Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini

Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.

Doznajte više

Priča

04 decembar 2025

Mladi lideri za budućnost: Volonterske inicijative koje inspirišu

U različitim gradovima i zajednicama širom Bosne i Hercegovine, učesnici i učesnice programa Mladi lideri za budućnost zajednički pokazuju da su promjene najvidljivije upravo tamo gdje ljudi odluče djelovati zajedno. Ono što ih povezuje nije samo volonterski angažman već svijest da se povjerenje, solidarnost i dijalog grade svakodnevnim gestama koje čine zajednicu boljom za sve. Iako svaka volonterska akcija ima svoju dinamiku i specifičnosti, kada se posmatraju kao cjelina, one formiraju jedan širi narativ: mladi koji kroz konkretan rad i međusobnu saradnju stvaraju temelje za pravednije, inkluzivnije i otpornije zajednice. U tome leži i njihov najvažniji doprinos izgradnji mira - ne u velikim riječima, već u predanom radu u zajednicama i podsticanju zajedništva. U Tesliću je prvi korak volontera bio jednostavan: okupiti mlade oko neformalnog razgovora. „Info-kafić“ na Radolinki postao je mjesto gdje su mladi otvoreno govorili o izazovima koje osjećaju u svojoj sredini, ali i o tome šta im je potrebno da bi se više uključili. U atmosferi bez pritiska, među jednakima, rađala se spremnost da se čuje drugo mišljenje i razmotri drugačija perspektiva. Ovaj mali, ali važan prostor povjerenja pokazao je da je dijalog polazna tačka svakog procesa u kojem zajednica želi napredovati, te je postavio ton svim sljedećim aktivnostima koje će se odvijati širom zemlje. Nastavljajući tragati za načinima da povežu ljude, volonteri u Mostaru organizovali su književnu večer na Maloj sceni „Karel Čapek“ u Pozorištu lutaka Mostar. Ovaj susret kreirao je priliku da mladi autori i autorice dijele svoje tekstove, iskustva i promišljanja o svijetu oko sebe. Publika je reagovala pitanjima, ohrabrenjem i diskusijom. Kroz književnost i razgovor, različite perspektive dobile su zajednički prostor, podsjećajući da umjetnost i kultura mogu biti praktičan alat za rad na razumijevanju i međusobnom poštovanju i uvažavanju. Otvorenost prema drugome nastavila se u Gornjem Vakufu – Uskoplju, gdje su mladi kroz akciju „Iza Površine“ pokušali razumjeti šta njihovi sugrađani nose u sebi - brige, nade i stavove koji se možda ne izgovaraju često. Kroz ogledala s porukama, kratke intervjue i anonimne bilješke prolaznika, otkrivali su mikro-narative koji čine život jedne sredine. Rezultat je bio više od kreativne aktivnosti, mladi su osjetili koliko je važno biti prisutan i slušati, jer upravo u toj pažnji počinje gradnja istinski zajedničkog prostora. Iz takvog razumijevanja prirodno proizlazi i potreba da se pruži podrška onima kojima je ona najpotrebnija. U Bosanskoj Krupi, posjeta domu za djecu bez roditeljskog staranja bila je prilika da volonteri djeci uruče školski pribor, ali i poklone svoje vrijeme. Kroz zajedničku igru i razgovore, mladi volonteri su imali priliku uvidjeti kako pažnja i male geste mogu napraviti veliku razliku u nečijoj svakodnevnici. U Zvorniku se ista priča nastavila ispisivati kroz kreativnu radionicu za djecu s poteškoćama u razvoju. Djeca, roditelji i volonteri dijelili su prostor koji je bio vedar, razigran i otvoren za sve. Ova radionica podsjetila je da inkluzija nije samo princip nego praksa koja se živi, i da je zajednica jača kada se svako dijete osjeća viđeno i podržano. U Tuzli je fokus preusmjeren s odnosa među ljudima na odnos prema okolišu - još jednom zajedničkom dobru koje svi dijelimo. Eko-radionica u Kući plamena mira otvorila je pitanja o upotrebi plastike, otpadu i mogućnostima promjene svakodnevnih navika svakog pojedinca. Mladi su se uključili u igre, diskusije i akciju čišćenja, pokazujući da briga o okolišu nije samo ekološko, nego i društveno pitanje: način na koji se odnosimo prema okolišu koji dijelimo bez sumnje utiče na kvalitet našeg zajedničkog života. Promjena počinje malim koracima a prvi koraci se najlakše prave zajedno. Volonteri iz Milića su iskoristili priliku da potaknu javne razgovore o reproduktivnom zdravlju žena, temi koja često biva ostavljena po strani. Kroz edukativne materijale, prisustvo u javnom prostoru i razgovore sa sugrađankama i sugrađanima, omogućili su da se ova tema tretira sa više slobode i razumijevanja. U zajednicama gdje se žene osjećaju ohrabreno i podržano da traže informacije i da pažnju posvećuju svom zdravlju, rastu kvaliteta života i osjećaj povjerenja, a time i stabilnost društvenih odnosa. Sličan duh zajedništva osjećao se u Doboju, gdje su uz volontere mladi aktivisti s invaliditetom, zajedno sa svojim vršnjacima i nastavnicima, sadili bilje, uređivali školsko dvorište i podržali opremanje senzorne sobe. Kroz zajednički rad, svi učesnici su bili jednako važni, a inkluzija se ostvarivala kroz konkretno iskustvo. Akcija je izgradila veze među mladima i ostavila vidljiv trag u školi koju dijele. U Glamoču je solidarnost poprimila vrlo praktičan oblik. Volonteri su u zajednici sproveli humanitarnu inicijativu “Paket dobrote”. Zajedničkim snagama prikupili su namirnice i higijenske potrepštine, pripremili “Pakete dobrote” a potom ih prikladno uručili starijim sugrađanima i porodicama u potrebi. Mir se njeguje upravo ovakvim tihim gestama koje razvijaju empatiju, čuvaju dostojanstvo i podsjećaju da niko ne treba biti izostavljen niti zaboravljen. Volonteri u Stocu posvetili su svoje vrijeme brizi za pse lutalice - bićima bez glasa, ali s potrebama jednako stvarnim kao što su i naše. Nakon obilaska lokalne organizacije za zaštitu životinja i razgovora o izazovima s kojima se suočavaju, mladi su pokrenuli akciju prikupljanja donacija i obezbijedili 150 kilograma hrane. Pokazali su da empatija nije selektivna; ona ili postoji ili ne postoji, a zajednica koja brine o svojim bespomoćnim i najtišim članovima pokazuje da ima kapacitet brinuti o svima, bez izuzetka. Sve ove vrijednosti - dijalog, razumijevanje, solidarnost, empatija, uvažavanje različitosti i briga o okolišu - ispreprele su se u Mostaru, tokom zajedničke volonterske akcije povodom Dana Ujedinjenih nacija. Uređenje inkluzivnog senzornog parka Kantarevac, sadnja cvijeća i radionica o ulozi i odgovornosti mladih u društvu simbolično su povezali mlade volontere i volonterke iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine. Zajednička akcija je potvrdila da kada se mladi okupe oko zajedničkih vrijednosti, razlike među njima prestaju biti prepreka i postaju bogatstvo perspektiva, iskustava, motivacije i pozitivne energije. Posmatrane zajedno, sve ove inicijative otkrivaju jednostavnu, ali važnu istinu a to je da mladi u Bosni i Hercegovini dobro razumiju šta je potrebno zajednicama u kojima žive. Oni biraju dijalog umjesto distance, solidarnost umjesto ravnodušnosti, i zajednički rad i inicijativu umjesto čekanja na druge. U tome leži njihova stvarna uloga. Ne u velikim poduhvatima, nego u dosljednosti kojom svakodnevno približavaju ljude. Njihove aktivnosti pokazuju da se povjerenje može obnoviti, da se zajedništvo među ljudima može jačati i da se mir može graditi na vrlo jednostavnim, a čvrstim temeljima: razumijevanju, poštovanju i spremnosti da se djeluje. Ovo nije završena priča, nego proces koji se razvija i raste iz mjeseca u mjesec, u svakom gradu i svakoj sredini u kojoj se mladi okupljaju i preuzimaju inicijativu. Ako je budućnost zemlje u rukama onih koji su spremni raditi zajedno, onda su ovi mladi ljudi već pokazali da ta budućnost može biti vedrija, stabilnija i pravednija nego što se ponekad usudimo zamisliti. Program  Mladi lideri za budućnost dio je šireg okvira projekta  Dijalog za budućnost 3 (DFF3), kojeg implementiraju UNDP, UNICEF i UNESCO u saradnji s Rezidentnom koordinatoricom Ujedinjenih nacija, te u partnerstvu s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Projekt finansira Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF). 

Pročitajte više

1 of 3

Priča

02 decembar 2025

Kako unaprijediti borbu protiv digitalnog nasilja u BiH?

Kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ u Bosni i Hercegovini, kao dio globalne UNiTE inicijative generalnog sekretara Ujedinjenih nacija usmjerene na eliminaciju nasilja nad ženama i djevojčicama, ove godine je otvorena snažnom porukom: digitalni prostor postaje novo mjesto nasilja i uznemiravanja i zahtijeva veću pažnju cjelokupnog društva. Predstavnici i predstavnice institucija i civilnog društva, stručnjaci/kinje i mlade osobe okupili su se u Sarajevu kako bi na panel sesiji „Kako Bosna i Hercegovina može zaustaviti online nasilje“ razgovarali o trenutnim ključnim izazovima, ali i o narednim koracima koji zahtijevaju jednako ozbiljan sistemski pristup nasilju potpomognutom tehnologijama kao i bilo kojem drugom obliku rodno zasnovanog nasilja.Iako je Bosna i Hercegovina u proteklim godinama razvila važnu zakonsku mapu puta i jasne definicije pojedinih oblika digitalnog nasilja, jedan problem ostaje: zakonodavni napredak ne prati brzinu kojom se digitalno nasilje mijenja, raste i dobija sve sofisticiranije oblike. Upravo zato se na otvaranju kampanje najviše govorilo o tri slojevita i međusobno povezana izazova.Prvi je duboki raskorak između propisa i stvarnosti. Iako zakoni napreduju, institucije u praksi još uvijek nemaju kapacitete da efikasno reaguju. Policija, tužilaštva, zdravstvene i socijalne službe često nemaju niti stručnjake/inje niti opremu potrebnu za digitalnu forenziku, pa se ženama koje prežive nasilje i dalje poručuje da “blokiraju nalog” ili “isključe telefon”, što je simptom sistema koji ne nudi adekvatnu zaštitu.Drugi je osjećaj napuštenosti koji žene i djevojke doživljavaju kada nasilje počne. Sigurne kuće, SOS linije i stručnjaci/kinje socijalne zaštite nedovoljno su pripremljeni za specifičnosti digitalnog nasilja, zbog čega mladi, naročito adolescentice, nerijetko ni ne prepoznaju da su žrtve dok nasilje eskalira. Bez sistemske edukacije mladih, roditelja, nastavnika i svih pružalaca usluga, digitalno nasilje će nastaviti da ostaje nevidljivo, potisnuto i kasno prijavljeno.Treći izazov nosi posebno hitan karakter: predstojeći izbori 2026. godine. BiH ulazi u kompleksnu izbornu godinu u kojoj generativna vještačka inteligencija može u sekundi oblikovati javnu percepciju - deepfake videi, sintetički audio materijali, montirani screenshotovi i koordinirane online kampanje postat će realnost političke arene. A udar će, kao i globalno, najjače osjetiti žene u politici.Naredni koraciIz svih ovih izazova proistekli su jasni naredni koraci. Potrebno je zakonski i strateški okvir ujednačiti na svim nivoima vlasti, kako bi digitalni oblici nasilja bili precizno definisani i kako bi institucije imale jedinstvene, primjenjive procedure. Poseban fokus potrebno je staviti na jačanje digitalne forenzike, izgradnju mreže obučenih istražilaca/teljica i tužilaca/teljica, te osnaživanje socijalnih službi. Jednako važan segment je ulaganje u digitalnu pismenost svih generacija, od mladih, preko roditelja i nastavnika/ca, do profesionalaca/ki koji pružaju podršku preživjelima.Naglašena je i potreba za pripremom sistema za digitalno nasilje tokom izbornih procesa, kroz monitoring online prostora i saradnju s tehnološkim platformama. No, možda najvažnija poruka bila je da se moramo okrenuti prevenciji, izgradnji pozitivnih modela, uključivanju mladih, umjetnika/ca, sportista/kinja i influencera/ki, te kreiranju digitalne kulture koja obeshrabruje nasilje, a osnažuje sigurnost i solidarnost.Učesnici/e panel diskusije usaglasili su se u jednom: u Bosni i Hercegovini postoji znanje, postoji volja, a sada je potrebna koordinirana akcija. Nasilje potpomognuto tehnologijama nije tehničko pitanje, nego pitanje ljudskih prava, demokratskog procesa i ravnopravnog učešća u društvu.Orijentiri budućeg djelovanjaJaz između zakona i stvarnosti
Ono što žene svakodnevno žive sada je i javno izrečeno: postoje zakoni, ali nedostaju ljudi, procedure i alati koji bi ih učinili djelotvornima. Ako nasilje napreduje brže od institucija, sistem mora ubrzati.Teret koji pada na žene
Žene ne smiju same nositi posljedice digitalnog nasilja. Teret zaštite ne pripada njima, pripada sistemu. Preživjele ne trebaju više hrabrosti. Trebaju više podrške.Izborna godina i nova ranjivost
Ulazak u izbornu godinu donosi sasvim novu vrstu rizika. Generativna umjetna inteligencija može u trenu narušiti nečiju reputaciju. Žene će biti najčešće mete, zato odgovor mora biti brži od manipulacija i otporniji od dezinformacija.Ako institucije, škole, servisi, tehnološki sektor i lokalne zajednice djeluju zajedno, Bosna i Hercegovina može izgraditi digitalni prostor u kojem tehnologija više nije oružje, nego alat slobode. Sigurnost, učešće i pravo na glas svake žene, djevojke i mladog čovjeka ne smiju biti ideal, one moraju biti standard. I to ne zato što je lako, nego zato što je ispravno.Aktivnost je organizovana u sklopu globalne kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” te se sprovodi kroz zajednički program Akcelerator rodne ravnopravnosti (GEA), u partnerstvu s Evropskom unijom (EU), Švedskom i Danskom, koji implementiraju UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF u Bosni i Hercegovini, u okviru saradnje Ujedinjenih nacija sa institucijama BiH, s ciljem postizanja rodne ravnopravnosti i doprinosa ostvarenju Ciljeva održivog razvoja (SDGs).

Pročitajte više

1 of 3

Priča

13 novembar 2025

Žene grade mir i sigurnost: Od strateških dokumenata do stvarnih promjena

Ovo je prva rezolucija koja je jasno prepoznala ključnu ulogu žena u prevenciji sukoba, izgradnji mira i jačanju sigurnosti. Nakon toga, zemlje članice počele su razvijati vlastite strateške dokumente koji će ove principe pretočiti u konkretne politike i mjere. Bosna i Hercegovina je 2010. godine postala prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja je usvojila Akcioni plan za provedbu UNSCR 1325, postavljajući primjer za druge zemlje u regionu. Od tada su u BiH provedena tri akciona plana, a u proceduri usvajanja je i četvrti za period od 2025. do 2030. godine.Akcionim planovima konkretizuje se šta je potrebno učiniti kako bi se ova oblast unaprijedila – od povećanja broja žena u službama kao što su policija, vojska i diplomatija, do poboljšanja statusa žena koje su bile izložene ratnom nasilju. Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ima vodeću ulogu u procesu izrade i praćenja provedbe akcionih planova. Direktorica Agencije, Samra Filipović-Hadžiabdić, ističe da je još mnogo posla pred BiH do dostizanja ravnopravne zastupljenosti žena u sigurnosnim službama i mirovnim procesima, ali da su pomaci važni i vidljivi. To pokazuju i podaci prikupljeni za pripremu novog akcionog plana, uključujući blagi, ali značajan rast učešća žena u Oružanim snagama BiH i policijskim strukturama. U 2024. godini, zastupljenost vojnikinja je bila 12.97 posto (2022. godine – 10 posto), podoficirki - 5.90 posto (2022. godine – 4.20 posto), a oficirki – 9.35 posto (2022. godine – 5.20 posto). Zastupljenost žena u policiji za 2023. i 2024 godinu iznosila je oko 11 posto, što je, također, povećanje u odnosu na 2021. i 2022. godinu kada je taj procenat iznosio 9.59 posto. Iako žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama sa višim činovima, iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH očekuju da će nove generacije mladih žena, koje se sada intenzivnije priključuju sigurnosnim službama kao što su vojska i policija, s vremenom dosegnuti i te pozicije.“Procesi u sigurnosti i odbrani imaju svoja pravila i to se ne može preskakati. Recimo, imali smo ženu generalicu, a kad je ona otišla u penziju, nastao je jaz. Nove generacije moraju stasati jer činovanje ima svoja pravila.”Izjavila je Samra Filipović-Hadžiabdić, ističući da su za veću zastupljenost žena u sektoru sigurnosti i odbrane bile važne i afirmativne mjere poput smanjenja broja potrebnih godina iskustva (s osam na pet godina) za žene koje žele sudjelovati u mirovnim misijama, ili uvođenja kurseva engleskog jezika. Zahvaljujući tome, BiH uspijeva održati zastupljenost žena u mirovnim misijama iznad 20 posto, što je prag koji zahtijevaju Ujedinjene nacije.BiH kao inovator u uvođenju koncepta ljudske sigurnosti Poseban doprinos BiH u globalnom kontekstu je uvođenje koncepta ljudske sigurnosti u Akcioni plan – prvog takvog primjera u svijetu. To je omogućilo sagledavanje različitih aspekata sigurnosti građana i građanki iz perspektive ravnopravnosti spolova uključujući i nepredviđene vanredne i krizne situacije, te pokretanje konkretnih inicijativa na lokalnom nivou. “BiH je imala prvi plan na svijetu koji uvodi aspekt ljudske sigurnosti gdje su istaknuti, naprimjer, rad sa žrtvama trgovine ljudima, nastavak rada sa ženama žrtvama rata, djelovanje na polju malog naoružanja, deminiranja, rad sa žrtvama tih procesa, uključivanje civilnog društva ne samo u rehabilitaciju, nego i u kreiranje politika”, naglašava Mirsad Miki Jačević, međunarodni ekspert i predsjedavajući Instituta za inkluzivnu sigurnost, koji je učestvovao u izradi i evaluaciji akcionih planova u preko 90 država.Ovaj pristup ne posmatra sigurnost samo kroz zaštitu državnih granica, već i kroz rješavanje svakodnevnih sigurnosnih izazova, poput zaštite žena koje prodaju proizvode pored cesta ili sigurnosti djece od prosjačenja. Posebno je važno da građani i građanke u lokalnim zajednicama prepoznaju teme koje su specifične i važne za sigurnost njihovog grada ili lokalne zajednice i da imaju alate kako da ih prevaziđu, objašnjava Edita Miftari, programska specijalistkinja za žene, mir i sigurnost u UN Women BiH.“U nekim sredinama koje su teže pogođene konfliktom, to može biti pitanje pomirenja i povjerenja, ali to su i druge sigurnosne brige koje nisu u direktnoj vezi sa konfliktom. To može biti jednostavno pitanje ima li rasvjete u mojoj ulici kad se noću vraćam s posla ili iz škole, i kako to drugačije utječe na žene”, objašnjava Miftari.Zbog inovativnog pristupa, za pomoć u izradi akcionih planova za implementaciju UNSRC 1325, Agenciji za ravnopravnost spolova BiH obraćali su se iz zemalja kao što su Crna Gora, Moldavija i Srbija. Posebno je zanimljiv slučaj Finske kojoj je BiH također pomogla u kreiranju njihovog akcionog plana. Inače, kako objašnjavaju iz Agencije za ravnopravnost spolova, Finska je bila prva zemlja koja je BiH pružila financijsku podršku za projekat usmjeren na uvođenje perspektive ravnopravnosti spolova u institucije BiH.“To je država s kojom smo mi počeli pričati o ravnopravnosti spolova kao konceptu i koja nam je zaista pomogla i s uspostavljanjem gender centara. Upravo je podrška Finskoj vrlo interesantna jer pokazuje da učenik ipak može vratiti nešto učitelju kroz svoje iskustvo i praksu”, zaključuju iz Agencije za ravnopravnost spolova.Nema uspješnog akcionog plana bez uključenosti ženskih organizacijaOd 2022. godine uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a na promicanju globalne agende “Žene, mir i sigurnost” u BiH intenzivno rade UN Women, IOM i UNFPA, u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Ova inicijativa povezuje globalnu WPS agendu sa lokalnim zajednicama, pružajući podršku ženama koje zagovaraju ravnopravnost, uključujući ih u dijalog o pomirenju, sigurnosti i razvoju. Program donosi i edukaciju, mreže podrške i afirmaciju žena u kulturi i medijima, čime pokazuje da Rezolucija 1325 živi i u praksi.Pored institucija u BiH i međunarodnih agencija, nezamjenjiva je i uloga koju nevladin sektor ima u jačanju uloge žena u poskonfliktnom društvu. Članica Koordinacionog odbora za praćenje provedbe Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325, kojeg je uspostavilo Vijeće ministara BiH, je i Radmila Žigić, direktorica Fondacije Lara iz Bijeljine. Žigić objašnjava kako je učešće predstavnica iz nevladinog sektora doprinijelo da se smanji jaz između službenika i funkcionera u državnim institucijama i ženskih organizacija koje rade na terenu i često osjećaju bunt jer stalno nailaze na mane sistema.“Taj bunt je opravdan, ali često nije racionalizovan i komuniciran na način da omogući promjenu i unapređenje. Učešćem u Koordinacionom odboru naučila sam da djelujem u cilju konstruktivnih rješenja i kvalitetnije gradim savezništva, a zadržim vlastitu autonomiju u radu”, kaže Radmila Žigić.Najznačanije promjene desile su se u sinergijskom djelovanju vlasti i građana/ki. Ovakva vrsta građanskog učešća važna je za kvalitetnu provedbu Akcionog plana.“Za nas je on bio veoma relevantan, promovisale smo ga i tražile njegovu provedbu i kada bi se ‘zagubio’ na nekim nivoima odlučivanja. Vjerujem da je snaga pritiska koji su vršile ženske nevladine organizacije prepoznata i od strane Koordinacionog odbora kao značajno savezništvo i da ovo savezništvo u narednom periodu samo treba jačati i po potrebi strukturirati”, pojašnjava Žigić.Glas žena se mora uvažavati u kreiranju politikaIako je povećanje zastupljenosti žena u sektoru sigurnosti jedan od značajnih pokazatelja napretka u ovoj oblasti, da bi agenda “Žene, mir i sigurnost” zaista zaživjela u nekoj postkonfliktnoj sredini, potrebno je da se žene osjećaju sigurno i osnaženo u svom svakodnevnom životu. Posebno je važno da se u taj proces uključe žene koje su preživjele različite oblike ratne nepravde jer njihove priče, iskustva i znanja mogu biti ključni za izgradnju trajnijeg mira i pravednijeg društva.Sigurnost se ne ogleda samo u broju žena u uniformama, već u tome koliko žene zaista imaju mogućnost da doprinesu unapređenju svojih zajednica i da se njihov glas čuje u kreiranju politika. Sve su to oblasti u kojima Bosnu i Hercegovinu čeka dug put kako bi agendu “Žene, mir i sigurnost” u potpunosti integrisala u svoje sigurnosne i razvojne strategije.O značajnoj ulozi BiH u promovisanju agende “Žene, mir i sigurnost” govori i činjenica da je u junu ove godine u Sarajevu održana prva međunarodna konferencija na ovu temu koja je okupila više od 150 učesnika i učesnica, uključujući mirovne aktivistkinje iz cijelog svijeta. Učesnici i učesnice konferencije potpisali su “Sarajevsko obećanje” i obavezali se da će raditi na većem i stvarnom uključivanju žena u procese mira i donošenja odluka, kako bi njihov glas i iskustvo bili ravnopravno zastupljeni u izgradnji sigurnijih zajednica, a ovaj dokument i dalje mogu potpisati svi zainteresovani saveznici/e i partneri/ce. Važnost jačanja ženskog liderstva zasnovanog na empatiji i saradnji, uključivanje mladih i marginalizovanih žena u procese izgradnje mira, te stvaranje sigurnih prostora i podrške za njihov aktivan doprinos, istaknuti su na konferenciji u Sarajevu.“Izražavamo iskrenu zahvalnost Bosni i Hercegovini na njenom liderstvu i stalnoj posvećenosti unapređenju agende “Žene, mir i sigurnost”, kao i na tome što je omogućila ostvarivanje ove važne zajedničke obaveze”, poručeno je sa konferencije “Žene, mir i sigurnost”.Bosna i Hercegovina je nedavno zvanično pristupila Globalnom Kompaktu o ženama, miru, sigurnosti i humanitarnom djelovanju (WPS–HA Compact), postavši prva država iz UN Women regije Evropa i Centralna Azija koja je pristupila ovoj globalnoj inicijativi. Pristupanjem Kompaktu, prioriteti iz Akcionog plana za provedbu Rezolucije 1325 preneseni su u globalni sistem obaveza koji okuplja više od 240 potpisnica iz preko 150 zemalja - država, organizacija civilnog društva, akademskih institucija i privatnog sektora - posvećenih ostvarivanju i unapređenju agende “Žene, mir i sigurnost”. Ovim korakom, Bosna i Hercegovina se još snažnije pozicionirala kao aktivni član globalne zajednice zemalja koje ne samo da sprovode WPS agendu, već i aktivno doprinose njenom oblikovanju i unapređenju kroz međunarodnu saradnju i razmjenu dobrih praksi.Kao pionir u jugoistočnoj Evropi, Bosna i Hercegovina je pokazala da strateški dokumenti mogu voditi do stvarnih promjena kada se provode u praksi i kada iza njih stoji široko partnerstvo institucija, civilnog društva i međunarodne zajednice. Danas, kroz akcione planove i programe poput inicijative “Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini” koju podržava PBF, BiH nastavlja graditi okvir u kojem žene imaju ključnu ulogu u sigurnosti i miru – ne samo na papiru, već i u životu zajednica širom zemlje.

Pročitajte više

1 of 3

Priča

28 januar 2026

Heroine među nama: Žene vjerske liderice u podršci preživjelima i miru u Bosni i Hercegovini

U maloj sali u Varešu, žene vjerske liderice iz različitih lokalnih zajednica okupile su se za istim stolom kako bi govorile o onome o čemu se dugo šuti: ličnim pričama osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, traumama koje nisu prestale završetkom sukoba prije trideset godina, te o snazi koja se rađa tek kada se njihova svjedočanstva prepoznaju i kada se o njima otvoreno govori. Prema Izvještaju generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, detaljnoj studiji o svim oblicima nasilja nad ženama, procjenjuje se da je oko 20.000 žena i muškaraca silovano ili seksualno zlostavljano tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, ostavljajući duboke i trajne posljedice ne samo na pojedince, već i na društveno tkivo čitavih zajednica.Tri decenije kasnije, stigma prema osobama koje su preživjele seksualno nasilje i dalje predstavlja ozbiljan društveni izazov. Studija UNFPA-e „Stigmatizacija osoba koje su preživjele seksualno nasilje u konfliktu u Bosni i Hercegovini“ iz 2015. godine pokazuje da osobe koje su preživjele seksualno nasilje, najčešće žene ali i muškarci, i dalje žive s osudom, marginalizacijom i dubokim osjećajem srama. Ove okolnosti često obeshrabruju preživjele da govore o onome što su doživjeli ili da potraže podršku, čime se produbljuju obrasci isključenosti, slabi međusobno povjerenje i otežava izgradnja mirnog suživota.Suočavanje s traumom Kao odgovor na dugotrajne obrasce šutnje i isključenosti, inicijativa Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF) „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“ aktivno je uključila žene vjerske liderice različitih konfesija i lokalnih zajednica širom zemlje, prepoznajući njihovu jedinstvenu ulogu kao pouzdanih glasova u lokalnim sredinama, onih koji mogu otvoriti dijalog, doprinijeti razgradnji stigme i mijenjati narative koji narušavaju društvenu koheziju.Kroz oslanjanje na vjersko liderstvo i pristupe usmjerene na preživjele, inicijativa jača društvenu koheziju na lokalnom nivou, pomažući zajednicama da obnavljaju odnose zasnovane na dostojanstvu, empatiji i međusobnom poštovanju. „Danas smo otvorili dijalog kakav se u malim sredinama rijetko dešava. Mnogo se govori o ratu, ali ne na ovaj način, licem u lice, među ljudima koji se poznaju i žive jedni pored drugih.“ kaže Saudina Beganović, koordinatorica Odjela za brak i porodicu Medžlisa Islamske zajednice Vareš. Za nju, snaga ovih susreta leži u hrabrosti žena koje odluče svjedočiti o tome unutar vlastitih zajednica.„Te žene su heroine među nama. Njihova svjedočanstva su zapis koji ostaje, u nadi da niko više nikada neće doživjeti takvu vrstu nasilja.“ dodaje Saudina.Vjera kao utočište i odgovornost Slična razmišljanja podijeljena su i tokom susreta žena vjerskih liderica u Banjoj Luci. Stojana Valan, teologinja i vjeroučiteljica Pravoslavne crkve, istakla je da su glasovi žena unutar vjerskih zajednica od ključne važnosti za razbijanje šutnje i sprečavanje normalizacije nasilja.„Vrlo je bitno da se čuje ženski glas, posebno iz religijskih zajednica, kada govorimo o sprečavanju i zaustavljanju nasilja. Nasilje koje je počelo u ratu ne možemo reći da je završeno.“Osvrnula se i na jedan od najtežih tereta koji preživjeli nose, moralnu stigmatizaciju.„Moramo raditi na tome da se jasno kaže, seksualno nasilje nema nikakve veze sa seksualnim moralom. To je nasilje i nešto što je apsolutno nedopustivo u bilo kakvom kontekstu.“Međureligijski dijalog kao temelj društva Na dijalogu održanom u Sarajevu, sestra Marija Blanka Ruža Jeličić iz Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog podsjetila je da vjerske zajednice imaju važnu društvenu ulogu koja nadilazi isključivo duhovnu brigu.„Ovo nije samo međureligijski susret. Ovo je susret cijelog čovječanstva, muškog i ženskog. Naši civilni zakoni često imaju svoje temelje u religijskim vrijednostima i zato je važno da svako od nas, u svojoj zajednici, bude odgovoran i plodonosan član društva.“ Žene kao graditeljice miraTokom susreta u Sarajevu, učesnice su dale i ključne doprinose izradi zajedničkog dokumenta „Inicijativa: Vjernice u izgradnji mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, utemeljenog na Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti.Inicijativa koja povezuje žene pogođene ratom i žene vjerske liderice proizlazi iz Agende Žene, mir i sigurnost, koja naglašava da žene nisu samo žrtve sukoba, već i aktivne akterke mira. Iako su rijetko uključene u formalne mirovne procese, žene već decenijama grade mir na lokalnom nivou, kroz porodice, zajednice i mreže međusobne podrške.Mir se gradi dijalogomDijalozi održani u Varešu, Banjoj Luci i Sarajevu dio su šireg niza lokalnih inicijativa širom Bosne i Hercegovine. Povezujući žene različitih vjera i generacija, ovi susreti stvaraju prostor za povjerenje, iscjeljenje i nove narative dostojanstva, odgovornosti i mirnog suživota. Svaki od njih podsjeća da je mir proces koji se mora graditi i obnavljati svakog dana. „Dijalog se ne smije samo otvoriti, on se mora graditi. Bez povjerenja i istine nema budućnosti.“ poručuje Saudina Beganović. Trideset godina nakon rata, žene, kroz solidarnost i zajedničko djelovanje, postaju jedan od najsnažnijih temelja održivog mira u Bosni i Hercegovini.Ova aktivnost dio je šireg napora za institucionalizaciju pristupa usmjerenih na preživjele, kroz partnerstva s teološkim fakultetima, koju predvodi UNFPA u BiH, u okviru programa „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, a koji zajednički provode s UN Women i IOM-om, u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, s ciljem osnaživanja budućih vjerskih lidera i liderica da odgovore na nasilje na načine koji odgovaraju potrebama njihovih zajednica i doprinose trajnom miru.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

26 decembar 2025

UN u Bosni i Hercegovini obilježio 80 godina Ujedinjenih nacija muralom koji slavi partnerstvo

Kako bi obilježio ovu značajnu godišnjicu, UN u Bosni i Hercegovini realizirao je mural inspirisan Ciljem održivog razvoja 17 – Partnerstva za ciljeve. Ovaj Cilj održivog razvoja odabran je jer snažna i održiva partnerstva nikada nisu bila važnija. Mural također ima za cilj pokazati da je saradnja sa zajednicama jednako važna kao i partnerstva s institucijama, civilnim društvom i drugim akterima.Prilika za prikaz ovakvog partnerstva ostvarena je kroz saradnju sa Fakultetom zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu. Obnova zgrade Fakulteta, realizirana u okviru projekta "Zeleni ekonomski razvoj III (GED)", uz podršku Švedske, Kantona Sarajevo i UNDP-a, osigurala je studentima i studenticama savremen prostor za učenje, ali i značajno mjesto za ovaj mural. "Želim izraziti iskrenu zahvalnost Ujedinjenim nacijama u BiH što su odabrale Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu za oslikavanje ovog veličanstvenog murala. Vjerujem da mu je pravo mjesto upravo ovdje, jer njegova simbolika odražava vrijednosti kojima je naš fakultet posvećen – saradnja, obrazovanje i unapređenje zajednice - kao i one koje ćemo nastaviti podržavati u budućnosti, u skladu sa Ciljevima održivog razvoja", kazala je prof. dr. Arzija Pašalić, dekanka Fakulteta zdravstvenih studija. Fakultet je obrazovao brojne mlade profesionalce i profesionalke koji danas doprinose zdravstvenom sektoru – od medicinskih sestara i braće i fizioterapeuta/kinja do sanitarnih inženjera/ka i laboratorijskih tehničara/ki. Od 2024. godine, obnovljeni prostori pružaju moderan i dobro opremljen ambijent prilagođen potrebama zdravstvene struke, nudeći studentima/cama i nastavnom osoblju savremen prostor za obrazovanje budućih zdravstvenih profesionalaca/ki.Autor murala je Adnan Dupanović, slikar i grafički umjetnik iz Bihaća, poznat po velikim muralima. Tokom procesa oslikavanja, uključio je i studente/ice, objašnjavajući im dizajn i tehnike slikanja, a neki su se i sami okušali u slikanju. Bio je to najveći mural koji je do tada izradio, oslikan na zidu visine 17 metara. „Mural odražava važnost jedinstva i saradnje kao temelja održive budućnosti“, kazao je Adnan. Objasnio je da djevojka prikazana u prirodi simbolizira povezanost, jedinstvo i međusobnu brigu, dok voda čiji tok smiruje dlanovima predstavlja metaforu potrebe za usklađivanjem zajedničkih interesa. „Inspirisan stilom Art Nouveau, mural ističe ljepotu harmonije i međusobne povezanosti. U duhu Cilja održivog razvoja 17 – Partnerstva za ciljeve, mural prenosi poruku da su saradnja, povjerenje i solidarnost ključni za stvaranje održivijeg i humanijeg svijeta.“ Dok je Adnan ove vrijednosti izrazio kroz umjetnost, Ujedinjene nacije ih prepoznaju kao jednako važne u stvarnoj saradnji i partnerstvima. „Bliska saradnja s našim partnerima ključna je za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja, pri čemu akademske institucije imaju važnu ulogu u oblikovanju budućih generacija. Oslikavanje murala na Fakultetu zdravstvenih studija, koji je obnovljen uz podršku UNDP-a, odražava sinergije kojima težimo – povezivanje unaprijeđenog obrazovnog okruženja sa angažmanom zajednice i zajedničkim vrijednostima. Ovaj mural slavi duh partnerstva kroz SDG 17 te donosi ljepotu i inspiraciju lokalnoj zajednici. Podsjeća nas da zajedničkim djelovanjem stvaramo prostore koji podržavaju učenje, povezanost i održiviju budućnost za sve“, kazala je Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH. Osamdeseta godišnjica Ujedinjenih nacija prilika je da se još jednom potvrdi vrijednost partnerstava na svim nivoima. Mural na Fakultetu zdravstvenih studija predstavlja opipljiv primjer kako saradnja između institucija, zajednica i mladih može donijeti važne rezultate. On odražava dugogodišnju posvećenost UN-a pružanju podrške Bosni i Hercegovini u unapređenju održivog razvoja i izgradnji budućnosti zasnovane na zajedničkoj odgovornosti i međusobnom povjerenju.

Pročitajte više

1 of 5

A mural celebrating 80 years of UN on the Faculty of Health Studies of University of Sarajevo

Priča

26 decembar 2025

Kampanja '30 Godina Mira' u Bosni i Hercegovini

Kao završni i simbolični dio kampanje „30 godina mira“, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini objavljuju video koji na snažan i emotivan način zaokružuje njene poruke. Kroz predivne pejzaže širom Bosne i Hercegovine i stihove poznate sevdalinke „Da sam ptica“, isprepletene sa savremenim muzičkim izrazom koji simbolizira nove generacije, video povezuje prošlost, sadašnjost i ono što dolazi. Podsjeća da je mir, poput prirode, tradicije i sevdaha, vrijednost koju treba stalno njegovati i čuvati — kako poručuje i završni stih sevdalinke „Zdravo Bosno, uvijek mirna da si“. Kampanja je realizovana kao dio dugoročne vizije i kontinuiranih nastojanja Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF) u Bosni i Hercegovini, usmjerenih na jačanje inkluzivnog i održivog mira. U godini kada Bosna i Hercegovina obilježava 30 godina mira od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kampanja predstavlja poziv na zajedničko promišljanje, posvećenost i djelovanje u cilju osiguranja još mnogo decenija mira.U okviru kampanje učestvovali su brojni predstavnici međunarodne zajednice i diplomatskog kora, institucija Bosne i Hercegovine, Ujedinjenih nacija, organizacija civilnog društva, kulturnog sektora, vjerskih zajednica, medija, kao i mladi. U svojim digitalnim porukama istakli su da mir nije nešto što se podrazumijeva, već odgovornost koja zahtijeva kontinuirano i zajedničko djelovanje. Naglasili su važnost dijaloga i pomirenja, funkcionalnih institucija i vladavine prava, kao i ključnu ulogu žena i mladih u jačanju povjerenja i društvene kohezije, uz isticanje da su ovi principi ujedno temelj evropskog puta Bosne i Hercegovine. Posebno je naglašen značaj obrazovanja, kulture i umjetnosti u izgradnji trajnog mira i društva zasnovanog na evropskim vrijednostima.Pored digitalnih poruka, kampanja je obuhvatila i video-poruke mladih o tome šta za njih znači mir, kao i medijske sadržaje i gostovanja partnera i korisnika inicijativa podržanih kroz PBF, čime su lokalni glasovi i stvarna iskustva stavljeni u središte nastojanja za jačanje mira u Bosni i Hercegovini.Fond generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF) vodeći je instrument Ujedinjenih nacija za ulaganje u prevenciju konflikata i izgradnju održivog mira. U Bosni i Hercegovini, PBF podržava lokalne inicijative koje jačaju društvenu koheziju, povjerenje i dijalog, te aktivno uključivanje mladih i žena u procese mira.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

22 decembar 2025

Lokalizacija agende „Žene, mir i sigurnost“ kroz obrazovanje u Bosni i Hercegovini

„Zahvaljujući ženama koje su gradile mir u Bosni i Hercegovini, ja danas sjedim ovdje“. Poručila je 23-godišnja Nia Abadžić, studentica Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, obraćajući se pred Komisijom Ujedinjenih nacija za izgradnju mira. U oktobru 2025. godine, Nia je učestvovala u Sedmici obilježavanja agende „Žene, mir i sigurnost (WPS)“ u New Yorku, gdje je podijelila iskustva žena i djevojaka iz Bosne i Hercegovine koje kroz obrazovanje i međugeneracijski dijalog doprinose izgradnji mira i povjerenja u postkonfliktnom društvu.Nia je bila među 50 polaznika/ca Ljetne škole “Žene, mir i sigurnost”, koju su organizovali fakultet na kojem studira i inicijativa „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, uz podršku Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF). Petodnevni program pružio je mentorstvo, praktična znanja i prostor za dijalog, probudivši Nijin interes da principe WPS agende primijeni u svojoj budućoj karijeri.„Ljetna škola nam je bila platforma za razvoj projektnih ideja, njegovanje dijaloga i građenje povjerenja. Probudila je u meni želju da u svaki budući karijerni korak ugradim principe WPS agende“, kaže Nia.Iskustvo sa Ljetne škole omogućilo je ovoj uspješnoj studentici da predstavi mlade iz Bosne i Hercegovine pred UN-om, pokazujući kako ulaganje u obrazovanje vodi do globalnog priznanja i institucionalnih promjena.“Žene, mir i sigurnost” postaje izborni predmet Studenti i studentice iz Bosne i Hercegovine koji odluče svoju profesionalnu karijeru posvetiti sigurnosti, odbrani, međunarodnim odnosima i srodnim disciplinama, kroz formalno obrazovanje uglavnom nemaju priliku učiti o WPS agendi. Ranije je Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u programu imao Uvod u rodne studije kao izborni predmet, a na inicijativu Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, u sklopu Centra za interdisciplinarne studije (CIS) Univerziteta u Sarajevu, studenti/ce su mogli pohađati magistarske i doktorske Gender/Rodne studije.Iako pojedini kurikulumi i dalje marginalno obrađuju pitanje rodne ravnopravnosti, sadržajno pristupanje ovoj temi uglavnom izostaje, kaže Nerma Halilović – Kibrić, docentica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.Ipak, ovaj jaz uspješno se premošćuje zahvaljujući saradnji Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije s WPS inicijativom koju uz podršku PBF-a zajednički provode UN Women, UNFPA i IOM u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Nakon višegodišnje praznine u akademskom izučavanju teme rodne ravnopravnosti u mirovnim i sigurnosnim procesima sada će ova oblast postati dio formalnog obrazovanja - kao izborni predmet za studente četvrte godine na smjeru Sigurnosne studije.“Ovaj predmet sistemski uvodi WPS okvir u formalno obrazovanje i studentima/cama omogućava razumijevanje rodne dimenzije sigurnosti, mirovnih procesa i institucionalnih odgovora na savremene sigurnosne izazove”, kaže profesorica Halilović-Kibrić. Novi predmet na četvrtoj godini moći će slušati studenti/ce koji su ove godine upisali Sigurnosne studije. Na taj način BiH će dobiti novu generaciju sigurnosnih eksperata/ica koji će biti obučeni da u sklopu svog posla razmišljaju i o specifičnim potrebama žena i djevojaka i značaju da cijelokupno društvo ravnopravno doprinosi izgradnji sigurnih zajednica.„Univerzitet u Sarajevu, ali i cjelokupan bh. obrazovni sistem, ovime su napravili značajan korak u lokalizaciji WPS agende. U tome i jeste njena suština, da zemlje članice UN-a, posebno one s iskustvom ratnih sukoba, na konkretnim primjerima integrišu temu uključenosti žena u mirovne i sigurnosne procese u raznim oblastima. Ponosni smo da je to ovaj put upravo obrazovanje jer je to najefikasniji način za osiguravanje pravednije i sigurnije budućnosti u BiH“. Poručuje Edita Miftari, programska specijalistkinja za žene, mir i sigurnost u UN Women BiH i dodaje kako se nada da će interes za novi predmet biti velik.Rodna perspektiva mijenja sigurnosne studije Tema „Žene, mir i sigurnost“ često se spominje na studijskim odsjecima za sigurnost na evropskim univerzitetima, ali uglavnom u sklopu lekcija na različitim predmetima. Rijetko se desi da se o sigurnosti iz rodne perspektive priča na više od jednog ili dva časa, osim ako sami predavači/ce nisu eksperti u toj oblasti, te odluče posvetiti cijeli semestar upravo ovoj temi, Objašnjava Dženeta Karabegović, vanredna profesorica na Odsjeku za sociologiju i društvenu geografiju Univerziteta u Salzburgu, koja je bila predavačica na Ljetnoj školi u Sarajevu.Rodna perspektiva suštinski dovodi u pitanje i proširuje tradicionalne sigurnosne studije koje su dugo dominirale, smatra profesorica Karabegović. Njenim izučavanjem studenti/ce pripremaju se ne samo za savremene sigurnosne i političke izazove, nego usvajaju i temeljnja analitička znanja korisna za buduću karijeru, bilo da je riječ o diplomatiji, razvojnoj saradnji, humanitarnom radu, međunarodnom pravu ili korporativnoj društvenoj odgovornosti. “Poznato je da se rodna ravnopravnost prepliće, između ostalog, s klimatskom sigurnošću, ekonomskim razvojem i globalnim upravljanjem, što znači da studenti/ce time stječu relevantne vještine u više područja javnih politika”, kaže profesorica Karabegović.U skandinavskim zemljama tema “Žene, mir i sigurnost“ dio je mnogih predmeta, uglavnom zahvaljujući profesorima/cama koji su entuzijastični da izučavaju ovu oblast i međusobno se umrežavaju, razmjenjuju kurikulume i pojavljuju se kao gostujući predavači/ce, pojašnjava druga predavačica Ljetne škole, Inger Skjelsbaek, profesorica Univerziteta u Oslu i istraživačica na Institutu za mirovna istraživanja. Ova profesorica drži predavanje na temu roda, mira i sigurnosti u sklopu rodnih studija, ali njen predmet mogu slušati i zainteresovani studenti/ce drugih odsjeka. Također, kandidati/ce na doktorskim studijima mogu doći i učiti o ovoj temi na Institutu za mirovna istraživanja u Oslu. Skjelsbaek na praktičnom primjeru objašnjava zbog čega žene trebaju imati jednaku ulogu u procesima izgradnje mira.“Istraživanja su pokazala da ako imate mirovni sporazum u čijem kreiranju su učestvovale ženske grupe, statistički češće ćete imati mir koji će duže trajati. To je zbog toga jer ste uključili širu društvenu grupu da oblikuje na koji način će mir biti uspostavljen”, kaže profesorica Skjelsbaek.U postkonfliktnim društvima širom svijeta žene potvrđuju svoju snagu i neumorivu želju da ponovo grade zajednice i predvode procese pomirenja. Njihov entuzijazam, ali i potrebe koje imaju na tom putu, ne smiju biti zanemareni u kreiranju mirovnih politika, a jedan od najboljih načina za to je obrazovanje novih generacija lidera i liderki u ovom polju. “Veoma je važno razgovarati o ravnopravnoj ulozi žena na fakultetima koji obrazuju buduće generacije eksperata/ica iz oblasti kao što su sigurnost, kriminalistika i diplomatija, posebno u postkonfliktnim društvima koja i dalje osjete posljedice sukoba. Sretni smo i ponosni što napori koje ulažemo u saradnji s visokoškolskim ustanovama već pokazuju konkretne rezultate kroz interes mladih žena da svoju profesionalnu karijeru nastave upravo u ovom pravcu”, zaključuje Miftari.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

07 novembar 2025

Zajedno učimo o inkluziji

U zgradi Ujedinjenih nacija u Sarajevu održan je trening za osoblje UN-a o inkluziji osoba s invaliditetom, koji su zajednički organizovali UNDP (Razvojni program Ujedinjenih nacija) i OHCHR (Ured visokog komesara za ljudska prava) u saradnji sa organizacijama osoba s invaliditetom iz cijele zemlje. Ova obuka dio je Akcionog plana Radne grupe UN-a za inkluziju osoba s invaliditetom, kojom kopredsjedavaju UNDP i UN Women, i ima za cilj jačanje kapaciteta osoblja Ujedinjenih nacija o konceptima inkluzije, pristupačnosti i ljudskih prava osoba s invaliditetom. Tokom prvog dijela treninga, kroz inspirativne prezentacije govornika i govornica iz različitih organizacija osoba s invaliditetom iz Bosne i Hercegovine i regije, predstavljeni su izazovi i dobre prakse u području inkluzije. Razgovaralo se o domaćim i međunarodnim zakonima i dokumentima, s posebnim fokusom na UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, kao i o iskustvima žena, mladih i LGBTIQ+ osoba s invaliditetom. Jedna od tema bila je i personalna asistencija. “Personalna asistencija je izuzetno značajna jer omogućava samostalan život u zajednici, doprinosi dostojanstvu, ravnopravnosti i uključenosti u sve sfere društva. Suština je da personalna asistencija nije milostinja ili njega, nego da je servis podrške koji osobu osnažuje da sama odlučuje o svome životu”, rekla je Jovana Džever, članica Udruženja mladih InfoPart Banjaluka. U drugom dijelu treninga, učesnici/e su kroz praktične vježbe, igru uloga i lične priče imali priliku sagledati različite perspektive invaliditeta – od korištenja Brajevog pisma i bijelog štapa, preko tumačenja na znakovni jezik, do pisanja lako čitljivih tekstova. Ovaj trening, održan 6. novembra 2025. godine, predstavlja još jedan korak ka izgradnji inkluzivnog sistema unutar Ujedinjenih nacija i društva u cjelini – sistema u kojem svaka osoba ima jednaka prava, prilike i glas.

Pročitajte više

1 of 5

Vidi sve

Saopštenje za medije

21 januar 2026

Iskorjenjivanje raka grlića maternice u Bosni i Hercegovini počinje prevencijom

Rak grlića maternice i dalje je jedan od najčešćih karcinoma koji pogađa žene u Bosni i Hercegovini, a ishod može biti poguban. Svake sedmice dvije do tri žene umiru od raka grlića maternice, iako bi se većina smrtnih slučajeva mogla spriječiti. Pored toga, rak grlića maternice se ubraja u vrste karcinoma koje se najlakše mogu spriječiti. Kombinacijom vakcinacije, skrininga i ranog liječenja može se eliminirati kao javnozdravstveni problem.Alati za njegovo iskorjenjivanje nisu novi, a najbolje djeluju kada prevencija postane rutina. Rak grlića maternice možemo zaustaviti prije nego što se počne razvijati, vakcinacijom djevijčica i djevojaka, a promjene prije nastanka bolesti možemo rano otkriti redovnim ginekološkim pregledima, te ih kontrolirati jednostavnim i djelotvornim intervencijama.Sada je trenutak da se to znanje pretvori u svakodnevnu akciju. Mjesec podizanja svijesti o raku grlića maternice (januar) i Evropska sedmica prevencije raka grlića maternice (19-25. januar 2026.) podsjetnici su da je razgovor potrebno preusmjeriti sa stigme i šutnje na rutinsku prevenciju, jer Bosna i Hercegovina ima priliku odabrati budućnost u kojoj rak grlića maternice više neće odnositi živote.Gotovo svi slučajevi karcinoma grlića maternice uzrokovani su upornom infekcijom visokorizičnim tipovima humanog papilomavirusa (HPV), zbog čega je vakcinacija protiv HPV-a prevencija karcinoma. Ako se vakcina primi u ranom uzrastu - prije izlaganja virusu – ona će pružiti snažnu zaštitu od infekcije.Prevenciju ne treba smatrati samo “problemom žena“. Dječaci i mladići također mogu biti nositelji HPV-a i mogu razviti bolesti povezane s HPV-om. Vakcinacija dječaka štiti njihovo zdravlje, smanjuje prijenos HPV-a i jača zaštitu djevojčica i žena na nivou populacije.Ovaj pravac djelovanja je globalno usvojen. Dana 15. decembra 2025. godine su Ujedinjene nacije usvojile Političku deklaraciju o prevenciji i kontroli hroničnih bolesti koja po prvi put izričito uključuje dječake u pozive na povećanje vakcinacije protiv HPV-a, uz pojačani skrining, među ostalima, i žena s većim rizikom, te mogućnost ranog i kvalitetnog liječenja.Ako ste roditelj ili njegovatelj/ica, najmoćniji korak koji možete poduzeti je jednostavan: vakcinišite svoju djecu (djevojčice i dječake!) kada na to steknu pravo. Vakcinacija štiti sadašnju i naredne generacije. Danas za žene prevencija raka grlića maternice podrazumijeva i redovne ginekološke preglede, a zdravstveni radnik/ca može po potrebi preporučiti Papa test i HPV testiranje. Čak i tamo gdje organizirani programi skrininga još nisu u potpunosti uspostavljeni, žene i dalje mogu poduzeti mjere redovnim testiranjem i kontrolnim pregledima.Osnovna poruka je jednostavna: nemojte čekati simptome. Kada se rak grlića maternice otkrije rano, liječenje je djelotvornije.Svaki broj u statistici oboljelih i umrlih od karcinoma grlica materice predstavlja osobu: majku, sestru ili kćerku. U 2022. godini su u Bosni i Hercegovini registrirana 263 nova slučaja raka grlića maternice. Rak grlića maternice šesti je najčešći rak kod žena i drugi najčešći kod žena u dobi od 15 do 44 godine. Većina slučajeva može se spriječiti vakcinacijom protiv HPV-a i ranim otkrivanjem.Svjetska zdravstvena organizacija ima za cilj da se smanji teret raka grlića maternice sve dok on ne bude više predstavljao javnozdravstveni problem. Prevencija i rano otkrivanje glavni su temelji globalne strategije. Znamo da je taj cilj dostižan. Nekoliko zemalja je na dobrom putu da do 2035. godine iskorijene rak grlića maternice kao javnozdravstveni problem, održivom vakcinacijom protiv HPV-a i programima masovnog skrininga. Taj napredak pokazuje šta je moguće kada prevencija postane rutinska, pouzdana i naširoko dostupna.U Bosni i Hercegovini, napori na sprečavanju raka grlića maternice ne počinju od nule. Uz podršku UNFPA proveden je sveobuhvatni program prevencije raka grlića maternice. Vakcinacija protiv HPV-a uvedena je u Kantonu Sarajevo 2021. godine, dok su Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko distrikt započeli vakcinaciju protiv HPV-a u okviru svojih zdravstvenih sistema. Do danas je u cijeloj zemlji vakcinisano više od 8.200 djevojčica i dječaka. Međutim, broj vakcinisanih je i dalje nizak, što ukazuje na potrebu za nastavkom jačanja nastojanja na poboljšanju pristupa vakcinama i povećanju prihvatanja vakcinacije.Širom Evrope, programi prevencije raka sve više daju prioritet vakcinaciji protiv HPV-a i skriningu na prekancerozne lezije koje mogu dovesti do invazivnog raka grlića maternice. U Bosni i Hercegovini, isti pravac podržava zajednički projekt financiran od strane EU-a pod nazivom „Sveobuhvatno istraživanje raka grlića maternice, dojke, debelog crijeva i prostate u Bosni i Hercegovini“, koji provode i sufinanciraju UNFPA i WHO, u saradnji s Ministarstvom civilnih poslova BiH, Federalnim ministarstvom zdravstva, Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Odjeljenjem za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta BiH. Nalazi istraživanja poslužit će kao baza dokaza za izradu programa skrininga zasnovanog na populaciji.Rak grlića maternice se može spriječiti. Bosna i Hercegovina je odabrala budućnost u kojoj je prevencija rutina i zaštita zajednička i u kojoj će se manji broj porodica suočavati s gubicima i teškoćama koje se mogu izbjeći. Naš krajnji cilj je jasan: nijedna žena ne bi trebala umrijeti od raka grlića maternice - jer se on može spriječiti.UNFPA, UNICEF i WHO ostaju predani saradnji sa vladama, zdravstvenim vlastima i partnerima širom Bosne i Hercegovine kako bi ubrzali vakcinaciju protiv HPV-a, unaprijedili rano otkrivanje i osigurali blagovremenu i kvalitetnu njegu - kako bi žene i djevojčice mogle živjeti zdravijim životom, bez raka grlića maternice koji se može spriječiti. Alati za prevenciju raka grlića maternice dostupni su i dokazani; kontinuirano djelovanje osigurat će njihovu dostupnost svima kojima su potrebni.Justine Coulson je predstavnica UNFPA u BiH, Marc Lucet je predstavnik UNICEF-a u BiH, a dr. Erwin Cooreman je specijalni predstavnik WHO-a u BiH.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

10 decembar 2025

Evropska unija i Ujedinjene nacije udružuju snage u projektu vrijednom 7,5 miliona eura za jačanje prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje u Bosni i Hercegovini

Program je jedan od ključnih stubova Akceleratora rodne ravnopravnosti – zajedničkog programa koji sufinansiraju Evropska unija, Švedska i Danska, a implementiraju UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, u okviru saradnje Ujedinjenih nacija s institucijama Bosne i Hercegovine.Tokom tri dana, predstavnici i predstavnice nadležnih ministarstava, institucija socijalne zaštite i pravosuđa, policije, zdravstvenih ustanova, sigurnih kuća, organizacija koje vode preživjele nasilja i ženskih organizacija za ljudska prava, kao i organizacija koje rade sa romskim zajednicama, ženama s invaliditetom, LGBTIQ+ osobama, mladima i vjerskim zajednicama, radili su zajedno na prepoznavanju ključnih praznina i osmišljavanju konkretne putanje ka sistemu zaštite i podrške koji je zaista usmjeren na preživjele – u svakoj zajednici. Mapa puta ima za cilj da u naredne tri i po godine sadašnji fragmentirani, pojedinačni odgovori na rodno zasnovano nasilje u BiH prerastu u usklađen sistem zaštite koji je usmjeren na preživjele i ekonomski ih osnažuje. Fokusirana je na uspostavljanje stvarne koordinacije i zajedničkog informacijskog sistema između policije, pravosuđa, socijalne zaštite, zdravstva i sigurnih kuća, kao i drugih lokalnih servisa poput javnih kuhinja koje mogu pružiti hitnu materijalnu podršku i biti uključene u upućivanje žena prema nadležnim službama, te na uvođenje prakse zasnovane na razumijevanju traume i stvaranje održivih ekonomskih izlaza za žene koje su preživjele nasilje. Također stavlja naglasak na dugoročna partnerstva sa zajednicama i grupama koje se suočavaju s višestrukom diskriminacijom, kako bi se mijenjale društvene norme i smanjila tolerancija na nasilje.„Bosna i Hercegovina je preuzela jasne obaveze kroz Istanbulsku konvenciju i Zakon o ravnopravnosti spolova, ali mnoge žene i dalje doživljavaju nasilje i ne ostvaruju jednaku zaštitu. Program Evropske unije, kao i cijeli Akcelerator rodne ravnopravnosti, ključni su za izgradnju koordinisanog, multisektorskog odgovora i pretvaranje tih obaveza u stvarnu sigurnost i podršku za sve žene, posebno one najviše marginalizirane“, izjavila je Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Program će doprinijeti tome da žene koje proživljavaju nasilje lakše dođu do kvalitetne i dostupne podrške u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite, kroz pravosuđe i javne politike. Fokus je na tome da pomoć bude brža, usklađenija i zaista prilagođena potrebama preživjelih. Istovremeno, program će podržati ključne zakonske reforme, unaprijediti ekonomske mogućnosti za preživjele te, u saradnji s organizacijama civilnog društva i lokalnim partnerima, raditi na dugoročnoj promjeni društvenih normi koje opravdavaju ili prešutno prihvataju nasilje.„Okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama predstavlja temeljnu evropsku vrijednost i obavezu na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Ulaganjem od 7,5 miliona eura, Evropska unija podržava jačanje institucionalnih odgovora na rodno zasnovano nasilje u Bosni i Hercegovini, uključujući sigurnije usluge, podršku preživjelima i ekonomske prilike za žene. Ovaj projekat također podržava ključne reforme koje Bosna i Hercegovina treba provesti – od ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije do socijalne zaštite i vladavine prava – jer nasilju nad ženama i djevojčicama nema mjesta u našem društvu“, izjavio je Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Pokrenut tokom globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, konsultativni događaj dolazi u trenutku rastuće zabrinutosti zbog femicida i drugih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama u Bosni i Hercegovini. Akcelerator za rodnu ravnopravnost razvijen je upravo kao odgovor na ovaj alarmantni trend, a EU program za rodnu ravnopravnost i socijalnu podršku predstavlja centralni dio zajedničkih napora da institucije djeluju ranije, usklađenije i efikasnije – kako bi spriječile nasilje i osigurale zaštitu svake žene koja je preživjela nasilje. „Nasilje nad ženama u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja ozbiljan izazov, a praznine u sistemu zaštite i podrške ostavljaju mnoge preživjele bez pravovremene pomoći, što je prepoznato i u Izvještaju Evropske unije o Bosni i Hercegovini za 2025. godinu. Pokretanje EU Programa za rodnu ravnopravnost i socijalnu zaštitu važan je korak ka prevazilaženju ovih nedostataka, jer jača usluge za najugroženije žene – posebno Romkinje, žene s invaliditetom i žene u ruralnim sredinama.“ izjavila je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini. Prioriteti identificirani tokom ovog konsultativnog događaja vodit će implementaciju ovog EU programa i šireg Akceleratora za rodnu ravnopravnost, pretvarajući dijalog u konkretne promjene na terenu.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

05 decembar 2025

Bosna i Hercegovina pristupila Globalnom WPS-HA Kompaktu, potvrđujući vodeće iskustvo u Agendi Žene, mir i sigurnost

Pristupanjem Kompaktu, Bosna i Hercegovina postaje prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja se pridružila ovom globalnom mehanizmu, dodatno jačajući reputaciju zemlje koja ne samo da provodi WPS Agendu, već i aktivno oblikuje globalne standarde za mir, sigurnost i rodnu ravnopravnost. Kompakt okuplja vlade, međunarodne organizacije, civilno društvo, akademsku zajednicu i privatni sektor oko zajedničkog cilja a to je prevođenja WPS obaveza u mjerljiv i transparentan napredak koji osigurava da žene i djevojke budu uključene, zaštićene i osnažene.Pristupanje Kompaktu nadovezuje se na dugogodišnje liderstvo zemlje u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je bila prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja je 2010. godine usvojila Akcioni plan za implementaciju Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325; od tada je provela tri Akciona plana i prva zemlja u svijetu koja je integrisala pristup ljudskoj sigurnosti u svoj nacionalni WPS okvir. Potpisivanje Kompakta jača koordinaciju, odgovornost i sposobnost praćenja napretka kroz institucije i sektore, povezujući nacionalne napore sa globalnom zajednicom od preko 240 potpisnica iz više od 150 zemalja.Događaj su zajednički organizovali Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ambasada Savezne Republike Njemačke i Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini, u okviru Programa „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, koji uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a (PBF) zajednički provode UN Women, UNFPA i IOM, u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.Učesnici su bili predstavnici državnih institucija, civilnog društva, akademske zajednice, kulturnih institucija, omladinskih organizacija, međunarodnih organizacija i diplomatskih misija, uključujući jedanaest ambasada zemalja potpisnica Kompakta: Kraljevina Norveška, Savezna Republika Njemačka, Kraljevina Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Kraljevina Nizozemska, Republika Slovenija, Japan, Kraljevina Španija, Ambasada Australije, Delegacija Evropske unije u BiH i OSCE u BiH. Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini, osvrnula se na značaj trenutka:„Već više od dvije decenije, Bosna i Hercegovina je prepoznata kao lider u unapređenju Agende Žene, mir i sigurnost, zahvaljujući prije svega hrabrosti i posvećenosti mirotvorki, aktivistkinja i institucija širom zemlje. Ipak, stremljenje ovog liderstva još uvijek nije u potpunosti pretočeno u jednaka prava, jednako učešće ili pravedan pristup prostorima odlučivanja. Pristupanjem Globalnom WPS-HA Kompaktu, Bosna i Hercegovina je utvrdila svoj napredak u okviru globalnih standarda odgovornosti i obavezuje se da će WPS obaveze pretvoriti u mjerljive, transparentne rezultate koji poboljšavaju živote žena i djevojaka.“ Njemački ambasador Alfred Grannas, potvrdio je dugogodišnju podršku Njemačke i naglasio da mirovni sporazumi traju samo kada žene učestvuju na smislen način, posebno u kontekstima gdje rodne nejednakosti i dalje postoje. Iako je napredak u Bosni i Hercegovini značajan, rekao je, izazovi ostaju u osiguravanju jednakog učešća i provedbe kroz sektore. Ambasador je čestitao Bosni i Hercegovini na pristupanju Kompaktu i potvrdio posvećenost Njemačke jačanju ženskih organizacija i mirotvorki. „Njemačka ostaje posvećena podršci ženskim organizacijama i povećanju finansiranja onih koje predvode napore ka jednakosti, miru i sigurnosti. Liderstvo Bosne i Hercegovine kao prve zemlje na Zapadnom Balkanu koja se pridružila Kompaktu snažan je signal regionalne posvećenosti transformativnim promjenama.“Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, naglasila je centralnu ulogu Koordinacionog odbora za praćenje i provedbu Akcionog plana za implementaciju Rezolucije 1325 – Žene, mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini. Pozdravila je snažno angažovanje mladih na današnjem događaju, ističući moć pozitivnih narativa o Bosni i Hercegovini. Osvrćući se na 30 godina mira, naglasila je da osnaživanje žena ostaje temelj oporavka, otpornosti i dugoročne stabilnosti. Također je predstavila tri obaveze Bosne i Hercegovine u okviru Kompakta:Povećanje učešća i liderstva žena u donošenju odluka u oblasti mira i sigurnosti;Unapređenje ljudske sigurnosti, uključujući ekonomsku sigurnost i zaštitu ljudskih prava u krizama, u skladu sa WPS Agendom i Istanbulske konvencije;Jačanje implementacije, finansiranja i praćenja mehanizama rodne ravnopravnosti kroz koordinirano institucionalno djelovanje.„Pristupanjem Kompaktu, obavezujemo se da svoje obaveze pretočimo u djelovanje a djelovanje u odgovornost,“ rekla je, zahvaljujući se na strateškoj podršci Fonda za izgradnju mira UN-a.Ambasadori i predstavnici zemalja potpisnica Kompakta istakli su svoju posvećenost podršci implementaciji WPS Agende u Bosni i Hercegovini kroz političko partnerstvo, tehničku saradnju i finansijsku podršku uključujući povećana ulaganja u ženske organizacije i mirovne inicijative. Predstavnici organizacija koje su se nedavno pridružile Kompaktu podijelili su svoj rad i buduće obaveze:Radmila Žigić, direktorica Fondacije LARA Bijeljina, naglasila je ključni doprinos mirotvorki i aktivistkinja u očuvanju kohezije zajednice i unapređenju pravaDr. Branka Antić Štauber, predsjednica Udruženja Snaga žene, govorila je o dugogodišnjem liderstvu civilnog društva u prevenciji, podršci preživjelima i pomirenju.Prof. Nerma Halilović-Kibrić sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, naglasila je uspjeh ovogodišnje WPS Ljetne škole, organizovane zajedno sa WPS projektom i sada formalno integrisane u nastavni plan Fakulteta, važna nacionalna prekretnica u institucionalizaciji WPS obrazovanja.Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH, istakla je ulogu kulturnih institucija u oblikovanju društvene memorijalizacije i s ponosom se osvrnula na saradnju sa WPS projektom kroz izložbu Naša žena.Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu također je među potpisnicima.Četvero mladih se obratilo učesnicima, naglašavajući važnost međugeneracijskog liderstva u očuvanju mira i unapređenju rodne ravnopravnosti. Među njima bila je i Nia Abadžić, studentica Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, koja je nedavno predstavljala Bosnu i Hercegovinu tokom Sedmice Žene, mira i sigurnosti u Ujedinjenim nacijama u New Yorku i obratila se Komisiji UN-a za izgradnju mira. Govorila je o evoluirajućoj ulozi mladih u izgradnji mira, društvenoj koheziji i liderstvu u zajednici.Nakon strateškog dijaloga održana je simbolična ceremonija potpisivanja. Predstavnici državnih institucija, akademske zajednice, civilnog društva i kulturnih institucija formalno su potpisali obaveze Bosne i Hercegovine u okviru WPS-HA Kompakta, označavajući ulazak zemlje u globalnu zajednicu prakse pod ovim mehanizmom.Ova formalizacija dodatno učvršćuje posvećenost Bosne i Hercegovine inkluzivnoj izgradnji mira, rodno osjetljivom upravljanju i unapređenju učešća i liderstva žena u svim sektorima.Učesnici su se složili oko ključnih prioriteta za narednu fazu implementacije WPS Agende:Zajednički set prioritetnih akcija za period 2026–2030;Zajednički mehanizmi praćenja, zajednički indikatori i godišnje revizije radi osiguranja transparentnosti i odgovornosti;Jačanje međusektorskih partnerstava sa institucijama, civilnim društvom, akademskom zajednicom, kulturnim akterima i omladinskim grupama;Puna usklađenost sa predstojećim Nacionalnim akcionim planom za Rezoluciju 1325 (2025–2030);Unaprijeđene i institucionalizirane uloge mladih u oblikovanju i implementaciji WPS prioriteta.Događaj je zaključen zajedničkom porukom: Bosna i Hercegovina je ponovo potvrdila svoje liderstvo u Agendi Žene, mir i sigurnost, a pristupanje Globalnom WPS-HA Kompaktu sada pruža snažniju platformu za održivu odgovornost, inovacije i značajan napredak.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

03 decembar 2025

Ujedinjene nacije pozivaju na punu provedbu prava osoba s invaliditetom i inkluzivnih politika širom Bosne i Hercegovine

Ovogodišnja tema, „Unapređenje uključenosti osoba s invaliditetom radi postizanja društvenog napretka”, naglašava važnost izgradnje inkluzivnih društava u kojima osobe s invaliditetom mogu u potpunosti učestvovati. Danas 1,3 milijarde ljudi širom svijeta živi s invaliditetom, dok prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine, oko 8,33 posto stanovništva BiH živi s nekim oblikom invaliditeta. Puno i ravnopravno učešće osoba s invaliditetom u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu nije samo obaveza u oblasti ljudskih prava, nego i temelj pravičnog i inkluzivnog društva.Inkluzivno zapošljavanje i dostojanstven rad osoba s invaliditetom moraju biti zajednički prioritet javnih institucija, privatnog sektora i civilnog društva. Zapošljavanje omogućava nezavisnost, autonomiju i aktivno učešće u društvu, te osigurava da osobe s invaliditetom mogu doprinositi ekonomiji i imati jednaku korist. Pozivamo poslodavce, posebno u privatnom sektoru, da prošire prilike, usvoje inkluzivne prakse zapošljavanja i zadržavanja radnika/ca, te investiraju u pristupačna radna okruženja. Kao inkluzivni poslodavac, Ujedinjene nacije će nastaviti jačati vlastite prakse uklanjanjem fizičkih, informacijskih i digitalnih barijera i stvaranjem poticajnog radnog okruženja.Ujedinjene nacije pozivaju vlasti na svim nivoima da provode međunarodne obaveze BiH u oblasti ljudskih prava, kao i domaće zakonodavstvo koje zabranjuje diskriminaciju i promoviše jednakost, uključujući Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova. Pozivamo i na usklađivanje i unapređenje zakona i politika relevantnih za prava osoba s invaliditetom. Četvrti Univerzalni periodični pregled Bosne i Hercegovine rezultirao je sa 19 preporuka za jačanje uključenosti osoba s invaliditetom, osiguravanje punog učešća u političkom, ekonomskom, društvenom i kulturnom životu, te adresiranje diskriminacije u obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj zaštiti.Napredak zahtijeva da prioriteti organizacija osoba s invaliditetom usmjeravaju djelovanje. Ovi prioriteti, od kojih su neki istaknuti na Trećem kongresu osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini, uključujući poziv za prošireni pristup asistivnim tehnologijama, moraju oblikovati politike i praksu. Ojačana partnerstva s organizacijama osoba s invaliditetom, participativni pristupi i kontinuirani multisektorski dijalog ključni su za to da provođenje Ciljeva održivog razvoja bude inkluzivno i u skladu s pravima osoba s invaliditetom.Ujedinjene nacije pozivaju sve institucije, pružaoce usluga i aktere iz zajednica da prepoznaju i adresiraju intersekcionalnu diskriminaciju koju doživljavaju osobe s invaliditetom – posebno žene, djeca, Romi/kinje i LGBTIQ+ osobe. Diskriminacija ograničava pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, javnim uslugama, kao i učešću u kulturnom životu i rekreativnim aktivnostima, te povećava isključenost i rizik od nasilja. Inkluzija nije pitanje milostinje, već obaveza – kao i pametan, održiv razvoj.Adekvatna finansijska podrška porodicama s djecom ključna je za prevenciju siromaštva, širenje kvalitetnih usluga u zajednici i smanjenje institucionalizacije osoba s invaliditetom. Posebnu pažnju treba posvetiti sprečavanju diskriminacije i nasilja nad djecom s invaliditetom, uključujući uvođenje snažnih antidiskriminacijskih politika, pristupačnih žalbenih mehanizama i otpornih sistema zaštite djece.Razbijanje obrazaca isključenosti zahtijeva primjenu inkluzivnih pristupa, usvajanje i provođenje politika zasnovanih na ljudskim pravima, te osiguranje da informacije i usluge budu pristupačne svima. Ujedinjene nacije će nastaviti integrirati ova načela u svoj rad i pozivaju partnere da učine isto – unapređujući napore ka smanjenju nejednakosti i osiguravanju ravnopravnog pristupa za sve. Putem Radne grupe UN-a za inkluziju osoba s invaliditetom, Ujedinjene nacije ostaju posvećene podršci Bosni i Hercegovini u ispunjavanju obaveza u oblasti ljudskih prava, uključujući u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, kao i obavezama u okviru Ciljeva održivog razvoja, principom da niko ne bude izostavljen, te preporukama iz Univerzalnog periodičnog pregleda. Nastavit ćemo pružati tehničku podršku, podržavati inkluzivne politike i prakse, podržavati multisektorski i višeakterski dijalog, te graditi kapacitete za ispunjavanje ovih standarda.Pozivamo sve – vlasti, civilno društvo, akademsku zajednicu, privatni sektor i građane/ke – da prioritiziraju inkluziju, pristupačnost i dostojanstvo.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

03 decembar 2025

Lokalne zajednice moraju pružiti snažniji odgovor na digitalno nasilje nad ženama

Panel „Od online mržnje do stvarnih posljedica” dio je kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, koju zajednički provode UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF u partnerstvu s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i organizacijama civilnog društva. Kampanja se provodi kroz zajednički program Akcelerator rodne ravnopravnosti (GEA) u partnerstvu s Evropskom unijom, Švedskom i Danskom, u okviru saradnje Ujedinjenih nacija s institucijama BiH s ciljem postizanja rodne ravnopravnosti i doprinosa ostvarenju Ciljeva održivog razvoja.Događaj u Bijeljini organizovan je u partnerstvu s Fondacijom Lara, organizacijom koja je kroz svoj višegodišnji angažman mnogim ženama pružila podršku i oslonac u izlasku iz kruga nasilja. Nataša Kurtuma, voditeljica kancelarije u Fondaciji Lara, objašnjava da razvoj tehnologije nije donio samo benefite, nego i dodatan prostor za manipulaciju i zloupotrebu, te da su sve češće situacije u kojima su korisnice njihovih usluga preživjele i digitalno nasilje, pored drugih oblika. „Pored direktnih žrtava u čitav proces se uključuje i porodica i prijatelji, te je šteta samim tim višestruka. Posledice su nemerljive i neretko umeju da budu izuzetno opasne, posebno psihološke, jer su u pitanju mlađe grupe ljudi, često veoma nestabilni i nezreli, što može da rezultira i samopovređivanjem ili čak i suicidom“, naglasila je Nataša Kurtuma. Adekvatna podrška za osobe koje preživljavaju digitalno nasilje moguća je jedino ukoliko u lokalnim zajednicama postoji saradnja različitih institucija i servisa podrške. Zbog toga će u narednom periodu biti potrebno dodatno jačenje servisa podrške i intenzivnije uključivanje raznih aktera. „Lokalne samouprave imaju relativno ograničene nadležnosti u ovoj oblasti, ali je potrebno putem našeg uticaja u saradnji sa obrazovnim institucijama i drugim organizacijama raditi na podizanju svijesti u vezi sa ovim ozbiljnim problemom, ali i iniciranjem izmjena određenih zakonskih akata ili uvođenjem novih, kao i stvaranjem odgovarajućeg mehanizma gdje bi se rano detektovao svaki vid digitalnog nasilja“, izjavio je Radoslav Ostojić, savjetnik gradonačelnika Bijeljine. Digitalna sfera trebala bi biti podržavajuća za sve djevojke i djevojčice i omogućiti im prostor u kojem se mogu dodatno razvijati i rasti. Nažalost, često mlade žene upravo na internetu razvijaju nesigurnost i osjećaj da tu nije mjesto za njih.„To je ozbiljan društveni problem, jer društvo u kojem se žene povlače zbog straha postaje društvo u kojem njihov glas nedostaje – na štetu svih nas. Institucije se sve češće suočavaju s ovim problemima, ali i dalje nedostaju jasni protokoli, brze reakcije i koordinirani odgovori. Zato je saradnja koju ovdje u Bijeljini gradimo kroz rad Fondacije Lara i lokalnih partnera od ključnog značaja za prepoznavanje, prijavljivanje i prevenciju digitalnog nasilja“, poručila je Nina Kovač, programska specijalistkinja i rukovoditeljica programa UN Women BiH.Građani i građanke Bijeljine imali su priliku pogledati i izložbu ilustracija mlade banjalučke ilustratorice Nataše Konjević posvećenu digitalnom nasilju nad ženama. Do kraja kampanje „16 dana aktivizma“ predviđeni su brojni događaji u gradovima širom BiH, tokom kojih će se kroz javne diskusije, umjetničke performanse i promocije publikacija, javnosti poslati važna poruka da je digitalno nasilje – stvarno nasilje.

Pročitajte više

1 of 5

Vidi sve