Izvještaj dalje ukazuje da se u posljednje 24 godine potencija kanabisa povećala čak četiri puta u pojedinim dijelovima svijeta, dok je procenat adolescenata koji ovu drogu smatraju štetnom opao za čak 40 procenata, uprkos dokazima da se upotreba kanabisa povezuje sa raznim štetnim zdravstvenim i drugim uticajima, posebno među redovnim dugogodišnjim korisnicima. „Niža percepcija rizika od upotrebe droga povezana je sa višim stopama upotrebe droga, a nalazi UNODC Svjetskog izvještaja o drogama za 2021. godinu ističu potrebu da se smanji jaz između percepcije i stvarnosti u cilju obrazovanja mladih i zaštite javnog zdravlja“,rekla je izvršna direktorka UNODC-a Gada Vali. „Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe i nezakonite trgovine drogama je - Dijelite činjenice o drogama. Spasite živote“, kojom se naglašava važnost jačanja baze dokaza i podizanja javne svijesti, tako da međunarodna zajednica, vlade, civilno društvo, porodice i mladi mogu donositi informisane odluke, bolje usmjeravati napore na prevenciji i tretmanu upotrebe droga i izboriti se sa izazovima koje donosi problem droga na svjetskom nivou “. Prema Izvještaju, procenat Δ9-THC, glavne psihoaktivne komponente kanabisa, porastao je sa oko šest na više od 11 procenata između 2002-2019. godine u Evropi, i sa četiri na 16 procenata između 1995-2019. godine u Sjedinjenim Državama, dok je procenat adolescenata koji kanabis smatraju štetnim opao za 40 procenata u Sjedinjenim Državama i za 25 procenata u Evropi. Pored toga, većina zemalja je prijavila porast upotrebe kanabisa tokom pandemije. U anketiranju zdravstvenih radnika u 77 zemalja, 42 procenta je izjavilo da se povećala upotreba kanabisa. U istom periodu primijećen je i porast nemedicinske upotrebe farmaceutskih lijekova. Porast upotrebe droga, ali i veća dostupnost tretmana Između 2010-2019. godine broj korisnika droga povećao se za 22 procenta, dijelom usljed globalnog rasta stanovništva. Samo na osnovu demografskih promjena, trenutne projekcije nagovještavaju globalni porast broja korisnika droga do 2030. godine, i značajan porast od 40 procenata u Africi, zbog brzog rasta broja stanovnika i mladih. Prema najnovijim globalnim procjenama, oko 5,5 posto populacije starosti između 15 i 64 godine je najmanje jednom koristilo drogu u proteklih godinu dana, dok je 36,3 miliona ljudi, ili 13 posto od ukupnog broja osoba koje koriste narkotike, pate od poremećaja upotrebe droga. Procjenjuje se da preko 11 miliona ljudi ubrizgava drogu, od kojih polovina živi sa hepatitisom C. Opioidi i dalje predstavljaju najveći teret bolesti koji se pripisuje upotrebi droga. Dva farmaceutska opioida koja se najčešće koriste za liječenje ljudi sa poremećajima upotrebe opioida, metadon i buprenorfin, postala su sve dostupnija tokom posljednje dvije decenije. Količina dostupna za medicinsku upotrebu povećala se šest puta od 1999. godine, sa 557 miliona dnevnih doza na 3.317 miliona do 2019. godine, što ukazuje na to da je naučno zasnovan farmakološki tretman sada dostupniji nego ranije. Dark Web Tržišta droga na takozvanoj “tamnoj mreži” (eng. Dark Web) pojavila su se tek prije deceniju, a glavna među njima sada ostvaruju godišnji promet od najmanje 315 miliona američkih dolara. Iako je ovo samo mali dio ukupne prodaje droga, ovaj trend je uzlazni i kreće se ka četvorostrukom povećanju od 2011. do sredine 2017. i od sredine 2017. do 2020. godine. Brze tehnološke inovacije, u kombinaciji sa agilnošću i prilagodljivošću korisnika novih platformi za prodaju narkotika i drugih supstanci, vjerovatno će stvoriti globalizovano tržište koje će sve vrste droga učiniti dostupnijim i pristupačnijim. Ovo bi, međutim, moglo pokrenuti ubrzane promjene u obrascima upotrebe droga i imati implikacije po javno zdravlje, navodi se u Izvještaju. Oporavak i prilagođavanje tržišta droga Novi izvještaj pokazuje da su tržišta narkotika brzo nastavila sa radom nakon inicijalnog prekida izazvanog početkom pandemije - svojevrsni prasak koji je pokrenuo ili ubrzao od ranije postojeće dinamike trgovine na globalnom tržištu narkotika. Među njima su: sve veće pošiljke ilegalnih droga, povećana učestalost korišćenja kopnenih i plovnih puteva za trgovinu, veća upotreba privatnih aviona u svrhu trgovine drogom i porast upotrebe beskontaktnih metoda za isporuku narkotika krajnjim potrošačima. Otpornost tržišta narkotika tokom pandemije još jednom je pokazala sposobnost trgovaca da se brzo prilagode izmijenjenom okruženju i okolnostima. U Izvještaju se također navodi da lanci snadbijevanja kokainom u Evropi postaju sve raznovrsniji, obarajući cijene i podižući kvalitet, zbog čega Evropi prijeti opasnost od daljeg širenja tržišta kokaina, što bi povećalo potencijalnu štetu koju ova vrsta narkotika uzrokuje u regionu. Broj novih psihoaktivnih supstanci koje se pojavljuju na globalnom tržištu opao je sa 163 u 2013. na 71 u 2019. godini, što odslikava trendove u Sjevernoj Americi, Evropi i Aziji. Nalazi ukazuju da su nacionalni i međunarodni sistemi kontrole uspjeli da ograniče širenje ovih supstanci u zemljama sa visokim dohotkom, gdje su se one prvi put pojavile prije jednu deceniju. Rizik od upotrebe narkotika, promjene podstaknute pandemijom COVID-19 je pokrenuo inovacije i prilagođavanje u uslugama prevencije i tretmana upotrebe droga kroz fleksibilnije modele pružanja usluga. Mnoge zemlje su uvele ili proširile telemedicinske usluge zbog pandemije, što za korisnike droga znači da zdravstveni radnici sada mogu da ponude savjetovanje ili početne procjene putem telefona i koriste elektronske sisteme za prepisivanje kontrolisanih supstanci. Iako uticaj COVID-19 na problem upotrebe droga još uvek nije u potpunosti poznat, analiza ukazuje da je pandemija izazvala povećane ekonomske poteškoće koji će proizvodnju ilegalnih droga učiniti privlačnijom u osjetljivim ruralnim zajednicama. Društveni uticaj pandemije, koji je doveo do porasta nejednakosti, siromaštva i problema mentalnog zdravlja, posebno među već ranjivom populacijom, predstavljaju faktore koji bi mogli još više ljudi navesti na upotrebu droga. *** Svjetski izvještaj o drogama za 2021. godinu pruža globalni pregled ponude i potražnje za opijatima, kokainom, kanabisom, stimulansima tipa amfetamina i novim psihoaktivnim supstancama, kao i njihovim uticajem na zdravlje, uzimajući u obzir moguće efekte COVID-19 pandemije. Izvještaj i ostali materijali na: https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/wdr2021.html 

UNESCO je, povodom pokretanja projekta, organizirao sesiju koja je okupila predstavnike domaćih vlasti sa nivoa BiH i lokalnog nivoa, te novinarska udruženja, akademsku zajednicu kao i organizacije civilnog društva aktivne po pitanjima mira i pomirenja. U diskusiji je istaknuta snažna uloga društvenih mreža i informaciono-komunikacijskih tehnologija u oblikovanju društveno-političke stvarnosti, uključujući njihovu zloupotrebu kao alata za polarizaciju društva manipulacijom i pojačavanjem dezinformacija ili povećanjem govora mržnje i netrpeljivosti koji bi čak mogli dalje podstaći sukobe. Specijalni predstavnik EU i šef Delegacije EU-a, Johann Sattler naglasio je u svojm obraćanju da je „Evropska unija posvećena podršci programima koji podstiču korištenje digitalnih tehnologija za promociju mirnih i otpornih društava. Dezinformacije i govor mržnje nisu novina i stari su koliko i čovječanstvo. Ali dominacija društvenih mreža povećala je brzinu i doseg dezinformacija i govora mržnje, kao i njihov potencijal da nanesu štetu. Moramo stvoriti prostore za saradnju između platformi društvenih mreža, civilnog društva i vlasti kako bismo osigurali da potencijalni štetni sadržaj na internetu ne podstiče dalje tenzije i nasilje u ionako krhkim društvima.“ Projekat će poboljšati razumijevanje osnovnih uzroka, razmjera i utjecaja štetnog sadržaja i efikasnosti alata za njegovo rješavanje u tri ogledne zemlje i to Keniji, Indoneziji i Bosni i Hercegovini. Nadovezujući se na postignute rezultate, u svojoj drugoj fazi, projekat će raditi na razradi aktivnosti za ograničavanje štetnih sadržaja u skladu sa međunarodnim standardima koji štite slobodu izražavanja. Štaviše, u saradnji sa medijima, onima koji rade na provjerama činjenica i predstavnicima civilnog društva, projekat će unaprijediti promociju i podršku narativima i inicijativama za izgradnju mira kroz digitalne tehnologije i društvene mreže. „Ovim projektom želimo istražiti i raditi na potencijalu društvenih mreža i novih tehnologija za mir i ljudska prava, posebno slobodu izražavanja. Ali i slobodi izražavanja kao izvanrednom sredstvu za promociju poštivanja kulturne različitosti zemlje, a ne njenog korištenja pod izgovorom za napade na druge kulturne, etničke, vjerske ili čak političke pripadnosti.“ Siniša Šešum, šef UNESCO-ove kancelarije u Sarajevu. Novi projekat je u skladu s ukupnom UNESCO-ovom strategijom za borbu protiv dezinformacija i promociju informacija kao javnog dobra te jačanje transparentnosti internetskog ekosistema. Mirovni projekat „Društveni mediji za mir“ također će doprinijeti ostvarivanju Cilja održivog razvoja 16. Promocija pravednih, mirnih i inkluzivnih društava i UN Plana akcije za sprečavanje govora mržnje,  kojeg je pokrenuo generalni sekretar UN-a Antonio Gutierrez za borbi protiv ksenofobije, rasizma i netolerancije na internetu. Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci, a finansiran je sredstvima u vrijednosti 3 miliona eura iz EU instrumenta za stabilnost i mir.

Adolescencija je vrijeme kada pojedinačni obrazac biopsihosocijalnog rizika i zaštitni faktori mogu povećati ili smanjiti ranjivost za početak upotrebe supstanci ili sudjelovanje u delinkvenciji. Porodica može biti i faktor rizika i zaštitni faktor, a Treatnet Family je osmišljen da pojača i ojača zaštitni potencijal porodičnih interakcija u porodicama s adolescentima koji koriste supstance, uključujući droge. Treatnet Family je naučno-informativni paket obuke o elementima porodične terapije, namijenjen podršci praktičarima u zdravstvenom, socijalnom i krivičnom pravosuđu koji rade s mladima i njihovim porodicama u okruženju ograničenom resursima, uključujući one koji su u kontaktu sa krivičnopravnim sistemom. Porodica Treatnet dio je UNODC-ovog sveukupnog programa Treatnet za liječenje poremećaja upotrebe droga, a početni razvoj podržala je vlada Japana. Primjena je ranije pokazala pozitivne efekte na smanjenje upotrebe supstanci, poboljšanje porodičnog funkcionisanja i mentalnog zdravlja. „Ljudsko povezivanje suprotno je ovisnosti“ mogao bi biti moto radionice UNODC Treatnet Family sa zemljama iz Jugoistočne Evrope i Italije: 35 praktičara iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, koji rade s adolescentima sa problemima upotrebe supstanci u njihovoj svakodnevnoj praksi, pridružilo se online sastanku i na participativan način poboljšali svoja znanja i vještine u rješavanju problema povezanih s poremećajima upotrebe droga među mladima i povezanih problema vezanih s porodičnim okruženjima. Porodični treneri Treatnet-a, Molly Bobek i Hendrik Roozen, na ovoj su radionici bili iskusni porodični terapeuti i treneri. "Treatnet porodica" fokusirala se na teorijske osnove i osnovne pretpostavke porodične terapije, spektar upotrebe supstanci i poremećaja upotrebe supstanci, a najviše na osnovne strategije porodične terapije kao što je preoblikovanje i faze rada porodične terapije. Petodnevna online radionica pružila je široku priliku za razmjenu između profesionalaca i raspravu o načinima rješavanja poremećaja upotrebe droga, posebno među mladima, kao i povezanih izazova. Stručnjaci za liječenje poremećaja upotrebe supstanci iz regije poboljšali su svoje razumijevanje problema upotrebe supstanci u sistemskoj perspektivi i u različitim igrama uloga naučili kako porodicama pomoći da razbiju negativne cikluse u interakcijama i umjesto toga istražuju nove načine interakcija koje podržavaju, kao i brinu jedni o drugima. Praktični primjer promjene perspektive i izazovnih zarobljenih porodičnih interakcija ogleda se u frazi „Uhvatite svoje dijete da radi nešto lijepo“, umjesto da tražite problematično ponašanje. Događaj je pružio priliku za razmjenu i međusobnu podršku i na regionalnom nivou, uprkos jezičkim barijerama: trening je podržan simultanim prevođenjem na sedam jezika. Predstavljajući svoje planove praćenja, mnogi praktičari su izrazili interes da podrže dalje širenje usluga za liječenja upotrebe supstanci za adolescente, uključujući i elemente porodične terapije, u svojim zemljama. Za više informacija: UNODC Treatnet Family Brochure UNODC Treatnet Training Package

Ova inicijativa je vođena “Dekadom akcije” za ostvarivanje Održivih razvojnih ciljeva  i naslanja se na obilježavanje 25 godina mira u Bosni i Hercegovini u 2020., sa ciljem da podstakne mlade ljude da promisle šta mirna i prosperitetna budućnost znači za njih, i kako bi idućih 25 godina moglo izgledati u Bosni i Hercegovini. Pozivamo mlade ljude da interpretiraju i zamisle budućnost  kroz objektive svojih kamera, platna i poteze kistova, riječi – stihove i priče, ili bilo koji drugi umjetnički izraz, pokazujući angažman kroz  teme održivog razvoja, i političkog i društvenog razvoja.   PRAVO UČEŠĆA: - Poziv je otvoren za mlade ljude od 18 do 30 godina; - Aplikanti moraju biti državljani Bosne i Hercegovine - Aplikanti se prijavljuju kao pojedinci NAGRADE: Panel za odabir učesnika sastavljen od tima “Dijalog za Budućnost” inicijative Ujedinjenih nacija u BiH i partnera će odabrati najbolje radove na osnovu utvrđenih smjernica i kriterija za svaku od kategorija. Panel neće znati identitet autora radova. Nagrade će se dodijeliti u tri kategorije: 1. Najbolji pisani rad (eseji, kratke priče ili poezija)  2. Najbolja fotografija, crtež ili slika 3. Najbolji kratki video (do max. 5 minuta trajanja) ili bilo koja alternativna umjetnička kompozicija na temu poziva, kako je opisano u prvom dijelu Odabrani radovi će biti objavljeni u dvojezičnoj publikaciji (na engleskom i bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku), u partnerstvu sa Misijom OSCE-a u BiH, i bit će zajednički promovisani. Najbolji radovi iz svake kategorije će biti nagrađeni (nagrade uključuju laptop i PC tablete), a autor(i)/umjetnik(ci) će biti pozvani da učestvuju u budućim promotivnim događajima koje budu organizovali UN i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, na temu ovog konkursa. Zainteresirani se pozivaju da pošalju svoje radove do 30.juna 2021. KAKO SE PRIJAVITI: Popunite prijavni obrazac koji sadrži tehnička uputstva. Prijavni obrasci na B/H/S i engleskom jeziku se nalaze na vrhu ove stranice, kao i ovdje: https://bosniaherzegovina.un.org/en/128824-call-participants-literary-and-artistic-competition-next-25-years-bosnia-and-herzegovina   Pošaljite svoju prijavu sa radovima putem emaila na rco.ba@un.org do 30.6.2021. U naslovu emaila treba da stoji: Prijava na konkurs  „Idućih 25 godina u BiH” Kontakt/pitanja na:  rco.ba@un.org