežama, gdje su ljudi koji su dali podršku uključivanju religijskih zajednica reagovali na negativne komentare. Tu se zapravo javno mnijenje uključilo u transformaciju društvenog stava”, objašnjava Mehmedović.
Vjerski službenici uključeni u ovu priču osnaženi su u raznim oblastima kao što su zagovaranje i odnosi s javnošću, a uspostavljena je i njhova saradnja sa ključnim institucijama koje se bave prevencijom rodno zasnovanog nasilja. Kao uspješan primjer, Mehmedović ističe činjenicu da je Centar za izgradnju mira postao dio multisektorskog tima koji se bavi ovim problemom u Općini Sanski Most. Ipak, kao najveći uspjeh izdvaja interes vjerskih službenika da se temi rodno zasnovanog nasilja intenzivnije posvete i razgovaraju o njoj.
“Upravo je ta njihova mobilizacija najveći rezultat. Na stranu što smo ispunili projektne ciljeve i indikatore, ono što je najvažniji rezultat je što vidite da i kada bismo zaustavili sve aktivnosti, oni nastavljaju dalje. Vrlo su posvećeni, znaju zašto to rade i sa posebnom empatijom pričaju o nasilju”, kaže Mehmedović.
Ideju podržalo i Međureligijsko vijeće BiH
Predstavnici i predstavnice Međureligijskog vijeća BiH (MRV BiH), također su dali svoj doprinos osnaživanju vjerskih službenika kroz učestvovanje u kampanjama, edukacijama i analizi kreiranih okvira za prevenciju. U ovoj organizaciji smatraju da podrška vjerskih službenika može biti ključna u stvaranju sredine koja osuđuje nasilje, a preživjele se ohrabruju da izlaze iz takvih situacija.
“Vjerski službenici mogu koristiti vjerske tekstove i vrijednosti kako bi osnažili zajednicu u odbacivanju nasilja i promovisali zdrave odnose. Takođe, imaju priliku pružiti podršku žrtvama, podstičući ih da potraže pomoć i ističući važnost sigurnosti u porodičnom okruženju”, smatra Ajša Kasumović Mahmutović, stručna savjetnica u ime Islamske zajednice u BiH, u MRV-u BiH. S njom se slaže i Slađana-Sarit Ninković Lekanić, stručna savjetnica u ime Jevrejske zajednice koja kaže da je uloga vjerskih službenika i organizacija koje rade sa crkvom i vjerskim zajednicama ključna jer ih građani vide kao osobe od povjerenja.
S njom se slaže i Slađana-Sarit Ninković Lekanić, stručna savjetnica u ime Jevrejske zajednice koja kaže da je uloga vjerskih službenika i organizacija koje rade sa crkvom i vjerskim zajednicama ključna jer ih građani vide kao osobe od povjerenja. “Ukoliko bi vjerski službenici kroz razgovor ukazali koliko je pogrešno vršiti nasilje nad ženom i djecom, građani bi shvatli koliko svaka vjera to osuđuje“, pojašnjava Ninković Lekanić.
U Međureligijskom vijeću BiH kažu kako su se u projekat uključili i zbog svoje dugogodišnje saradnje sa Centrom za izgradnju mira, ali i zbog toga jer im je stalo ne samo da rade sa vjerskim službenicima nego i da se bave svim društvenim problemima, pa tako i nasiljem nad ženama koje svaka religija osuđuje.
“Povezani smo da brinemo jedni za druge i da ljudima osvijestimo da su vrlo važni briga, povezanost i ljubav koje svaka vjera propagira, a osobito nultu toleranciju prema svakom obliku nasilja”, kaže Helena Martinović, stručna savjetnica u ime Katoličke crkve.
Uloga vjerskih službenika i predstavnika/ca organizacija koje rade sa religijskim zajednicama u prevenciji nasilja nad ženama dosad nije bila dovoljno prepoznata, dijelom i zbog nepovjerenja i neznanja. Mehmedović objašnjava kako su i u IPD-u u početku imali određeni strah od ovakve saradnje.
“Međutim, kada smo uspostavili prvu saradnju i počeli kroz različite aktivnosti da ih slušamo, vidjeli smo da postoje vjerski principi koji su u potpunom duhu prevencije. Zaštita žena i djece je obaveza vjernika, ne samo individualna nego i kolektivna”, kaže Mehmedović.
Ističe da je u religijskim učenjima također veoma važna kolektivna briga, a da je upravo osjećaj društvene odgovornosti nešto što je važno za suzbijanje nasilja. Svi oni koji su spremni osuditi preživjele trebaju postaviti sebi pitanje zašto neko nije prijavio nasilje.
“Jer preživjele se odlučuju na neprijavljivanje ne zbog sebe, nego zbog okruženja i straha, odnosno brige kako će to okruženje reagovati i da li će reagovati. Iz perspektive preživjele i društva to su poražavajuće okolnosti jer onog trenutka kad osoba koja je preživjela nasilje sumnja da li će je društvo zaštititi, vi kao društvo ste zapravo poraženi”, zaključuje Mehmedović.
1 of 5
Saopštenje za medije
20 februar 2024
Nastavak aktivnosti ka smanjenju rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini
U Sarajevu je održan sastanak Upravnog odbora Zajedničkog programa „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“ (JP DRR), čime je obilježen nastavak aktivnosti ovog programa. Aktivnosti Zajedničkog programa su usmjerene na pomoć unaprijeđenju saradnje između svih nivo vlasti u BiH i podrške ranjivim bh. lokalnim zajednicama izloženim rizicima od katastrofa. Tokom naredne četiri godine institucije BiH i lokalni partneri putem Zajedničkog programa vrijednog 7,2 miliona KM, nastavljaju misiju jačanja otpornosti građana BiH, posebno najranjivijih skupina stanovništva i visokorizičnih lokalnih zajednica.Pokrenut 2019. godine, Zajednički program već je napravio značajne rezultate u jačanju institucionalnih DRR kapaciteta u lokalnim zajednicama širom BiH. Kroz proaktivne mjere, Program nastavlja pripremati zajednice i povećavati njihovu otpornost na rizike osiguravajući da stanovništvo koje živi u područjima izloženim opasnostima bude manje osjetljivo na nepovoljne društvene i ekonomske posljedice klimatskih promjena i katastrofe. Poboljšanje strateških DRR okvira na svim razinama vlasti u BiH, zajedno sa uspostavom odgovarajuće politike i regulatornih struktura unutar ključnih sektora, te unaprijeđenje DRR sistema koji uključuje prevenciju i mitigaciju, bolju međuinstitucionalnu saradnju, regulatorne okvire i integriše otpornost u procese donošenja odluka i investicijske strategije, primarni je cilj Zajedničkog programa.„Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“ je Zajednički program koji podržavaju i finansiraju Vlada Švicarske i Ujedinjene nacije (UN), a provode agencije UN-a: Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Dječiji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) u partnerstvu sa institucijama BiH i lokalnim vlastima. Za više informacija:Džejna HadžićSaradnica za komunikacijeZajednički program „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“dzejna.hadzic@undp.org
1 of 5
Saopštenje za medije
20 februar 2024
Inauguralna sjednica Upravnog odbora za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini
Inauguralna sjednica Upravnog odbora za izgradnju mira za Bosnu i Hercegovinu, kojom su predsjedavali ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini dr. Ingrid Macdonald, održana je danas u Sarajevu.
Ovaj Odbor će nadgledati i usmjeravati rad aktivnosti Fonda za izgradnju mira Generalnog Sekretara Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini kao kamen temeljac partnerstva između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija.
Aktivnosti koje će se provoditi uz podršku Fonda GS UN-a za izgradnju mira u periodu od 2023. do 2027. godine podstaći će pomirenje i čvršće veze u zajednici; raditi na premošćivanju jaza koji prevenira učešće žena u procesima donošenja odluka u Bosni i Hercegovini; osnažiti mlade graditelje mira i koheziju lokalnih zajednica, a sve u partnerstvu sa brojnim institucijama i organizacijama civilnog društva širom zemlje.
Upravni odbor također će podržati ubrzanje i usklađivanje sa opredjeljenjem BiH za ispunjavanje ključnog prioriteta 5, „stvaranje okruženja pogodnog za pomirenje“, u okviru 14 prioriteta za pristupanje BiH Evropskoj uniji.
„Želim čestitati Bosni i Hercegovini na ovom važnom koraku naprijed, uz podršku Fonda GS UN-a za izgradnju mira. Uz obećanje ulaganja 36 miliona KM do 2026. godine, ova će prilika omogućiti dugoročniji i inkluzivniji pristup izgradnji mira i pomirenju u cijeloj zemlji. Također, želim se iskreno zahvaliti našim partnerima i donatorima na njihovoj nepokolebljivoj podršci.“, rekla je Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini
“Ostvarivanje prioriteta za članstvo u Evropskoj uniji je ključni vanjskopolitički cilj BiH. Zahvaljujemo Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim partnerima za svu njihovu podršku institucijama BiH. Zajednički rad na izgradnji povjerenja među ljudima u BiH jeste i treba biti ključni interni cilj svih aktera u zemlji”, rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Članovi i članice Upravnog odbora za izgradnju mira trenutno uključuju ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i rezidentnu koordinatoricu Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini, ministre, multilateralne predstavnike na visokoj razini, uključujući Delegaciju Evropske unije u Bosni i Hercegovini, i bilateralne predstavnike.
1 of 5
Saopštenje za medije
19 januar 2024
Skoro 30 godina nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, žrtve rata su i dalje zanemarene
Razornost rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine nastavlja da utiče na Bosnu i Hercegovinu na brojne načine. Između ostalog, ključnim donosiocima odluka nedostaje politička volja da pomognu žrtvama rata da se izbore sa dugotrajnom traumom i raznim oblicima marginalizacije. Stoga, skoro 30 godina nakon sukoba, žrtvama u BiH još uvijek nedostaje suštinska institucionalna pomoć, uključujući i naknadu štete. Osim ozbiljnog uticaja i na pojedince i na zajednice, takvi propusti također predstavljaju prepreku napretku BiH ka istinskom i trajnom pomirenju.
Kao što je nedavno konstatovala komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava, suočavanje sa teškim kršenjima ljudskih prava u prošlosti je ključno za postizanje dugoročnog mira i sigurnosti u kohezivnim, pluralističkim demokratskim društvima. Imajući to u vidu, napredak ka postizanju trajnog mira i sigurnosti uz poštivanje ljudskih prava i vladavine prava zahtijeva potpuno prepoznavanje opsega patnje svih žrtava rata, uključujući izazove koji ometaju pristup adekvatnoj podršci, odšteti, zaštiti i pravdi. Hronično zanemarivanje i široko rasprostranjeno poricanje njihove patnje dodatno pogoršavaju fizičku i psihološku traumu nanesenu tokom rata. Stoga odgovori na traumu moraju odražavati realnost ovih vremenskih okvira i potrebe žrtava koje se mijenjaju tokom vremena.
Bez obzira na ove izazove, postignut je određeni napredak. Značajno je napomenuti da su, kao rezultat dugogodišnjih napora udruženja žrtava, i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine (BD) 2022. godine i Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) 2023. godine usvojili zakone kojima se djeci koja su rođena usljed ratnog silovanja dodjeljuje status žrtve.
Od 1. januara 2024. godine počeo je da se primjenjuje novi Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH. Usvajanje ovog zakona predstavlja ključan korak u osiguravanju toga da status i prava civilnih žrtava rata budu priznati, i pružanju podrške historijski zanemarenoj i marginaliziranoj grupi.
Iako važni, Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH i srodni zakoni u Republici Srpskoj (RS) i Brčko distriktu BiH su nedovoljni za rješavanje tih problema.
Mehanizmi Ujedinjenih nacija (UN) za zaštitu ljudskih prava i Univerzalni periodični pregled o stanju ljudskih prava u BiH su dosljedno preporučivali da je potrebno uspostaviti jedinstveni okvir za cijelu BiH koji bi zamijenio mnoštvo postojećih zakona i osigurao pružanje lako dostupne te u dovoljnoj mjeri i održivo finansirane institucionalne i pravne podrške žrtvama, oslobođene bilo kakvog oblika diskriminacije, uključujući diskriminaciju na osnovu mjesta prebivališta.
Odredbe u vezi sa rokovima za regulisanje statusa žrtava rata koje se nalaze u različitim zakonima predstavljaju proizvoljan i neprimjeren teret za žrtve i za mogućnost dobijanja statusa žrtve te nisu u skladu sa međunarodnim pravnim obavezama BiH i normama zaštite ljudskih prava.
Odluke međunarodnih mehanizama kojima se potvrđuju prava civilnih žrtava rata na djelotvorne oblike pravnog lijeka, uključujući naknadu štete, ostaju neprovedene. To uključuje preporuke nekolicine tijela koja prate provedbu UN-ovih konvencija, kao i Odluke UN-ovog Komiteta za borbu protiv torture (UNCAT), iz 2019. godine, kojom se od BiH zahtijeva javno izvinjenje i osiguravanje plaćanja naknade štete žrtvi ratnog silovanja, u skladu sa presudom Suda BiH, kao i uspostavljanje sveobuhvatnog i djelotvornog mehanizma dodjele odštete na državnom nivou za sve žrtve ratnih zločina. Iako je prošlo više od četiri godine od donošenja Odluke UNCAT-a, vlasti još nisu ispunile svoje obaveze.
Dodatno pogoršavajući izazove vezane za naknadu štete, vlasti RS-a provode veoma nepravednu praksu kojom traže da žrtve rata, koje zbog odredaba o zastari nisu mogle da traže naknadu štete u parničnom postupku, nadoknade sudske troškove. Štaviše, uprkos dostupnosti formalnih mehanizama koji omogućavaju žrtvama da traže odštetu u krivičnom postupku, pravosudni organi širom BiH nisu osigurali da žrtve mogu ostvariti to pravo. Prema zapažanjima OSCE-ovog sveobuhvatnog programa praćenja sudskih postupaka, naknada štete je dodijeljena u samo 19 od skoro 700 presuđenih predmeta ratnih zločina.
Ovakva nepravedna situacija također stvara ozbiljne prepreke istinskom pomirenju. Jedan od ključnih prioriteta koji određuju put BiH ka Evropskoj uniji poziva na preduzimanje konkretnih koraka na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata. U tom smislu, prije održavanja četvrtog ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u BiH u januaru 2025. godine, BiH treba provesti zaprimljene i prihvaćene preporuke u vezi sa ostvarenjem pravde i prava na odštetu za žrtve rata, uključujući žrtve seksualnog nasilja u oružanom sukobu.
Vlasti na svim nivoima u BiH moraju preduzeti svrsishodne i hitne korake ka poboljšanju statusa žrtava koje su i dalje ranjive i marginalizovane skoro tri decenije nakon rata. U tom smislu, hitno pozivamo: Vlasti FBiH, RS i BD da osiguraju da sve žrtve mogu ostvariti priznanje njihovog statusa i da mogu djelotvorno pristupiti odgovarajućoj socijalnoj, finansijskoj i medicinskoj podršci, bez obzira na mjesto njihovog prebivališta ili etničku pripadnost i bez straha od zastrašivanja ili diskriminacije ili nepotrebnih poteškoća. To treba da uključuje usklađivanje pristupa i hitno ukidanje svih rokova za priznavanje statusa žrtve rata. Vlasti BiH, uključujući Vijeće ministara BiH, da osiguraju hitnu i sveobuhvatnu provedbu Odluke UNCAT-a iz 2019. godine, uključujući naknadu štete i javno izvinjenje, te uspostavljanje djelotvornog mehanizma dodjele odštete na državnom nivou za sve žrtve ratnih zločina. Vlasti FBiH da provedu Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH hitno, svrsishodno i sveobuhvatno, uključujući alociranje adekvatnih budžetskih sredstava. Vlasti RS-a da provedu pravnu reformu i reformu politika djelovanja koje su neophodne da bi osigurale službeno ukidanje prakse kojom traže da žrtve rata, kojima je odbačen zahtjev za naknadu štete u parničnom postupku, nadoknade sudske troškove. Pravosudne vlasti da identifikuju i uklone prepreke za dodjelu naknade štete žrtvama i u krivičnim i u parničnim postupcima. Istovremeno, zakonodavne vlasti trebaju hitno izmijeniti svaki postojeći zakon koji je u suprotnosti sa međunarodnim standardima, na koji su se oslanjale pravosudne vlasti da izbjegnu dodjelu naknade štete kao dio takvih postupaka. Ured Vijeća Evrope u Sarajevu, Delegacija Evropske unije u BiH, Misija OSCE-a u BiH i Ujedinjene Nacije u BiH ostaju predani partneri žrtvama, udruženjima žrtava i tijelima vlasti u cijeloj državi sa ciljem poboljšanja statusa i dobrobiti svih žrtava rata.
Odredbe u vezi sa rokovima za regulisanje statusa žrtava rata koje se nalaze u različitim zakonima predstavljaju proizvoljan i neprimjeren teret za žrtve i za mogućnost dobijanja statusa žrtve te nisu u skladu sa međunarodnim pravnim obavezama BiH i normama zaštite ljudskih prava.
Odluke međunarodnih mehanizama kojima se potvrđuju prava civilnih žrtava rata na djelotvorne oblike pravnog lijeka, uključujući naknadu štete, ostaju neprovedene. To uključuje preporuke nekolicine tijela koja prate provedbu UN-ovih konvencija, kao i Odluke UN-ovog Komiteta za borbu protiv torture (UNCAT), iz 2019. godine, kojom se od BiH zahtijeva javno izvinjenje i osiguravanje plaćanja naknade štete žrtvi ratnog silovanja, u skladu sa presudom Suda BiH, kao i uspostavljanje sveobuhvatnog i djelotvornog mehanizma dodjele odštete na državnom nivou za sve žrtve ratnih zločina. Iako je prošlo više od četiri godine od donošenja Odluke UNCAT-a, vlasti još nisu ispunile svoje obaveze.
Dodatno pogoršavajući izazove vezane za naknadu štete, vlasti RS-a provode veoma nepravednu praksu kojom traže da žrtve rata, koje zbog odredaba o zastari nisu mogle da traže naknadu štete u parničnom postupku, nadoknade sudske troškove. Štaviše, uprkos dostupnosti formalnih mehanizama koji omogućavaju žrtvama da traže odštetu u krivičnom postupku, pravosudni organi širom BiH nisu osigurali da žrtve mogu ostvariti to pravo. Prema zapažanjima OSCE-ovog sveobuhvatnog programa praćenja sudskih postupaka, naknada štete je dodijeljena u samo 19 od skoro 700 presuđenih predmeta ratnih zločina.
Ovakva nepravedna situacija također stvara ozbiljne prepreke istinskom pomirenju. Jedan od ključnih prioriteta koji određuju put BiH ka Evropskoj uniji poziva na preduzimanje konkretnih koraka na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata. U tom smislu, prije održavanja četvrtog ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u BiH u januaru 2025. godine, BiH treba provesti zaprimljene i prihvaćene preporuke u vezi sa ostvarenjem pravde i prava na odštetu za žrtve rata, uključujući žrtve seksualnog nasilja u oružanom sukobu.
Vlasti na svim nivoima u BiH moraju preduzeti svrsishodne i hitne korake ka poboljšanju statusa žrtava koje su i dalje ranjive i marginalizovane skoro tri decenije nakon rata. U tom smislu, hitno pozivamo: Vlasti FBiH, RS i BD da osiguraju da sve žrtve mogu ostvariti priznanje njihovog statusa i da mogu djelotvorno pristupiti odgovarajućoj socijalnoj, finansijskoj i medicinskoj podršci, bez obzira na mjesto njihovog prebivališta ili etničku pripadnost i bez straha od zastrašivanja ili diskriminacije ili nepotrebnih poteškoća. To treba da uključuje usklađivanje pristupa i hitno ukidanje svih rokova za priznavanje statusa žrtve rata. Vlasti BiH, uključujući Vijeće ministara BiH, da osiguraju hitnu i sveobuhvatnu provedbu Odluke UNCAT-a iz 2019. godine, uključujući naknadu štete i javno izvinjenje, te uspostavljanje djelotvornog mehanizma dodjele odštete na državnom nivou za sve žrtve ratnih zločina. Vlasti FBiH da provedu Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH hitno, svrsishodno i sveobuhvatno, uključujući alociranje adekvatnih budžetskih sredstava. Vlasti RS-a da provedu pravnu reformu i reformu politika djelovanja koje su neophodne da bi osigurale službeno ukidanje prakse kojom traže da žrtve rata, kojima je odbačen zahtjev za naknadu štete u parničnom postupku, nadoknade sudske troškove. Pravosudne vlasti da identifikuju i uklone prepreke za dodjelu naknade štete žrtvama i u krivičnim i u parničnim postupcima. Istovremeno, zakonodavne vlasti trebaju hitno izmijeniti svaki postojeći zakon koji je u suprotnosti sa međunarodnim standardima, na koji su se oslanjale pravosudne vlasti da izbjegnu dodjelu naknade štete kao dio takvih postupaka. Ured Vijeća Evrope u Sarajevu, Delegacija Evropske unije u BiH, Misija OSCE-a u BiH i Ujedinjene Nacije u BiH ostaju predani partneri žrtvama, udruženjima žrtava i tijelima vlasti u cijeloj državi sa ciljem poboljšanja statusa i dobrobiti svih žrtava rata.
1 of 5
Saopštenje za medije
30 novembar 2023
Izvođenjem predstave “Perzeide” započela kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“
I pored značajnih uloženih napora koji su doprinijeli zaštiti od nasilja, ono je i dalje ozbiljan problem u BiH, a podaci govore da je svaka druga žena u BiH od svoje 15. godine doživjela neki oblik nasilja. Zbog toga je borba za društvo koje ne traži izgovor za nasilje još uvijek važna i mora uključiti sve nas, poručili su iz UN Women BiH.
Švedska je zemlja koja snažno podržava borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama širom svijeta, rekla je na otvaranju kampanje Sara Lindegren, otpravnica poslova Ambasade Švedske u BiH. „Želim odati priznanje svima onima koji svakodnevno rade na jačanju lokalnih kapaciteta, mijenjanju stereotipa i stavova, te brinu o preživjelima. Međutim, potrebno je da uradimo više kako bismo pomogli preživjelima i promijenili norme. Nadamo se da će predstojeća kampanja doprinijeti stvaranju društva u kojem će život bez straha od prijetnji i nasilja postati stvarnost za svaku ženu i djevojčicu u BiH“, dodala je.
„Snaga umjetnosti može poticati i promicati rodnu ravnopravnost. Umjetnici i umjetnice imaju posebnu ulogu u mijenjanju štetnih društvenih normi, te u promociji nulte tolerancije prema nasilju nad ženama,“ rekla je rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, Ingrid Macdonald.
Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women BiH, kazala je da uprkos mnogim uloženim naporima i dalje svjedočimo nasilju nad ženama u mnogim oblicima, uključujući najteži od svih – femicid. „Nasilje nad ženama može se spriječiti povećanim naporima i ulaganjima u promjenu društvenih normi, ekonomskim osnaživanjem žena i jačanjem ključnih usluga za preživjele. UN Women, uz podršku Švedske i naših partnera, nastavlja zagovarati okončanje nasilja nad svim ženama. Želim uputiti poziv svima – budite naši saveznici u ovome. Svaki napor uložen u sprečavanje nasilja predstavlja važan korak ka sigurnijem svijetu za sve žene i djevojčice“, dodala je Bishop.
U sklopu ovogodišnje kampanje UN Women BiH će se osvrnuti na partnerstva sa brojnim organizacijama iz vladinog i nevladinog sektora, a suradnja je ostvarena i sa influenserima/kama i umjetnicima/ama. Kampanja se dijelom fokusira i na pregled onoga što je postignuto u oblasti sprečavanja rodno zasnovanog nasilja, ali i poručuje da za nasilje nad ženama i djevojčicama #nemaizgovora.
Jedna od suradnji ostvarena je i kroz igranje predstave „Perzeide“, prvog angažmana na pozorišnoj sceni za mladu rediteljicu Karmen Obrdalj, koja je izjavila da je rad na predstavi nastao iz njene velike potrebe da progovori o nasilju nad ženama. „Kompleksni ženski likovi rijetko se viđaju u domaćoj audiovizualnoj umjetnosti. Htjeli smo konačno dati prostor jednoj ženskoj sudbini da se čuje”, poručila je Obrdalj i dodala da vjeruje da su umjetnost i pozorište sredstva pomoću kojih se može komunicirati o bitnim temama.
Tokom kampanje će u Tuzli (29.11.) i Banjaluci (7.12.) biti održane panel diskusije o jačanju odgovora zajednice na nasilje; izložba ilustracija i diskusija u Sarajevu (8.12.) o ulozi umjetnosti u prevenciji nasilja; te još jedno igranje predstave “Perzeide” za mostarsku publiku (5.12.).
1 of 5
Saopštenje za medije
21 novembar 2023
Uspješan sastanak između Ujedinjenih nacija i ministra komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine
Fokus sastanka je bio usmjeren na jačanje saradnje i podrške Ministarstvu komunikacija i transporta u ključnim oblastima, kako bi se unaprijedila digitalna transformacija i povezanost Bosne i Hercegovine.
Ministar Edin Forto otvorio je sastanak naglašavajući važnost podrške Ujedinjenih nacija u ostvarivanju ciljeva Ministarstva. Sastanak je obilježilo predstavljanje zajedničkih aktivnosti agencija Ujedinjenih nacija uključujući IOM, ITU, UNECE, UNDP, UNFPA, UNICEF, UNESCO i UN Women.
Ujedinjene nacije su predstavile sveobuhvatni pregled svih aktivnosti relevantnih za digitalnu transformaciju i povezanost, kibernetičku sigurnost, inkluzivnost i jednakost u digitalnom dobu, te sigurnost na putevima i urbanu mobilnost.
Ovaj sastanak predstavlja značajan korak u jačanju partnerstva između Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i Ministarstva komunikacija i transporta, otvarajući put za uticajne inicijative koje se usklađuju sa prioritetima Ministarstva komunikacija i transporta i Okvirom saradnje Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj, te potvrdjuju predanost tome da niko ne bude izostavljen.
1 of 5
Najnoviji resursi
1 / 11
1 / 11