Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini

Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.

Doznajte više

Saopštenje za medije

21 septembar 2026

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija - Poruka povodom Međunarodnog dana mira 2026.

Nasilje i podjele potresaju zajednice.Sukobi poprimaju sve veće razmjere i postaju sve složeniji, prelijevaju se preko granica i nanose ogromnu patnju.Dijalog posustaje, rješenja izmiču, a globalna solidarnost izostaje.Ali ljudi širom svijeta pokazuju da nismo nemoćni.Volonteri/ke, aktivisti/ce, lideri/ce civilnog društva, pripadnici/e mirovnih misija i mirotvorci/ke prevazilaze podjele, povezuju zajednice i zalažu se za dijalog.Korak po korak, mir grade odozdo, počevši od svojih zajednica.U skladu s ovogodišnjom temom – „Ulaganje u mir: za sve, svuda, svakog dana“ – ovi zagovornici mira pokazuju nam da se mir ne postiže pasivno niti dolazi sam od sebe.Mir je rezultat aktivne i svjesne odluke da ulažemo u bolju budućnost.Izgradnjom inkluzivnih zajednica u kojima mir može pustiti korijene.Ulaganjem u održivi razvoj, u zdravlje ljudi, obrazovanje, ishranu i socijalnu zaštitu.Prevazilaženjem podjela i osiguravanjem da se glas svakog pojedinca čuje.Zaštitom ljudskih prava i dostojanstva koji pripadaju svakom čovjeku.I jačanjem provjerenih instrumenata za očuvanje mira, poput diplomatije, dijaloga, pregovora i mirovnih operacija.Na ovaj Međunarodni dan mira, neka nas sve nadahne hrabrost onih koji se zalažu za mir u svojim mjestima, učionicama i zajednicama.I pozovimo svjetske lidere da ulažu u mirnu budućnost za sve ljude.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

21 septembar 2026

Izaberimo mir

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana mira, „Ulažimo u mir: za sve, posvuda, svakoga dana“, podsjeća nas da mirna društva svjesno biraju šta će štititi, podsticati i prihvatiti kao društvenu normu.Svi koji žive u Bosni i Hercegovini, već tri decenije u miru koji je teško postignut, veoma dobro znaju koliko su takve odluke važne.Širom zemlje, mir svakodnevno grade preživjele osobe koje istrajavaju u potrazi za istinom i pravdom; nastavnice i nastavnici koji učenike i učenice podučavaju kritičkom razmišljanju; novinarke i novinari koji se odupiru manipulacijama; žene koje grade povjerenje i doprinose društvenom iscjeljenju; mladi ljudi koji se povezuju preko granica koje nisu sami povukli; kao i organizacije civilnog društva, umjetnice i umjetnici te predstavnici i predstavnice vjerskih zajednica koji stvaraju prostor za otvoren razgovor o teškim pitanjima.Ulagati u mir znači ulagati u njih. Njihovo poznavanje lokalnih prilika i povjerenje koje uživaju u zajednicama mogu oblikovati ponašanja i narative kroz generacije, pomoći u smanjenju tenzija i spriječiti nove sukobe.Ulagati u mir znači i suočiti se s neriješenim pitanjima.Nedavne reakcije na smrt Ratka Mladića nanijele su stvarnu štetu, prije svega preživjelima i porodicama žrtava, ali i procesu društvenog iscjeljenja. Takve reakcije otežavaju dugotrajan proces tranzicije Bosne i Hercegovine od postkonfliktne traume ka održivom miru.Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju za zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, a presuda je potvrđena i u žalbenom postupku. To su sudski utvrđene činjenice.Međutim, sudovi ne mogu odrediti kako će se društvo odnositi prema tim činjenicama.Kako će se društvo odnositi prema njima odlučuje se drugdje: u učionicama i redakcijama, za porodičnim stolovima, u parlamentima i općinskim vijećnicama, na televiziji i društvenim mrežama. U zemlji koja bira mir, o utvrđenim činjenicama uči se odgovorno, prema žrtvama se odnosi s dostojanstvom, a prošlost pomaže ljudima da razumiju odakle dolaze.Suočavanje s prošlošću stoga ne znači živjeti u prošlosti. Ono znači zaštititi budućnost od zloupotrebe prošlosti.U tome učestvuje cijelo društvo, ali politički lideri i liderice imaju posebnu odgovornost. Riječi izgovorene s pozicija moći utiču na to šta se u društvu smatra prihvatljivim. Posebno u izbornom periodu, neslaganja su neizbježna, a živa politička debata je zdrava. Dehumanizacija, govor mržnje, poricanje i veličanje nisu.Nova generacija sluša i oblikuje svoje političke stavove.Mladi trebaju imati pristup činjenicama i prilike da se susreću i upoznaju. Oni su građanke i građani ove zemlje već danas i imaju vlastite ideje o njenoj budućnosti.Većina želi odgovorne institucije, život bez diskriminacije, prilike za rad i napredak te stvaran glas u odlukama koje ih se tiču. Mlade žene također moraju imati taj glas — ne samo mjesto za stolom, već stvarni uticaj na odluke o miru i sigurnosti.Zato ulaganje u mir znači više od finansiranja projekata. Mir mora imati uporište u društvu i među građanima i građankama, a inkluzivne institucije moraju graditi društvene temelje na kojima mir počiva.Ujedinjene nacije nastavit će podržavati ljude, institucije i zajednice koji nastavljaju ovaj rad. Na Međunarodni dan mira pozivam sve da naprave isti izbor.Izaberimo dijalog umjesto podjela. Činjenice umjesto manipulacija. Učešće umjesto isključivanja. Izaberimo mir.Obavezujem se da ću slušati ove glasove i djelovati. A vi?

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

21 septembar 2026

Jesu li žene u bh. politici izvan fokusa?

Navedeni podatak nije iznenađujući imajući u vidu odredbe Izbornog zakona o obaveznoj kvoti od 40% manje zastupljenog spola na izbornim listama. Ipak, od 542 liste na izborima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, žene predvode svega 15.5% listi, ili njih 84, što je manje za 6.1 procentni poen u odnosu na Opće izbore 2022. godine.Danas je pokrenuta kampanja „Izvan fokusa“, koja skreće pažnju na ono što sami brojevi ne pokazuju: Koliko su kandidatkinje zaista vidljive? Koliko su njihove političke poruke u fokusu? Da li kandidatkinje i kandidate procjenjujemo prema istim kriterijima?“Izborni zakon Bosne i Hercegovine sadrži konkretne odredbe o zastupljenosti manje zastupljenog spola na kandidatskim listama i ravnomjernoj promociji kandidatkinja i kandidata tokom izborne kampanje. Ali formalna zastupljenost i prisustvo u medijima sami po sebi nisu dovoljni. Važno je i kako se kandidatkinje predstavljaju, koje se teme stavljaju u prvi plan i prema kojim se kriterijima procjenjuju kompetencije, iskustvo i politički rad. Stereotipno i seksističko predstavljanje skreće pažnju sa programa, stavova i rezultata kandidatkinja i time narušava ravnopravne uslove za političko učešće”, kazala je Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine.Kampanja „Izvan fokusa“ bavi se tim pitanjem – vidljivošću žena u političkom i javnom prostoru i uticajem stereotipa na način na koji se političko liderstvo percipira. Njena svrha je da skrene pažnju na važnost jednakih mogućnosti da kandidatkinje i kandidati predstave svoje stavove, iskustvo i programe i budu vrednovani prema istim kriterijima.

Cilj kampanje „Izvan fokusa“ nije da biračima kaže za koga će glasati, nego da ih pozove da stereotipe i štetne društvene norme ostave po strani i ovaj put daju jednaku šansu svim kandidatkinjama i kandidatima, bez obzira na spol.

Nj. E. Åge Sandal Møller, ambasador Kraljevine Danske u Bosni i Hercegovini na press konferenciji povodom pokretanja kampanje “Izvan fokusa”, kazao je: „Iskustvo Danske pokazuje da se politička zastupljenost može mijenjati, ali i da napredak zahtijeva kontinuiranu posvećenost. Na parlamentarnim izborima u Danskoj 24. marta 2026. godine, žene su osvojile 48% mjesta u danskom parlamentu, što je najveći udio u našoj historiji. Ovaj napredak nije ostvaren preko noći i ne znači da je posao na ostvarivanju rodne ravnopravnosti završen. Međutim, pokazuje da je moguće postići veću ravnopravnost u političkoj zastupljenosti. Svaka zemlja ima svoj politički sistem, kontekst i put. Cilj nije porediti zemlje, već naglasiti princip koji vrijedi svugdje: žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti da učestvuju, budu na vodećim pozicijama i budu vrednovani na osnovu svojih kvalifikacija, ideja i rezultata.“Zašto žene ostaju izvan fokusa? Izborni zakon BiH propisuje da najmanje 40% kandidata i kandidatkinja na kandidatskim listama pripada manje zastupljenom spolu. Ipak, mjesto na kandidatskoj listi ne znači nužno i jednaku priliku da kandidatkinja bude predstavljena javnosti, podržana tokom kampanje i izabrana.Na političko učešće i vidljivost žena utiču: rodni stereotipi i uvjerenje da je politika prvenstveno „muški posao“; manja zastupljenost na vodećim pozicijama unutar političkih stranaka; nejednak pristup podršci, resursima i vidljivosti tokom kampanje; nesrazmjerna odgovornost žena za brigu o porodici i domaćinstvu; seksistički komentari, uznemiravanje, prijetnje i drugi oblici nasilja, posebno na internetu. Istraživanje Westminster fondacije za demokratiju provedeno 2019. godine među 83 politički aktivne žene u BiH pokazalo je da je 60,2% ispitanica doživjelo neki oblik nasilja tokom političkog angažmana, dok je 45,8% navelo da je nasilje doživjelo upravo zato što su žene.Takva iskustva mogu ograničiti političko djelovanje žena, navesti ih da se povuku ili obeshrabriti druge žene da se uopće uključe u politiku.Kampanja “Izvan fokusa” ne govori ti za koga da glasaš. Poziva te da prepoznaš stereotipe koji mogu uticati na tvoju odluku i da svaku kandidatkinju i svakog kandidata procijeniš na osnovu: znanja, iskustva i kompetencija; programa i predloženih rješenja; integriteta i odgovornosti; rezultata dosadašnjeg rada; vrijednosti koje zastupa.“Naš cilj nije samo da žene budu prisutne u političkom životu, nego da podržimo stvaranje okruženja u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao muškarci da učestvuju, ostanu politički aktivne, preuzimaju liderske uloge i doprinose donošenju odluka bez diskriminacije, stereotipa ili nasilja. To također znači da trebamo gledati dalje od samih brojki. Zastupljenost je važna. Ali jednako je važan i kvalitet učešća. Čiji se glas čuje? Čije se iskustvo uzima ozbiljno? Ko dobija priliku da predstavi svoj program i brani svoje ideje? I da li se žene i muškarci ocjenjuju prema istim kriterijima? Ova pitanja su posebno važna tokom izborne kampanje, kada se stavovi javnosti oblikuju iz dana u dan. Tokom ostatka izborne kampanje, kampanja „Izvan fokusa“ otvorit će ova pitanja u javnom prostoru i na digitalnim kanalima širom Bosne i Hercegovine”, kazala je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini.Kampanja “Izvan fokusa” uključuje postavljanje plakata širom Bosne i Hercegovine, pet javnih instalacija, edukativna videa te online kampanju a provodi se u sklopu zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, kojeg provode agencije Ujedinjenih nacija: UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, uz finansijsku podršku Evropske unije te vlada Danske i Švedske, a u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske i Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

18 septembar 2026

Stručni forum 'Iz ugla preživjelih: Medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju'

Nalazi istraživanja o tome kako žene koje su preživjele rodno zasnovano nasilje doživljavaju medijsko izvještavanje predstavljeni su na stručnom forumu za novinarke i novinare, urednice i urednike te stručnjakinje i stručnjake u oblasti medija, koji je održan u Sarajevu. Forum pod nazivom „Iz ugla preživjelih: Medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju“ organizovali su UN Women u BiH i Mediacentar Sarajevo. Forum je otvorio prostor za predstavljanje nalaza i stručnu diskusiju o tome kako perspektivu preživjelih snažnije integrisati u novinarske i uredničke prakse. Diskusija se oslonila i na iskustva urednica i urednika, novinarki i novinara iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, sa kojima su razgovarale Azra Husarić Omerović i Selma Zulić Šiljak. Uvid u postojeće redakcijske prakse proširio je razumijevanje problema izvještavanja sa sadržaja na produkcijske, organizacijske i kadrovske izazove. Prema riječima Selme Zulić Šiljak iz Mediacentra Sarajevo, autorice istraživanja, najvažniji utisak koji je stekla je taj da u medijskoj zajednici još ima ljudi koji vrlo dobro razumiju profesionalne granice izvještavanja o nasilju nad ženama. Posebno je željela istaći izjavu urednika jednog medija koji je rekao: „Osnovno pravilo: u izvještavanju o nasilju je da nema ‘druge strane’“. Nakon skoro deset godina rada u ovoj oblasti, u potrazi za novim argumentima i uz podršku UN Women u BiH, Zulić Šiljak kaže da je kreirana metodologija kojom će se prenijeti poruka publike prema medijima. U tom kontekstu, Zulić Šiljak dodaje da se za potrebe istraživanja razgovaralo i sa ženama koje su preživjele rodno zasnovano nasilje. O tome kako one čitaju medijske sadržaje o nasilju nad ženama, kroz intervjue se došlo do vrlo jasnih poruka. „Prva je: 'Nemojte nam samo govoriti šta se dogodilo, dajte nam informacije koje nam mogu pomoći'. Kako je rekla jedna učesnica: 'Mi koje smo doživjele nasilje već znamo šta je; mi znamo kako izgleda. Nama trebaju konkretne smjernice i nešto na što se možemo osloniti“, rekla je Zulić Šiljak.Način na koji mediji izvještavaju o rodno zasnovanom nasilju ima važnu ulogu u oblikovanju razumijevanja javnosti o ovom problemu, ali i okruženja u kojem preživjele odlučuju hoće li progovoriti i potražiti podršku, ističe Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini. Organizacija UN Women u Bosni i Hercegovini je prepoznala tu važnu ulogu, te je, kako je dodala Bishop, partnerstva s medijima stavila u središte svog rada na okončanju nasilja nad ženama i djevojčicama. „Odgovorno izvještavanje štiti dostojanstvo preživjelih i omogućava da se njihovi glasovi čuju bez izlaganja sekundarnoj viktimizaciji. Ovaj forum pruža važnu priliku da zajedno s predstavnicama i predstavnicima medija iz cijele zemlje unaprijedimo izvještavanje zasnovano na ljudskim pravima, usmjereno na preživjele i utemeljeno na razumijevanju traume“, kazala je Bishop. Poručila je i da će kroz Akcelerator rodne ravnopravnosti nastaviti jačati ovu saradnju, prepoznajući medije kao snažne saveznike u prevenciji nasilja i mijenjanju štetnih društvenih normi.Istraživanje je pokazalo da preživjele u najvećoj mjeri nisu zadovoljne načinom kako se toj temi pristupa i kako se o njoj izvještava i jasno mogu da razlikuju odgovorno izvještavanje od senzacionalističkog pristupa koji ih plaši i čini nesigurnima.U razgovoru s njima, kako je rekla jedna od istraživačica i stručnjakinja u odgovoru na rodno zasnovano nasilje Fatima Bećirović, uočava se koliko praćenje medijskog sadržaja može biti istovremeno i korisno i ugrožavajuće za njih. Bećirović ističe da je korisno u kontekstu da čuju da je nasilje krivično djelo, da znaju da nisu same s takvim problemom, te da ih takav sadržaj može potaknuti da izađu iz nasilja i potraže pomoć i na taj način spriječe veće posljedice kako za njih tako i za djecu. „S druge strane praćenje informacija u medijima za preživjele nije samo praćenje jednog slučaja nego to može utjecati prije svega na njihov osjećaj sigurnosti, da pomisle da i one sutra mogu biti tema izvještavanja da se tu otvara pitanje njihove privatnosti i šta sve može izaći u javnost, kao i pitanje ugrožavanja njihovog i dostojanstva njihove djece“, izjavila je Bećirović.Podsjetila je da je poruka za novinare jedne od učesnica u fokus grupi bila da „poziva novinare da kada pišu o nasilju, pomisle da se radi o njihovoj kćerci“.Preživjele, kako je dodala, od medija očekuju da fokus sa počinitelja nasilja usmjere na prava i dostojanstvo preživjelih. „Ono što je u riziku da ih uplaši, uznemiri i retraumatizira jeste previše detalja o tome kako se nasilje odvijalo, ali i komentari koje mogu da pročitaju na društvenim mrežama i portalima kada se opravdava počinitelj, a propituje odgovornost preživjelih, kada se u medijima iznosi previše ličnih podataka i informacija i kada se odnos u kojem se nasilje dogodilo pokušava prikazati kao romantičnu vezu i odnos u kojem je zbog ljubomore i/ili napuštanja došlo do eskalacije i tragičnog ishoda“, istakla je Bećirović.Naglasila je i da izvještavanje o nasilju nikada nije neutralno, te da može povećati strah i produbiti nepovjerenje i preživjele ostaviti u nasilju, ali ako je profesionalno, može podržati put izlaska iz nasilja, a možda spasiti i nečiji život. Također, istakla je da medijski naslovi i izvještavanje može pokrenuti snažne reakcije od uznemirenosti do ljutnje, straha, bespomoćnosti, ali i aktiviranja traume. Stručni forum je okupio predstavnice i predstavnike medijske zajednice koji su razgovarali o tome kako perspektivu preživjelih snažnije integrisati u novinarske i uredničke prakse. Selma Melez-Pezo, novinarka Detektora, kaže da iako dolazi iz redakcije u kojoj se moraju poštovati profesionalni standardi, važno je uvijek čuti nalaze novih istraživanja, te prilagoditi način istraživanja. „Znamo koliko je osjetljivo izvještavati o nasilju, a medijske kuće često teže ka senzacionalizmu zbog klikova, što je potpuno nedopustivo”, kazala je Melez-Pezo. Ističe da joj je stručni forum otvorio novu perspektivu izvještavanja, te poručila da preživjela treba biti u fokusu, a da, kada se izvještava o nasilju, druga strana ne postoji. Ova aktivnost provodi se u sklopu Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, koji provode agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini: UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, uz finansijsku podršku Evropske unije te vlada Danske i Švedske, u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske i Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

09 septembar 2026

Izjava podsekretara Ujedinjenih nacija i specijalnog savjetnika za prevenciju genocida, Chaloka Beyanija, o Ratku Mladiću i negiranju genocida

Specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Chaloka Beyani, sa zabrinutošću prati javno iskazivanje negiranja genocida i veličanje osuđenog ratnog zločinca, nedavno preminulog Ratka Mladića, u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Javno obilježavanje Mladićevog lika i djela u širokim razmjerama, uključujući uz sudjelovanje političkih dužnosnika i službene ceremonijale, duboko je neprimjereno i krajnje uznemiravajuće. Time se relativiziraju teški zločini prema međunarodnom pravu te vrijeđa dostojanstvo i iskustva žrtava, preživjelih i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravomoćno osuđen. Takvi postupci nisu u skladu s nastojanjima da se u regiji unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir.Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde nedvojbeno su utvrdili da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid. Kao komandant Vojske Republike Srpske (VRS), Mladić je 2017. godine pred ICTY-em osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja, pri čemu mu je izrečena kazna doživotnog zatvora. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo je te presude 8. juna 2021. godine. Tom je presudom dodatno potvrđeno da je kaznena odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna, i da se ne može kolektivno pripisati bilo kojoj zajednici u cjelini. Činjenice koje je utvrdio ICTY ne prestaju postojati smrću počinitelja.Specijalni savjetnik Beyani se pridružuje izjavi generalnog sekretara Ujedinjenih nacija izdanoj povodom smrti Ratka Mladića i njegovom pozivu svima na pozicijama moći da se suzdrže od negiranja ozbiljnosti zločina koje je Mladić počinio i za koje je pravomoćno osuđen. Specijalni savjetnik Beyani sa žaljenjem primjećuje ustrajnost i porast negiranja genocida, veličanje Mladića i zločina koje je počinio, kao i zabrinjavajuće sudjelovanje javnih dužnosnika i institucija u takvim postupcima. Specijalni savjetnik poziva na hitno snošenje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i slučajeve korištenja govora koji potiče mržnju, i naglašava važnu ulogu medija u tom pogledu.Izgradnja društva koje prioritet daje prevenciji masovnih zločina počinje priznavanjem stvarnosti i istine o događajima iz prošlosti. To uključuje uvažavanje boli i patnje svih žrtava. Glasovi onih koji se zalažu za takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od glasova onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj bolno ratno naslijeđe jača odlučnost da se spriječi ponavljanje takve tame i zvjerstava.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

29 septembar 2026

Lokalizacija Agende Žene, mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini: Od riječi do djelovanja

Stvarni društveni napredak ogleda se u spremnosti lokalnih zajednica da otvoreno razgovaraju o problemima, zajedno sa građanima traže rješenja i, u konačnici, poduzmu konkretne korake koji vode promjenama. Kroz program „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, koji se provodi uz podršku Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF), zajednice širom Bosne i Hercegovine upravo ovaj pristup provode u praksi, doprinoseći većem i ravnopravnijem učešću žena u procesima izgradnje mira. Na taj način program doprinosi nastavku važnog procesa započetog u BiH prije više od deset godina na lokalizaciji agende „Žene, mir i sigurnost“ (Women, Peace and Security - WPS). Od maja do jula 2025. godine, više od 350 osoba učestvovalo je u 15 dijaloga u lokalnim zajednicama organizovanih kroz program. Ideja je bila jednostavna: okupiti predstavnike lokalnih institucija, nevladinih organizacija i zainteresovane građane kako bi zajedno identificirali izazove, razgovarali o mogućnostima i dogovorili konkretne korake za unapređenje mira i sigurnosti u svojim zajednicama.Dijalozi su održani u saradnji s gradovima i općinama širom Bosne i Hercegovine – Zavidovići, Mostar, Stolac, Gacko, Nevesinje, Trebinje, Cazin, Bihać, Velika Kladuša, Prijedor, Srebrenica, Rogatica, Novo Goražde, Kotor Varoš, Foča, Višegrad i Ljubuški. Lokalne institucije bile su domaćini razgovora, osigurale prostor i okupile učesnike, čime je proces dodatno povezan s postojećim lokalnim strukturama. Ovakva saradnja pokazala je i spremnost lokalnih vlasti da aktivno rade na unapređenju agende „Žene, mir i sigurnost“.Najvažnije je, međutim, da se proces nije završio razgovorom. Lokalne zajednice su prepoznale vlastite potrebe i prioritete, a zatim osmislile i pokrenule konkretne aktivnosti usmjerene na njihovo rješavanje.U Zavidovićima je, naprimjer, prepoznata potreba da prostori mjesnih zajednica budu dostupniji ženama, ali i da žene budu više uključene u rad savjeta mjesnih zajednica. U Mostaru je pažnja usmjerena na svakodnevnu sigurnost žena, uključujući bolju rasvjetu i sigurniji pristup javnim prostorima. U Gacku i Nevesinju kao važni izazovi izdvojeni su demografski pad i odlazak mladih, zbog čega žene koje ostaju u ovim zajednicama preuzimaju sve veći teret.Jedan od prioriteta koji se izdvojio u gotovo svim zajednicama bilo je ekonomsko osnaživanje žena. Žene, posebno u ruralnim sredinama, suočene su s ekonomskom nesigurnošću koja direktno utiče na njihovu mogućnost učešća u javnom i političkom životu. Njihovu marginalizaciju dodatno produbljuju nedostatak prilika za zapošljavanje, slab pristup resursima i informacijama, niska stopa ženskog poduzetništva i ograničeno vlasništvo nad imovinom.Prekvalifikacijom do poslaPrijedor je jedna od zajednica u kojima je ekonomsko osnaživanje žena prepoznato kao prioritet, kako kroz razgovore sa ženama, tako i kroz Gender akcioni plan Grada Prijedora za period 2024–2027. godine. Na osnovu tih prioriteta, Grad Prijedor je u okviru programa, u partnerstvu s Razvojnom agencijom PREDA, predložio aktivnost koja ženama omogućava prekvalifikaciju za zanimanja za kojima postoji potražnja na tržištu rada – pomoćne kuharice i njegovateljice. U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske ustanovljeno je da je riječ o deficitarnim zanimanjima. Nada Zorić, šefica Odsjeka za stručne i administrativne poslove i koordinatorica za rodnu ravnopravnost Grada Prijedora, stoga vjeruje da su šanse za zaposlenje nakon završetka obuke velike.„Kroz razgovore sa ženama i na osnovu jednostavne rečenice: Kad bih imala svoj posao, sve bi bilo drugačije, došli smo do ove aktivnosti“, kaže Zorić.Trenutno obuke za pomoćne kuharice pohađa pet žena u Ugostiteljsko-ekonomskoj školi, a za njegovateljice trinaest žena u Srednjoj medicinskoj školi. Zorić ističe da su već dobili pozitivne komentare nastavnog osoblja o velikoj posvećenosti polaznica.Ekonomsko osnaživanje žena često je polazna tačka za njihov snažniji angažman u zajednici, pa tako i u procesima izgradnje mira. Finansijska stabilnost pruža im veću sigurnost i prostor da, rasterećene stalne brige za vlastitu egzistenciju, svoje vrijeme i znanje usmjere na djelovanje u zajednici te osnaživanje svojih porodica i drugih žena.„Ako na ovakav način pomognemo jednoj porodici, jednoj ženi – ja mislim da je to ogroman uspjeh. Treninzi i sastanci se održe i završe, ali kada dobijete svoju diplomu, zaposlite se i idete svaki dan na posao, to je ogroman napredak za tu ženu u smislu osnaživanja, samopouzdanja i pomoći porodici“, kaže Zorić.Povezivanje učesnica iz različitih gradovaCazin je još jedan od gradova u kojima program podržava lokalizaciju WPS agende. Kao i u Prijedoru, i ovdje je već usvojen Gender akcioni plan za period 2025–2028. godine, a za njegovu provedbu osigurana su i sredstva u gradskom budžetu. Zemira Sejdinović, saradnica za privredu i koordinatorica za rodnu ravnopravnost Grada Cazina, ističe da je jedan od ciljeva plana i ekonomsko osnaživanje žena, posebno onih iz ruralnih sredina.„Mogu reći da već u kontinuitetu nekoliko godina Grad pruža programe podrške razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena i ostalih marginaliziranih grupa i značajan broj je osnovalo vlastite obrte. Žene iz ruralnih područja osnivaju obrte kao domaću radinost i u sklopu svojih domaćinstava ostvaruju dobit.“Cazin je također bio domaćin jednog od dijaloga u zajednici, koji je okupio veliki broj učesnica i učesnika iz različitih sektora: policije, centra za socijalni rad, obrazovanja, kulture i turizma, udruženja žena, udruženja onkoloških pacijenata te organizacija posvećenih očuvanju tradicionalnih zanata. Među prisutnima bile su i općinske vijećnice, čije je učešće dodatno osnažilo diskusiju o političkoj participaciji žena.Uz lokalne dijaloge, program je omogućio i povezivanje predstavnika lokalnih zajednica te razmjenu iskustava o provedbi WPS agende. Sejdinović je učestvovala na dva takva treninga zajedno s predstavnicima općina i gradova iz cijele Bosne i Hercegovine.„Susreti na kojima sam dosad bila, a odnose se na agendu Žene, mir i sigurnost doprinijeli su tome da se međusobno upoznamo iz različitih lokalnih zajednica i razmijenimo primjere svojih praksi.“Iako su treninzi prvenstveno prilika za sticanje znanja i razmjenu iskustava o provođenju agende, njihov značaj tu ne završava. Za lokalne službenike koji se često susreću sa sličnim izazovima, oni predstavljaju vrijednu priliku za povezivanje, otvoren razgovor o onome što funkcioniše u praksi, međusobno učenje i pronalaženje zajedničkih rješenja. Kontakti i povjerenje koji se na taj način izgrade mogu trajati mnogo duže od pojedinačnih projekata i inicijativa.Zorić također naglašava koliko je važno da se predstavnici općina i gradova upoznaju s radom drugih zajednica i pozitivnim praksama koje mogu primijeniti i u vlastitom radu.„Uvijek čujete nešto novo, oduševi vas kako je neko pronašao jednostavno rješenje, a vi ste se s tim patili. A onda ostajemo u kontaktu i nakon što se vratimo u lokalne zajednice. Naša Viber zajednica Žene, mir i sigurnost funkcioniše i traje. Koristimo je za potrebe ovog projekta, ali nama služi i da razmijenimo iskustva o drugim temama“, priča Zorić.Gender akcioni planovi kao baza za dalje korake: Od državnog do lokalnog nivoaJoš jedan važan dio lokalizacije jeste pretvaranje prioriteta WPS agende u lokalne politike i planove koji mogu dugoročno usmjeravati djelovanje.Kroz program su Gračanica i Jablanica prepoznale izradu lokalnih Gender akcionih planova kao prioritet. Dok je Gračanica ranije imala ovaj strateški dokument do 2025. godine, u Jablanici Gender akcioni plan nije izrađivan već nekoliko godina.„Tražili su od nas angažovanje eksternog konsultanta/ice koji bi im pomogao da naprave analizu stanja ravnopravnosti, zajednički definiraju strateške pravce i izrade prvi nacrt. Te prve nacrte očekujemo u augustu ili septembru“, objašnjava Emir Kustura, projektni koordinator iz Centara civilnih inicijativa, organizacije koja provodi ovu aktivnost.Novi Gender akcioni planovi u Gračanici i Jablanici uključivat će i mjere usmjerene na veće učešće žena u procesima izgradnje mira i sigurnosti. Ciljevi WPS agende bit će ugrađeni u ove lokalne strateške dokumente kroz konkretne mjere i aktivnosti.„To konkretno znači da će ovi gender akcioni planovi obuhvatiti prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava, jačanje saradnje institucija i veće učešće žena u odlučivanju i sigurnosnim situacijama. Na terenu, to će se uraditi kroz bolju suradnju općine sa policijom, centrima za socijalni rad, školama, zdravstvenim ustanovama“, kaže Kustura.Postojanje ovakvih strateških dokumenata na lokalnom nivou može omogućiti sistemske promjene jer pruža okvir koji definiše prioritete zajednice, ali i aktivnosti potrebne da bi se došlo do promjena.„Najpraktičniji i najdirektniji način lokaliziranja agende Žene, mir i sigurnost je upravo kroz ovo integrisanje u lokalne gender akcione planove. Moguće je i da se mijenja svijest u lokalnim zajednicama o važnosti ovih dokumenata jer trenutno imamo i druge gradove koji su također zainteresirani da razvijaju svoje gender akcione planove. Nadam se da ćemo u tome uspjeti“, kaže Kustura.Bosna i Hercegovina započela je ovaj proces prije više od deset godina kroz razvijanje i usvajanje lokalnih WPS akcionih planova u općinskim vijećima. Stavljanjem većeg naglaska na ljudsku sigurnost, pažnja je usmjerena na svakodnevne sigurnosne probleme žena, uključujući zaštitu od rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije u privatnom i javnom prostoru, trgovinu ljudima, pristup pravnoj zaštiti, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti te prirodnim i privrednim resursima, kao i ekološke i infrastrukturne probleme poput mina, nedostatka ulične rasvjete i javnog prijevoza.Kako objašnjavaju iz Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (ARSBiH), lokalni Gender akcioni planovi i WPS planovi obično imaju uporište u državnom Gender akcionom planu i Akcioni plan za provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1325 (UNSCR 1325) „Žene, mir i sigurnost“. Zbog toga je razmjena znanja i iskustava između institucija na različitim nivoima važan dio pretvaranja širih obaveza u konkretno djelovanje na lokalnom nivou.U okviru programa, ARSBiH je u septembru organizovala trodnevni trening koji je okupio predstavnike lokalnih vlasti, institucija nadležnih za rodnu ravnopravnost i organizacija civilnog društva. Kroz interaktivan rad na stvarnim izazovima iz lokalnih zajednica, učesnici su analizirali postojeće stanje, učili kako principe WPS agende primijeniti na konkretne slučajeve i razgovarali o tome kako ciljeve WPS agende uključiti u lokalne Gender akcione planove.„Provedba lokalnih akcionih planova je više od pukog unapređivanja WPS agende. Umjesto toga, ona može da pruža snažne primjere učinkovitih javnih politika unutar vrlo fragmentiranog i nestabilnog političkog okruženja“, kaže Kika Babić-Svetlin, stručna savjetnica iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.Podrška lokalnim zajednicama najkorisnija je kada se zasniva na rješavanju sigurnosnih problema koje sama zajednica prepoznaje kao prioritete. Upravo zato je lokalizacija važna: ona omogućava da se šire obaveze iz WPS agende povežu sa svakodnevnim potrebama, prioritetima i iskustvima žena i djevojčica u konkretnim zajednicama.„UNSCR 1325 može stvarno pozitivno uticati na žene i djevojčice u zajednicama. Iako rezultati lokalizacije ne mogu biti odmah vidljivi, ipak već postoje snažni kvalitativni primjeri razlike koju lokalni akcioni planovi mogu donijeti“, zaključuje Babić-Svetlin.Program „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“ zajednički provode UN Women Bosna i Hercegovina, IOM Bosna i Hercegovina i UNFPA Bosna i Hercegovina, u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, uz podršku Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF).

Pročitajte više

1 of 5

Priča

17 septembar 2026

Koga vidiš kad biraš?

Ko ti prvi padne na pamet kao neko kome bi dao/la glas?
Koliko je među tim ljudima žena?Žene jesu na izbornim listama. Ali nakon izbora ih je mnogo manje tamo gdje se donose odluke.Na Općim izborima 2022. žene su osvojile 27% mandata. U Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrano je samo 7 žena od ukupno 42 zastupnika i zastupnice [1].Na Lokalnim izborima 2024. među 142 izabrana načelnika i gradonačelnika bilo je samo 8 žena [2].Razlozi su različiti: ko dobija više prostora u kampanji, kome se daje više podrške, šta očekujemo od političkih lidera i kako procjenjujemo žene i muškarce.Zato, prije nego što odlučiš:Pogledaj još jednom.Ko se kandiduje?
Šta zna i šta je uradio/la?
Šta predlaže?Pri glasanju, neka kompetencije, iskustvo i vrijednosti budu ključni parametri odlučivanja, a ne spol.Informiši se. Procijeni. Onda odluči.Glasaj informisano.Ova kampanja provodi se u sklopu Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, kojeg provode agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini: UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, uz finansijsku podršku Evropske unije te vlada Danske i Švedske, u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske i Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine[1] Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 2023. Izvještaj o provođenju Općih izbora 2022. godine.[2] Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 2024. Izborni pokazatelj - Lokalni izbori 2024. godine.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

14 septembar 2026

Od “Nemam ti kad” do “Imam ti kad”: Vrijeme koje stvaramo dijeleći brigu

Koliko često kažemo ili čujemo “Nemam ti kad”? Zvuči kao sasvim obična rečenica, izgovorena tokom užurbanog jutra, zbog odgođene kafe ili obaveze ostavljene za sutra. Ipak, za mnoge žene u Bosni i Hercegovini ona opisuje mnogo više: dane ispunjene kuhanjem, čišćenjem, planiranjem, odvođenjem djece u školu ili na preglede, pružanjem podrške starijem članu ili članici porodice, brigom o osobi s invaliditetom i nastojanjem da potrebe svih drugih budu zadovoljene prije njihovih vlastitih. ““Nemam ti kad” često slijedi nakon sasvim običnih želja i planova: “Trebala bih se ošišati”, “Nisam te vidjela sto godina” ili “Oduvijek sam željela završiti kurs engleskog jezika”.Ta svakodnevna rečenica postala je naziv UN Women kampanje o ekonomiji brige iz 2023. godine. Kampanja “Nemam ti kad” učinila je vidljivim rad koji je neophodan svakom domaćinstvu i cijelom društvu, ali se još prečesto podrazumijeva kao odgovornost isključivo žena. Kampanja se nadovezala na Polaznu studiju o ekonomiji brige i njege u Bosni i Hercegovini, koju je izradio Ekonomski institut Sarajevo u partnerstvu s UN Women u Bosni i Hercegovini, uz podršku Švedske. Putem javnih događaja širom Bosne i Hercegovine, društvenih mreža, video priča, influensera, dijaloga o javnim politikama i medijskih objava, iskustvo koje se uglavnom smatralo privatnim uvedeno je u sferu javne rasprave. Poruke su bile jasne: rad ne poznaje rod; podjelom poslova brige otvaramo nove mogućnosti i poboljšavamo živote osoba koje danas najveći dio tog rada nose same.Briga je rad, čak i kada nije plaćenaEkonomija brige obuhvata neposrednu brigu o djeci, starijim osobama, bolesnim osobama i osobama s invaliditetom, kao i kućanske poslove koji tu brigu omogućavaju, od pripreme obroka i čišćenja do organizovanja pregleda i vođenja domaćinstva. Ona uključuje i plaćeni rad u zdravstvu, predškolskom i školskom obrazovanju, socijalnoj zaštiti, ustanovama za smještaj, uslugama čuvanja djece te uslugama pomoći i njege u kući. To je rad koji podržava ljude tokom cijelog života i omogućava funkcionisanje svih drugih sektora ekonomije. Studija je pokazala koliko je taj rad neravnomjerno raspoređen. Žene u Bosni i Hercegovini dnevno provedu gotovo dvostruko više vremena u neplaćenom radu brige i kućanskim poslovima u odnosu na muškarce. Najmanje jednom dnevno kuhalo je 85% žena, u odnosu na 27% muškaraca. To nisu samo razlike u porodičnim rutinama. Kada se saberu sedmice i godine, one određuju ko ima vremena da se zaposli, obrazuje, pokrene vlastiti posao, učestvuje u javnom životu, odmori, vježba ili brine o vlastitom zdravlju. Neravnomjerna raspodjela odgovornosti za brigu povezana je i s nedostacima u dostupnim uslugama. U vrijeme izrade Polazne studije samo 31,4% ispitanika i ispitanica koristilo je usluge brige o djeci, dok su podaci iz 2020. pokazali da više od 6.500 djece koja su bila prijavljena za upis u predškolske ustanove nije moglo biti primljeno zbog nedostatka kapaciteta. Gotovo polovina ispitanih osoba provodila je deset sati sedmično brinući o starijim osobama, a 72% smatralo je da i u javnom i u privatnom sektoru nedostaju odgovarajuće i cjenovno pristupačne usluge za starije osobe. Kada usluge nisu dostupne, odgovarajuće ili ih porodice ne mogu priuštiti, rad ne nestaje. Preuzimaju ga porodice, a unutar njih najčešće žene.Razgovor o brizi mora obuhvatiti i osobe koje je pružaju profesionalno: zaposlene u zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, osobe koje čuvaju djecu, lične asistente i asistentice te pružatelje i pružateljice usluga pomoći i njege u kući. Oni čine okosnicu usluga od kojih zavise pojedinci, porodice i zajednice, a većinu zaposlenih u ovom sektoru čine žene. Prema Analizi poslova u sektoru brige i ulaganja u javne politike iz 2026. godine, sektor brige u Bosni i Hercegovini zapošljava oko 125.000 osoba, od kojih su gotovo 72% žene. Žene čine oko 99% zaposlenih u predškolskom odgoju i obrazovanju, približno tri četvrtine nastavnog osoblja u osnovnim školama i 76% zaposlenih u centrima za socijalni rad.Mnoge od njih zato iz plaćene smjene u kojoj brinu o drugima prelaze u drugu, neplaćenu smjenu kod kuće. Ipak, velika društvena vrijednost njihovog rada ne prati uvijek odgovarajuća ekonomska vrijednost. Neka zanimanja u sektoru brige nedovoljno su plaćena, nesigurna ili neformalna; za pojedine poslove ne postoje standardi zanimanja i kvalifikacija, a praktično iskustvo radnica i radnika nije uvijek formalno priznato. Osobe koje pružaju usluge pomoći i njege u kući ili čuvaju djecu mogu biti potisnute u sivu ekonomiju jer ne postoji jasan okvir u kojem se mogu registrovati i raditi uz odgovarajuću zaštitu. Društveni značaj brige i njege mora se ogledati i u položaju osoba koje taj rad obavljaju kroz dostojanstvene plate, sigurne uslove rada, mogućnosti za usavršavanje i napredovanje te učešće u odlukama koje utječu na njihov rad.Zbog toga transformacija brige zahtijeva mnogo više od preraspodjele kućanskih poslova. Međunarodna organizacija rada (ILO) okvir 5R nudi sveobuhvatniji pravac: prepoznati vrijednost rada brige, smanjiti obim neplaćenog rada brige, preraspodijeliti odgovornost, osigurati dostojanstvene uslove rada u sektoru brige te uključiti radnike i radnice u sektoru brige, kao i osobe koje primaju brigu, u donošenje odluka.Od “Nemam ti kad” do “Imam ti kad”Nastavak kampanje pod sloganom “Imam ti kad” usmjerava prvobitnu poruku prema mogućnostima. Promjena je mala u riječima, ali velika u značenju. Poziva nas da zamislimo šta postaje moguće kada odgovornost za brigu više nije nesrazmjerno na jednoj osobi: vrijeme za obrazovanje, profesionalni razvoj, plaćeni rad, poduzetništvo, zdravlje, prijateljstva, kreativnost, političko učešće ili jednostavno odmor. Vrijeme nije luksuz. Ono je preduslov samostalnosti, prilika i dobrobiti.“Imam ti kad” govori o porodici u kojoj se vrijeme ne stvara tako što jedna osoba obavlja gotovo sve, nego tako što svi preuzimaju svoj dio odgovornosti. Kada se poslovi brige pravednije podijele, porodice dobijaju više vremena za zajednički život, žene za vlastite potrebe i mogućnosti, muškarci za ravnopravnije učešće u porodičnom životu, a djeca primjer da briga nema rod. Muškarci i dječaci zato nisu povremeni pomagači, nego ravnopravni učesnici u brizi. Njihovo angažovanje može mijenjati stereotipe, jačati odnose i pokazati djeci da sposobnost, nježnost i odgovornost ne pripadaju samo jednom spolu. Zato naredna faza kampanje poseban naglasak stavlja na uključivanje muškaraca i dječaka i na dijaloge kojima se zajednička briga čini vidljivom i uobičajenom.Podjela odgovornosti unutar domaćinstva neophodna je, ali porodice ne mogu preraspodijeliti ono što im nije dostupno. Nedostatak mjesta u vrtićima ne može se riješiti drugačijom podjelom obaveza unutar porodice. Jednako tako, porodica ne može koristiti cjenovno pristupačnu pomoć i njegu u kući ako zajednica takvu uslugu ne pruža. Osoba koja radi u sektoru brige ne može neformalni posao pretvoriti u dostojanstveno zaposlenje bez priznavanja, standarda i zaštite. Prelazak s “Nemam ti kad” na “Imam ti kad” zato se mora istovremeno odvijati na više nivoa: u domaćinstvima, na radnim mjestima, u zajednicama, javnim uslugama i budžetima.Briga je infrastrukturaNoviji podaci pokazuju razmjere ovog izazova. Analiza poslova u sektoru brige i ulaganja u javne politike iz 2026. procjenjuje da je formalnim predškolskim odgojem i obrazovanjem obuhvaćeno tek oko 25 do 30% djece dobi od rođenja do šest godina. Formalne usluge pomoći i njege u kući dostupne su za manje od 1.000 od procijenjenih 60.000 do 90.000 starijih osoba kojima je potrebna podrška. Bosna i Hercegovina izdvaja znatno više za novčane naknade nego za razvoj usluga brige koje bi mogle spriječiti isključenost, otvoriti radna mjesta i smanjiti teret neplaćenog rada. Ulaganje u brigu zato nije samo socijalna potrošnja. To je ulaganje u ljudske potencijale, ekonomsko učešće žena, dostojanstvena lokalna radna mjesta, razvoj djece, dostojanstveno starenje i otpornije zajednice. Ista analiza procjenjuje da bi žene činile između 85 i 95% novozaposlenih u scenarijima povećanog ulaganja u sektor brige. To predstavlja važnu priliku za zapošljavanje žena, ali cilj transformacije nije dodatno učvrstiti uvjerenje da je briga ženski posao. Razvoj sektora mora istovremeno privlačiti više muškaraca i osigurati dostojanstvene uslove rada, odgovarajuće plate i mogućnosti napredovanja za sve zaposlene.Dobro osmišljene politike brige istovremeno donose dvije koristi: omogućavaju osobama koje nose teret neplaćenih obaveza da uđu na tržište rada ili ostanu zaposlene te stvaraju formalna, društveno vrijedna radna mjesta u uslugama potrebnim zajednicama.Kampanja “Imam ti kad” ovu sistemsku poruku prenosi u svakodnevni jezik. Kroz aktivnosti s građanima i građankama, uključujući Who Cares? igre planirane u Sarajevu, Banjoj Luci i Brčkom, poziva nas da razmislimo ko obavlja poslove brige, ko ima vremena zato što neko drugi brine i šta bi se promijenilo kada bi odgovornost zaista bila podijeljena. Vrijeme koje stvaramo zajednoKampanja “Nemam ti kad” imenovala je stvarnost koju mnogi ljudi, a posebno žene, dobro poznaju. “Imam ti kad” imenuje budućnost koju možemo izgraditi: ne budućnost bez brige, nego onu u kojoj je briga vidljiva, cijenjena i pravedno podijeljena. Budućnost u kojoj žena ne mora birati između plate i potreba svoje porodice; u kojoj se od radnice u sektoru brige ne očekuje da prihvati loše uslove zato što se njen rad smatra prirodnim; u kojoj starija osoba može dobiti podršku bez iscrpljivanja članova porodice; i u kojoj djeca odrastaju gledajući na brigu kao na ljudsku odgovornost, a ne dužnost žena.Zato pitanje nije samo: “Imate li vremena?” Ono glasi i: Ko omogućava to vrijeme? Ko nosi teret rada koji ostaje nevidljiv? I šta porodice, poslodavci, zajednice i institucije moraju promijeniti kako bismo svi mogli reći: “Imam ti kad”?Tek tada “Imam ti kad” prestaje biti slogan i postaje stvarna mogućnost.Nastavak “Nemam ti kad” kampanje se provodi u sklopu zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, kojeg provode agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini: UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, uz finansijsku podršku Evropske unije te vlada Danske i Švedske, u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine i Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

12 august 2026

Međunarodni dan mladih: Odajemo priznanje Savjetodavnom tijelu mladih UN-a u BiH

Povodom Međunarodnog dana mladih, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini odaju priznanje mladim ljudima koji su tokom protekle dvije godine doprinijeli uključivanju perspektiva mladih u planiranje, programe, zagovaranje i javne dijaloge Ujedinjenih nacija širom zemlje.Savjetodavno tijelo mladih Ujedinjenih nacija (YAB) u Bosni i Hercegovini tokom svog mandata od 2024. do 2026. godine okupilo je 12 mladih iz različitih dijelova zemlje. Uspostavljeno kao volonterski savjetodavni mehanizam, ovo tijelo je kreirano da pruži strateške savjete, jača učešće mladih i doprinosi tome da perspektive mladih budu uzete u obzir u radu Ujedinjenih nacija.Uslijedilo je mnogo više od samog učešća na sastancima. Tokom svog mandata, članice i članovi YAB-a svojim znanjem, životnim iskustvima i idejama doprinijeli su nekim od najvažnijih strateških procesa UN-a u Bosni i Hercegovini. Predstavili su perspektive mladih u okviru Zajedničke analize stanja u zemlji i Okvira saradnje Ujedinjenih nacija za održivi razvoj 2026–2030, te doprinijeli konsultacijama i tematskim razgovorima sa Populacijskim fondom Ujedinjenih nacija (UNFPA), Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), Fondom Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), agencijom Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women), Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) i drugim agencijama UN-a.Kroz ove procese, mladi su ukazali na pitanja koja oblikuju njihov svakodnevni život i budućnost — od obrazovanja, zapošljavanja i finansijske nezavisnosti do zdravstvene zaštite, stanovanja, zaštite okoliša, sigurnosti i mogućnosti da učestvuju u donošenju odluka koje ih se tiču. „Članice i članovi Savjetodavnog tijela mladih donijeli su energiju, znanje i dragocjene perspektive. Pomogli su u oblikovanju strateških razgovora, učestvovali u zagovaračkim kampanjama i integrirali težnje mladih u rad UN-a. Izuzetno cijenim vrijeme, posvećenost i kreativnost koje su dobrovoljno uložili. Ovo iskustvo nastavit će jačati liderstvo mladih i dugo nakon završetka ovog mandata“, kazala je Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.Od savjeta do djelovanjaNeki od najsnažnijih primjera doprinosa YAB-a nastali su kada su njegove članice i članovi od savjetovanja prešli na osmišljavanje vlastitih inicijativa. U godini kada je Bosna i Hercegovina obilježavala 30 godina mira, članice i članovi YAB-a razvili su ideje za inicijative koje vode mladi, s ciljem uključivanja novih generacija u razgovore o miru, dijalogu i društvenoj koheziji. Nekoliko tih inicijativa naknadno je realizirano uz podršku agencija UN-a. Među njima je bila inicijativa Vozi mir, koju su osmislili članovi YAB-a Anastasija Đorđa Bosančić i Kenan Fehrić, uz podršku IOM-a i UNICEF-a. Kroz razgovore s mladima, liderima u zajednici, nastavnim osobljem te predstavnicima i predstavnicama škola u 15 lokalnih zajednica, inicijativa je otvorila prostor za razgovor o miru, dijalogu i saradnji. Nadira Ćurulija osmislila je Peer to Mir, još jednu inicijativu koju vode mladi, uz podršku UNFPA. „Putovanje sa Kenanom kroz 15 lokalnih zajednica bilo je jedno od najznačajnijih iskustava tokom mog angažmana u YAB-u. Razgovori sa mladima u njihovim zajednicama — o tome kako doživljavaju mir, šta povezuje ljude oko njih i kakve promjene žele — učinili su svrhu YAB-a vrlo konkretnom za mene. Bila je to prilika da mladima pružimo prostor da govore i da se njihovi stavovi zaista čuju. Ti razgovori ostali su mi u sjećanju i podsjetili me koliko se mir gradi upravo u zajednicama, uz aktivnu ulogu mladih koji ih najbolje poznaju“ — Anastasija Đorđa Bosančić, članica YAB-aČlanice i članovi YAB-a unijeli su svoje perspektive i u šire procese izgradnje mira. Učestvovali su u obuci o agendi "Mladi, mir i sigurnost" i regionalnim inicijativama, razgovarali s mladim učesnicama i učesnicima festivala Peace Vibe te zastupali perspektive mladih u diskusijama o miru i međunarodnom pravu. „Kroz svoj rad sa UN-om u BiH imala sam priliku zagovarati potrebe mladih širom Bosne i Hercegovine i bolje upoznati agendu ‘Mladi, mir i sigurnost’. Dobila sam i priliku da postanem trenerica u ovoj oblasti, što mi je omogućilo da stečeno znanje prenosim drugima i nastavim rad na ovim pitanjima i nakon završetka mandata. Kroz Savjetodavno tijelo mladih iz prve ruke sam vidjela koliko je važno istinski slušati mlade i stvarati prostor da učestvuju u oblikovanju odluka koje utječu na njihove živote i zajednice.“ — Nadira Ćurulija, članica YAB-aUpoznavanje UN-a — i uključivanje perspekta mladih u sve oblasti njegovog radaMandat je članicama i članovima pružio priliku da bolje upoznaju širinu djelovanja Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.Njihov angažman obuhvatio je brojne teme, od obrazovanja, zdravstva i pitanja stanovništva do rodne ravnopravnosti, izgradnje mira, društvene kohezije, održivog razvoja i kontrole duhana. Sarađivali su sa različitim agencijama UN-a, učestvovali u razgovorima sa osobljem i Timom Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini te doprinosili procesima na nivou zemlje, regiona i svijeta.Ovo iskustvo pokazalo je i koliko je važno perspektive mladih uključivati u različite oblasti djelovanja od samog početka razvoja programa i politika, a ne samo u inicijative koje su izričito usmjerene na mlade. Gotovo svaka oblast održivog razvoja utječe na živote mladih, a njihova znanja, iskustva i ideje mogu značajno doprinijeti pronalaženju rješenja. Mandat YAB-a pokazao je vrijednost uključivanja perspektive mladih u širi rad UN-a u Bosni i Hercegovini.YAB je ova načela pretočio i u praktičan alat za sistem UN-a, izradivši „Smjernice za organizaciju događaja prilagođenih mladima“, sa preporukama o tome kako događaje koje podržava UN učiniti sadržajnijim, inkluzivnijim i zanimljivijim za mlade. Smjernice obuhvataju cijeli proces organizacije događaja — od zajedničkog kreiranja programa i osiguravanja pristupačnih prostora do korištenja interaktivnih formata, uključivanja mladih kao govornika i moderatora te jasnog praćenja nakon događaja, kako bi učesnici mogli vidjeti na koji je način njihov doprinos uzet u obzir.YAB je također povezao UN sa postojećim predstavničkim strukturama mladih u Bosni i Hercegovini. Devet članica i članova odabrano je putem javnog poziva, dok su troje nominirala vijeća/savjeti mladih Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. „Savjeti mladih već predstavljaju važan prostor u kojem mladi mogu prepoznati zajedničke prioritete i zagovarati ih pred institucijama. YAB je otvorio još jednu direktnu vezu — sa različitim dijelovima sistema Ujedinjenih nacija. Za mene je njegova vrijednost upravo u povezivanju tih prostora: u prenošenju perspektiva iz omladinskih struktura prema UN-u, ali i u vraćanju informacija, prilika i boljeg razumijevanja rada UN-a i mreže mladih. Ovakvi mehanizmi najsnažniji su kada se međusobno dopunjuju i mladima otvaraju više načina da učestvuju u donošenju odluka koje ih se tiču.“ — Ismar Ajkunić, član YAB-aČlanice i članovi YAB-a su imali aktivnu ulogu i u tome da teme važne mladima dođu do šire javnosti, posebno putem društvenih mreža. Tokom mandata osmislili su i učestvovali u brojnim javnim kampanjama — predstavili YAB i pozvali mlade da podijele svoja mišljenja, potrebe i prioritete; predstavili rezultate rada UN-a iz perspektive mladih; obilježili Međunarodni dan žena; ukazivali na dezinformacije u digitalnom prostoru; promovisali poruke mira; poticali razgovore o inkluziji i iskustvima osoba sa invaliditetom; te skretali pažnju na mentalno zdravlje mladih kao jedno od važnih pitanja njihove generacije. Digitalni sadržaji pomogli su im i da procese i prilike unutar UN-a približe široj publici mladih, uključujući kroz videosadržaje o njihovom učešću u regionalnim i globalnim inicijativama. Na taj način glas mladih postao je vidljiviji, dok su često složene teme i procesi UN-a predstavljeni na pristupačniji način mladima i široj javnosti. Različita iskustva za istim stolomRaznolikost je bila važna karakteristika YAB-a od samog početka. Članice i članovi dolazili su iz različitih dijelova zemlje i različitih društvenih i profesionalnih sredina, a sa sobom su donosili iskustva iz omladinskog aktivizma, obrazovanja, ljudskih prava, zdravstva, rodne ravnopravnosti, klimatskog djelovanja, izgradnje mira, umjetnosti i građanskog angažmana.S vremenom je upravo ta raznolikost postala jedna od najvećih vrijednosti grupe. Članice i članovi posebno su isticali značaj međusobnog učenja, razmjene iskustava i upoznavanja ljudi iz različitih sredina. Mandat im je omogućio da prošire vlastite vidike, steknu više samopouzdanja i izgrade nova poznanstva i veze koje prevazilaze njihove uobičajene krugove. „Kada govorimo o smislenom učešću mladih, nije dovoljno uključivati samo već afirmisane aktiviste, mlade sa brojnim priznanjima i one koji već imaju priliku da učestvuju u važnim razgovorima i procesima. Potrebno je otvoriti prostor i za glasove mladih koji nisu imali toliko prilika da budu vidljivi, a koji jednako dobro razumiju probleme sa kojima se mladi suočavaju, posebno mladi iz marginalizovanih grupa. Bila mi je čast da kao ‘osoba na točkovima’ u YAB-u predstavljam perspektivu osoba sa invaliditetom, ali se nadam da će se ovakva praksa nastaviti i kroz uključivanje LGBTQ+ mladih, Roma i drugih grupa. Mnogo je glasova koji zaslužuju da se čuju, a koji danas još uvijek ne dobijaju dovoljno prostora.“ — Arijel Kurtagić, članica YAB-aOd Bosne i Hercegovine do globalnih prostora za mladeAngažman članova YAB-a nije se zaustavio unutar granica Bosne i Hercegovine. Kenan Fehrić izabran je za člana Referentne grupe mladih Ureda Ujedinjenih nacija za mlade, gdje je učestvovao u konsultacijama i radnim procesima povezanim s inicijativom Youth2030 i drugim globalnim inicijativama za mlade. Tokom ovog angažmana konsultovao se i sa ostalim članovima/icama YAB-a kako bi u tim procesima mogao prenijeti širi spektar perspektiva, a ne samo vlastitu. Učestvovao je i na ECOSOC Forumu mladih, prenoseći iskustva iz Bosne i Hercegovine u globalni prostor Ujedinjenih nacija posvećen mladima. „Članstvo u Referentnoj grupi mladih Ureda UN-a za mlade i učešće na ECOSOC Forumu mladih pružili su mi priliku da stavove i iskustva mladih iz Bosne i Hercegovine predstavim u mnogo širem, globalnom kontekstu. Pri tome nisam predstavljao samo vlastita iskustva i mišljenja — u razgovorima unutar YAB-a upoznao sam različite perspektive drugih članica i članova, koje sam mogao prenijeti i u ove procese. Istovremeno, susreti sa mladima iz drugih zemalja donijeli su mi nove ideje, poznanstva i iskustva koja mogu dalje dijeliti u Bosni i Hercegovini. Ovo iskustvo pokazalo mi je koliko je važno stvarati prilike da se glas mladih iz Bosne i Hercegovine čuje i izvan njihovih lokalnih zajednica, da bude dio globalnih razgovora i doprinese odlukama koje oblikuju našu zajedničku budućnost.“ — Kenan Fehrić, član YAB-aDoprinos koji traje i nakon završetka mandataIza članica i članova YAB-a ostaju njihovi doprinosi strategijama i programima Ujedinjenih nacija, mirovne inicijative koje vode mladi, kampanje, smjernice za smislenije i inkluzivnije učešće mladih, javne poruke o pitanjima važnim njihovoj generaciji, kao i preporuke zasnovane na dvije godine neposrednog iskustva.Jednako je važno i ono što nose sa sobom: nove odnose, znanje i iskustva koja će dalje prenositi u svoje organizacije, profesije, zajednice i buduće inicijative.Njihov mandat pokazao je šta je moguće kada se mladima ne pruži samo prilika da govore, već i prostor da doprinosu, stvaraju, postavljaju pitanja i preuzimaju liderske uloge. Povodom Međunarodnog dana mladih, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini zahvaljuju svim članicama i članovima Savjetodavnog tijela mladih koji su tokom mandata od 2024. do 2026. godine svojim vremenom, idejama, iskustvima i predanošću doprinosili zajedničkom radu:Amra Hrustanović, Anastasija Đorđa Bosančić, Anastasija Katić, Arijel Kurtagić, Konstantin Nebojša Pudar, Ena Porča, Ismar Ajkunić, Kenan Fehrić, Marko Knežević, Nadira Ćurulija, Naida Salković i Sara Jelisić.Njihov doprinos tokom protekle dvije godine pokazao je da mladi nisu samo glas budućnosti — oni su partneri u oblikovanju sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine.

Pročitajte više

1 of 5

Vidi sve

Saopštenje za medije

07 septembar 2026

Visoki komesar UN-a za ljudska prava pozvao političke lidere u Bosni i Hercegovini da se suprotstave govoru mržnje i veličanju ratnih zločinaca

U svom globalnom izvještaju predstavljenom na 63. zasjedanju Vijeća Ujedinjenih nacija za ljudska prava 7. septembra, visoki komesar UN-a za ljudska prava, Volker Türk, upozorio je da je svijet suočen sa sve većim brojem oružanih sukoba, sve slabijim poštivanjem međunarodnog prava usmjerenog na zaštitu ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, te sve dubljom političkom polarizacijom.U tom globalnom kontekstu, visoki komesar uputio je direktnu poruku o Bosni i Hercegovini uoči predstojećih izbora: „Uoči izbora u Bosni i Hercegovini, pozivam političke lidere da se suprotstave govoru mržnje i diskriminaciji te da zaustave veličanje ratnih zločinaca.“Türk je predstavio sedam prioriteta za rad Ureda UN-a za ljudska prava u narednim godinama, uključujući razotkrivanje ekonomskih interesa koji podstiču sukobe, podršku sveobuhvatnoj tranzicijskoj pravdi usmjerenoj na žrtve, jačanje medijacije i izgradnju povjerenja, povećanje učešća i liderske uloge žena u mirovnim procesima, podršku lokalnim organizacijama koje rade na izgradnji mira, praćenje stanja ljudskih prava kao mehanizma ranog upozoravanja, te unapređenje odgovornosti za počinjene zločine.Naglasio je da je odgovornost ključna za održivi mir te pozvao države da ojačaju domaće mehanizme odgovornosti, podrže Međunarodni krivični sud i, gdje je potrebno, koriste univerzalnu jurisdikciju kako bi osobe optužene za najteže međunarodne zločine bile izvedene pred lice pravde.Visoki komesar je također istakao važnost zaštite prostora za građansko djelovanje, uključujući pravo na mirne proteste, slobodu izražavanja i pristup informacijama, koji su, kako je naveo, ključni za izgradnju povjerenja između građana i građanki i vlasti, te predstavljaju most između nezadovoljstva i dijaloga.Ured UN-a za ljudska prava nastavit će pratiti i dokumentovati kršenja ljudskih prava, pružati podršku državama kroz tehničku saradnju i jačanje kapaciteta, te raditi na sprečavanju sukoba i prekidanju ciklusa nasilja.Cjelokupna izjava: https://www.ohchr.org/en/statements-and-speeches/2026/09/high-commissioner-turk-updates-human-rights-council-human-rights

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

30 august 2026

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini pozivaju na ustrajne napore u pronalasku svih nestalih osoba

Ove godine se obilježava 20 godina otkako je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 20. decembra 2006. godine usvojila Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka. Konvencija je jedini univerzalni međunarodni ugovor posvećen sprečavanju prisilnih nestanaka, istraživanju slučajeva, utvrđivanju sudbine nestalih osoba te zaštiti prava žrtava i njihovih porodica na istinu, pravdu i reparaciju. Bosna i Hercegovina ratificirala je Konvenciju 2012. godine i prepoznala nadležnost Komiteta Ujedinjenih nacija za prisilne nestanke.Više od tri decenije nakon završetka sukoba, Bosna i Hercegovina i dalje je duboko obilježena naslijeđem rata iz perioda 1992-1995. godine. Prijavljeno je oko 31.500 osoba koje su nestale tokom rata, a više od 75 posto njih u međuvremenu je pronađeno i identificirano. Rezultati koje je Bosna i Hercegovina ostvarila u pronalasku nestalih osoba predstavljaju važan primjer na globalnom nivou, i pokazuju šta se može postići kontinuiranim naporima na utvrđivanju sudbine i mjesta gdje se nalaze osobe za kojima se još uvijek traga.Ipak, potrebno je učiniti još mnogo toga. Za više od 7.500 muškaraca, žena i djece se još uvijek traga. Njihove porodice i dalje traže informacije o svojim najmilijima koji se vode kao nestali, istovremeno živeći s trajnom patnjom zbog njihovog gubitka. Kako vrijeme prolazi, potraga postaje sve teža, a informacije i dokazi koji bi mogli pomoći u pronalasku i identifikaciji nestalih mogu biti izgubljeni. Svaki riješeni slučaj predstavlja ne samo važan korak ka utvrđivanju istine već i ka ostvarenju prava žrtava i njihovih porodica.Povodom Međunarodnog dana nestalih, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini pozivaju na nastavak predanih napora na pronalasku i identifikaciji osoba koje se još uvijek vode kao nestale. Utvrđivanje okolnosti nestanka i sudbine nestalih osoba od ključnog je značaja za ostvarivanje prava žrtava i njihovih porodica na istinu, pravdu, pravne lijekove i reparaciju. Ono je ujedno važan dio kontinuiranih napora Bosne i Hercegovine na suočavanju s naslijeđem sukoba te izgradnji trajnog mira i pomirenja.Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini ostaju posvećene pružanju podrške naporima usmjerenim na zaštitu i ostvarivanje prava žrtava i njihovih porodica.Rezidentni koordinator v.d., Renaud Meyer, u ime tima Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

28 august 2026

Mladi iz cijele BiH na Peace Vibe Festu: Premijerno predstavljena pjesma „Novi ritam mladih“

Treće izdanje Peace Vibe Festa održano je od 25. do 28. augusta u Sarajevu, okupljajući mlade iz različitih zajednica širom Bosne i Hercegovine kroz kreativne radionice, umjetnost, muziku, razgovore i zajedničke aktivnosti. Poseban dio festivalskog programa bilo je premijerno predstavljanje pjesme „Novi ritam mladih“.Tokom četiri dana festivala, učesnici su kroz radionice muzike, teatra i društvenih mreža, kao i simulacije izgradnje mira u svakodnevnim situacijama, imali priliku da sarađuju, razmjenjuju iskustva i zajedno stvaraju. Program je obuhvatio i gledanje predstave „Offline“, nastale u produkciji Studio Teatra, u saradnji s Bosanskim narodnim pozorištem Zenica u okviru projekta „Možemo bolje“. Učesnici su posjetili Muzej ratnog djetinjstva i Muzej „Planet Sarajevo“ te učestvovali u nizu aktivnosti namijenjenih upoznavanju i povezivanju. Jedan od centralnih trenutaka festivala bilo je premijerno predstavljanje pjesme „Novi ritam mladih“, nastale u okviru projekta „Možemo bolje“, u saradnji s umjetničkim kolektivom i hip-hop bendom Helem Nejse. Pjesma govori o mladima, njihovom povezivanju i zajedničkoj želji za pozitivnim promjenama, a učesnici Peace Vibe Festa bili su prva publika koja je imala priliku da je čuje. Peace Vibe Fest i ove je godine pružio prostor mladima iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine da se upoznaju, razmijene iskustva i kroz zajedničke aktivnosti govore o temama koje su im važne. Peace Vibe Fest završen je zajedničkom porukom mladih: „Mirna budućnost je naša zajednička stvar“. Poruka ističe da izgradnja mirne budućnosti zahtijeva povezivanje, saradnju i aktivno učešće mladih iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Peace Vibe Fest je organiziran u okviru projekta „Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini - Možemo bolje“ koji finansira Služba za instrumente vanjske politike Evropske unije u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju, a zajedno provode Evropska unija, Ujedinjene nacije u BiH, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Vijeće Europe - Ured u Sarajevu.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

14 august 2026

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini nastavljaju dugogodišnje partnerstvo sa Sarajevo Film Festivalom

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini s ponosom nastavljaju partnerstvo sa Sarajevo Film Festivalom (SFF) koje traje duže od dvije decenije, donoseći raznovrstan program filmskih projekcija, razgovora, dodjela nagrada i javnih događaja na 32. izdanju Festivala, koji se održava od 14. do 21. augusta 2026. godine.Utemeljena na zajedničkom uvjerenju u moć filma i kulture da povezuju ljude i pokreću promjene, ovogodišnja saradnja otvorit će prostor za dijalog o nekim od ključnih pitanja s kojima se susreću Bosna i Hercegovina i šira regija – od suočavanja s naslijeđem sukoba i unapređenja rodne ravnopravnosti do migracija, identiteta, klimatskog djelovanja i zaštite okoliša.„Film otvara prostor da sagledamo pitanja koja oblikuju naša društva, damo prostor glasovima koji se inače ne bi čuli i zajedno zamislimo drugačiju budućnost. Kroz naše dugogodišnje partnerstvo sa Sarajevo Film Festivalom podržavamo priče i razgovore koji produbljuju razumijevanje, šire perspektive i potiču zajedničko djelovanje. Ponosni smo što ovogodišnji program okuplja filmske autore i autorice, mlade, institucije i zajednice oko pitanja koja doprinose mirnijoj, inkluzivnijoj i održivijoj budućnosti“, izjavila je Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala, istakao je: „Sarajevo Film Festival oduvijek je bio mjesto gdje priče otvaraju nove perspektive i podstiču razgovor među ljudima. Naše kontinuirano partnerstvo s Ujedinjenim nacijama omogućava nam da koristimo snagu filma kako bismo uključili publiku u razgovor o važnim društvenim pitanjima, podržali nove kreativne glasove i otvorili prostor za dijalog o izazovima koji oblikuju naša društva.“Tokom festivalske sedmice, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini podržat će aktivnosti kroz inicijative koje provode UNDP, UN Women, UNFPA i IOM, u partnerstvu sa Sarajevo Film Festivalom, institucijama, organizacijama civilnog društva i drugim partnerima.Sibelina avantura Animirani film „Sibelina avantura“, produciran uz podršku Globalnog fonda za okoliš (GEF) kroz UNDP te Francuskog instituta u Bosni i Hercegovini, kao i drugih partnera, premijerno će biti prikazan 15. augusta. Kroz zanimljivu priču i putovanje mlade protagonistice, film djeci i mladoj publici približava temu zaštite okoliša te ih potiče na razmišljanje o vlastitom odnosu prema prirodi i važnosti brige o okolišu.Identitet – svjetska premijera i razgovor Dokumentarni film „Identitet“ imat će svjetsku premijeru 17. augusta u okviru festivalskog programa „Suočavanje s prošlošću“. Film, koji potpisuje rediteljica i scenaristica Slađana Lučić, prati tri odrasle osobe rođene iz ratnog seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini. Kao članovi i članice Udruženja „Zaboravljena djeca rata“, svojom borbom za identitet, pravno priznanje i ravnopravno mjesto u društvu doprinijeli su otvaranju šireg dijaloga o dugoročnim posljedicama seksualnog nasilja povezanog sa sukobom, uključujući stigmu i šutnju s kojima se suočavaju preživjele osobe, kao i njihova djeca rođena iz takvog nasilja. Nakon projekcije bit će održan razgovor s protagonistima i protagonisticama filma te rediteljicom.Film je produciran u okviru programa „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, koji zajednički provode UN Women, UNFPA i IOM u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a uz podršku Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF). Film je podržao i Hrvatski audiovizualni centar.Konferencija na visokom nivou o održivom razvoju i klimatskom djelovanju Parlamentarni Zeleni klub i Sarajevo Film Festival, u partnerstvu s UNDP-om, organizirat će 18. augusta konferenciju na visokom nivou u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Događaj će okupiti donosioce i donositeljice odluka i druge relevantne aktere radi unapređenja dijaloga o klimatskim promjenama, održivom razvoju, djelovanju u oblasti okoliša i inkluzivnim rješenjima kroz film i angažman javnosti. UNDP podržava konferenciju kroz Program unapređenja upravljanja klimatskim promjenama, koji finansira Globalni fond za okoliš (GEF).Takmičenje „Filmovi za budućnost“ Mladi će predstaviti vlastite poglede na klimatsko djelovanje kroz takmičenje „Filmovi za budućnost“, koje UNDP podržava u partnerstvu sa Sarajevo Film Festivalom i Zelenim klubom. Takmičenje potiče mlade učesnike i učesnice da kroz kratke videe i kreativno pripovijedanje podižu svijest o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, pokazujući kako kreativnost mladih može potaknuti angažman i djelovanje javnosti. Odabrani videi bit će predstavljeni na ceremoniji dodjele nagrada 19. augusta. UNDP podržava ovu inicijativu kroz Program unapređenja upravljanja klimatskim promjenama, koji finansira Globalni fond za okoliš (GEF).Dokumentarni film „Gdje ideš?“ Dokumentarni film „Gdje ideš?“ bit će prikazan 20. augusta uz podršku projekta „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija, a provodi UNDP. Kroz priču o sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti, film istražuje kako dijalog, umjetnost i zajednička iskustva mogu pomoći u prevazilaženju podjela, suočavanju s naslijeđem sukoba i stvaranju zajedničke budućnosti na Zapadnom Balkanu.Razgovor „Perspektive dijaspore: mobilnost, pripadnost i kreativnost preko granica“Moderirani razgovor sa Andreom Štaka i Visarom Morinom, dvoje priznatih filmskih autora s područja Zapadnog Balkana, čije se karijere protežu kroz više zemalja i kulturnih konteksta, bit će održan 17. augusta u 17:00 sati u Kvartovskom kinu Grbavica u Sarajevu.Oslanjajući se na svoja profesionalna i lična iskustva, filmski autori govorit će o prilikama i izazovima povezanim s mobilnošću i kreativnim radom preko granica, kao i o ulozi dijasporskih zajednica u poticanju kulturne razmjene i profesionalnog razvoja.Razgovor će okupiti mlade filmske profesionalce i profesionalke sa Zapadnog Balkana te učesnike i učesnice iz cijele Jugoistočne Evrope koji sudjeluju u programu Talents Sarajevo u okviru Sarajevo Film Festivala.CineLink nagrada „Ženski glasovi“ Program „Žene vode na putu mira i sigurnosti“, koji se realizuje uz PBF podršku, i ove godine podržava CineLink nagradu „Ženski glasovi“, potvrđujući kontinuiranu posvećenost jačanju glasova žena u filmskoj industriji. Dodjela nagrade će se održati 20. augusta u okviru ceremonije dodjele nagrada CineLink Industry Days.Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini i Sarajevo Film Festival potvrđuju zajedničku posvećenost filmu kao prostoru za promišljanje, učešće i društvenu transformaciju, kao i filmskim autoricama i autorima te publici čiji glasovi doprinose oblikovanju inkluzivnije, mirnije i održivije budućnosti.

Pročitajte više

1 of 5

Vidi sve