Najnovije
Saopštenje za medije
08 juli 2026
Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH: Značajan iskorak čija puna primjena tek predstoji
Doznajte više
Priča
02 juli 2026
Bosna i Hercegovina i Ujedinjene nacije potpisale Okvir saradnje za održivi razvoj za period 2026 – 2030.
Doznajte više
Saopštenje za medije
02 juli 2026
Građani i građanke Bosne i Hercegovine predstavili preporuke za pomirenje institucijama u BiH
Doznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Bosni i Hercegovini
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.
Saopštenje za medije
08 juli 2026
Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH: Značajan iskorak čija puna primjena tek predstoji
Studija je predstavljena u suradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, u okviru projekta „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini", i uz podršku Platforme za rodnu pravdu.Procjenjuje se da je tokom rata u BiH oko 20.000 osoba preživjelo ratno seksualno nasilje, dok je svega oko 1.000 preživjelih do danas ostvarilo prava kroz dostupne administrativne mehanizme. Zakon, koji se primjenjuje od januara 2024. godine, prvi put je na jednom mjestu uredio status i prava civilnih žrtava rata – uključujući preživjele ratnog seksualnog nasilja i djecu rođenu usljed ratnog silovanja – te uveo nova prava poput prednosti prilikom korištenja zdravstvenih usluga, banjsko-klimatskog liječenja i medicinske rehabilitacije i pokrića troškova sahrane. Nalazi studije, međutim, ukazuju na izražen jaz između zakona i njegove primjene. Više od dvije godine nakon početka primjene, samo četiri od deset kantona poduzela su korake ka usklađivanju svojih propisa, a tri kantona u svojim propisima uopšte ne prepoznaju civilne žrtve rata. U praksi, pristup pravima preživjelih i dalje presudno zavisi od kantona u kojem žive.„Zakon je snažan onoliko koliko i njegova primjena – a pristup pravima preživjele danas još uvijek zavisi od toga u kojem kantonu živi. Ova studija je alat: precizno pokazuje gdje su praznine i nudi konkretne preporuke. Trideset godina nakon rata, pristup zdravstvenoj zaštiti, rehabilitaciji i podršci ostaje pitanje dostojanstva i reparativne pravde. Preživjele su čekale dovoljno dugo", izjavila je Justine Coulson, predstavnica UNFPA u Bosni i Hercegovini. „Mjera jednog društva nije u tome koliko zakona donese, nego koliko ih dosljedno provodi. Kada govorimo o manje od hiljadu ljudi, među kojima su i žene i djevojčice koje su preživjele najteži oblik ratnog zločina, ne smijemo prihvatiti da administrativna sporost bude jača od njihovih zakonom zagarantovanih prava. Upravo zato ovu studiju vidimo kao putokaz za usklađivanje propisa, ubrzavanje njihove primjene i zajednički rad svih institucija. Uostalom, to je zakonska obaveza, ali više od toga je dug koji imamo prema ljudima kojima pravda ionako predugo kasni", izjavio je Adnan Delić, ministar Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. „Mi smo zakon dočekale s velikom nadom. Ali prava na papiru nisu dovoljna. Žene koje predstavljam su danas u godinama kada im je zdravstvena zaštita, rehabilitacija i podrška potrebnija više nego ikada. Tražimo samo da se ono što nam je zakonom obećano zaista i primijeni", izjavila je Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata „Foča 92-95". Studija, čija je autorica Adrijana Hanušić Bećirović, donosi konkretne preporuke usmjerene na potpuno usklađivanje kantonalnih propisa, jačanje nadzora nad primjenom federalnog zakona, proaktivno informisanje korisnica o pravima, te dosljednu primjenu trauma-senzitivnog pristupa u institucijama. Među govornicima/ama na predstavljanju bili su i Larisa Dučić, ministrica za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, Sabiha Husić, direktorica Medice Zenica, i Goran Čerkez, pomoćnik ministra u Federalnom ministarstvu zdravstva, a završno obraćanje održala je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini.Predstavljanje studije organizira se zajedno sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, u okviru projekta „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini", koji se implementira uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF) u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, pod vodstvom rezidentne koordinatorice UN-a u BiH, a zajednički ga provode UN Women, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA). Predstavljanje je podržano i kroz Platformu za rodnu pravdu, koju finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a implementira UN Women.
1 of 5
Saopštenje za medije
02 juli 2026
Građani i građanke Bosne i Hercegovine predstavili preporuke za pomirenje institucijama u BiH
Danas je u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održano predstavljanje procesa i preporuka Skupštine građana BiH 2026, na temu pomirenja, razvijenih kroz višemjesečni participativni proces koji je okupio građane i građanke iz cijele zemlje.Na inicijativu predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, Zdenka Ćosića, a uz podršku projekta „Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u BiH (Možemo bolje)“, kroz realiziranu Skupštinu građana izrađen je set preporuka usmjerenih na implementaciju Ključnog prioriteta 5 iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, koji se odnosi na unapređenje okruženja pogodnog za pomirenje i prevazilaženje naslijeđa rata. Cilj ovog procesa bio je i jačanje transparentnosti, povjerenja i uključivanja građanki i građana u demokratske procese kroz otvoren i strukturiran dijalog koji doprinosi razumijevanju različitih stavova i perspektiva u bosanskohercegovačkom društvu. Same preporuke izradilo je 70 nasumično odabranih građana i građanki, koji predstavljaju reprezentativan uzora bh. stanovništva, a koji su ih uputili institucijama na svim nivoima BiH.Zdenko Ćosić, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, izjavio je: „U trenutku kada Bosna i Hercegovina očekuje formalno otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, provedba Prioriteta 5 iz Mišljenja Europske komisije, koji se odnosi na pomirenje i prevladavanje naslijeđa rata, ima poseban značaj. Zato sam, kao predsjedatelj Zajedničkog povjerenstva za europske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podržao proces Skupštine građana kako bismo otvorili prostor da građani svojim prijedlozima doprinesu europskim reformama. Zajedničko povjerenstvo za europske integracije, Forum za europske integracije te parlamentarna diplomacija i suradnja s europskim institucijama mogu biti važan okvir za promicanje i razmatranje ovih preporuka u okviru reformskih procesa. Preporuke građana potvrđuju da postoji spremnost za dijalog i zajedničko traženje rješenja te predstavljaju vrijedan doprinos jačanju povjerenja između građana i institucija. Vjerujem da ovakve skupštine građana trebaju postati trajna demokratska praksa koja će dodatno osnažiti sudjelovanje građana i poduprijeti europski put Bosne i Hercegovine.“ Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH, naglasio da „pomirenje nije samo suočavanje s naslijeđem prošlosti; ono podrazumijeva izgradnju povjerenja, jačanje demokratskog učešća i stvaranje zajedničke vizije budućnosti. Skupština građana pokazuje da ljudi različitih pozadina, kada se okupe u inkluzivnom i uvažavajućem dijalogu, mogu prepoznati zajedničke prioritete i razviti praktična rješenja u korist svih. Evropska unija s ponosom podržava ovu inicijativu, koja direktno doprinosi provedbi Ključnog prioriteta 5 iz Mišljenja Europske komisije. Sada ohrabrujemo institucije širom Bosne i Hercegovine da pažljivo razmotre ove preporuke i pretoče ideje građana u konkretne mjere i aktivnosti.“ Skupština je uključila nasumično odabrane građanke i građane kao reprezentativni uzorak društva. Oni su kroz tri održane sesije, učenje i razmjenu argumenata definirali zajedničke prioritete koji mogu poslužiti kao smjernice za djelovanje institucija na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, poručila je: „Mirna i demokratska društva grade se onda kada građani i građanke učestvuju, institucije djeluju, a zajednice rade zajedno na obnovi povjerenja i jačanju društvene kohezije. Ujedinjene nacije, uključujući i kroz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a, ostaju posvećene podršci Bosni i Hercegovini u unapređenju inkluzivne izgradnje mira, usmjerene na građane i građanke, i utemeljene na povjerenju, učešću i odgovornim institucijama.“ Na dašnjoj prezentaciji članovi i članice Zajedničke komisije, uz predstavnike/ce međunarodne zajednice, civilnog društva i institucija BiH, diskutovali su ovom procesu, dobijenim preporukama i narednim koracima neophodnim da se počne raditi na ovim prijedlozima građana i građanki. Ambasador Richard Holtzapple, šef Misije OSCE-a u BiH, istakao je da je „danas 70 nasumično odabranih građana i građanki iz cijele Bosne i Hercegovine predstavilo 39 preporuka usmjerenih na jačanje povjerenja, demonstrirajući širok konsenzus koji prevazilazi etničke i geografske podjele. Ovi rezultati odražavaju društvo koje je spremno prevazići podjele, ukoliko institucije stvore prostor za to. Misija OSCE-a u BiH vjeruje da održiva izgradnja povjerenja podrazumijeva i inicijativu koja kreće sa lokalnog nivoa prema višim nivoima, kao i političku volju s viših nivoa vlasti koja se preliva na lokalni nivo. Danas su građani i građanke ispunili svoj dio odgovornosti. Svi računamo na izabrane zvaničnike i zvaničnice da učine isto. Svi možemo bolje. volju odozgo prema dolje. Danas su građani i građanke ispunili svoj dio odgovornosti. Svi računamo na izabrane zvaničnike i zvaničnice da učine isto. Svi Možemo Bolje – We Can All Do Better.”Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu naglasila je da „skupštine građana mogu biti efikasan način da institucije na svrsishodan način uključe građane u procese donošenja odluka. Dosadašnja iskustva su pokazala da one mogu donijeti rezultate čak i u složenim okolnostima: na primjer, u podijeljenim zajednicama ili kada je riječ o osjetljivim pitanjima poput pomirenja. Bosna i Hercegovina je, zapravo, pionir u oblasti deliberativne demokratije. Vidjeli smo da strukturirani dijalog u inkluzivnim, nasumično odabranim i reprezentativnim grupama osnažuje učesnike da formulišu utemeljene i provedive preporuke, koje doprinose izgradnji zajedničke budućnosti. Vijeće Evrope podstiče ovakve procese kao snažan alat za jačanje demokratije, učešća građana i povjerenja između građana i institucija.“ Preporuke građana i građanki, uz predviđene prateće akcije za njihovu provedbu, možete naći na www.skupstinagradjana.baSkupština građana BiH 2026. realizuje u okviru projekta „Možemo bolje“, koji finansira Evropska unija, a zajednički provode Evropska unija u BiH, Ujedinjene nacije u BiH, Misija OSCE-a u BiH i Ured Vijeća Evrope u Sarajevu.
1 of 5
Priča
02 juli 2026
Bosna i Hercegovina i Ujedinjene nacije potpisale Okvir saradnje za održivi razvoj za period 2026 – 2030.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Arnhild Spence potpisale su danas u Sarajevu Okvir saradnje za održivi razvoj između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za period 2026 – 2030.Potpisivanjem ovog dokumenta potvrđeno je strateško partnerstvo usmjereno na ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja i provedbu Agende 2030 u Bosni i Hercegovini.Predsjedavajuća Krišto istaknula je da potpisivanje ovog dokumenta potvrđuje zajedničku opredijeljenost Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za ubrzanje održivog razvoja, jačanje institucija, unapređenje kvaliteta života građana i građanki, te izgradnju uključivijeg, otpornijeg i prosperitetnijeg društva. Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Arnhild Spence naglasila je da Okvir saradnje označava važno novo poglavlje u partnerstvu između Ujedinjenih nacija i vlasti u Bosni i Hercegovini.„Okvir saradnje usklađen je s prioritetima Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja i Reformske agende u Bosni i Hercegovini. Odražavajući snažnu posvećenost vlasti u Bosni i Hercegovini, on postavlja zajedničku viziju usmjerenu na inkluzivni zeleni rast, razvoj ljudskog kapitala, te odgovorne institucije i društvenu koheziju. Ujedinjene nacije ostaju posvećene saradnji s partnerima u zemlji na ubrzanju ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja“, izjavila je Spence. Okvir saradnje predstavlja temeljni strateški dokument kojim se definiše saradnja Bosne i Hercegovine i sistema Ujedinjenih nacija tokom narednih pet godina, sa procijenjenim finansiranjem od 407 miliona američkih dolara, i 19 entiteta Ujedinjenih nacija kao potpisnika. Njegova provedba zasniva se na koordiniranom pristupu i partnerstvu s institucijama vlasti na svim nivoima, kao i na kontinuiranim konsultacijama sa organizacijama civilnog društva, razvojnim partnerima i drugim relevantnim akterima.Dokument je izrađen zajedničkim radom tima Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i Međuresorne radne grupe za praćenje provedbe Ciljeva održivog razvoja, te predstavlja nastavak uspješne saradnje nakon isteka prethodnog Okvira saradnje za period 2021 – 2025.
1 of 5
Priča
30 juni 2026
Kako medicinska rehabilitacija pomaže ženama koje su preživjele seksualno nasilje u ratu u BiH da se oporave i ponovo izgrade nadu
UN Women u Bosni i Hercegovini provodi pilot-inicijativu medicinske rehabilitacije kao dio šireg paketa mjera podrške s ciljem unapređenja dobrobiti i mentalnog zdravlja žena preživjelih seksualnog nasilja u ratu.Ogledala jedne drugima„Preživjele se često osjećaju neshvaćeno u široj zajednici, ali kada smo zajedno, postajemo ogledala jedne drugima.“Gotovo tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, procjenjuje se da oko 20.000 žena preživjelih seksualnog nasilja povezanog s konfliktom i dalje živi s njegovim dugotrajnim posljedicama, dok stigma i neujednačen pristup pravdi, zdravstvenoj i psihosocijalnoj zaštiti i dalje predstavljaju ozbiljne prepreke. Za bezbroj žena, trauma rata se „nastanila“ u njihovim tijelima.Jedna od njih je 52-godišnja Mirsada Tursunović.Nakon godina ekonomskih poteškoća i nedostatka podrške, odlučila je svoje iskustvo usmjeriti na pomoć drugim ženama. Danas je suosnivačica i volonterka-predsjednica Udruženja za podršku žrtvama i preživjelim seksualnog nasilja u ratu „Naš glas“ u Tuzli, gdje zagovara prava preživjelih, rehabilitaciju i njihovu društvenu uključenost.Ipak, posljedice nasilja koje je preživjela i dalje su dio njene svakodnevnice. „Već skoro 27 godina živim s dijabetesom tipa 2, koji je izazvan traumom koju sam preživjela“, kaže Tursunović. „Također imam herniju diska i druge hronične bolesti. Od 2010. godine ovisim o inzulinu i drugim terapijama.“Prilika za oporavakU februaru 2026. godine, UN Women je, u partnerstvu s Udruženjem „Vive Žene“ iz Tuzle i uz finansijsku podršku inicijative Vlade Ujedinjenog Kraljevstva za sprečavanje seksualnog nasilja u konfliktu (PSVI), pokrenuo pilot-program medicinske rehabilitacije za žene koje su preživjele seksualno nasilje povezano s konfliktom.Ova inicijativa ponudila je sveobuhvatnu medicinsku rehabilitaciju u specijaliziranim zdravstvenim centrima, pomažući ženama da se suoče s dugoročnim fizičkim i emocionalnim izazovima povezanim s ratnom traumom.U programu je učestvovalo 18 žena, uključujući Mirsadu Tursunović.„Od trenutka kada sam stigla u rehabilitacijski centar, osjetila sam olakšanje“, prisjeća se. „Dočekalo me ljubazno medicinsko osoblje, koje mi je uručilo već pripremljen medicinski karton s naznakom ‘civilna žrtva rata’. Kada sam upoznala doktoricu, nisam morala objašnjavati svoju prošlost niti ponovo proživljavati traumatična iskustva. Za mene je to bilo snažno iskustvo, mjesto gdje je duša mogla disati.“Za 50-godišnju Adisu Likić, osnivačicu i volonterku-predsjednicu Udruženja žena za ruralni razvoj „Zvijezda“ iz Vareša, program je odgovorio na potrebu koju preživjele izražavaju već godinama.„Mogu govoriti u ime svojih članica koje su prošle specijalizirani tretman i mnogih drugih žena – bile su oduševljene. Većini je ovakav vid rehabilitacije bio prijeko potreban“, kaže Likić. Kvalitet usluge je važanPrema riječima Jo-Anne Bishop, predstavnice UN Women u Bosni i Hercegovini, pilot-inicijativa potvrdila je važnu lekciju: način na koji se pruža podrška jednako je važan kao i sama podrška.„Preživjele su naglasile da su privatnost, poštivanje, ljubazno i obučeno osoblje, te pristup psihološkoj podršci ključni“, kaže Bishop. „Drugim riječima, nije dovoljno samo uputiti nekoga na uslugu. Usluge moraju biti dizajnirane prema specifičnim potrebama i iskustvima preživjelih.“Pilot-program nije osmišljen da zamijeni ulogu države, već da pokaže model rehabilitacije usmjeren na preživjele i identificira šta je potrebno kako bi se pravo na rehabilitaciju ostvarilo kroz javni sistem. Jačanje organizacija koje vode preživjeleMedicinska rehabilitacija je samo jedan dio šireg pristupa podršci ženama preživjelima.Kroz svoju Platformu za rodnu pravdu, UN Women sarađuje s organizacijama koje vode preživjele širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, pružajući obuke, male grantove i podršku za jačanje njihovog zagovaranja i dugoročne održivosti.Udruženje Adise Likić, koje okuplja 28 žena preživjelih, dobilo je prvu značajnu finansijsku podršku od UN Women 2016. godine.„Tokom proteklih godina, UN Women je nastavio biti uz nas. Osjećale smo se saslušano“, kaže Likić. Ekonomsko osnaživanje ostaje jedan od najvećih izazova. Mnoge žene su nezaposlene i oslanjaju se prvenstveno na naknade za preživjele kako bi izdržavale sebe i svoje porodice.Kako bi ostvarile prihod, članice ovih udruženja proizvode i prodaju ručne radove – od vunenih tepiha, torbi i papuča s tradicionalnim motivima, do prehrambenih proizvoda poput džemova, čajeva i sira.Kako bi proširile tržišne mogućnosti, UN Women i Ujedinjeno Kraljevstvo podržali su organizacije žena, uključujući i udruženja preživjelih, u predstavljanju i prodaji njihovih proizvoda na Women 100 Expo u Sarajevu.Zajedničko iscjeljenjeZa Mirsadu Tursunović, jedna od najvažnijih vrijednosti programa bila je prilika da se oporavlja zajedno sa ženama koje dijele slična iskustva.„Preživjele se često osjećaju neshvaćeno u zajednici, ali kada smo zajedno tokom liječenja, potreba da objašnjavamo ili skrivamo svoju traumu nestaje. Postajemo ogledala jedne drugima.“Program rehabilitacije ne može izbrisati posljedice seksualnog nasilja u ratu, ali može ponuditi nešto snažnije – osjećaj pripadnosti. via UN Women Europe and Central Asia
1 of 5
Saopštenje za medije
26 juni 2026
Evropska unija, Danska i Švedska ujedinjeno podržavaju Bosnu i Hercegovinu na putu ka rodnoj ravnopravnosti
„Akcelerator rodne ravnopravnosti” jedan je od prvih Team Europe programa u regiji. Team Europe inicijative usmjerene su na prepoznavanje ključnih razvojnih prioriteta u određenoj zemlji ili regiji, gdje koordinirano djelovanje Team Europe partnera može donijeti transformativne rezultate na terenu. Ovaj pristup podrazumijeva udruživanje resursa i ekspertize Evropske unije, država članica, njihovih razvojnih agencija i javnih razvojnih banaka, kao i Evropsku investicijsku banku i Evropsku banku za obnovu i razvoj s ciljem zajedničkog djelovanja, učinkovitosti i većeg ukupnog utjecaja. „Rodno zasnovano nasilje nastavlja oduzimati živote i podrivati prava i sigurnost žena i djevojčica. U Bosni i Hercegovini, u prosjeku, jedna žena izgubi život svakog mjeseca kao posljedica rodno zasnovanog nasilja. Iza ove statistike stoji žena čiji je život prekinut, porodica razorena i zajednica duboko pogođena. Upravo zato su Evropska unija, naše države članice, uključujući Švedsku i Dansku, te naši partneri iz Ujedinjenih nacija, udružili snage kroz pristup Team Europe. Zajedno pružamo podršku Bosni i Hercegovini u rješavanju nasilja nad ženama i djevojčicama, jačanju mehanizama zaštite, promoviranju ekonomskog osnaživanja žena i unapređenju rodne ravnopravnosti u svim sferama društva'', kazao je Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini.Zajednički program „Akcelerator rodne ravnopravnosti” osmišljen je s ciljem pokretanja dugoročnih, sistemskih promjena u Bosni i Hercegovini kroz rješavanje strukturnih prepreka rodnoj ravnopravnosti. Program je usmjeren na tri tematske cjeline djelovanja:eliminaciju nasilja nad ženama i djevojčicama,ekonomsko osnaživanje žena,jačanje uloge žena u upravljanju i liderstvu, uz istovremeno adresiranje štetnih društvenih normi te jačanje institucija, zakonodavnog okvira i politika.„Akcelerator rodne ravnopravnosti” će u naredne dvije godine, između ostalog, raditi na: borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući podršku svim sigurnim kućama u Bosni i Hercegovini, borbi protiv akušerskog nasilja te ekonomskom osnaživanju preživjelih nasilja; nastaviti ukazivati na nejednaku raspodjelu poslova njege i brige, koja pogađa žene i usporava ih na putu dostizanja punog potencijala; promovirati zalaganje muškaraca za prava žena; podržavati žene u liderstvu i politici.Kroz angažman predstavnika i predstavnica vladinih institucija, civilnog društva, privatnog sektora i lokalnih zajednica, program nastoji doprinijeti održivom pomaku ka inkluzivnom razvoju i ravnopravnom učešću žena i muškaraca u svim oblastima društva. U njegovoj realizaciji učestvuju četiri agencije Ujedinjenih nacija u BiH – UN Women, UNFPA, UNDP i UNICEF – oslanjajući se na svoje komparativne prednosti i tehničku ekspertizu s ciljem postizanja maksimalnog utjecaja. „'Akcelerator rodne ravnopravnosti’ pokazuje šta snažno partnerstvo može postići: institucije vlasti predvode, civilno društvo doprinosi, a Ujedinjene nacije i Team Euope zajednički rade na ubrzanju vidljivog napretka za žene i djevojke. Brojevi pokazuju zašto je to važno: žene su i dalje nedovoljno zastupljene u donošenju odluka, snose nesrazmjeran teret neplaćenog rada u oblasti brige, a gotovo polovina ih je iskusila neki oblik nasilja od svoje 15. godine“, kazala je rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Arnhild Spence. Ključni partneri zajedničkog programa „Akcelerator rodne ravnopravnosti” su sve relevantne insititucije u Bosni i Hercegovini, u prvom redu Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine pri Vladi Federacije BiH te Centar za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske pri Vladi Republike Srpske."Agencija za ravnopravnost spolova, kao tijelo zaduženo za nadzor nad primjenom Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, ključni je partner zajedničkog programa 'Akcelerator rodne ravnopravnosti', čiji ciljevi prepoznaju neke od osnovnih izazova s kojima se društvo suočava, a to su borba protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, ekonomsko osnaživanje žena te učešće žena u upravljanju i političkom liderstvu. Institucije za ravnopravnost spolova pozdravljaju ovaj program i udruženo djelovanje Evropske unije, Danske, Švedske, UN-ovih agencija i brojnih institucija u Bosni i Hercegovini. Zajedničko djelovanje omogućava sveobuhvatan pristup ravnopravnosti spolova i konkretne rezultate na terenu", kazala je Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine.
1 of 5
Priča
24 juni 2026
Obrazovanje i mladi u središtu dijaloga, povjerenja i društvene kohezije u Bosni i Hercegovini
Obrazovanje nije samo pitanje znanja. Ono je i pitanje povjerenja, dijaloga i vještina koje su mladima potrebne za izgradnju inkluzivnih i otpornih zajednica. To je bila ključna poruka Dijaloške platforme „Učenje kroz dijalog i saradnju“, održane u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u okviru prve Sedmice izgradnje mira Ujedinjenih nacija.Organizovana u okviru inicijative Dijalog za budućnost 3 (DFF3), koju zajednički provode UNDP, UNICEF i UNESCO, u partnerstvu s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine, uz podršku Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF), platforma je okupila predstavnike institucija, nastavnike, mlade, akademsku zajednicu, civilno društvo i druge partnere kako bi razgovarali o tome kako obrazovanje može doprinijeti društvenoj koheziji, aktivnom građanstvu i održivom miru.Otvarajući platformu, Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini naglasila je da je obrazovanje jedan od najvažnijih pokretača dijaloga, povjerenja i održivog mira:„Obrazovanje je jedna od najvažnijih investicija koje jedno društvo može napraviti. Kroz inicijativu Dijalog za budućnost – prvu inicijativu u Bosni i Hercegovini koju podržava Fond generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira, a koja se danas provodi u svojoj trećoj fazi – više od 5.000 mladih imalo je priliku iz prve ruke iskusiti da je različitost snaga. Ulaganje u obrazovanje koje podstiče dijalog, kritičko mišljenje i učešće mladih zato predstavlja ulaganje u povjerenje i dugoročni mir“. U uvodnom dijelu skupa učesnicima se obratio i Haris Čengić, pomoćnik ministrice civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Platforma je bila organizovana kroz dvije dijaloške sesije. Prva, „Obrazovni sistemi za povjerenje i dijalog – Prioriteti za budućnost“, otvorila je razgovor o ulozi obrazovanja u jačanju dijaloga, inkluzije i društvene kohezije. Nakon uvodnog izlaganja Marca Luceta, predstavnika UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, uslijedila je otvorena diskusija u kojoj su panelisti – predstavnici obrazovnih vlasti – zajedno s nastavnicima, mladima i ostalim učesnicima razmijenili mišljenja o tome kako obrazovni sistemi mogu snažnije razvijati kritičko mišljenje, medijsku i digitalnu pismenost, empatiju, nenasilnu komunikaciju i odgovorno građanstvo. Druga dijaloška sesija, „Naslijeđe Dijaloga za budućnost – Naučene lekcije i put naprijed“, bila je posvećena rezultatima, naučenim lekcijama i novim praksama u unapređenju dijaloga, povjerenja i učešća mladih kroz inicijativu Dijalog za budućnost. Uvodno izlaganje održao je Siniša Šešum, šef Antene UNESCO-a u Sarajevu, nakon čega su predstavnici akademske zajednice, organizacija civilnog društva, sektora kulture i studentskih organizacija razgovarali o tome kako uspješne pristupe razvijene kroz DFF dodatno unaprijediti i proširiti. Poseban fokus tokom cijele platforme bio je na ulozi mladih i nastavnika kao partnera i pokretača pozitivnih promjena u školama i lokalnim zajednicama. Kroz inicijativu Dijalog za budućnost, više od 5.000 mladih iz cijele Bosne i Hercegovine učestvovalo je u školskim partnerstvima, inicijativama koje vode mladi, kulturnim programima, volonterskim akcijama i projektima u zajednici, stičući neposredno iskustvo o tome kako različitost, saradnja i dijalog grade povjerenje.Svoje iskustvo podijelio je i Aleksej Janković, srednjoškolac iz Doboja i jedan od mladih učesnika projekta:„Zahvaljujući projektu, uspjeli smo potaknuti mlade na razmišljanje, a odgovorne na akciju. Upoznali smo vršnjake iz drugih krajeva zemlje, ostali u kontaktu, dobili priliku razgovarati s predstavnicima UN-a i naučili kako mladi ljudi mogu stvarati promjene u školi i zajednici“, Učesnici su naglasili važnost kontinuirane saradnje između institucija, škola, nastavnika, mladih, civilnog društva i međunarodnih partnera u jačanju obrazovanja kao pokretača dijaloga i društvene kohezije. Istaknuto je i da obrazovanje svoj puni potencijal ostvaruje kada je podržano snažnim partnerstvima, zajednicama prakse i institucionalnim mehanizmima koji podstiču dijalog, kritičko mišljenje i međusobno razumijevanje, pomažući mladima da prevaziđu podijeljene narative.Događaj je zaključen predstavljanjem refleksija usmjerenih na budućnost, koje naglašavaju važnost obrazovanja, učešća mladih i institucionalne saradnje u jačanju povjerenja i društvene kohezije. Ovi zaključci poslužit će kao doprinos daljem unapređenju obrazovnih politika i praksi, kao i budućem radu inicijative Dijalog za budućnost 3, s ciljem izgradnje povjerenja, društvene kohezije i održivog mira u Bosni i Hercegovini.
1 of 5
Priča
19 juni 2026
U ime priznanja
Dugi niz godina djeca rođena zbog rata u Bosni i Hercegovini živjela su iza zida šutnje. Šutjeli smo ne zato što nismo imali šta reći, već zato što nije postojao siguran prostor u kojem bismo mogli govoriti. Bojali smo se osude, odbacivanja i srama. Bili smo nevidljivi u vlastitoj zemlji.Kada je Udruženje “Zaboravljena djeca rata” počelo istraživati i javno govoriti, shvatili smo nešto važno: zakoni i statistike mogu pokazati nepravdu, ali ne mogu učiniti da je ljudi zaista osjete. Oni mogu opisati bol, ali je ne mogu prenijeti. Tamo gdje politički jezik staje, počinje umjetnost.Predstava U ime oca nije nastala samo radi zabave; nastala je zato što nam je bila potrebna. Kada su se glumci, naši vršnjaci, i mi, djeca rođena zbog rata, susreli u prostoru za probe, dogodilo se nešto lijepo. Dogodila se prava ljudska povezanost. Proživljena trauma povezala se s pričom koja se govori. Bol koji je godinama bio skriven u tišini dobio je glas. Ono što nas je posebno dirnulo jeste to što smo tu istu povezanost osjetili dva puta: najprije s originalnim ansamblom 2019. godine, a zatim ponovo s novom, mladom generacijom glumaca 2026. godine. To je dokaz da ova priča ne stari, kao ni potreba da se ona ispriča.Zato je umjetnost tako snažan alat za promjene. Dok pravni dokumenti govore o broju žrtava i sistemskim propustima, pozorišna predstava poziva ljude da sjednu i osjete. Ne samo da analiziraju, već da budu prisutni. U tom trenutku nešto se mijenja, i za publiku i za izvođače.Za nas je scena postala korak ka jednakosti koji nijedan zakon do tada nije uspio napraviti. Nije promijenila cijeli sistem u jednoj noći, ali je svima u publici poslala jasnu poruku: ova djeca pripadaju Bosni i Hercegovini. To nisu djeca neprijatelja, nisu djeca srama i nisu djeca bola. To su djeca ove zemlje i zaslužuju dostojanstvo, identitet i budućnost.Trauma živi u tijelu. Ples i fizički pokret nisu samo simboli iscjeljenja; oni su direktan način da se izrazi ono što riječi ne mogu. Kao dijete koje je godinama nosilo teško breme nevidljivosti, gledati kako se moja priča pretvara u pokret i muziku navelo me je da pomislim:Osjećam da postojim. Konačno vidim sebe.Ali iscjeljenje kroz umjetnost nije samo za jednu osobu; ono je za sve. U publici su bili ljudi iz društva koje nije znalo, ili nije željelo znati, za nas. Ono što se dogodilo između scene i publike bio je susret s istinom. Jednostavno ne možete skrenuti pogled s osobe koja stoji pred vama na sceni. To vas primora da ostanete i gledate.Udruženje “Zaboravljena djeca rata” već godinama koristi umjetnost, od izložbi kao što je Breaking Free do ove dokumentarno-plesne predstave. Naučili smo da umjetnost otvara vrata koja uobičajeni sastanci ne mogu otvoriti. Ona mijenja način na koji ljudi osjećaju dok razgovaraju o teškim temama. Ona čini vidljivim ono što je bilo skriveno i pomaže ljudima da razumiju ono što je ranije bilo obavijeno sramom.Predstava U ime oca pokazala je da pozorište može istovremeno liječiti ljude i poslati snažnu društvenu poruku. To je prostor u kojem oni koji nose bol mogu zacjeljivati, a oni koji nisu razumjeli mogu konačno učiti. Promjena se događa kada vas neko pogleda u oči sa scene, a vi se više ne možete pretvarati da ga niste vidjeli.Graditi mir znači imati hrabrosti imenovati nepravdu, boriti se protiv srama i stvoriti prostor za one čije su priče bile izbrisane. Mir se ne gradi zaboravom. Gradi se odlukom da prihvatimo svaki dio priče.Mi nismo samo posljedica rata.Mi smo dio budućnosti koju mir mora zaštititi.A način na koji danas govorimo o prošlosti oblikuje generacije sutrašnjice. O predstaviU ime oca je dokumentarno-plesna pozorišna predstava koja prekida decenije šutnje, stigme i društvenog poricanja, donoseći na scenu autentična svjedočenja djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini.Režiju potpisuje Darrel Toulon, a predstava je nastala u koprodukciji Udruženja “Zaboravljena djeca rata”, The Alpha Group i Narodnog pozorišta Tuzla.Ova produkcija realizuje se kao aktivnost projekta “Izgradnja dugotrajnog mira u Bosni i Hercegovini: Investicija u budućnost”, koji zajednički provode BIRN BiH, Memorijalni centar Srebrenica i Udruženje “Zaboravljena djeca rata”, uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF).Predstavu je sufinansirao Austrijski kulturni forum.
1 of 5
Priča
01 juni 2026
Godišnji izvještaj o rezultatima Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu: Partnerstvo na djelu
U 2025. godini, kroz više od 88 miliona američkih dolara razvojne pomoći, UN je podržao Bosnu i Hercegovinu u okviru četiri strateška prioriteta Okvira saradnje Ujedinjenih nacija za održivi razvoj 2021–2025: održiv, otporan i inkluzivan rast; kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita; upravljanje usmjereno na ljude i vladavina prava; te uključivanje građana/ki i zajednica za društvenu koheziju.„Zajednice i institucije pokazale su izuzetnu otpornost i posvećenost održivom razvoju,” kazala je Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini. Ova podrška doprinijela je održivom ekonomskom rastu, reformi obrazovanja, jačanju zdravstvenih sistema i sistema socijalne zaštite, upravljanju i vladavini prava, društvenoj koheziji, izgradnji povjerenja, rodnoj ravnopravnosti, klimatskoj akciji i zelenoj tranziciji. UN je također pojačao podršku reformskoj agendi Bosne i Hercegovine, uključujući digitalnu transformaciju, klimatsku i energetsku politiku, socijalnu zaštitu, upravljanje i ljudska prava.Rezultati u 2025. godini pretočeni su u konkretnu podršku ljudima i zajednicama širom zemlje. Izvještaj ističe 45 mjera klimatske otpornosti i rješenja iz oblasti obnovljive energije koja su poboljšala uslove boravka u javnim objektima za više od 100.000 ljudi; više od 10.000 nadoknađenih doza vakcina primijenjenih s ciljem jačanja imunizacije; više od 98.000 ljudi koji su koristili zdravstvene usluge podržane od UN-a; više od 105.000 ljudi obuhvaćenih programima razvoja vještina i cjeloživotnog učenja; te više od 126.000 ljudi koji su uz podršku UN-a pristupili osnovnim uslugama.Uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a, 14 novih i šest unaprijeđenih socijalnih usluga sada koristi gotovo 9.000 žena i muškaraca širom Bosne i Hercegovine, uključujući proširenu psihosocijalnu podršku, mehanizme zaštite i sigurne prostore za osobe koje su preživjele nasilje. Izvještaj također ističe važnost partnerstava, uključujući strateški dijalog između Evropske unije i Ujedinjenih nacija, kao platformu za usklađivanje podrške politikama, zajedničkog zagovaranja i programske saradnje. Također odražava nastavak napretka u zajedničkom djelovanju UN-a, pri čemu je zajedničko programiranje činilo više od četvrtine realizacije Okvira saradnje u 2025. godini. „Zajedno stvaramo promjene za ljude širom zemlje, osiguravajući da razvoj bude inkluzivan, održiv i da niko ne bude izostavljen,” dodala je Spence.Dok UN i Bosna i Hercegovina započinju novo poglavlje partnerstva kroz Okvir saradnje za period 2026–2030, rezultati predstavljeni u izvještaju za 2025. godinu pružaju snažan temelj za nastavak zajedničkog djelovanja ka ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja i Agende 2030.Pročitajte cijeli izvještaj.
1 of 5
Priča
31 maj 2026
Policija i građani zajedno grade sigurnije zajednice u Bosni i Hercegovini
Policijski službenici u Bosni i Hercegovini (BiH) rijetko imaju prilike za specijalizirane obuke o rodno osjetljivom policijskom djelovanju ili za direktan dijalog s građanima kojima služe. Kroz inicijativu „Žene vode na putu miru i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, koja se provodi uz podršku Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF), mladi policijski službenici i službenice stiču nova znanja i vještine, preispituju vlastite pretpostavke i prenose naučeno svojim kolegama i kolegicama, čime doprinose jačanju povjerenja između policije i zajednica.Ova inicijativa, koju zajednički provode UN Women, UNFPA i IOM u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, promoviše rodno osjetljivo policijsko djelovanje, jača angažman zajednica i doprinosi izgradnji inkluzivnijih i odgovornijih sigurnosnih institucija.Program se bavio pitanjima koja su posebno relevantna za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini, uključujući Agendu žene, mir i sigurnost, nasilje nad ženama, govor mržnje i krivična djela počinjena iz mržnje. Jačanjem svijesti i razumijevanja ovih pitanja, program doprinosi izgradnji povjerenja i stvaranju inkluzivnijih zajednica.U okviru inicijative, policijski službenici i službenice učestvovali su u programu obuke za trenere, koji im je omogućio da postanu edukatori i promovišu rodno osjetljivo policijsko djelovanje u svojim institucijama i zajednicama u kojima rade. Uz podršku stručnih facilitatora, učesnici su završili četiri modula koji su obuhvatili ljudsku sigurnost, ulogu žena u policiji, nasilje nad ženama, te govor mržnje i krivična djela počinjena iz mržnje. Među 24 policijska službenika/ca koji su završili program bili su i mlađi inspektori Policijske stanice Cazin, Adijana Ćoralić i Kemal Hadžić. Nakon obuke, oni su održali radionice za više od 200 kolega u 12 zajednica širom zemlje. Jedna od tema koja je ostavila najsnažniji utisak na Adijanu bio je govor mržnje i njegov uticaj na društvenu koheziju.„Najviše me se dojmio dio koji se odnosio na govor mržnje. Mislim da smo se na određene stvari toliko navikli da ih više nismo posmatrali kao ozbiljne, poput uništavanja saobraćajnih znakova ispisanih latinicom u Republici Srpskoj i ćirilicom u Federaciji Bosne i Hercegovine. To je promijenilo moju percepciju tih pitanja“, rekla je Adijana.Njen kolega Kemal Hadžić ima jednako pozitivne utiske o obuci.„Tema je kompleksna i bilo je izazovno prenijeti znanje drugima, ali sam veoma zadovoljan ishodom. Svako ima pravo na svoje mišljenje, ali smo kroz ovu obuku došli do zaključka da možemo imati različite stavove i predrasude. Međutim, kada je riječ o policijskom poslu, moramo ih ostaviti po strani.“Policija i građani u dijaloguOsim jačanja kapaciteta policije, inicijativa je okupila više od 200 građana i policijskih službenika kroz niz dijaloga u zajednici pod nazivom „Kafa s policijom“, održanih u 12 gradova širom Bosne i Hercegovine: Brčkom, Gračanici, Konjicu, Jablanici, Širokom Brijegu, Mostaru, Stocu, Cazinu, Velikoj Kladuši, Bihaću, Zavidovićima i Fojnici. Ovi neformalni razgovori otvorili su prostor za građane i policijske službenike/ce da razgovaraju o lokalnim sigurnosnim izazovima i identifikuju konkretna rješenja, uz posebnu pažnju posvećenu iskustvima žena i drugih često nedovoljno zastupljenih grupa.Ivona Lovrić, mlada policijska službenica iz Fojnice, učestvovala je u jednom od ovih dijaloga.„Građani su imali priliku da nas vide u drugačijem i pristupačnijem svjetlu, da vide da nam je stalo do njihovog mišljenja, dok je nama to pomoglo da bolje razumijemo potrebe zajednice“, objašnjava Ivona. Događaj „Kafa s policijom“ u Fojnici organizovan je uz podršku lokalnog udruženja žena „Fojnička žena“, koje okuplja žene različite dobi, etničke pripadnosti i interesa. Udruženje je pozdravilo priliku da se poveže s policijskim službenicima i razgovara o pitanjima koja utiču na žene i porodice u njihovoj zajednici.Za mnoge učesnice, razgovori su pružili praktične smjernice o pitanjima koja utiču na njihov svakodnevni život, posebno kada je riječ o nasilju u porodici. Biljana Gavran, predsjednica Udruženja, bila je među onima kojima je ova razmjena bila posebno korisna.„Savjetovali su nas da prijavimo nasilje. Ne trebamo izbjegavati prijavljivanje niti brinuti o tome šta će komšije reći ili da li će prijava kasnije biti povučena. Moramo naučiti govoriti o svojim problemima. Ne trebamo se pitati da li će policija riješiti problem, jer to ne možemo znati ako nasilje uopće ne prijavimo.“Povećanje zastupljenosti žena u policijskim institucijama još je jedan važan korak ka odgovornijem i inkluzivnijem policijskom djelovanju. Žene su 2024. godine činile približno 11 posto policijskih službenika/ca u Bosni i Hercegovini. Iako je taj procenat i dalje nizak, postepeno raste.Prema riječima Ivana Brkića, policijskog komesara Zapadnohercegovačkog kantona, policijske institucije mogu dodatno podržati napredovanje žena kroz transparentne procese zapošljavanja i unapređenja, mogućnosti mentorstva i ciljano stručno usavršavanje. U ovom kantonu žene trenutno čine 15 posto policijskih službenika.„U praksi, mješoviti timovi često postižu bolje rezultate, posebno u slučajevima nasilja u porodici, radu s djecom i kriznim situacijama“, kaže komesar Brkić.Ulaganjem u institucionalne kapacitete i dijalog sa zajednicama, inicijativa doprinosi jačanju povjerenja između građana i policije, istovremeno unapređujući Agendu žene, mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini. Kroz praktičnu obuku, lokalni angažman i učenje među kolegama, policijski službenici postaju bolje opremljeni da odgovore na potrebe zajednice i doprinesu sigurnijim i inkluzivnijim zajednicama.Presijek rezultata 24 policijska službenika/ce postala su treneri za rodno osjetljivo policijsko djelovanje.209 policijskih službenika/ca u 12 zajednica širom Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine završilo je obuku o rodno osjetljivom policijskom djelovanju, od čega su 30 posto bile žene.Više od 200 građana/ki i policijskih službenika/ca učestvovalo je u dijalozima „Kafa s policijom“, održanim u 12 gradova širom Bosne i Hercegovine.10 policijskih službenika/ca završilo je dodatni program obuke za trenere i replicirat će aktivnosti u tri zajednice u Republici Srpskoj.
1 of 5
Priča
22 maj 2026
Od opredijeljenosti do rezultata: Jačanje povrata imovine i finansijskih istraga u Bosni i Hercegovini
Usmjereni napori ka jačanju institucija, unapređenju finansijskih istraga i oduzimanju nezakonito stečene imovine pretvaraju se u mjerljiv napredak, posebno u Federaciji BiH (FBiH).Ured Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC) ima ključnu ulogu u ovim naporima, u skladu sa svojim mandatom u provedbi Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC) i Konvencije Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (UNTOC).Važnu prekretnicu u ovom procesu predstavljalo je uspostavljanje Kancelarije za povrat imovine (Asset Recovery Office). Kroz niz koordiniranih intervencija, uključujući tehničku pomoć, stručne savjete o politikama i olakšavanje međuinstitucionalne saradnje, UNODC je pomogao pri stvaranju potrebnih uslova za uspostavljanje i operacionalizaciju ove kancelarije. Vlada FBiH je 2025. godine formalno uspostavila kancelariju pri Federalnoj upravi policije, čime je napravljen važan korak ka sistemskom i održivom pristupu identifikaciji, praćenju i oduzimanju nezakonito stečene imovine.Paralelno s tim, UNODC nastavlja podržavati jačanje operativnih kapaciteta u okviru novih pravosudnih institucija. Kroz saradnju s novoosnovanim Posebnim odjelom za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (POSKOK) pri Federalnom tužilaštvu FBiH, UNODC podržava angažman UN volontera, višeg istražitelja Murisa Brkića. U toj ulozi, on pruža praktičnu podršku tužiteljima i finansijskim stručnjacima koji rade na složenim predmetima, doprinoseći kvalitetnijim finansijskim istragama i djelotvornijem procesuiranju organiziranog kriminala i korupcije na visokom nivou. Rukovodilac POSKOK-a, tužitelj Hrvoje Čabrajić, ističe važnost ovog partnerstva: “POSKOK je uspostavljen kao specijalizirani odgovor na najsloženije predmete korupcije i organiziranog kriminala. Saradnja s UNODC-om je ključna jer nam omogućava da jačamo kapacitete i usklađujemo prakse s međunarodnim standardima, posebno u oblasti koja se odnosi na djelotvornu provedbu finansijskih istraga i oduzimanje imovine.”Osvrćući se na svakodnevni rad s Odjelom, Muris Brkić kaže: “Radeći blisko s mladim timom kojeg vodi tužitelj Čabrajić, uvjerio sam se da je riječ o timu istinskih profesionalaca spremnih da se suoče s teškim kriminalom. Mladi tužitelji, stručni saradnici, istražitelji i finansijski savjetnici posvećeni su svom radu i svjesni svojih obaveza prema zajednici. UNODC pruža višestruku podršku Posebnom odjelu kroz različite aktivnosti, istrage, operativnu i opću administrativnu podršku, i zadovoljstvo mi je biti dijelom projekta.” Istovremeno, UNODC aktivno jača međuinstitucionalnu saradnju za djelotvorno upravljanje imovinom. Uz podršku UNODC-a, potpisani su memorandumi o razumijevanju između Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom i kantonalnih tužilaštava, čime su uspostavljeni jasni mehanizmi koordinacije i planiranja prije zaplijene, razmjenu informacija, hitno postupanje i preuzimanje imovine.Emir Bašić, direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom, objašnjava zašto je to važno: “Zabilježili smo značajan porast broja predmeta u kojima se provode paralelne finansijske istrage, što predstavlja rast od više od 50 posto u odnosu na prethodne godine. To je direktan rezultat bolje koordinacije između tužilaštava, policijskih agencija i naše institucije, ostvarene uz značajnu podršku UNODC-a. Vidimo jasnu promjenu u praksi, odnosno da se nezakonito stečena imovina više ne smatra nedostižnom, nego nečim što se mora identificirati, osigurati i vratiti društvu.”Pored operativne podrške, UNODC je doprinio i većoj transparentnosti i povjerenju javnosti kroz strateško komuniciranje, angažman mladih i blisku saradnju s lokalnim partnerima. Zajedničke inicijative, uključujući digitalni katalog oduzete imovine i učešće lokalnih institucija u globalnim kampanjama UN-a, dodatno su osnažile poruku da institucije aktivno rade na očuvanju vladavine prava. Emir Bašić objašnjava: “Kroz saradnju s UNODC-om gradimo sistem u kojem se oduzeta imovina vraća u službu javnog interesa. Svaki primjer kada se ova imovina ponovo koristi u društveno korisne svrhe, šalje jasnu poruku da se kriminal ne isplati. To je važan korak ka jačanju povjerenja građana i građanki u institucije i dokaz da vladavina prava donosi konkretne rezultate.”Posebno važan aspekt ovog partnerstva je sve izraženija uključenost domaćih institucija. One ne djeluju samo kao korisnici, već i kao akteri koji doprinose procesu. Finansijska podrška koju Vlada FBiH pruža UNODC-u odražava snažnu opredijeljenost za nastavak reformi, dugoročnu saradnju i održivost postignutih rezultata. Zajedno, ovi napori potvrđuju da ulaganja u institucije i međunarodnu saradnju donose dugoročne i značajne promjene.Podrška UNODC-a odvija se kroz Regionalni program za Jugoistočnu Evropu 2024–2029, strateški okvir koji je usmjeren na odgovor na specifične potrebe, uz osiguravanje da prioriteti i rezultati u oblasti nacionalne sigurnosti i razvoja budu dio koordinirane i harmonizirane regionalne i međuregionalne platforme za saradnju. Gore navedene aktivnosti iz programa podržane su od strane Vlade Italije i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske.
1 of 5
Saopštenje za medije
25 juni 2026
Žene u Bosni i Hercegovini grade mir kroz ekonomsko osnaživanje
Događaj pod nazivom „Sa korijenima u zajednici“ organizovao je UNFPA u okviru inicijative „Žene vode put ka miru i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, koju zajednički provode sa UN Women i IOM-om, u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a uz podršku Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF).U skladu s Agendom Žene, mir i sigurnost (WPS), ova inicijativa jača liderstvo, djelovanje i ekonomsku otpornost žena, posebno onih koje su pogođene sukobom, povratnica i žena iz marginalizovanih grupa, istovremeno unapređujući njihovo smisleno učešće u izgradnji mira i lokalnom razvoju. „Kada žena ima stabilan prihod i svoje mjesto u zajednici, ona ne gradi samo bolju budućnost za sebe i svoju porodicu – ona gradi povjerenje i veze koje predstavljaju temelj trajnog mira“, izjavila je Marina Riđić, šefica Programa u UNFPA u Bosni i Hercegovini.Kroz ovu inicijativu, UNFPA je podržao program jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva i udruženja koja rade sa ženama čiji su životi obilježeni sukobom i njegovim posljedicama, uključujući povratnice i žene iz marginalizovanih grupa. Program je obuhvatio obuke za izradu poslovnih planova, pristup finansiranju, kao i mentorsku podršku. Nakon javnog poziva i konkurentnog procesa odabira, četiri organizacije izabrane su za pokretanje pilot socijalnih preduzeća širom Bosne i Hercegovine.Među odabranim inicijativama su Udruženje žena „Most“ Jablanica, čije socijalno preduzeće „Širenje tržišta za žene proizvođačice u Jablanici“ unapređuje pristup tržištu za žene proizvođačice; Udruženje „Otaharin“ iz Bijeljine, koje kroz inicijativu „EmpowerHer Farm: Organska jaja i prilike za žene“ razvija organsku proizvodnju jaja kao izvor prihoda i zapošljavanja Romkinja; Udruženje žena „Zvijezda“ iz Vareša, čije socijalno preduzeće „Žene za održivu zajednicu“ objedinjuje poljoprivrednu proizvodnju, preradu hrane i ugostiteljstvo, oslanjajući se na znanja i vještine žena povratnica; te Udruženje žena Podrinja iz Vlasenice, čija inicijativa „Okusi Podrinja“ koristi lokalnu kulinarsku baštinu i tradicionalnu proizvodnju hrane kako bi stvorila održive izvore prihoda za žene u regiji Podrinja.Na događaju su predstavljeni ovi inovativni modeli socijalnog poduzetništva prilagođeni potrebama zajednica. Iako se razlikuju po pristupu – od poljoprivredne proizvodnje i prerade hrane do društvenog poduzetništva i ekonomske inkluzije – odabrane prijedloge povezuje zajednički cilj: stvaranje održivih ekonomskih prilika za žene uz istovremeni doprinos otpornosti zajednica i dugoročnom miru. Kroz segment „Glasovi s terena“, žene koje stoje iza ovih socijalnih preduzeća podijelile su priče o tome kako su njihove ideje nastale, kako su ih program i mentorska podrška ohrabrili da ih razviju, kakve promjene već vide u svojim zajednicama i koji su njihovi planovi za naredni period.Svoje iskustvo podijelila je i Adisa Likić iz Udruženja žena „Zvijezda“ Vareš: „Mnoge od ovih žena ranije nisu bile zaposlene, a danas zahvaljujući vlastitom radu ostvaruju prihode i ekonomsku nezavisnost. Jednako je važno što kroz zajednički rad grade prijateljstva i postaju vidljiviji dio svoje zajednice. ‘Zvijezda’ nije samo mjesto rada, već prostor u kojem žene rastu i međusobno se osnažuju“. Slično iskustvo podjelila je i Olivera Stanišić iz Udruženja žena Podrinja Vlasenica, čije udruženje razvija zadrugu kojom će upravljati same žene. „Naše udruženje okuplja žene iz Vlasenice i okolnih sela, posebno povratnice, raseljene žene, žene koje su preživjele nasilje i žene iz ruralnih područja. Nakon godina rada na ekonomskom osnaživanju žena, posebno u oblasti poljoprivrede i prerade hrane, gradimo socijalno preduzeće – zadrugu kojom će upravljati same žene. One će prerađivati voće i povrće iz vlastite proizvodnje, ali i otkupljivati proizvode od drugih žena iz naše zajednice“.Održan u okviru prve Sedmice izgradnje mira Ujedinjenih nacija, koja se globalno obilježava od 22. do 26. juna 2026. godine i podudara s 20. godišnjicom prve sjednice Komisije Ujedinjenih nacija za izgradnju mira i uspostavljanja Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira, događaj je pokazao kako ulaganje u mir – uključujući i kroz ekonomsko osnaživanje žena – doprinosi jačanju društvene kohezije, otpornosti i održivog mira u Bosni i Hercegovini.
1 of 5
Saopštenje za medije
23 juni 2026
Pokrenuta nova inicijativa za suzbijanje govora mržnje i narativa koji podstiču podjele u Bosni i Hercegovini
Inicijativu, uz podršku Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF), zajednički provode UNESCO, UN Women i UNDP, u partnerstvu s Ministarstvom komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.Tokom naredne tri godine, inicijativa će podržati praćenje i analizu online govora mržnje i narativa koji podstiču podjele, unapređenje mehanizama samoregulacije i provjere činjenica u medijima, razvoj alata za prepoznavanje štetnih sadržaja na lokalnim jezicima, obuke za mlade novinare o primjeni novih tehnologija i alata zasnovanih na umjetnoj inteligenciji, kao i aktivnosti koje promovišu pozitivne narative, medijsku i informacijsku pismenost te odgovorno javno komuniciranje. Posebna pažnja bit će posvećena podršci ženama novinarkama, braniteljicama ljudskih prava i ženama u javnom životu kroz aktivnosti usmjerene na digitalnu sigurnost, otpornost, međusobno učenje i umrežavanje.Konferenciju su uvodnim obraćanjima otvorili Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, i ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije. Ministar Forto je izjavio:„Institucije imaju ključnu odgovornost da stvaraju okvir za borbu protiv govora mržnje i zaštitu javnog prostora. Ali trajne promjene ne dolaze samo kroz propise. One dolaze kada institucije rade zajedno sa ljudima koji svakodnevno povezuju zajednice. Upravo među mladima, umjetnicima, muzičarima i kreativcima vidimo najbolje primjere saradnje i zajedničkog stvaranja, bez obzira na to odakle dolaze. Takvi ljudi pokazuju da Bosna i Hercegovina može biti prostor dijaloga, a ne podjela“. Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija Spence izjavila:„Govor mržnje i narativi koji podstiču podjele narušavaju povjerenje među zajednicama, otežavaju pomirenje i slabe temelje održivog mira. U Bosni i Hercegovini to je posebno vidljivo kroz narative koji negiraju stradanja, relativiziraju genocid i druge sudski utvrđene zločine ili glorificiraju osuđene ratne zločince. Takvi narativi narušavaju dostojanstvo žrtava i preživjelih, produbljuju podjele i, kada su pojačani dezinformacijama i brzo razvijajućim digitalnim platformama, slabe povjerenje u institucije i demokratsku otpornost. Zato će, uz podršku Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira, ovo partnerstvo promovisati pouzdanije informacije za građane, sigurnije uslove za rad novinara i medijskih profesionalaca, veće učešće žena i mladih u javnom životu, te odgovorniji javni diskurs zasnovan na činjenicama. To nisu ograničenja demokratije; to su uslovi koji omogućavaju demokratiju, povjerenje i održivi mir“. Ambasador Luigi Soreca naglasio je da govor mržnje, bilo online ili offline, podstiče podjele, podriva pomirenje i ugrožava demokratske vrijednosti. Istakao je da je suzbijanje govora mržnje važno i za evropski put Bosne i Hercegovine, te da osobe na pozicijama političkog i društvenog uticaja imaju posebnu odgovornost da svojim primjerom promovišu odgovoran javni diskurs. Također je potvrdio nastavak podrške Evropske unije Bosni i Hercegovini u borbi protiv govora mržnje kroz finansijsku podršku, stručnu ekspertizu i dijalog. Nakon uvodnih obraćanja, Siniša Šešum, voditelj Ureda UNESCO-a u Bosni i Hercegovini, predstavio je ciljeve, komponente, planirane aktivnosti i očekivane rezultate projekta.Projekat je osmišljen kao preventivna mirovna inicijativa usmjerena na jačanje otpornosti na štetne narative, odgovorno javno komuniciranje, međusobno povjerenje i demokratsko učešće. Djelovat će kroz tri međusobno povezana pravca: unapređenje odgovora u medijskom i digitalnom prostoru, jačanje institucionalnih i pravnih mehanizama za prevenciju i odgovor te adresiranje rodnih dimenzija govora mržnje, uključujući njegove nesrazmjerne posljedice po žene i djevojčice.Konferencija je uključivala dvije panel diskusije koje su okupile predstavnike institucija, regulatornih i samoregulatornih tijela, medija, akademske zajednice, civilnog društva i međunarodnih partnera. Prvi panel, „Mediji, digitalni prostori i rodne dimenzije govora mržnje“, bavio se ulogom medija i digitalnih platformi u oblikovanju javnog diskursa, uključujući štetne narative povezane s naslijeđem prošlosti, kao i nesrazmjernim uticajem online zlostavljanja i govora mržnje na žene, mlade i druge grupe posebno pogođene štetnim narativima. U panelu su učestvovali Julian Reilly, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini; Maida Muminović, direktorica Mediacentra Sarajevo i predstavnica Koalicije za slobodu izražavanja i moderiranje sadržaja u Bosni i Hercegovini; Amela Odobašić, direktorica Sektora za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine; Maida Bahto-Kestendžić, koordinatorica projekta pri Vijeću za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini; Haris Pašović, direktor East West Centra Sarajevo; te Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Drugi panel, „Institucionalni odgovori, demokratsko učešće i društvena kohezija“, razmatrao je odgovore na govor mržnje i polarizirajuće narative iz perspektive zakonodavstva, javnih politika i institucionalnog djelovanja, uz fokus na jačanje povjerenja, demokratskog učešća, društvene kohezije i izgradnje mira, uključujući zaštitu žena u javnom i političkom životu. U panelu su učestvovali Franjo Dragičević, šef Odjeljenja za ocjenu ustavnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; Zagorka Grahovac, poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske; Mišo Krstović, šef Odjela za pravne poslove i upravni postupak Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine; te dr. Nasir Muftić, vanredni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i član Koalicije za slobodu izražavanja i moderiranje sadržaja u Bosni i Hercegovini. Konferencija je održana u okviru Sedmice izgradnje mira Ujedinjenih nacija, koja se od 22. do 26. juna 2026. godine obilježava širom svijeta.
1 of 5
Saopštenje za medije
22 juni 2026
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH održana Konferencija na visokom nivou „30 godina mira i budućnost multilateralizma“
Konferencija je održana u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u Sarajevu kao uvodni događaj prve Sedmice izgradnje mira Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, koja se održava od 22. do 26. juna. Sedmica izgradnje mira je globalna inicijativa UN-a i ove godine se održava u znaku 20 godina UN-ovog rada na izgradnji mira, uključujući Fond za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a (PBF), koji u BiH podržava inicijative za jačanje povjerenja, dijaloga i društvene kohezije, uz uključivanje žena i mladih. U uvodnom obraćanju ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković je naglasio da su prije tri decenije kolektivna međunarodna akcija i multilateralizam poslužili kao temelj na kojem je uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini. Dodao je da od kritičnih dana implementacije mira do dugoročnog održivog razvoja, promocije ljudskih prava i regionalne saradnje, naša zajednička historija stoji kao snažan dokaz onoga što globalna solidarnost može postići.„Međutim, današnji dan označava ključnu prekretnicu u našoj priči. Bosna i Hercegovina više nije samo korisnik međunarodne pomoći: Mi smo aktivni doprinositelj globalnoj diplomatskoj areni. Naše duboko institucionalno pamćenje, naša otpornost i naše jedinstveno iskustvo u pomirenju pružaju nam neprocjenjivo znanje u ovoj oblasti. Spremni smo da aktivno doprinesemo ukupnoj diskusiji o sprječavanju sukoba, medijaciji i održivoj izgradnji mira“, istakao je ministar Konaković. Poručio je da u vremenima globalnih potresa, multilateralizam nije zastarjeli luksuz, već apsolutna nužnost te da moramo zajedno raditi na podsticanju agilnije, inkluzivnije i principijelnije multilateralne arhitekture, koja daje prioritet preventivnoj diplomatiji i poštuje lokalno vlasništvo. Obraćajući se učesnicima konferencije rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Arnhild Spence istakla je da je međunarodna saradnja imala ključnu ulogu u okončanju rata i poslijeratnom oporavku Bosne i Hercegovine. Od tada, Bosna i Hercegovina aktivno doprinosi multilateralnom sistemu, uključujući i kao nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i članica Vijeća za ljudska prava.„Trideset godina nakon rata, mirovni put Bosne i Hercegovine podsjeća nas da se mir mora kontinuirano održavati kroz prevenciju, povjerenje, snažne institucije i saradnju među zajednicama. Dok otvaramo prvu Sedmicu izgradnje mira Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, naša poruka je jasna: multilateralizam mora biti praktičan i vidljiv u životima ljudi — kroz snažnije institucije, zaštićena prava, bolje prilike i povjerenje u budućnost.“ U uvodnom dijelu konferencije prisutnima se obratila i predstavnica mladih Nia Abadžić, koja je istakla važnost uključivanja mladih u razgovore o budućnosti mira i multilateralne saradnje.„Kroz angažman u Komisiji Ujedinjenih nacija za izgradnju mira u oktobru 2025. godine, uvjerila sam se da Bosna i Hercegovina nije samo korisnica međunarodne podrške, već i važan doprinosilac globalnim razgovorima o tome kako se mir gradi, održava i štiti. Moja generacija ima odgovornost ne samo da koristi prednosti multilateralizma, već i da ga jača. Ali to ne možemo činiti s margina. Nemojte samo pozivati mlade da govore o budućnosti. Uključite nas u njeno oblikovanje“, poručila je Abadžić.Konferencija je okupila predstavnike institucija, diplomatske zajednice, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i civilnog društva u razgovoru o ulozi multilateralne saradnje u mirovnom putu Bosne i Hercegovine — od provedbe mira i izgradnje institucija do razvoja, ljudskih prava i regionalne saradnje — kao i o tome kako iskustva Bosne i Hercegovine mogu doprinijeti globalnim razgovorima o izgradnji mira, prevenciji i diplomatiji.
1 of 5
Saopštenje za medije
22 juni 2026
OTVORENI POZIV ZA PRIJAVE: PROGRAM FINANSIJSKE ODRŽIVOSTI I INOVATIVNOG FINANSIRANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA
Zajednički program Akcelerator rodne ravnopravnosti (Gender Equality Accelerator Joint Programme – GEA JP) predstavlja značajan korak naprijed u unapređenju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena u Bosni i Hercegovini. Program zajednički implementiraju agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini: UN Women (vodeća agencija), UNDP, UNICEF i UNFPA, uz finansijsku podršku Evropske unije i vlada Danske i Švedske. Program se provodi u partnerstvu s ključnim institucionalnim akterima, posebno Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske i Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine.Program je fokusiran na tri ključne prioritetne oblasti:
• Eliminacija nasilja nad ženama i djevojčicama (EVAWG)
• Ekonomsko osnaživanje žena (EWE)
• Jačanje uloge žena u upravljanju i liderstvu (EWG&L)Prepoznajući ključnu ulogu organizacija civilnog društva u unapređenju prava žena, pružanju usluga i zagovaranju rodne ravnopravnosti, Zajednički program Akcelerator rodne ravnopravnosti objavljuje Otvoreni poziv za prijave za učešće u Programu finansijske održivosti i inovativnog finansiranja za organizacije civilnog društva.Mnoge organizacije koje se bave borbom protiv nasilja nad ženama, pravima žena i pravima marginaliziranih grupa suočavaju se sa značajnim izazovima u osiguravanju predvidivog i raznovrsnog finansiranja. Oslanjanje na kratkoročno projektno finansiranje često ograničava njihovu sposobnost da strateški planiraju, održavaju usluge, ulažu u organizacijski razvoj i efikasno odgovaraju na nove izazove.Kroz ovaj program, deset (10) odabranih organizacija civilnog društva dobit će prilagođenu podršku usmjerenu na jačanje njihove finansijske održivosti, kapaciteta za mobilizaciju resursa i pristup raznolikim izvorima finansiranja. Program će kombinovati praktične obuke, mentorstvo, angažman donatora i mogućnosti umrežavanja kako bi pomogao organizacijama da ojačaju svoju dugoročnu otpornost i nezavisnost.Odabrane organizacije će imati koristi od:Strukturiranog programa jačanja kapaciteta fokusiranog na prikupljanje sredstava, angažman donatora, izradu projektnih prijedloga, stratešku komunikaciju i inovativne pristupe finansiranju.Prilagođene mentorsko-konsultantske podrške usklađene s konkretnim potrebama svake organizacije.Podrške u razvoju konkretnih koncepata za prikupljanje sredstava, planova za angažman donatora i partnerskih prijedloga.Učešća na posebnom događaju umrežavanja koji okuplja organizacije civilnog društva, donatore, razvojne partnere i predstavnike privatnog sektora.Mogućnosti uspostavljanja novih partnerstava i istraživanja alternativnih i netradicionalnih izvora finansiranja, uključujući partnerstva s privatnim sektorom, angažman dijaspore, finansiranja uz podršku zajednice (crowdfunding) i druge inovativne pristupe.Program je namijenjen organizacijama civilnog društva na nivou zajednice, osnovnim (grassroots) i malim do srednjim organizacijama koje rade na:
• okončanju nasilja nad ženama i djevojčicama
• pravima žena i rodnoj ravnopravnosti
• pravima i osnaživanju Romkinja
• pravima i osnaživanju žena s invaliditetom
• podršci ženama braniteljicama ljudskih pravaPosebno su dobrodošle prijave organizacija koje rade sa i za:
• Romkinje i djevojčice
• žene s invaliditetom
• preživjele nasilja
• žene iz ruralnih područja
• žene iz marginaliziranih zajednica
• mlade žene i adolescentice
• žene braniteljice ljudskih prava
• osnovne i organizacije zasnovane u zajedniciPrednost će imati osnovne (grassroots) organizacije koje djeluju izvan većih urbanih centara i organizacije s ograničenim pristupom međunarodnim izvorima finansiranja.Kroz ovaj poziv, Zajednički program nastoji podržati organizacije koje pokazuju snažan uticaj u zajednici i posvećenost unapređenju rodne ravnopravnosti, ali kojima je potrebna ciljana podrška za jačanje finansijske održivosti i dugoročne organizacijske otpornosti.Kriteriji podobnosti, uslovi selekcije, struktura programa i procedure prijave detaljno su navedeni u Okviru djelovanja (Terms of Reference).Sve zainteresovane organizacije pozivaju se da popune prijavni obrazac i dostave ga do 15. jula 2026. na haris.harbas@unwomen.org.
• Eliminacija nasilja nad ženama i djevojčicama (EVAWG)
• Ekonomsko osnaživanje žena (EWE)
• Jačanje uloge žena u upravljanju i liderstvu (EWG&L)Prepoznajući ključnu ulogu organizacija civilnog društva u unapređenju prava žena, pružanju usluga i zagovaranju rodne ravnopravnosti, Zajednički program Akcelerator rodne ravnopravnosti objavljuje Otvoreni poziv za prijave za učešće u Programu finansijske održivosti i inovativnog finansiranja za organizacije civilnog društva.Mnoge organizacije koje se bave borbom protiv nasilja nad ženama, pravima žena i pravima marginaliziranih grupa suočavaju se sa značajnim izazovima u osiguravanju predvidivog i raznovrsnog finansiranja. Oslanjanje na kratkoročno projektno finansiranje često ograničava njihovu sposobnost da strateški planiraju, održavaju usluge, ulažu u organizacijski razvoj i efikasno odgovaraju na nove izazove.Kroz ovaj program, deset (10) odabranih organizacija civilnog društva dobit će prilagođenu podršku usmjerenu na jačanje njihove finansijske održivosti, kapaciteta za mobilizaciju resursa i pristup raznolikim izvorima finansiranja. Program će kombinovati praktične obuke, mentorstvo, angažman donatora i mogućnosti umrežavanja kako bi pomogao organizacijama da ojačaju svoju dugoročnu otpornost i nezavisnost.Odabrane organizacije će imati koristi od:Strukturiranog programa jačanja kapaciteta fokusiranog na prikupljanje sredstava, angažman donatora, izradu projektnih prijedloga, stratešku komunikaciju i inovativne pristupe finansiranju.Prilagođene mentorsko-konsultantske podrške usklađene s konkretnim potrebama svake organizacije.Podrške u razvoju konkretnih koncepata za prikupljanje sredstava, planova za angažman donatora i partnerskih prijedloga.Učešća na posebnom događaju umrežavanja koji okuplja organizacije civilnog društva, donatore, razvojne partnere i predstavnike privatnog sektora.Mogućnosti uspostavljanja novih partnerstava i istraživanja alternativnih i netradicionalnih izvora finansiranja, uključujući partnerstva s privatnim sektorom, angažman dijaspore, finansiranja uz podršku zajednice (crowdfunding) i druge inovativne pristupe.Program je namijenjen organizacijama civilnog društva na nivou zajednice, osnovnim (grassroots) i malim do srednjim organizacijama koje rade na:
• okončanju nasilja nad ženama i djevojčicama
• pravima žena i rodnoj ravnopravnosti
• pravima i osnaživanju Romkinja
• pravima i osnaživanju žena s invaliditetom
• podršci ženama braniteljicama ljudskih pravaPosebno su dobrodošle prijave organizacija koje rade sa i za:
• Romkinje i djevojčice
• žene s invaliditetom
• preživjele nasilja
• žene iz ruralnih područja
• žene iz marginaliziranih zajednica
• mlade žene i adolescentice
• žene braniteljice ljudskih prava
• osnovne i organizacije zasnovane u zajedniciPrednost će imati osnovne (grassroots) organizacije koje djeluju izvan većih urbanih centara i organizacije s ograničenim pristupom međunarodnim izvorima finansiranja.Kroz ovaj poziv, Zajednički program nastoji podržati organizacije koje pokazuju snažan uticaj u zajednici i posvećenost unapređenju rodne ravnopravnosti, ali kojima je potrebna ciljana podrška za jačanje finansijske održivosti i dugoročne organizacijske otpornosti.Kriteriji podobnosti, uslovi selekcije, struktura programa i procedure prijave detaljno su navedeni u Okviru djelovanja (Terms of Reference).Sve zainteresovane organizacije pozivaju se da popune prijavni obrazac i dostave ga do 15. jula 2026. na haris.harbas@unwomen.org.
1 of 5
Saopštenje za medije
17 juni 2026
Novi korak naprijed ka jačanju zaštite žrtava nasilja putem elektronskog nadzora u FBiH
Sastanak je okupio ministra pravde i ministra unutrašnjih poslova FBiH, kantonalne ministre unutrašnjih poslova, policijske komesare te predstavnike međunarodne zajednice, s ciljem jačanja političke opredijeljenosti i operativne spremnosti za uvođenje elektronskog nadzora nad mjerama zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).Inicijativa dolazi kao odgovor na tekuće izazove u primjeni novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, posebno u pogledu izricanja i efikasnog nadzora nad mjerama zaštite. Uvođenje elektronskog nadzora ima za cilj povećanje sigurnosti žrtava nasilja, unapređenje provedbe zaštitnih mjera te smanjenje rizika od ponavljanja nasilja i femicida. Rick Holtzapple, šef Misije OSCE-a u BiH, naglasio je da je regulatorni okvir za implementaciju već uspostavljen, dodajući da se fokus sada mora usmjeriti na političku volju, koordinaciju i resurse kako bi se osigurala efikasna primjena. Napomenuo je da se rasprava ne odnosi samo na nabavku tehnologije u ovom trenutku, već prvenstveno na razvoj operativnog modela koji će sistem učiniti efikasnim u praksi, ističući: „Kada se izrekne mjera zaštite, žrtve moraju biti uvjerene da će ona biti provedena, a elektronski nadzor može ojačati to povjerenje i učvrstiti vjeru u institucije i vladavinu prava.“ „Sprečavanje nasilja i zaštita žrtava zahtijevaju više od zakonskih propisa. Oni zahtijevaju efikasnu primjenu, odgovornost i koordinirano djelovanje institucija. Novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama pruža važan okvir usklađen sa standardima Istanbulske konvencije“, naglasila je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u BiH. „Elektronski nadzor može ojačati sigurnost žrtava nasilja i omogućiti blagovremen odgovor institucija na kršenja mjera. Današnji sastanak predstavlja važan korak ka osiguranju efikasne primjene ovog mehanizma širom Federacije Bosne i Hercegovine.“ Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak naglasio je da je, u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo značajne podzakonske akte relevantne za postupanje policije u slučajevima nasilja. „Donošenjem novih propisa unaprijedili smo i standardizirali rad policijskih službenika kroz obaveznu procjenu rizika i efikasnu provedbu mjera prema počiniocima nasilja, a sve s ciljem jačanja zaštite žrtava. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja aktivnosti na uspostavi jedinstvene baze podataka i ostaje spremno pružiti punu profesionalnu i operativnu podršku svim inicijativama koje doprinose efikasnijem institucionalnom odgovoru na nasilje.“ Ističući važnost praktične primjene zakona i podzakonskih akata koji se odnose na elektronski nadzor, federalni ministar pravde Vedran Škobić naglasio je koliko je važno osigurati da mjere zaštite ne budu samo pravno zagarantirane, već i efikasno provedene u praksi. U skladu s tim, kantoni će u budućnosti raspolagati adekvatnim sredstvima koja će služiti kao ključni instrumenti za zaštitu žrtava nasilja. Učesnici su ponovo potvrdili snažnu političku posvećenost potpunoj operacionalizaciji elektronskog nadzora nad mjerama zaštite, shvativši da odgađanja mogu ostaviti žrtve u stalnom riziku. Dogovorili su se o uspostavi koordinacije između FBiH i kantona pod vodstvom Federalnog ministarstva pravde i uz podršku Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi se razgovaralo o operativnom modelu za implementaciju elektronskog nadzora koji će odgovoriti na postojeće potrebe, izazove i, u konačnici, doprinijeti zaštiti sigurnosti žrtava. Također, obavezali su se da će obaviti analizu mogućih modela implementacije i potrebnih resursa kako bi se procijenili troškovi i planirao budžet.UN Women u BiH i Misija OSCE-a u BiH nastavit će pažljivo pratiti, učestvovati i podržavati provedbu obaveza dogovorenih na današnjem sastanku. Jačanjem zaštite, prevencije i institucionalnog odgovora, ova inicijativa doprinosi većoj sigurnosti zajednica, većem javnom povjerenju te dugoročnoj sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.Sastanak je organizovan u okviru Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti.Zajednički program Akcelerator rodne ravnopravnosti provode agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini – UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF – uz finansijsku podršku Evropske unije te vlada Švedske i Danske, u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske i Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine.
1 of 5
Najnoviji resursi
1 / 11
1 / 11