Najnovije
Saopštenje za medije
27 juni 2022
UNODC Svjetski izvještaj o drogama 2022. navodi trendove nakon legalizacije kanabisa, utjecaje nedozvoljenih droga na okoliš i korištenje droga među ženama i mladima
Doznajte više
Saopštenje za medije
27 juni 2022
Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet završila zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini (21-24. juni 2022)
Doznajte više
Priča
27 juni 2022
ILO/MOR piše historiju usvajanjem rezolucija o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, stažiranju, te socijalnoj i solidarnoj ekonomiji
Doznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Bosni i Hercegovini
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.
Priča
24 oktobar 2021
UN Festival #ZamisliPromijeni okupio skoro stotinu učesnika i više hiljada građana
Bolju zaštitu okoliša, život u zemlji bez sukoba, istinsko poštivanje ljudskih prava, bolje perspektive i više prilika za zapošljavanje - to je budućnost kroz 25 godina koju zamišljaju ljudi iz Bosne i Hercegovine.
Promocijom kulture, kreativnosti i stvaralaštva, inovacija i preduzetništva, jednakosti ali i različitosti, naslijeđa, umjetnosti i ekologije, Ujedinjene nacije (UN) u Bosni i Hercegovini obilježile su svoj dan Festivalom #ZamisliPromijeni u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Dvadeset odabranih učesnika sajamskog dijela, omladinski bendovi, muzičari, kuhari, animatori i recitatori - partneri programa i agencija UN-a u BiH koji aktivno rade na pozitivnim promjenama u svojim lokalnim zajednicama i šire, učinili su posjetu Zemaljskom muzeju za više hiljada građana nezaboravnim i drugačijim iskustvom. Učesnici Festivala #ZamisliPromijeni došli su iz različitih gradova i opština u Bosni i Hercegovini.
Partnerstvo Ujedinjenih nacija u BiH i Zemaljskog muzeja povodom dana UN-a omogućilo je besplatan ulaz u Muzej od 21. do 24. oktobra. Još važnije, podsjetilo je građane da riznica Zemaljskog muzeja čuva tragove bogate prošlosti i kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, pa su se u velikom broju odazvali pozivu na posjetu.
”2021.godina je još jedna godina prepuna izazova za cijeli svijet, uključujući i za toliko ljudi s kojima Ujedinjene nacije rade u Bosni i Hercegovini. Ali kroz sve naše angažmane širom BiH, vidimo inovatore, poduzetnike, donositelje promjena, aktiviste i svakodnevne ljude koji neumorno rade na pozitivnim doprinosima razvoju svojih zajednica i zemlje. Neki od ovih ljudi i organizacija, impresivnih tvoraca promjena, su nam se pridružili na proslavi Dana Ujedinjenih nacija i ukazivanju na prilike koje postoje u ovoj zemlji. To su ljudi koji rade prema ostvarivanju ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena; kvalitetnom obrazovanju; poduzetništvu i pokretanju mladih; vode akcije protiv klimatskih promjena, brinu o zaštiti okoliša; brinu se da ljudi dobiju priliku za zdravo starenje; bave se proizvodnjom hrane i razvojom poljoprivrede, i mnogo više. Oni zamišljaju promjene i ostvaruju ih. U ovom trenutno izazovnom periodu, kada politička retorika prožima toliko javnog prostora, važno je istaknuti pozitivne glasove i akcije koje se dešavaju svakodnevno, i pomaći se dalje od narativa podjela. Snažno vjerujemo da ovi učesnici mogu biti inspiracija svima.”, izjavila je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH.
Ovogodišnji UN dan obilježava se pod sloganom #ZamisliPromijeni koji slavi sve one heroje i pokretače koji korak po korak, stvaraju promjene u svom okruženju, ali i poziva sve nas da zamislimo i radimo na promjenama koje su nam važne.
Među izlagačima je bila Radomirka Alić, osnivačica malog porodičnog biznisa - Kafe poslastičarnice "Slatki zalogaj" Srebrenica. Velika posjećenost i zainteresovanost za Radomirkin štand obilježili su sam početak Festivala.
”Učešće na Festivalu je velika čast i radost. Pozitivno sam iznenađena i nisam očekivala da će biti ovoliko ljudi, a potom da će im se toliko svidjeti naš program čiji dio smo donijeli za degustaciju. Srećna sam što sam imala priliku da ostvarim saradnju sa Ujedinjenim nacijama kroz program "Biz Up" krajem prošle godine. Naš biznis smo pokrenuli sa dva cilja - prvi je da se zaposlimo, a drugi da stvorimo mjesto u Srebrenici gdje se svi mogu okupljati, gdje nije bitno ko si i šta si, mjesto koje ruši predrasude i stereotipe 365 dana u godini.”
Moderatorski dvojac Festivala činili su Haris Bilalović i Aida Vehabović - sedamnestogodišnjakinja iz Kaknja, nagrađivana glumica koja ruši predrasude i koja kaže:
”Velika mi je čast što sam pozvana da budem voditeljica programa povodom rođendana Ujedinjenih nacija i sretna sam što sam danas upisala u moju knjigu uspomena još jedan upečatljiv događaj sa UN-om. Moja najvažnija poruka je da treba davati mladima mogućnosti kako bi ostali ovdje u Bosni i Hercegovini, jer i mi možemo stvarati i raditi kao druge države ako mi učinimo promjenu. Svijet ostaje na nama mladima i ako mi počnemo da mijenjamo ono što nama ne godi, to će biti fantastičan dokaz da dobro radimo. Od ciljeva održivog razvoja izdvojila bih obrazovanje na prvom mjestu - obrazovanje i praktični rad. Sve naravno zavisi i od nas mladih i nadam se da ćemo mi uspjeti napraviti promjene i da će buduće generacije imati kvalitetnije obrazovanje.”
Programi i agencije Ujedinjenih nacija promovisali su saradnju s ljudima, kompanijama, organizacijama i institucijama širom Bosne i Hercegovine, koje podržavaju u osmišljavanju i realizaciji promjena u svojim zajednicama, uz saradnju sa svojim međunarodnim partnerima i donatorima.
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini zahvaljuju se UN agencijama i partnerima: Nevid teatru, Muzičkoj školi Banja Luka, AIESEC-u, Vjeki Krameru, omladinskim bendovima Zelene oči, Krx, AMD, i VuciBAtine koji zajednički djeluju u Srebrenici, Bratuncu i Vlasenici, zatim Balkantini Sarajevo, SOR Narcis Posušje, Outdoor/Aquabalkan Konjic, NVO Genesis i UPSHIFTu, bendu Deminutiv, Centru za zdravo starenje Novo Sarajevo, kafe slastičarni Slatki zalogaj Srebrenica, čokolateriji Bashka, BHWI fondaciji, Programu za smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj, IOM Modni kutak, IT Girls inicijativi i svim drugim učesnicima Festivala koji su obogatili program i koji svaki dan zamišljaju i mijenjaju svoje okruženje na bolje.
1 of 5

Publikacija
01 juni 2021
Partnerstvo za održivi razvoj: Okvir saradnje Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj 2021 – 2025.
U svom radu do 2025. godine, vlasti u BiH i sistem Ujedinjenih nacija će se voditi ovim Okvirom saradnje za održivi razvoj (skr. CF), koji je Vijeće/Savjet ministara BiH usvojilo na svojoj 22. sjednici 16. decembra/prosinca 2020., a Predsjedništvo BiH potvrdilo na svojoj 114. izvanrednoj sjednici 5. marta/ožujka 2021. Okvir se temelji na uspjesima naše dosadašnje saradnje i predstavlja zajedničko opredjeljenje za rad u bliskom partnerstvu u cilju ostvarivanja rezultata definiranim Okvirom saradnje, a koji će pomoći svim ljudima u BiH da žive duže, zdravije i prosperitetnije, te sigurnije živote.
Ovaj Okvir saradnje za održivi razvoj (CF) opisuje četiri strateška prioriteta za zajednički rad do 2025.g.:
Održivi, otporni i inkluzivni rast
Kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita
Uprava i vladavina prava sa ljudima u fokusu
Angažiranje građana i zajednice za socijalnu koheziju
Vlasti u BiH i sistem UN-a imaju međusobnu odgovornost za postizanje planiranih rezultata iz CF-a. Na temelju njihovih komparativnih prednosti, agencije iz sistema UN-a će osigurati savjete o javnim politikama, u skladu s međunarodnim normama, standardima i najboljim praksama te pomoći u razvoju novih kapaciteta na svim nivoima vlasti u BiH za provedbu i praćenje strategija, politika i planova u BiH. Naglasak je stavljen na one strategije, javne politike i planove koji su u značajnoj mjeri usklađeni sa SDG-ima i ciljevima navedenim u predstojećem Okviru za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja u BiH.
Ovo je naše partnerstvo za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini.
Više o zvaničnom potpisivanju Okvira saradnje: https://bosniaherzegovina.un.org/bhs/127284-partnerstvo-za-odrzivi-razvoj
1 of 5

Saopštenje za medije
22 novembar 2021
Vrijeme je za mlade!
Vodopad u Jajcu osvijetljen je 16.novembra plavom bojom u čast dana Ujedinjenih nacija - u čast svih aktivnosti koje Ujedinjene nacije realizuju u saradnji sa partnerima iz Bosne i Hercegovine na polju održivog razvoja. Plava voda vodopada snažna je poruka mira i nade za prosperitetniju budućnost svih u Bosni i Hercegovini, poruka kojom je nastavljeno ovogodišnje obilježavanje 76.godišnjice Ujedinjenih nacija.
Iako je Dan Ujedinjenih nacija 24.10., ove se godine obilježava kontinuiranom kampanjom #ZamisliPromijeni čiji je centralni dio bio prvi UN Festival održan u Zemaljskom muzeju. Ovoj misiji se pridružila i specijalna izaslanica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za mlade, gđica. Jayathma Wickramanayake (Džajatma Vikramanajeke), na svečanom prijemu održanom sinoć u Vijećnici u Sarajevu. Prijemu su prisustvovali predstavnici i predstavnice mladih iz cijele BiH, te predstavnici UN agencija u BiH, ambasada i misija - partnerskih organizacija Ujedinjenih nacija u BiH. Posebna gošća - specijalna izaslanica za mlade, Jayathma Wickramanayake, i rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, Ingrid Macdonald razgovarale su sa gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić, a potom i sa predstavnicima i predstavnicama mladih iz cijele zemlje o perspektivama, prilikama i ulozi mladih u bh. društvu.
”Obično kažemo da su mladi budući lideri a ustvari su mladi lideri današnjice”, rekla je u svom uvodnom obraćanju predstavnica za mlade Ujedinjenih nacija, Jayathma Wickramanayake.
"Mladi ljudi koji se trude da stvore prilike za sebe u svojim sredinama ne mogu to sami. I ne bi trebalo da to rade sami. Od njih se treba očekivati da kreiraju rješenja, a Ujedinjene nacije, donatori, lokalni donosioci odluka bi trebalo da kreiraju pogodono okruženje kako bi ovi mladi ljudi zaista mogli i da žive promjenu, a ne samo da je žele i opažaju. Mi iz UN-a smo spremni da zajedno sa mladim ljudima i partnerima osiguramo da svaka mlada osoba i u Bosni i Hercegovini, i na svijetu, dostigne svoj puni potencijal."
Gđica. Wickramanayake angažovana je aktivistkinja za razvoj mladih od svoje 13. godine u svojoj zemlji, a kasnije i na međunarodnom nivou. U ulozi specijalne izaslanice za mlade radi na proširenju angažmana i zagovaračkih aktivnosti Ujedinjenih nacija za mlade na sva tri stuba održivog razvoja - ljudska prava, mir i sigurnost. Uz njeno vodstvo, Ujedinjene nacije su po prvi put izradile sveobuhvatnu strategiju za mlade na globalnom nivou, a Odbor kojim ona predsjedava koordinira implementaciju te strategije u svim državama-članicama UN-a. Ovo je njena prva posjeta Bosni i Hercegovini, u okviru koje se sastaje sa ključnim institucijama i organizacijama koje rade na pitanju mladih u BiH.
"Naši partneri sa kojima radimo širom Bosne i Hercegovine nas inspirišu da se uprkos teškim vremenima i uprkos pandemiji, fokusiramo na promjenu i da vidimo da je promjena moguća i da joj težimo. Da ciljamo visoko, jer to možemo čak i u teškim okolnostima. Da ciljamo visoko, jer upravo to rade i ljudi sa kojima sarađujemo svaki dan. Prethodne dvije godine su za Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini bile ključne za partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom – pripremali smo i potpisali petogodišnji Okvir saradnje za održivi razvoj sa Vijećem ministara, što potvrđuje zajedničku posvećenost radu - za ljude, njihovo okruženje i unapređenje zajednica", izjavila je Nj.E. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Nj.E. Macdonald se ovom prilikom zahvalila i osoblju Ujedinjenih nacija – u 17 rezidentnih i nerezidentnih agencija, koji su svojim radom doprinijeli usklađivanju Okvira saradnje sa različitim progamima agencija Ujedinjenih nacija. "Sve oblasti kojima smo posvećeni su nam važne, ali jedna od najvažnijih je svakako rad sa mladima" dodala je osvrćući se na mjesec avgust, tokom kojeg su mladi lideri preuzeli zvanične naloge agencija i programa Ujedinjenih nacija na društvenim mrežama i postigli da se glas mladih u zemlji bolje i snažnije čuje.
”Želim društvo u kom ne osuđujemo jedni druge na osnovu boje kože, naglaska, porijekla, socijalnog statusa. Želim da budemo društvo dobrih i tolerantnih ljudi. Da bismo stvorili takvo društvo, moramo preuzeti odgovornost za našu budućnost”, poručila je Aida Vehabović, mlada glumica i aktivistkinja iz Kaknja koja je zajedno sa Harisom Bilalovićem moderirala događaj i razgovor mladih sa predstavnicama UN-a.
Haris i Aida su podsjetili da je sa Festivala #ZamisliPromijeni kojeg je posjetilo više hiljada građana, poslana poruka da je vrijeme za bolju zaštitu okoliša, za život u zemlji bez sukoba, za istinsko poštivanje ljudskih prava. Vrijeme je za bolje perspektive i više prilika za zapošljavanje i da upravo na ovim ciljevima, zajedno sa partnerima i uprkos pandemiji, kontinuirano rade Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini.
Programi i agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini u okviru kampanje #ZamisliPromijeni promovišu saradnju s ljudima, kompanijama, organizacijama i institucijama širom Bosne i Hercegovine, koje podržavaju u osmišljavanju i realizaciji promjena u svojim zajednicama, uz saradnju sa svojim međunarodnim partnerima i donatorima.
1 of 5
Priča
20 septembar 2021
Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini znaju kakvu budućnost žele vidjeti
Bosna i Hercegovina ima sve potrebne prirodne i ljudske resurse da do 2045. godine bude prosperitetna, brzorastuća, vodeća ‘zelena’ zemlja, za dobrobit svih koji u njoj žive. Ovo je vodeća vizija koju dijele mladi ljudi koji su učestvovali na umjetničkom pozivu na temu “Idućih 25 godina u BiH”, čiji su pobjednici nagrađeni u Sarajevu 17. septembra.
Poziv za mlade su organizirale Ujedinjene nacije kroz svoju inicijativu "Dijalog za budućnost" i Misija OSCE-a u BiH u junu ove godine, nadovezujući se na prethodno takmičenje za mlade koje je provedeno u decembru 2020.godine, na temu "25 godina mira u Bosni i Hercegovini".
Vođeni pozivom na Dekadu akcije (“Decade of Action”) za postizanje Ciljeva održivog razvoja (SDGs) do 2030. godine, mladi ljudi širom BiH su pozvani da promisle šta za njih znači mirna i prosperitetna budućnost i zamisle kako bi idućih 25 godina trebalo izgledati u Bosni i Hercegovini.
Dobitnici su proglašeni u tri kategorije, pri čemu je gospođica Nizama Husetić nagrađena za najbolje pisano djelo, gospođica Azra Imamović za ilustraciju i gospođica Ajla Berber za video-prezentaciju.
Nakon dodjele nagrada je uslijedio razgovor mladih sa dr. Ingrid Macdonald, rezidentnom koordinatoricom UN -a u BiH, ambasadoricom Kathleen Kavalec, šeficom Misije OSCE-a u BiH, g. Sukhrobom Khoshmukhamedov, zamjenikom stalne predstavnice UNDP-a u BiH, g. Sinišom Šešum, šefom UNESCO Antenna ureda u Sarajevu, i gđom. Sanjom Kabil, voditeljicom Odjela za obrazovanje UNICEF -a u BiH.
“Svi znamo da mnogi ljudi svake godine odlučuje napustiti Bosnu i Hercegovinu. To je ozbiljan problem: ova zemlja brzo gubi svoj najvredniji kapital – svoje ljude. Ali, putujući po ovoj zemlji, pričajući s mladim ljudima danas, čitajući njihove priče i riječi – vidim nadu. Sve nam to daje energiju da udvostručimo naše napore da radimo na tome da njihova vizija prosperitetnije, inkluzivnije i pravednije budućnosti postane stvarnost”, rekla je dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH.
“Od ključne je važnosti da se mladi angažiraju kako bi pomogli da BiH krene prema naprijed, osigurali promjene temeljene na demokratskim vrijednostima i njegovali političku i društvenu stabilnost. Takve glasove treba pojačati: ovo je samo jedan od razloga zašto je Misija OSCE -a u BiH podržala ovaj poziv, zajedno s našim kolegama iz Ujedinjenih nacija”, rekla je ovom prilikom ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE -a u BiH.
Sveukupna pobjednica umjetničkog poziva, gospođica Nizama Husetić, u svom je pobjedničkom radu istaknula potencijal koji BiH ima u svojoj industriji, turizmu, tradiciji i - ljudima, što bi moglo omogućiti njezin rast i provođenje Ciljeva održivog razvoja: “Sreća prati hrabre, a nikad nismo bili suprotno od toga. Društvo u kojem svako radi u sferi u kojoj je najbolji, u kojoj se maksimalno posveti, nikad neće biti društvo osuđeno na propast.”
Umjetnički radovi pristigli za dva ciklusa takmičenja bez sumnje pokazuju da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini znaju kakvu budućnost žele vidjeti - onu vođenu vrijednostima mira, međusobnog razumijevanja, dostojanstva i inkluzije.
1 of 5

Publikacija
17 juni 2022
2021 Izvještaj o rezultatima Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini
U Okviru saradnje Ujedinjenih nacija za održivi razvoj za period 2021. do 2025. (UNSDCF), kojeg je u maju/svibnju 2021. potpisalo Vijeće ministara BiH, navode se četiri strateška prioriteta s pet ishoda za zajednički rad do 2025.:
Održivi, otporni i inkluzivni rast
Kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita
Vladavina prava i uprava s težištem na ljude
Angažman građana i zajednice za društvenu koheziju
Tim Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNCT) dao je 2021. znatan doprinos konvergenciji ekonomskog rasta te održivom i inkluzivnom razvoju. Ovaj izvještaj daje presjek ključnih rezultata ostvarenih kroz četiri strateška prioriteta.
1 of 5

Priča
27 juni 2022
Smanjenje rizika od katastrofa: od osvještavanja i strateškog planiranja do učinkovite provedbe
Pod smanjenjem rizika od katastrofa (Disaster Risk Reduction - DRR) se podrazumjevaju sistemski napori da se analiziraju uzročni faktori katastrofa te da se njima upravlja, uključujući smanjenu izloženost opasnostima, smanjenu ranjivost ljudi i imovine, razumno upravljanje zemljištem i okolišem, te poboljšanu spremnost na štetne događaje.
Upravljanje rizicima od katastrofa mora biti zasnovano na razumijevanju rizika od katastrofa u svim njegovim oblicima, od opasnosti, lokalne izloženosti, do kapaciteta i ranjivosti. Jer, ako nemamo jasno razumijevanje rizika s kojima se suočavamo, provedba mjera za smanjenje rizika od katastrofa može biti neefikasna.
Nerijetko lokalne samouprave u BiH imaju limitirane finansijske i/ili tehničke kapacitete za poduzimanje koraka u smanjenju rizika od katastrofa i izgradnje otpornosti.
Implementacijom Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“ prepoznata je važnost uloge koju lokalne samouprave u BiH imaju u smanjenju rizika od katastrofa, te razmatrajući njihove ovlasti, kapacitete i odgovornosti unaprijeđeni su akcioni planovi upravljanja katastrofama, kako bi se strateški pristupilo provedbi mjera otpornosti i smanjenja rizika.
Općina Sanski Most je jedna od lokalnih zajednica u BiH gdje su vlasti identificirale rizike od katastrofa, uključujući opasnosti, izloženosti i ranjivost, i koriste to znanje za donošenje odluka kroz aktivnu uključenost predstavnika civilne zaštite, socijalne zaštite, obrazovanja, poljoprivrede i zdravstva.
„Zajednički program je kroz multisektorski pristup, putem tematskih radionica i obuka, omogućio da općina Sanski Most napravi temeljitu procjenu rizika, izradi i sprovede analize, procjene određivanje prioriteta i planiranja mjera za smanjenje rizika od katastrofa. Ovaj projekat je znatno unaprijedio komunikaciju, koordinaciju i saradnju između ključnih aktera u lokalnoj zajednici“, navodi Sajid Ramić, koordinator DRR platforme u Sanskom Mostu, te ističe, kao primjer dobre prakse u sklopu Zajedničkog programa, nabavku savremenog programa za uzbunu i obavještavanje, prateće opreme i sirene, koja je postavljena na zgradi Vatrogasnog doma u Sanskom Mostu.
„Instaliranjem novog savremenog programa i uređaja u Centru za uzbunjivanje, stvorene su pretpostavke da čitav sistem ranog upozoravanja i uzbunjivanja bude uvezan u jednu cjelinu, kako bi uspostavili pravodobno i efikasno upozoravanje stanovništva o nadolazećim ili neposrednim opasnostima.“ zaključio je Sajid Ramić.
Kako različiti nivoi vlasti prepoznaju važnost upravljanja rizikom od katastrofa i potrebu da se dodijele ovlasti i odgovornosti za poduzimanje aktivnosti za smanjenje rizika od katastrofa na lokalnom nivou, razvoj kapaciteta nužno slijedi jer se lokalnim osnaživanjem ostvaruje globalno smanjenje rizika od katastrofa.
Kao dio aktivnosti Zajedničkog programa, u Sanskom Mostu je u toku i provedba projekta „Podrška realizaciji Plana pripravnosti i djelovanja Centra za socijalni rad (CZSR) “ što podrazumjeva jačanje stručnih kapaciteta i ljudskih resursa CZSR, jačanje materijalno tehničkih kapaciteta, te podizanja svijesti korisničke populacije o rizicima, opasnostima, načinima samozaštite u slučaju katastrofe.
Zemina Kadirić iz Centra za socijalni rad Sanski Most objašnjava da u slučaju katastrofa „ranjive kategorije društva poput osoba i djece sa invaliditetom, višečlanih porodica lošijeg socio-ekonomskog stanja te starih i iznemoglih lica, su u povećanom riziku da se suoče sa dugoročnim posljedicama ekonomske, socijalne i psihološke prirode.“, te dodaje da je neohodna „dodatna i kontinuirana edukacija uposlenika Centra s ciljem razvoja kompetencija i usvajanja vještina za davanje efikasnog odgovora socijalnih radnika na navedene izazove i probleme“.
Šumski požari, poplave, klizišta, zemljotresi, nas upozoravaju da je neophodna spremnost na katastrofe i učinkovit odgovor na njih putem uspostavljenog sistema za smanjenje rizika od katastrofa.
Povećanjem razumijevanja i podizanjem svijesti građana, uz predanost lokalnih vlasti i političkih čelnika, gradimo otpornost na sve veće uticaje katastrofa i klimatskih promjena, što nije nimalo lagan posao, ali je moguć isključivo uz zajedničke napore svih nas.
1 of 5

Priča
27 juni 2022
ILO/MOR piše historiju usvajanjem rezolucija o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, stažiranju, te socijalnoj i solidarnoj ekonomiji
Sigurnost i zaštita zdravlja na radu, stažiranje, te socijalna i solidarna ekonomija bile su neke do tema diskusije na 110. sesiji Međunarodne konferencije rada (ILC) koja je održana u organizaciji Međunarodne organizacije rada (MOR) od 27. maja do 11. juna 2022. godine.
Rezultati ovih diskusija su prihvaćeni u formi rezolucija MOR-a pružajući važne smjernice za svijet rada s ciljem poboljšanja života miliona radnika diljem svijeta.
“110. sesija Međunarodne konferencije rada je napravila historijski korak u svom radu na sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, stažiranju, te standardima rada, između ostalog” kazao je generalni direktor MOR-a Guy Ryder obraćajući se više od 4.000 delegata predstavnika vlada, te udruženja radnika i poslodavaca iz 178 zemalja članica MOR-a.
Sažetak rezolucija
Sigurno i zdravo radno okruženje. Zaštita radnika od ozljeda i bolesti na radnom mjestu je integralan dio dostojanstvenog rada. Pandemija COVID-19, koja je imala dubok i transformativan učinak na svijet rada, je podsjetila na važnost sigurnosti i zaštite zdravlja na radnom mjestu, dok je odgovor država na pandemiju pokazao važnost učinkovite saradnje između socijalnih partnera u sprečavanju nesreća i bolesti na radu, kako je navedeno u MOR-ovom izvještaju objavljenom na Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 2022. godine
Ove godine, ILC je objavio da su sigurni i zdravi radni uslovi od fundamentalnog značaja za dostojanstven rad, te je usvojio Rezoluciju o uključenju sigurnog i zdravog radnog okruženja u MOR-ov okvir fundamentalnih principa i prava na radu. Ovo znači da se Konvencija o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, 1981 (broj 155) i Promotivni okvir za sigurnosti i zaštitu zdravlja na radu, 2006 (broj 187) smatraju fundamentalnim konvencijama unutar razumijevanja MOR-ove deklaracije o fundamentalnim principima i pravima na radu (iz 1998. godine, izmijenjena 2022). Bosna i Hercegovina je rafiticirala obje konvencije.
Cijelu rezoluciju možete pročitati ovdje.
Kvalitetno stažiranje. Stope nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti su i dalje visoke na globalnom nivou; nejednakost i dalje postoji; brze transformacije u svijetu rada pogoršavaju nepodudarnost i manjak vještina što zahtijeva od osoba, bez obzira na godine, da stalno rade na unapređenju postojećih i učenju novih vještina. Promocija i razvoj kvalitetnih stažiranja može voditi ka dostojanstvenom radu, doprinijeti učinkovitom odgovoru na trenutne izazove i pružiti cjeloživotne mogućnosti učenja kako bi se unaprijedila produktivnost, otpornost, tranzicija i zapošljivost, te odgovorilo na buduće potrebe stažista, poslodavaca i tržišta rada. U tom smislu, ILC je usvojio Rezoluciju o razvoju novih MOR-ovih Preporuka o kvalitetnom stažiranju koje bi trebale da pruže smjernice o promovisanju stažiranja i pružanja adekvatne zaštite stažistima. To uključuje i definisanje stažiranja, regulatornog okvira, te pitanja jednakosti i raznolikosti. Zemlje članice MOR-a bi trebale ugraditi i promovisati kvalitetna stažiranja unutar njihovih sistema obrazovanja, te politika zapošljavanja. Diskusija o uspostavljanju standarda o ovim preporukama bit će održana na sesiji ILC planiranoj u 2023.godini.
Cijelu rezoluciju možete pročitati ovdje.
Socijalna i solidarna ekonomija. Iako socijalna i solidarna ekonomija (SSE) nije nov pojam, važnost njene politike i vidljivosti je značajno porasla od početka ovog stoljeća i MOR vodi promociju SEE-a unutar sistema Ujedinjenih nacija, uključujući i postavljanje standarda. Niz dokumenata MOR-a, uključujući Preporuku za promociju zadruga iz 2002. (broj 193), Preporuku za prelazak iz neformalne u formalnu ekonomiju iz 2015. (broj 204), te Preporuku za zapošljavanje i dostojanstven rad za mir i otpornost iz 2017. (broj 205), prepoznaju doprinos SSE-a smanjenju siromaštva, stvaranju inkluzivnih društava, prelasku iz neformalne u formalnu ekonomiju, te omogućavanju oporavka i građenju otpornosti.
U tom smislu, ILC je usvojio Rezoluciju o dostojanstvenom radu i socijalnoj i solidarnoj ekonomiji koja uspostavlja niz obaveza za zemlje članica, poput: uspostavljanja okruženja dosljednog prirodi i raznolikosti SSE-a, postupanja sa SSE u uslovima koji nisu lošiji od onih za druga preduzeća, u skladu sa MOR-ovom Preporukom broj 193; donošenja politika koje podržavaju otvaranje kvalitetnih radnih mjesta za sve, uključujući i SSE, te prepoznavanje njihove uloge u prelasku it neformalne u formalnu ekonomiju.
Cijelu rezoluciju možete pročitati ovdje.
ILC, koja je poznata i kao međunarodni parlament rada, se sastaje jednom godišnje i uspostavlja i usvaja međunarodne standarde rada, te je predstavlja forum za diskusiju o ključnim socijalnim i radnim pitanjima.
1 of 5

Priča
22 maj 2022
#Prvih30BiHuUN proslavljeno svečanom ceremonijom u Parlamentu BiH i UN festivalom #ZamisliPromijeni na Trgu BiH
Obilježavanje prvih 30 godina članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama počelo je u petak svečanim događajem u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a nastavilo se drugim izdanjem UN festivala #ZamisliPromijeni na Trgu BiH. Retrospektivom ključnih događaja, akcija i promjena, kao i onih aktuelnih poput klimatskih akcija, i aktivnosti pod Okvirom saradnje za održivi razvoj UN-a i BiH do 2025., učesnici svečanosti osvrnuli su se na značaj jubileja i postignuća iz prvih 30 godina.
”Na svjetsku scenu izašli smo tog 22. maja 1992. godine, Rezolucijom UN-a broj 757 i od tog trenutka traje naš intenzivan i sadržajan odnos sa Organizacijom UN i njenim agencijama. BiH je ostala, za državu svoje veličine i vanjskopolitičkih kapaciteta, vrlo vidljiva i vrlo predana i aktivna članica UN. Jedan se dio tih aktivnosti i dalje odnosi na saradnju s UN i UN agencijama u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, te utjecaj i oblikovanje njihovog angažmana. Drugi dio naših diplomatskih aktivnosti posvećen je dijeljenju iskustava u konfliktnim i post-konfliktnim situacijama. U UN okruženju posebno se cijeni činjenica da je BiH za manje od deset godina od završetka rata od države u kojoj su međunarodne vojne snage, prešla u kategoriju države koja sudjeluje u mirovnim misijama. Do sada je u mirovnim misijama UN-a sudjelovalo više od 2.000 vojnika i nekoliko stotina policajaca. Naš angažman u UN i stavovi koje smo promovirali, na najbolji su način potvrdili da dijelimo principe i vrijednosti Povelje UN. Vidljivost i predanost iskazali smo i u mnogim drugim UN tijelima, a u samoj BiH kroz aktivnu i uspješnu saradnju s UN agencijama. Naš pogled na UN je realan i uravnotežen - razumijemo i vidimo poteškoće i globalne izazove s kojima se UN suočava, ali prepoznajemo i vrijednost tih ciljeva i potrebu čovječanstva da ova organizacija bude uspješna. Zato ostajemo privrženi tim principima i ciljevima i želimo podijeliti svoje iskustvo i dati svoj puni doprinos”, poručio je sa svečanosti predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, g. Šefik Džaferović.
”U ime Ujedinjenih nacija, željela bih se zahvaliti građanima i vlastima Bosne i Hercegovine za sve što ste tokom ovog perioda doprinijeli prema Ujedinjenim nacijama i multilateralnom sistemu. Čuli smo od ambasadora koji su bili predstavnici u Ujedinjenim nacijama kako razmišljaju o doprinosu Bosne i Hercegovine misijama očuvanja mira, članstvu u različitim organima UN-a, i o vrlo važnom vremenu u kojem je BiH bila nestalna članica Vijeća sigurnosti. Čuli smo aktivistkinje i parlamentarne zastupnike koji su zajedno s ljudima širom Bosne i Hercegovine doprinijeli lokalizaciji globalnih obaveza za ciljeve održivog razvoja i klimatske akcije u konkretno djelovanje na lokalnom i državnom nivou. Okupili smo se sa inovatorima i inovatoricama, i onima koji vode promjene, kako bismo obilježili ovih prvih 30 godina, i slavili sve ljude koji svakodnevno zamišljaju i mijenjaju na bolje u Bosni i Hercegovini. Kada radimo zajedno, imamo alate za izgradnju zelenije, pravednije i inkluzivnije Bosne i Hercegovine. Ujedinjene nacije ostaju predane pružanju podrške ljudima i liderima u oblikovanju mirne i prosperitetne budućnosti koju zamišljaju i u kojoj niko nije izostavljen”, poručila je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Ovaj važan jubilej za članstvo BiH u UN u BiH obilježava se u godini kad je fokus na poljima dostizanja održivih razvojnih ciljeva, a posebno očuvanja klime (SDG 13), mira, pravde i snažnih institucija (SDG 16) i partnerstava do ciljeva (SDG 17). Klimatske akcije i zelene politike su predstavljene kroz izlaganja članova Vijeća za vanjske poslove, Zelenog kluba Predstavničkog doma i aktivistica u borbi protiv klimatskih promjena.
”Uprkos ograničenim kapacijetima i velikim izazovima koji su pred nama, vjerujem da će Bosna i Hercegovina u narednim godinama biti među predvodnicama regionalnih i međunarodnih djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena. To nije samo ispravna, nego i pametna odluka”, poručio je Safet Softić, predsjedavajući Vijeća za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
„Zahvalne smo Ujedinjenim nacijama na prilici jer vratile smo se inspirisane. I spremne da doprinesemo klimatskoj borbi u Bosni i Hercegovini. Na pitanje šta dalje, mi odgovaramo da prava promjena dolazi iznutra i da računamo na političke predstavnike da ovu temu stavimo u fokus. Pozivamo sve na aktivniju kooperaciju sa međunarodnim organizacijama i institucijama koje se zaista trude da ovu tematiku stave kao prioritet u javnom diskursu. Pozivamo vas i da čujete naš glas - glas mladih i da nastavite da uvažavate i podržavate naše ideje. Mali koraci su već napravljeni ali sada je vrijeme za veliki iskorak”, poručile su Anastasija Đorđa Bosančić i Armela Mehdin, omladinske predstavnice Bosne i Hercegovine na prošlogodišnjoj COP26 koferenciji u Glazgovu.
”Obaveze koje proistječu iz Glasgovskog klimatskog pakta su još uvijek na margini svih političkih aktera. Cijenim da je krajnje vrijeme za konkretno djelovanje i dajem punu podršku i pozivam Vijeće ministara i sve ostale aktere u Bosni i Hercegovini na snažniji angažman u vezi postizanja utvrđenih ciljeva”, rekao je Jasmin Emrić, delegat Predstavničkog doma Parlamenta BiH, pozivajući mlade da se pridruže akcijama poput Anastasije i Armele.
Svoja iskustva učešća u radu u Ujedinjenim nacijama, podijelili su trenutni i nekadašnji diplomatski predstavnici i predstavnice Bosne i Hercegovine, ambasadori Sven Alkalaj, Miloš Prica, Mirsada Čolaković i Ivan Barbalić, naglašavajući napredak koji je zemlja postigla u proteklih 30 godina. Ujedno su se osvrnuli na nemjerljiv značaj podrške i akcija UN-a u zemlji na mapiranju potreba, iznalaženju rješenja, zagovaranja i praktičnog doprinosa unaprijeđenjima strategija i politika, uključujući posebno podršku na putu ka ciljevima održivog razvoja.
Festival #ZamisliPromijeni nastavio je misiju promocije kulture, kreativnosti i stvaralaštva, inovacija i preduzetništva, jednakosti i različitosti, naslijeđa, umjetnosti i klimatskih akcija, i predstavio partnere programa i agencija UN-a u BiH koji aktivno rade na pozitivnim promjenama u svojim lokalnim zajednicama i šire, kroz bogat sadržaj Festivala. Program i izložbeni prostor Festivala obogatili su: IOM Fashion Corner sa odjevnim predmetima i modnim dodacima koje su dizajnirali/e i izradili/e migranti i migrantice u prolasku kroz zemlju, kao i korisnici UNFPA centara za žene i djevojke, dječake i mlade muškarce, IT Girls inicijativa, Centar za zdravo starenje Novo Sarajevo, Voćar doo, Zelena sredina, Butteria doo, Sumensko Soaps, Fondacija 787, BHWI i Vaša prava, Geppetto igraonica, Studio teatar iz Zenice, Frtutma kids duet, Marleti teatar, Kike Budalike, Rock solid bend Birač iz Srebrenice i brojni posjetioci i posjetiteljke Festivala.
Snimak svečanog obilježavanja 30 godina članstva BiH u UN-u možete pogledati ovdje.
1 of 5

Priča
11 maj 2022
Osnaživanje najugroženijih: socijalna zaštita mora biti neodvojiv dio odgovora zajednica na vanredne situacije
Smanjenje rizika od katastrofa (DRR), kao jedan od glavnih izazova koji zahtijeva veliku pažnju, je okvir koji se uspostavlja za zaštitu lokalnih zajednica od opasnosti i minimizira njihovu ranjivosti. Jedan od najvažnijih aspekata smanjenja rizika od katastrofa je aktivno uključivanje lokalne zajednice.
Iako se prirodne opasnosti ne mogu izbjeći, usvajanje odgovarajućih procjena, planova, smjernica i pristupa ka smanjenju rizika može značajno smanjiti štete i unaprijediti održivi razvoj Bosne i Hercegovine, koja se smatra zemljom visoke izloženosti prirodnim i drugim opasnostima.
U svjetlu ovih izazova, važnost DRR-a je prepoznata na nivou lokalnih zajednica u BiH, a grad Trebinje je jedan od primjera kontinuiranog i sistemskog rada na promociji i implementaciji mjera za smanjenje rizika od katastrofa kroz vertikalne i horizontalne strukture društva, ali i kontinuiranom ulaganju u osnaživanje najranjivijih kategorija društva, djece i porodica, kako bi se prevenirale ili umanjile ekonomske, ali i socijalne posljedice uzrokovane katastrofama.
„DRR program je ojačao saradnju i koordinaciju između sektora, što se pokazalo korisnim za djelotvorno povođenje programa iz oblasti zaštite i spašavanja,“ navodi Đorđe Jelica, koordinator DRR platforme u Trebinju. „Održavanje prisnije saradnje sa institucijama na raznim nivoima vlasti, sektorima na lokalnom nivou i drugim partnerima i donatorima doprinijelo je postizanju dobrih rezultata i pokazalo se odličnim operativnim modelom za uspješno provođenje ovog programa.“
U okviru DRR platforme Trebinje, izdvajamo Javnu ustanovu „Centar za socijalni rad (CSR)“, koji su izradom i usvajanjem neophodnih dokumenata,procjene rizika te plana zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, u fokus stavili najranjivije kategorije stanovništva, odnosno korisnike sistema socijalne zaštite, sa posebnim naglaskom na djecu i porodice.
“Iako CSR Trebinje formalno još uvijek nije član Gradskog štaba za vanredne situacije, ima dobru saradnju i uvezanost sa lokalnim nivoima vlasti i sektorima uključenim u obezbjeđivanje sigurnosti i prevenciju rizika na lokalnom nivou.”, pojašnjava Zoran Anđušić, član DRR platforme iz sektora socijalne zaštite.
„Osnaženi su kapaciteti Centra za socijalni rad Trebinje,“ ističe Tanja Manojlović socijalna radnica u CSR-u, te dodaje da je „kroz implemenetaciju DRR programa, CSR prvi put prepoznat kao važan faktor u stanjima elementarnih nepogoda i katastrofa.“
Implementacijom aktivnosti u sklopu Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) „Smanjenje rizika od katastrofa u BiH za održivi razvoj“, putem stručnog usavršavanja uposlenika CSR-a i opremanjem Centra novim materijalno-tehničkim sredstvima, osigurana je adekvatna pripravnost, te kontinuitet pružanja usluga i pomoći u vanrednim situacijama.
Uposlenici CSR-a imaju jednu od ključnih uloga u smanjenju rizika od katastrofa zahvaljujući svojoj prisutnosti u zajednicama čiji su i sami članovi, te kao sljedeći korak rasta i usavršavanja CSR-a, Tanja Manojlović vidi osposobljavanje uposlenika CSR za pružanje psihološke prve pomoći, što uključuje praktičnu pomoć, stabilizaciju i podršku ljudima koje je pogodila katastrofa, kakobi uspostavili normalno funkcionisanje.
Uloga članova DRR platformi u lokalnim zajednicama u BiH je puno više od jednostavnog pomaganja zajednicama da se nose s utjecajima događaja kao što su poplave ili požari. Oni su u jedinstvenoj poziciji da identificiraju i uhvate se u koštac sa onim što ljude čini ranjivim, bilo da je riječ o prirodnim ili ljudski izazvanim opasnostima, siromaštvu, lošem zdravlju i raseljavanju, ili, kao što je to ponekad slučaj, kombinaciji svih faktora.
„Ukoliko se DRR uspješno primjenjuje kao dio održivog razvoja, tada koncept grada otpornog na katastrofe, pomaže u smanjenju siromaštva, osigurava rast i zapošljavanje, ali pruža i veću socijalnu pravdu, nove razvojne mogućnosti, uravnotežen ekosistem, bolje zdravlje i unaprijeđeno obrazovanje,” objašnjava Đorđe Jelica.
Sve pojedinačne izazove i rizike trebamo gledati kao dio jedne velike cjeline. Grad Trebinje se posvetio ne samo sopstvenim nastojanjima da uspješno odgovori na stanje prirodnih opasnosti, već i osnaživanju odnosa sa susjednim opštinama, gradovima i regijama, kako bi se uspostavili sistemi koji idu ruku pod ruku, i koji bi, u slučaju potrebe, pružali uzajamnu podršku i pomoć, jer krajnji cilj je osigurati održivu budućnost Bosne i Hercegovine u cijelosti.
1 of 5

Priča
30 mart 2022
Butteria: Mali biznis s velikim okusima
Puter od pistacije, indijskog oraha, bundeve, lješnjaka, badema ili kikirikija brenda Butteria proizvodi su 24-godišnje Hamide Begović. Iz male radnje u Donjem Vakufu ovi domaći proizvodi od prirodnih sastojaka pakuju se i putuju širom Bosne i Hercegovine, od Čapljine i Trebinja, do Banje Luke i Sarajeva.
Obrt Bonsai registrovan 2020. godine danas je uspješna priča mlade preduzetnice koja je proteklih mjeseci radila na rebrendiranju i plasiranju novih proizvoda pod nazivom „Butteria“. Preimenovanje, novi dizajn i novi proizvodi rezultat su finansijske i mentorske podrške kroz program BizUp koji provodi Fondacija 787 kao dio projekta sa UN Women „Ekonomsko osnaživanje žena – izgradnja boljeg“, a finansira vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
Kao diplomirana profesorica arapskog jezika bez zaposlenja u struci, Hamida se posvetila proizvodnji namaza od orašastih plodova, koštunjavog voća i sjemenki visoke hranjivosti, koje naručuju oni koji nastoje jesti zdravo ili se hrane veganski, ali i drugi kupci. Proizvode sprema uz pomoć mašine sa kamenim mlinom, originalno namijenjene za pravljenje čokolade, što je i bio prvi razlog za njenu nabavku. Ona i suprug su željeli proizvoditi domaću čokoladu, ali su odustali zbog visokih cijena materijala. Umjesto toga, danas su tu proizvodi koje je rijetko moguće naći u Bosni i Hercegovini.
„Volim bosansku kahvu posebno, to mi je najveći ćeif, i uz to kocku čokolade. Mislim da je to bio najveći povod da počnemo sa čokoladom, a i da drugima ponudimo neku zdraviju varijantu. Našli smo sve kalupe, mašina je stigla preko prijatelja iz Indije, ali sirovinu nikad nismo ni nabavili. Naišli smo na toliko prepreka da smo na kraju odustali“, priča Hamida. „Mašina je stajala jedno pola godine i onda smo pokušali napraviti puter od kikirikija“.
„Od 2019. smo eksperimentisali, a onda smo dali prijateljima da probaju, čisto da vidimo kako je – oni su bili oduševljeni. Super – idemo mi prodavati! Nabavljaj tegle i sve ostalo. Imamo par prijatelja koji nastoje da se zdravije hrane“, prisjeća se ona i dodaje da je nakon kikirikija odlučila da proba i druge sirovine – sve što sadrži određene masnoće koje se uz dugo procesiranje pretvaraju u tečni namaz.
„Sve što duže radi, ono je tečnije, ljepše. Sve se prvo mora usitniti, pa se dodaje u mašinu da napravi ovu masu. Baš se pretvori u puter. Mi smo ovo nazvali proces 'puterizacije', iako ne postoji ta riječ. Nije ni mljevenje. Zato: 'puterizacija'“, objašnjava Hamida kroz smijeh.
Osnivanje biznisa
Nakon godinu dana eksperimentisanja i pripremanja prvih proizvoda, prije dvije godine Hamida je uz finansijsku podršku Fondacije Mozaik registrovala obrt u Donjem Vakufu, malom srednjobosanskom gradu u koji su se ona i suprug, Travničanka i Sarajlija, doselili zbog njegovog posla kojeg obavlja kao diplomirani mašinski inžinjer. Registrovali su biznis i u iznajmljenoj kući u kojoj žive preuredili ostavu u radni prostor i opremili je za proizvodnju, a potom je Hamida dobila poticaj od Federalnog zavoda za zapošljavanje. Oba programa su joj omogućila da bude zaposlena i uz proizvodnju zaradi mjesečnu platu.
„Nije ogroman iznos, ali meni je dovoljan. Samo da mogu da radim, da dođem u svoju radnju i radim. Nisam tip da radim u nekoj firmi osam sati pa da dođem smorena kući“, kaže ona i dodaje šta joj je najbitnije: „Opet imam vremena da provodim sa djetetom, što mi je prioritet. Mogu i njemu vrijeme posvetiti.“
Budući da, osim nekolicine kupaca, Donji Vakuf nije dovoljno veliko tržište za plasiranje puter-namaza, prve veće kupce upoznala je u Sarajevu, gdje su ona i suprug razgledali da li ima sličnih proizvoda u prodavnicama i prodajnim odjelima zdrave hrane.
„Vidjeli smo da nema ništa slično, ali dok smo pripremili sve na početku, već se pojavilo nekoliko domaćih kikiriki putera i jedan puter od lješnika. To nas je malo poljuljalo, hoćemo li uspjeti, ali mnoge radnje su nam otvorile vrata. Prva je bila Kašahana“, prisjeća se Hamida i dodaje kako je njene proizvode, koji svakog mjeseca prolaze zakonski potrebne kontrole kvaliteta, moguće naručiti putem Facebooka i Instagrama ili pronaći na policama nekoliko radnji u Sarajevu, Mostaru i Tuzli.
Mentorski rad
Budući da se tokom saradnje povezala sa Selmom Mezetović Međić, vlasnicom Kašahane, sarajevske zalogajnice koja nudi kaše i druge obroke pripremljene od zdravih sastojaka i bez rafiniranog šećera, od nje je dobila preporuku da se prijavi na program BizUp Fondacije 787.
„Pored finansijske pomoći koja je meni stvarno dobro došla – kupila sam sirovine za nove putere i novu mašinu, a taman mi je tada jedna crkla – mentorstvo koje sam imala mi je bilo posebno korisno“, kaže Hamida i dodaje kako joj je u početku bilo neobično što je njen mentor Vladimir Grabovac, vlasnik Bione, kompanije sa proizvodima sličnim njenim, koje je smatrala konkurencijom. Brzo je uvidjela koliko je to bila dobra odluka.
„On je došao u Donji Vakuf i pričao o svom iskustvu, a prva tačka našeg rada je bila da čitam knjige. Nisam dobila ništa na tanjiru, nego mi je mentor dao da čitam različite knjige i pokušavao mi pomoći da sama otkrijem, da pronađem to svoje 'zašto' koje me vodi i zbog kojeg nikad neću pasti“, prisjeća se Hamida. „A onda smo pokušali da smislimo nova imena, da to oslikava to moje 'zašto', da oslikava moje putere.“
I mentor i dizajnerica Ana Lukenda su joj pomogli da dođe do imena Butteria i zamijeni Bonsai – naziv smišljen pri registrovanju biznisa na brzinu, ali simbolično, po drvetu koje ona i suprug imaju i koje je prošlo dalek put da dođe do njih, bilo oštećeno teškim uslovima putovanja, ali ipak preživjelo i procvjetalo, i još se nalazi u njihovom domu. Poput vještina u oblikovanju drveta, Hamida pažljivo pristupa i pravljenju putera.
„Tako ja posebno radim putere – ručno izabirem svaki plod, to je kao i posebna tehnika pravljenja putera. Velike kompanije koje prave putere, oni imaju posebne mašine, za par sati naprave 50 kg putera. A ja sve ručno radim, sve moram da pečem, naprimjer, lješnjak moram da ljuštim ručno, nakon toga ga opet pečem, kad se ohladi, da ispari, nakon toga da ubije bakterije. Nakon toga ga meljem, pa ubacujem u mašinu. Nije tako jednostavno da samo ubaciš u blender i to je to“, pojašnjava ona i dodaje kako je za puter od indijskog oraha gdje ne dodaje ništa više, potrebno 6-7 sati rada kamenog mlina.
Iako je sretna što se posao razvija, kaže kako joj, kao mladoj preduzetnici i ženi koja se brine o jednogodišnjem sinu tokom radnog dana, nije jednostavno sve stići.
„Voljela bih da porastem, pa da nekoga zaposlim da radi sa mnom. Ovako gledam da ugrabim vrijeme za posao, kada beba zaspi, dođem ovdje, a rješavam i druge obaveze“, kaže Hamida i dodaje kako smatra da je ženama teže postići i sve privatne poslove i poslovne obaveze.
Iako je imala i dalje ima podršku porodice, kaže da su njena iskustva takva da okolina nije osviještena da žene samostalno vode svoje biznise, a da je generalna percepcija da je siguran posao zaposlenje u firmi.
„Kad sam pokrenula ovo, svi su govorili 'šta će ti to'. Prvo je bilo čudno šta to pravim, i otkud ja da sama ovdje nešto otvorim, kako ću ja to, imam i bebu. Ali mislila sam 'stići ću ja to sve'. I stvarno sam uspjela“, kaže ona i naglašava da je od porodice imala ohrabrenje da radi ono što voli, a da je svojim primjerom potakla i kolegicu da pokrene svoj posao i otvori kafe-slastičarnu u Donjem Vakufu.
„Kad god me pita kako je, kažem: 'preteško je, ali ako hoćeš, uspjet ćeš'“, kaže Hamida. „Radim na nesigurno, ne znaš šta će se desiti, ali za mene postoji i neka čar u tome, ta nesigurnost. Hoću li prodati, neću li? Pa kažem sebi 'hajde potrudi se, zovi ovu i onu radnju' i nekako se borim i mislim da je veći osjećaj zadovoljstva kad nešto uspijem.“
Ovaj članak je nastao u okviru projekta „Ekonomsko osnaživanje žena u Bosni i Hercegovini – izgradnja boljeg“ koji provodi UN Women u BiH uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
1 of 5

Saopštenje za medije
27 juni 2022
UNODC Svjetski izvještaj o drogama 2022. navodi trendove nakon legalizacije kanabisa, utjecaje nedozvoljenih droga na okoliš i korištenje droga među ženama i mladima
Prema izvještaju, oko 284 miliona ljudi u dobi od 15 do 64 godine koristilo je droge širom svijeta u 2020. godini, što je povećanje od 26 posto u odnosu na prethodno desetljeće. Mladi ljudi više koriste droge, a nivo njihove upotrebe danas je u mnogim zemljama veći nego što je bio slučaj sa prethodnom generacijom. U Africi i Latinskoj Americi, osobe mlađe od 35 godina predstavljaju većinu osoba koji se liječe zbog poremećaja vezanih za upotrebu droga.
Na globalnom nivou, izvještaj procjenjuje da 11,2 miliona ljudi širom svijeta intravenozno koristi drogu. Oko polovine od ovog broja su osobe koje žive sa hepatitisom C, 1,4 miliona živi s HIV-om, a 1,2 miliona živi sa obje bolesti.
Reagirajući na ove nalaze, izvršna direktorica UNODC-a Ghada Waly izjavila je: „Brojke vezane za proizvodnju i zapljene mnogih nelegalnih droga dostižu rekordne vrijednosti, čak i u situaciji kada globalne vanredne situacije povećavaju ranjivost. U isto vrijeme, pogrešne percepcije u pogledu obima ovog problema i povezanih štetnih utjecaja uskraćuju ljudima brigu i liječenje te navode mlade ljude na štetno ponašanje. Moramo osigurati potrebne resurse i usmjeriti pažnju na rješavanje svih aspekta svjetskog problema s drogom, uključujući pružanje brige zasnovane na dokazima svima kojima je potrebna, i moramo poboljšati znanje o tome kako su nelegalne droge povezane s drugim izazovima vanrednih situacija, kao što su sukobi i degradacija okoliša“.
U izvještaju se nadalje naglašava važnost poticanja međunarodne zajednice, vlada, civilnog društva i svih aktera da poduzmu hitne mjere za zaštitu ljudi, uključujući jačanje prevencije i liječenja od zloupotreba droga te hvatanja u koštac sa nezakonitom opskrbom drogama.
Rane indikacije i učinci legalizacije kanabisa
Čini se da je legalizacija kanabisa u Sjevernoj Americi povećala svakodnevnu upotrebu kanabisa, posebno potentnih proizvoda od kanabisa, a posebno među mlađim odraslim osobama. Prijavljeno je također i povezano povećanje broja osoba sa psihijatrijskim poremećajima, samoubistava i hospitalizacija. Legalizacija je također povećala prihode od poreza i općenito smanjila stope uhićenja zbog posjedovanja kanabisa.
Nastavak rasta proizvodnje i trgovine drogom
Proizvodnja kokaina dostigla je rekordni nivo u 2020. godini, te rasla za 11 posto u odnosu na 2019. godinu - na 1 982 tone. Također su se povećale zapljene kokaina, unatoč pandemiji Covid-19, na rekordnih 1 424 tone u 2020. godini. Gotovo 90 posto kokaina zaplijenjenog u svijetu 2021. godine krijumčareno je u kontejnerima i/ili pomorskim putem. Podaci o zapljeni sugeriraju da se trgovina kokainom širi na druge regije izvan glavnih tržišta Sjeverne Amerike i Evrope, uz povećane nivoe trgovine u Afriku i Aziju.
Trgovina metamfetaminom nastavlja se širiti u geografskom smislu, 117 zemalja su prijavile zapljene metamfetamina u periodu 2016-2020. godina u odnosu na 84 zemlje u periodu 2006-2010. godina U međuvremenu, količine zaplijenjenog metamfetamina porasle su pet puta između 2010. i 2020. godine.
Proizvodnja opijuma širom svijeta porasla je sedam posto između 2020. i 2021. godine na 7 930 tona – uglavnom zbog povećanja proizvodnje u Afganistanu. Međutim, globalna površina pod uzgojem opijumskog maka u istom je periodu pala za 16 posto, odnosno na 246 800 ha.
Ključni trendovi vezani za droge prema regijama
U mnogim zemljama u Africi i Južnoj i Centralnoj Americi, najveći udio ljudi koji se liječe zbog zloupotrebe droga tamo se nalazi prvenstveno zbog zloupotrebe kanabisa. U istočnoj i jugoistočnoj Evropi i u centralnoj Aziji ljudi se najčešće liječe zbog zloupotrebe opioida.
U Sjedinjenim Državama i Kanadi smrtni slučajevi uslijed predoziranja, uglavnom uzrokovani epidemijom upotrebe fentanila u nemedicinske svrhe, nastavljaju rušiti rekorde. Preliminarne procjene u Sjedinjenim Državama ukazuju na više od 107 000 smrtnih slučajeva od predoziranja drogom u 2021., u odnosu na skoro 92 000 u 2020. godini.
Na dva najveća tržišta metamfetamina zapljene su u porastu – u Sjevernoj Americi su porasle za sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su u jugoistočnoj Aziji porasle za 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je rekordno povećanje u obje regije. Također je zabilježen rekordan porast zapljene metamfetamina iz jugozapadne Azije, odnosno porast od 50 posto u 2020. u odnosu na 2019. godinu.
Prisutne su i dalje velike nejednakosti u dostupnosti farmaceutskih opioida za medicinsku upotrebu. U 2020. bilo je 7 500 doza više na milijun stanovnika kontroliranih lijekova protiv bolova u Sjevernoj Americi nego u zapadnoj i srednjoj Africi.
Konfliktne zone kao magneti za proizvodnju sintetičkih droga
Ovogodišnji izvještaj također naglašava da tržišta nezakonitih droga mogu procvjetati u situacijama sukoba i gdje je vladavina prava slaba, što zauzvrat može produžiti ili dodatno potaknuti konflikt.
Podaci sa Bliskog istoka i iz jugoistočne Azije ukazuju da konfliktne situacije mogu djelovati kao magnet za proizvodnju sintetičkih droga, koje se mogu proizvoditi bilo gdje. Ovaj učinak može biti veći kada je konfliktno područje blizu velikih potrošačkih tržišta.
Historijski gledano, strane u sukobu su koristile drogu za finansiranje sukoba i ostvarivanje prihoda. Svjetski izvještaj o drogama iz 2022. također otkriva da sukobi mogu poremetiti i promijeniti rute trgovine drogom, kao što se dogodilo na Balkanu i nedavno u Ukrajini.
Mogući rast kapaciteta za proizvodnju amfetamina u Ukrajini ako se sukob nastavi
Došlo je do značajnog povećanja broja prijavljenih tajnih laboratorija u Ukrajini, koji je vrtoglavo porastao sa 17 uništenih laboratorija u 2019. godini na 79 u 2020. godini. Šezdeset i sedam od tih laboratorija proizvodilo je amfetamine, u odnosu na njih pet u 2019. godini – što je najveći broj uništenih laboratorija prijavljen u bilo kojoj zemlji u 2020. godini.
Utjecaj tržišta droga na okoliš
Tržište nelegalnih droga, prema Svjetskom izvješću o drogama iz 2022., može imati utjecaj na okoliš na lokalnom nivou, na nivou zajednice ili pojedinca. Ključni nalazi navode da je ugljični otisak kanabisa u zatvorenom prostoru između 16 i 100 puta veći od kanabisa na otvorenom te da je otisak 1 kilograma kokaina 30 puta veći od otiska zrna kakaa.
Ostali utjecaji na okoliš uključuju značajnu deforestaciju povezanu s nezakonitim uzgojem koke, otpad nastao tokom proizvodnje sintetičkih droga koji može biti 5-30 puta veći od zapremine konačnog proizvoda, i odlaganje otpada koje može direktno utjecati na tlo, vodu i zrak, kao i indirektno na organizme, životinje i prehrambeni lanac.
Kontinuirani rodni jaz u liječenju i razlike u korištenju i liječenju zloupotrebe droga
Žene su i dalje manji korisnici droga na globalnom nivou, ali imaju tendenciju ka povećanja stope konzumiranja droga i bržeg napredovanja u poremećajima upotrebe droga nego muškarci. Danas žene predstavljaju 45-49 posto korisnika amfetamina i korisnika farmaceutskih stimulansa u nemedicinske svrhe, farmaceutskih opioida, sedativa i sredstava za smirenje.
Razlika u liječenju i dalje je velika za žene širom svijeta. Iako žene predstavljaju gotovo jednu od dvije osobe koje konzumiraju amfetamine, one su samo jedna od pet osoba na liječenju od zloupotrebe amfetamina.
Svjetski izvještaj o drogama 2022. također naglašava širok niz uloga koje imaju žene u globalnoj trgovini kokainom, uključujući uzgoj koke, prijevoz malih količina droge, prodaju potrošačima i krijumčarenje u zatvore.
***
Svjetski izvještaj o drogama i dodatni sadržaj je dostupan ovdje: https://wdr.unodc.org/
Svjetski izvještaj o drogama 2022 daje globalni pregled ponude i potražnje za opijatima, kokainom, kanabisom, stimulansima tipa amfetamina i novim psihoaktivnim supstancama (NPS), kao i njihovom utjecaju na zdravlje.
Za dodatne informacije, molimo posjetite:
World Drug Report 2022 homepage
* ***
1 of 5
Saopštenje za medije
27 juni 2022
Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet završila zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini (21-24. juni 2022)
Dobar dan svima i hvala što ste došli.
Dozvolite mi da, prije svega, izrazim iskrenu zahvalnost vlastima u Bosni i Hercegovini na tome što su bili domaćini mojoj službenoj posjeti. Vrlo pomno pratimo situaciju u Bosni i Hercegovini. Ova posjeta je pružila važnu priliku da razgovaramo o nizu pitanja i izazova u pogledu ljudskih prava s kojima se građani Bosne i Hercegovine, zajedno s njenim institucijama, civilnim društvom i drugim akterima, bore gotovo tri desetljeća.
Ovo je bila prva posjeta visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od dolaska Mary Robinson u BiH 1998. godine. Neki izazovi ljudskih prava su prisutni i dan danas. Ožiljci konflikta od 1992. do 1995. godine su duboki. Sjećanja su još uvijek bolna. Ali nakon moje posjete, uvjerena sam da mnogi posjeduju volju i odlučnost da izgrade društvo u kojem će svi građani, širom zemlje, moći uživati u miru i biti tretirani jednako, s poštovanjem i dostojanstvom.
Tokom boravka u Bosni i Hercegovini susrela sam se s predsjedavajućim Predsjedništva Šefikom Džaferovićem, ministrom za ljudska prava i izbjeglice BiH, članovima Parlamentarne skupštine, Institucijom ombudsmena za ljudska prava, članovima Ustavnog suda, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća i tužiteljem Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Sastala sam se i s visokim predstavnikom i drugim predstavnicima međunarodne zajednice. Također sam se susrela s porodicama žrtava rata i raznim akterima civilnog društva koji rade na pitanjima izgradnje mira, pomirenja, tranzicijske pravde, borbe protiv korupcije, prava žena, osoba s invaliditetom, LGBTI zajednice i migranata.
Većina ljudi s kojima sam se susrela izrazila je zabrinutost zbog uporne diskriminacije na raznim osnovama, prvenstveno na osnovu etničke pripadnosti, roda i seksualne orijentacije. To utječe na građanska i politička prava, uključujući izborna prava, kao i na ekonomska, socijalna i kulturna prava: od podijeljenog, segregiranog obrazovnog sistema, pristupa zapošljavanju povezanog s političkom pripadnosti, pokroviteljstvom ili lojalnošću, nejednake socijalne zaštite ovisno o mjestu prebivališta, do marginalizacije s kojom se još uvijek suočavaju mnogi ljudi koji su se nakon sukoba vratili u svoje mjesto prijeratnog prebivališta, romske zajednice i osobe s invaliditetom. Bosna i Hercegovina ima zakone koji zabranjuju diskriminaciju i bitno je da se oni primjenjuju u cijeloj zemlji i od strane svih institucija kako bi se efikasno eliminirali svi oblici diskriminacije. Aktivan angažman političkih lidera u izgradnji inkluzivnog društva ključan je za njegovu budućnost.
Tokom moje posjete susrela sam se s energičnim i hrabrim akterima civilnog društva koji su istakli neke poteškoće s kojima se susreću u svom radu, zabrinutost oko zaštite građanskog prostora, uključujući online i offline prijetnje s kojima se suočavaju novinari koji istražuju korupciju ili osporavaju dominantne političke narative. Postoji stvarna zabrinutost za mlade, posebno s obzirom na to da je fragmentirani obrazovni sistem, s različitim nastavnim planovima i programima i udžbenicima, ukorijenio podjele i nepovjerenje među zajednicama. Djeca ne bi smjela biti prisiljena da putuju na velike udaljenosti iz straha da su nepoželjna i da neće biti sigurna u svojim lokalnim školama. Obrazovanje je za sve, i djeca ne smiju postati politički pijuni.
Jedno od najdirljivijih iskustava tokom četverodnevne misije bila je moja posjeta Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari gdje je oko 8.000 muškaraca i dječaka ubijeno u genocidu. Tamo sam odala počast žrtvama, preživjelima i porodicama ubijenih te se susrela s majkom koja je sa mnom podijelila priču o gubitku supruga i šesnaestogodišnjeg sina. Posmrtni ostaci njenog supruga pronađeni su u jednoj masovnoj grobnici, ali njezin sin se i dalje vodi kao nestao. Rekla mi je da živi s boli svaki dan, ali nikada neće odustati od nade da će jednog dana pronaći njegove ostatke i konačno ga položiti pored oca. Govorila mi je o odlučnosti srebreničkih majki da nastave svoju borbu kako bi osigurale da genocid nikad ne bude zaboravljen. Obje smo plakale. Dijelim njezinu nadu da će jednog dana pronaći posmrtne ostatke svog sina i da nikada ne smijemo zaboraviti tragediju Srebrenice. Danas se oko 7.000 ljudi koji su nestali tokom rata još uvijek vode kao nestali nakon masovnih zločina izvršenih širom zemlje.
Nekim glavnim organizatorima ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida je suđeno i oni će provesti ostatak života u zatvorskim ćelijama. Ali, mnogi počinitelji, uključujući i one optužene za seksualno nasilje, i dalje su nekažnjeni i slobodno šetaju Bosnom i Hercegovinom ili drugim zemljama. Nadam se da će i u tim slučajevima pravda biti zadovoljena. S vremenom, neki možda nikad neće biti identificirani te je, stoga, vrlo bitno snažno provoditi krivično gonjenje u zemlji za sve zločine počinjene tokom sukoba kako bi oni čija se krivnja utvrdi bili odgovarajuće kažnjeni. Važno je da zemlje u regiji intenziviraju saradnju u tom pogledu.
Individualna odgovornost kroz neovisne pravosudne mehanizme ključna je za izbjegavanje i prevladavanje kolektivne krivnje. Zbog toga su suđenja za ratne zločine toliko važna kao elementi traženja istine i poticanja pomirenja.
Zemlja će moći krenuti naprijed tek kada se u potpunosti suoči sa svojom prošlosti. Ja sam doktor medicine i proteklih dana sam tokom razgovora metaforički govorila „da rana može zacijeliti samo kad je očišćena, i to temeljito očišćena“. Dobila sam uvjeravanja da tužitelji nastavljaju tragati za ratnim zločincima i nestalim osobama i pozvala sam ih da nastave s progonom odgovornih u skladu s važećim međunarodnim standardima.
Mali napredak je postignut u pogledu isplate reparacija svim žrtvama zločina. Ključni element procesa zacjeljivanja je osigurati da se žrtvama i njihovim porodicama osiguraju pravna sredstva. Ne postoji sveobuhvatan program za civilne žrtve torture, uključujući bivše logoraše i preživjele seksualnog nasilja povezanog s ratom, ni za porodice nestalih osoba. Reparacije su nedovoljne. Obaviještena sam o slučajevima u kojima je sud odredio počiniteljima da isplate odštetu, ali oni to nisu uradili jer nemaju sredstva ili ih skrivaju. Stoga je nužna shema odštete i potrebno je novo zakonodavstvo. Trebalo bi osnovati fond za obeštećenje žrtava. Isto tako, trebalo bi formirati i fond za porodice nestalih osoba.
Posebno me je zabrinula činjenica da su sudovi širom Bosne i Hercegovine odbijali zahtjeve preživjelih žrtava rata za odštetu zbog zastare. Neki od onih koji su tražili pravdu morali su platiti previsoke sudske takse nakon što su izgubili građansku parnicu, što je dovelo do situacije u kojoj su žrtve novčano kažnjene i ponovo traumatizirane zbog traženja pravde. Ova praksa se mora hitno prekinuti.
Odgovornost je na Bosni i Hercegovini da osigura da su počinitelji zločina iz prošlosti kažnjeni, da osigura odštetu preživjelim žrtvama i porodicama svih žrtava, te da vodi i podržava proces zacjeljivanja i pomirenja. Također je odgovorna suprotstaviti se poricanju zločina i glorificiranju ratnih zločinaca. Napominjem da je ove sedmice Sud BiH osudio tri osobe zbog poticanja na mržnju 2019. godine pjevanjem pjesama koje su predstavljale prijetnju nasiljem u Višegradu i razumijem da je ta presuda bez presedana.
Govoru mržnje nema mjesta po bilo kojoj osnovi. Dok se Bosna i Hercegovina sprema za izbore u oktobru, potičem sve političare da promijene retoriku i politiku podjela, da se usredotoče na promoviranje prava svih u cijeloj zemlji i da grade inkluzivnu i demokratsku budućnost, zasnovanu na jednakosti svih građana.
Čula sam da su hiljade ljudi, posebno mladih, napustili Bosnu i Hercegovinu proteklih godina. Odliv talenata je razlog za stvarnu zabrinutost i nadam se da će zemlja moći pronaći rješenja i provesti djelotvorne mjere za zaustavljanje odlazaka. Ne radi se samo o nedostatku radnih mjesta nego i o percipiranoj korupciji i nepovjerenju u vlasti, institucije i javne službe. Bosna i Hercegovina ima toliko toga za ponuditi i iskreno se nadam da će njeni lideri biti ujedinjeni i da će najbolje interese ove mlade zemlje staviti na prvo mjesto - za dobrobit svih.
Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina je usvojila opsežan zakonodavni okvir i posjeduje značajan broj pravosudnih i drugih institucija kojima je povjereno promoviranje i zaštita ljudskih prava. Mnogi ljudi s kojima sam se susrela žalili su se na nedovoljnu provedbu i primjenu zakona. Neki su izrazili zabrinutost zbog funkcioniranja ili čak neovisnosti institucija, otkrivajući značajno nepovjerenje u njihovu sposobnost zaštite prava. Od ključne je važnosti da te institucije budu čvrste, nezavisne, transparentne i nepristrane i da se doživljavaju kao takve. Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine ima posebno važnu ulogu. Budući da počinje proces imenovanja i izbora ombudsmena, bitno je da on bude potpuno transparentan, pravičan i nepristran i da organizacije civilnog društva prate ovaj proces. Ova institucija mora imati povjerenje svih ljudi u Bosni i Hercegovini i ona mora proaktivno promovirati i štititi ljudska prava, kao i rad aktera civilnog društva.
Mnogi sagovornici iz civilnog društva opisali su napade na građanski prostor proteklih godina, s posebnom zabrinutošću u entitetu Republika Srpska. Novinari, kao i branitelji ljudskih prava, posebno žene, suočavaju se sa sve većim pritiskom, zastrašivanjem i prijetnjama. Najviše zabrinjava stigmatizacija od strane političkih lidera, što izaziva društvenu isključenost. Zaštita temeljnih sloboda neophodna je u svakom trenutku, a posebno uoči izbora u oktobru. Također je važno uspostaviti mehanizme za jačanje zaštite novinara i branitelja ljudskih prava te poticati inicijative koje se poduzimaju u tom pogledu.
Raznolikost ove zemlje jedno je od njezinih velikih bogatstava. Vidim toliki potencijal za Bosnu i Hercegovinu. Svako zaslužuje živjeti na sigurnom mjestu gdje je poštivanje ljudskih prava svih u njegovoj srži.
Hvala vam.
1 of 5
Saopštenje za medije
21 juni 2022
#ZaustaviMržnju: Institucije nadležne za ljudska prava i Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini se obavezale na borbu protiv govora mržnje u Bosni i Hercegovini
Prepoznajući stalnu rasprostranjenost govora mržnje u javnom prostoru u Bosni i Hercegovini, uključujući govor mržnje online, te štetan uticaj koji taj govor ima na društvo, a ponajprije na procese izgradnje povjerenja i pomirenja, ove ključne institucije kojima je u okviru njihovih mandata povjerena borba protiv govora mržnje i diskriminacije, potpisale su deklaraciju obaveze kojim su potvrdile svoju posvećenost i izrazile svoju rješenost da se bore protiv i osude sve manifestacije takvog govora.
Tokom potpisivanja deklaracije, dr. Jasminka Džumhur, ombudsmanka Bosne i Hercegovine je naglasila da “tolerancija, u društvu različitosti, uspostavljena na principima očuvanja digniteta svake individue, bez obzira kojoj grupaciji pripada pretpostavlja uspostavljen efikasan zakonodavni i institucionalni okvir za sprečavanje i prevenciju govora mržnje. Pozivanje na slobodu izražavanja ne može biti opravdanje za korištenje govora mržnje zbog čega mediji kao kanal komunikacije imaju ogromnu odgovornost”.
„Vrlo je bitno blagovremeno reagirati, prevenirati mogući govor mržnje, a to znači više edukacije i to od školskog sustava, medija, svakodnevnog javnog života. Insistiranje na odgovornosti za izgovorenu riječ mora biti dominantno, a time mora biti i efikasnija uloga državnih institucija, civilnog društva i regulatornih tijela. Ključno je uspostaviti efikasne mehanizme na prevenciji, zaštiti i sankcioniranju govora mržnje u našem društvu. Pored činjenice da su uspostavljena regulatorna tijela i odgovarajući zakonski okvir kako bi se prevenirao i suzbio govor mržnje, vrlo je važno da mediji i ličnosti iz javnog života budu svjesni svoje odgovornosti i uticaja koji imaju na javnost“, dodala je gđa. Nives Jukić, ombudsmanka Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dr. Suad Arnautović je povodom zajedničkog potpisivanja naglasio važnost podizanja svijesti i edukacije birača i najšire javnosti, kako bi prepoznali sve oblike govora mržnje ispoljene od strane političkih zvaničnika, kandidata i njihovih pristalica. Suzbijanje govora mržnje za cilj ima jačanje tolerancije u društvu i prijeko potreban razvoj i napredak demokratskih procesa. Dokument je u ime Centralne izborne komisije i po ovlaštenju predsjednika potpisala gđa. Vanja Bjelica-Prutina, članica Komisije.
Potpisujući deklaraciju, gđa. Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je naglasila da su „u Bosni i Hercegovini prisutni diskriminatorni stereotipi o ulogama i odgovornostima žena i muškaraca u porodici i društvu, što podstiče seksističke i mizogine stavove. Stoga su žene često izložene govoru mržnje na osnovu spola, posebno novinarke, političarke, aktivistice i generalno sve braniteljice ljudskih prava. Stoga je neophodno donijeti i provoditi učinkovite mjere za sprečavanje i zabranu upotrebe seksističkog i mizoginog jezika i govora mržnje u javnom diskursu. Neophodno je obezbijediti zaštitu svih braniteljica ljudskih prava kako bi im se omogućilo da slobodno obavljaju svoje važne poslove bez straha ili prijetnje nasiljem ili uznemiravanjem. Sada, u vrijeme predstojeće predizborne kampanje posebno je važno skrenuti pažnju medija, političkih aktera i šire javnosti o neprihvatanju seksističkog i mizoginog prikazivanja žena - političarki u medijima i ukazivati na važnosti pozitivnih prikaza žena kao aktivnih pokretača promjena u društvu“.
“Ne postoji problematičnije pitanje za one koji se bave medijskim slobodama od “govora mržnje”. Oslanjajući se na slobodu primanja i saopštavanja informacija, u skladu sa članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, mediji su obavezni da informišu građane o svemu, pa i o pojavi govora mržnje. Pitanje govora mržnje u BiH reguliše se pravnim okvirom - Kodeksom o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, zasnovanim na međunarodnih pravnim instrumentima. Internet se smatra turboakceleratorom govora mržnje ne samo zbog mogućnosti pristupa već iz razloga što dozvoljava slobodu bez odgovornosti. Stoga, bavljenje govorom mržnje predstavlja kompleksan i multidimenzionalan zadatak u koji trebaju biti uključeni svi relevantnih sudionici u društvu”, podcrtala je gđa. Amela Odobašić iz Regulatorne agencija za komunikacije.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovina, dr. Ingrid Macdonald, je pohvalila ovu posvećenost institucija, ističući da je „uloga institucija s mandatom za praćenje, reguliranje i rješavanje problema diskriminacije i govora mržnje ključna u današnjem svijetu brzog protoka informacija. U zemlji u kojoj su toksični govor mržnje i dezinformacije sveprisutni i brzo se šire, ove institucije mogu biti primjer, pokazujući nultu stopu tolerancije prema svim oblicima govora mržnje. Riječi, komentari i prikazi s namjerom targetiranja određene skupine nikada nisu prihvatljivi i često uzrokuju stvarnu štetu. Svi mi imamo ulogu u osiguravanju bezbjednog javnog prostora kako bismo zaustavili mržnju!”.
Na sastanku je takođe istaknuto da postoji potreba da se ojača saradnja između relevantnih institucija, da se ojača svijest o govoru mržnje i njegovom uticaju, te da se snage udruže radi sprečavanja i suzbijanja ove pojave.
Tim Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini nastaviće da pruža podršku naporima u borbi protiv govora mržnje, kao i borbi protiv širenja lažnih i pogrešnih informacija, a prema globalnom Akcionom planu Ujedinjenih nacija za borbu protiv govora mržnje i mjerama za govor bez mržnje (#ZastaviMržnju).
1 of 5
Saopštenje za medije
21 juni 2022
Kulturno naslijeđe žrtva govora mržnje u medijima
“Danas više nego ikada moramo govoriti o opasnostima govora mržnje u medijima, naročito vama mladim ljudima. Uz sve napore koje grad Mostar i nadležne institucije ulažu u zaštitu kulturnog naslijeđa, govor mržnje u medijima i neodgovorno korištenje društvenih mreža uzrokuje aktivnosti koje donose negativan efekat, kao što imamo u slučaju devastiranja životnog djela velikog arhitekte Bogdana Bogdanovića i tome moramo stati u kraj”, kazao je Šešum.
Inače, radionica se održala u zgradi UN-a, a sklopu projekta pod nazivom „Društveni mediji za mir“, koje organiziraju UNESCO i EU, s ciljem jačanja otpornosti civilnog društva na potencijalni štetni sadržaj koji se širi putem interneta. Posebna pažnja je posvećena govoru mržnje koji podstiče na nasilje, istovremeno unapređujući promociju mira putem digitalnih tehnologija i to prvenstveno društvenih medija/mreža.
U diskusiji je istaknuta snažna uloga društvenih mreža i informaciono-komunikacijskih tehnologija u oblikovanju društveno-političke stvarnosti, uključujući njihovu zloupotrebu kao alata za polarizaciju društva manipulacijom i pojačavanjem dezinformacija ili povećanjem govora mržnje i netrpeljivosti.
Melisa Durak, voditeljica ovog UNESCO projekta, istakla je da je problem govora mržnje u modernom vremenu sve istaknutiji u društvu, te da je dominacija društvenih medija povećala plasman dezinformacija, lažnih vijesti, a u cilju izazivanja govora mržnje.
“Ovu negativnu pojavu na društvenim mrežama, kao globalnog komunikacijskog fenomena možemo spriječiti prvenstveno edukacijom o medijskoj pismenosti, kao i saradnjom između platformi društvenih mreža, civilnog društva i vlasti kako bismo suzbili štetni sadržaj na internetu i poticanje tenzija, mržnji i nasilja u našem društvu”, kazala je Durak.
Radionice pod nazivom “Sprečavanje govora mržnje i medijska pismenost na online medijima”, se implementiraju u saradnji sa marketing agencijom Republic iz Sarajeva, a pored nevladinog sektora namijenjene su i studentima, učenicima kao i predstavnicima nevladinog sektora, udruženja i medija u BiH.
1 of 5
Saopštenje za medije
19 juni 2022
Žrtve seksualnog nasilja u konfliktu moraju imati pristup odgovarajućim reparacijama
Razmjeri ovog groznog zločina tokom konflikta u Bosni i Hercegovini doveli su do toga da Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju prepozna seksualno nasilje kao oružje rata i etničkog čišćenja. Seksualno nasilje uglavnom je bilo usmjereno na žene i djevojke, ali i muškarce i dječake.
Procjenjuje se da je više od 20,000 žena, djevojaka, muškaraca i dječaka bilo podvrgnuto seksualnom nasilju, a broj je vjerojatno mnogo veći. Što se tiče svih sukoba, nikada nećemo znati tačan broj žrtava – neke su ubijene, a mnogi preživjeli zbog traume i stigmatizacije nikada ne bi progovorili.
Neki gradovi u Bosni i Hercegovini jezivo su povezani sa sistemskim, masovnim seksualnim nasiljem. Neshvatljivo je da se preživjele i dalje zapostavlja, dehumanizira i stigmatizira, a da se i dalje veličaju ratni zločinci. Vlasti na svim razinama moraju odati počast sjećanju na žrtve i preživjele, ali i osigurati reparacije.
Ugovorna tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava su izdala preporuke Bosni i Hercegovini da osigura pristup pravdi i reparacije za žrtve seksualnog nasilja počinjenog tokom sukoba devedestih. Ova tijela uključuju Odbor protiv mučenja, Odbor za uklanjanje diskriminacije žena, Odbor za ljudska prava, Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava.
Ipak, gotovo trideset godina nakon završetka konflikta, većina preživjelih nije dobila pravdu ni odštetu, te nastavljaju živjeti s fizičkim i psihičkim posljedicama neopisivih zločina koje su pretrpjeli. Djeca rođena iz silovanja počinjenog tokom konflikta su također suočena sa stigmatizacijom i nizom prepreka.
Kao što je generalni sekretar Ujedinjenih nacija istaknuo u svom posljednjem izvještaju UN-ovom Vijeću sigurnosti o seksualnom nasilju povezanom sa konfliktima, nedovoljan napredak je postignut u izdavanju reparacija. Preživjeli koji su tražili pravdu suočili su se s nepojmljivim mukama. Neprihvatljivo je da se onima koji su pokrenuli pravni postupak za odštetu u entitetu Republika Srpska nalaže da plate sudsku taksu ako izgube postupak, a to podrazumijeva oduzimanje imovine, uključujući i socijalnih davanja.
Posebni izvjestilac Ujedinjenih nacija za promicanje istine, pravde, reparacija i garancija neponavljanja, g. Fabian Salvioli, izrazio je zabrinutost da ova situacija produžuje stigmatizaciju i ekonomsku marginalizaciju preživjelih.
Budući da Bosna i Hercegovina obilježava 30. godina članstva u Ujedinjenim nacijama, sva relevantna tijela moraju osigurati odštetu i rehabilitaciju za preživjele seksualnog nasilja počinjenog tokom konflikta i djecu rođenu iz djela silovanja u tom periodu. To je neizostavni dio procesa ozdravljenja društva.
[2] Izvještaj generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o seksualnom nasilju u konfliktima, S/2022/272, 22.mart 2022., str. 21, paragraf 63, na https://www.securitycouncilreport.org/atf/cf/%7B65BFCF9B-6D27-4E9C-8CD3-CF6E4FF96FF9%7D/s-2022-272.pdf
[3] Izjava specijalnog izvjestitelja Salviolija https://www.ohchr.org/en/statements/2021/12/2021/12/preliminary-observations-official-visit-bosnia-and-herzegovina
1 of 5
Najnoviji resursi
1 / 11
Resursi
29 april 2022
Resursi
15 april 2021
Resursi
28 oktobar 2020
1 / 11