Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini

Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.

Doznajte više

Priča

24 oktobar 2021

UN Festival #ZamisliPromijeni okupio skoro stotinu učesnika i više hiljada građana

Bolju zaštitu okoliša, život u zemlji bez sukoba, istinsko poštivanje ljudskih prava, bolje perspektive i više prilika za zapošljavanje - to je budućnost kroz 25 godina koju zamišljaju ljudi iz Bosne i Hercegovine. Promocijom kulture, kreativnosti i stvaralaštva, inovacija i preduzetništva, jednakosti ali i različitosti, naslijeđa, umjetnosti i ekologije, Ujedinjene nacije (UN) u Bosni i Hercegovini obilježile su svoj dan Festivalom #ZamisliPromijeni u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Dvadeset odabranih učesnika sajamskog dijela, omladinski bendovi, muzičari, kuhari, animatori i recitatori - partneri programa i agencija UN-a u BiH koji aktivno rade na pozitivnim promjenama u svojim lokalnim zajednicama i šire, učinili su posjetu Zemaljskom muzeju za više hiljada građana nezaboravnim i drugačijim iskustvom. Učesnici Festivala #ZamisliPromijeni došli su iz različitih gradova i opština u Bosni i Hercegovini. Partnerstvo Ujedinjenih nacija u BiH i Zemaljskog muzeja povodom dana UN-a omogućilo je besplatan ulaz u Muzej od 21. do 24. oktobra. Još važnije, podsjetilo je građane da riznica Zemaljskog muzeja čuva tragove bogate prošlosti i kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, pa su se u velikom broju odazvali pozivu na posjetu. ”2021.godina je još jedna godina prepuna izazova za cijeli svijet, uključujući i za toliko ljudi s kojima Ujedinjene nacije rade u Bosni i Hercegovini. Ali kroz sve naše angažmane širom BiH, vidimo inovatore, poduzetnike, donositelje promjena, aktiviste i svakodnevne ljude koji neumorno rade na pozitivnim doprinosima razvoju svojih zajednica i zemlje. Neki od ovih ljudi i organizacija, impresivnih tvoraca promjena, su nam se pridružili na proslavi Dana Ujedinjenih nacija i ukazivanju na prilike koje postoje u ovoj zemlji. To su ljudi koji rade prema ostvarivanju ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena; kvalitetnom obrazovanju; poduzetništvu i pokretanju mladih; vode akcije protiv klimatskih promjena, brinu o zaštiti okoliša; brinu se da ljudi dobiju priliku za zdravo starenje; bave se proizvodnjom hrane i razvojom poljoprivrede, i mnogo više. Oni zamišljaju promjene i ostvaruju ih. U ovom trenutno izazovnom periodu, kada politička retorika prožima toliko javnog prostora, važno je istaknuti pozitivne glasove i akcije koje se dešavaju svakodnevno, i pomaći se dalje od narativa podjela. Snažno vjerujemo da ovi učesnici mogu biti inspiracija svima.”, izjavila je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH. Ovogodišnji UN dan obilježava se pod sloganom #ZamisliPromijeni koji slavi sve one heroje i pokretače koji korak po korak, stvaraju promjene u svom okruženju, ali i poziva sve nas da zamislimo i radimo na promjenama koje su nam važne. Među izlagačima je bila Radomirka Alić, osnivačica malog porodičnog biznisa - Kafe poslastičarnice "Slatki zalogaj" Srebrenica. Velika posjećenost i zainteresovanost za Radomirkin štand obilježili su sam početak Festivala. ”Učešće na Festivalu je velika čast i radost. Pozitivno sam iznenađena i nisam očekivala da će biti ovoliko ljudi, a potom da će im se toliko svidjeti naš program čiji dio smo donijeli za degustaciju. Srećna sam što sam imala priliku da ostvarim saradnju sa Ujedinjenim nacijama kroz program "Biz Up" krajem prošle godine. Naš biznis smo pokrenuli sa dva cilja - prvi je da se zaposlimo, a drugi da stvorimo mjesto u Srebrenici gdje se svi mogu okupljati, gdje nije bitno ko si i šta si, mjesto koje ruši predrasude i stereotipe 365 dana u godini.” Moderatorski dvojac Festivala činili su Haris Bilalović i Aida Vehabović - sedamnestogodišnjakinja iz Kaknja, nagrađivana glumica koja ruši predrasude i koja kaže: ”Velika mi je čast što sam pozvana da budem voditeljica programa povodom rođendana Ujedinjenih nacija i sretna sam što sam danas upisala u moju knjigu uspomena još jedan upečatljiv događaj sa UN-om. Moja najvažnija poruka je da treba davati mladima mogućnosti kako bi ostali ovdje u Bosni i Hercegovini, jer i mi možemo stvarati i raditi kao druge države ako mi učinimo promjenu. Svijet ostaje na nama mladima i ako mi počnemo da mijenjamo ono što nama ne godi, to će biti fantastičan dokaz da dobro radimo. Od ciljeva održivog razvoja izdvojila bih obrazovanje na prvom mjestu - obrazovanje i praktični rad. Sve naravno zavisi i od nas mladih i nadam se da ćemo mi uspjeti napraviti promjene i da će buduće generacije imati kvalitetnije obrazovanje.” Programi i agencije Ujedinjenih nacija promovisali su saradnju s ljudima, kompanijama, organizacijama i institucijama širom Bosne i Hercegovine, koje podržavaju u osmišljavanju i realizaciji promjena u svojim zajednicama, uz saradnju sa svojim međunarodnim partnerima i donatorima. Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini zahvaljuju se UN agencijama i partnerima: Nevid teatru, Muzičkoj školi Banja Luka, AIESEC-u, Vjeki Krameru, omladinskim bendovima Zelene oči, Krx, AMD, i VuciBAtine koji zajednički djeluju u Srebrenici, Bratuncu i Vlasenici, zatim Balkantini Sarajevo, SOR Narcis Posušje, Outdoor/Aquabalkan Konjic, NVO Genesis i UPSHIFTu, bendu Deminutiv, Centru za zdravo starenje Novo Sarajevo, kafe slastičarni Slatki zalogaj Srebrenica, čokolateriji Bashka, BHWI fondaciji, Programu za smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj, IOM Modni kutak, IT Girls inicijativi i svim drugim učesnicima Festivala koji su obogatili program i koji svaki dan zamišljaju i mijenjaju svoje okruženje na bolje.

Pročitajte više

1 of 5

Publikacija

01 juni 2021

Partnerstvo za održivi razvoj: Okvir saradnje Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj 2021 – 2025.

U svom radu do 2025. godine, vlasti u BiH i sistem Ujedinjenih nacija će se voditi ovim Okvirom saradnje za održivi razvoj (skr. CF), koji je Vijeće/Savjet ministara BiH usvojilo na svojoj 22. sjednici 16. decembra/prosinca 2020., a Predsjedništvo BiH potvrdilo na svojoj 114. izvanrednoj sjednici 5. marta/ožujka 2021. Okvir se temelji na uspjesima naše dosadašnje saradnje i predstavlja zajedničko opredjeljenje za rad u bliskom partnerstvu u cilju ostvarivanja rezultata definiranim Okvirom saradnje, a koji će pomoći svim ljudima u BiH da žive duže, zdravije i prosperitetnije, te sigurnije živote. Ovaj Okvir saradnje za održivi razvoj (CF) opisuje četiri strateška prioriteta za zajednički rad do 2025.g.: Održivi, otporni i inkluzivni rast Kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita Uprava i vladavina prava sa ljudima u fokusu Angažiranje građana i zajednice za socijalnu koheziju Vlasti u BiH i sistem UN-a imaju međusobnu odgovornost za postizanje planiranih rezultata iz CF-a. Na temelju njihovih komparativnih prednosti, agencije iz sistema UN-a će osigurati savjete o javnim politikama, u skladu s međunarodnim normama, standardima i najboljim praksama te pomoći u razvoju novih kapaciteta na svim nivoima vlasti u BiH za provedbu i praćenje strategija, politika i planova u BiH. Naglasak je stavljen na one strategije, javne politike i planove koji su u značajnoj mjeri usklađeni sa SDG-ima i ciljevima navedenim u predstojećem Okviru za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja u BiH. Ovo je naše partnerstvo za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini. Više o zvaničnom potpisivanju Okvira saradnje: https://bosniaherzegovina.un.org/bhs/127284-partnerstvo-za-odrzivi-razvoj

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

22 novembar 2021

Vrijeme je za mlade!

Vodopad u Jajcu osvijetljen je 16.novembra plavom bojom u čast dana Ujedinjenih nacija - u čast svih aktivnosti koje Ujedinjene nacije realizuju u saradnji sa partnerima iz Bosne i Hercegovine na polju održivog razvoja. Plava voda vodopada snažna je poruka mira i nade za prosperitetniju budućnost svih u Bosni i Hercegovini, poruka kojom je nastavljeno ovogodišnje obilježavanje 76.godišnjice Ujedinjenih nacija. Iako je Dan Ujedinjenih nacija 24.10., ove se godine obilježava kontinuiranom kampanjom #ZamisliPromijeni čiji je centralni dio bio prvi UN Festival održan u Zemaljskom muzeju. Ovoj misiji se pridružila i specijalna izaslanica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za mlade, gđica. Jayathma Wickramanayake (Džajatma Vikramanajeke), na svečanom prijemu održanom sinoć u Vijećnici u Sarajevu. Prijemu su prisustvovali predstavnici i predstavnice mladih iz cijele BiH, te predstavnici UN agencija u BiH, ambasada i misija - partnerskih organizacija Ujedinjenih nacija u BiH. Posebna gošća - specijalna izaslanica za mlade, Jayathma Wickramanayake, i rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, Ingrid Macdonald razgovarale su sa gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić, a potom i sa predstavnicima i predstavnicama mladih iz cijele zemlje o perspektivama, prilikama i ulozi mladih u bh. društvu. ”Obično kažemo da su mladi budući lideri a ustvari su mladi lideri današnjice”, rekla je u svom uvodnom obraćanju predstavnica za mlade Ujedinjenih nacija, Jayathma Wickramanayake. "Mladi ljudi koji se trude da stvore prilike za sebe u svojim sredinama ne mogu to sami. I ne bi trebalo da to rade sami. Od njih se treba očekivati da kreiraju rješenja, a Ujedinjene nacije, donatori, lokalni donosioci odluka bi trebalo da kreiraju pogodono okruženje kako bi ovi mladi ljudi zaista mogli i da žive promjenu, a ne samo da je žele i opažaju. Mi iz UN-a smo spremni da zajedno sa mladim ljudima i partnerima osiguramo da svaka mlada osoba i u Bosni i Hercegovini, i na svijetu, dostigne svoj puni potencijal." Gđica. Wickramanayake angažovana je aktivistkinja za razvoj mladih od svoje 13. godine u svojoj zemlji, a kasnije i na međunarodnom nivou. U ulozi specijalne izaslanice za mlade radi na proširenju angažmana i zagovaračkih aktivnosti Ujedinjenih nacija za mlade na sva tri stuba održivog razvoja - ljudska prava, mir i sigurnost. Uz njeno vodstvo, Ujedinjene nacije su po prvi put izradile sveobuhvatnu strategiju za mlade na globalnom nivou, a Odbor kojim ona predsjedava koordinira implementaciju te strategije u svim državama-članicama UN-a. Ovo je njena prva posjeta Bosni i Hercegovini, u okviru koje se sastaje sa ključnim institucijama i organizacijama koje rade na pitanju mladih u BiH. "Naši partneri sa kojima radimo širom Bosne i Hercegovine nas inspirišu da se uprkos teškim vremenima i uprkos pandemiji, fokusiramo na promjenu i da vidimo da je promjena moguća i da joj težimo. Da ciljamo visoko, jer to možemo čak i u teškim okolnostima. Da ciljamo visoko, jer upravo to rade i ljudi sa kojima sarađujemo svaki dan. Prethodne dvije godine su za Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini bile ključne za partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom – pripremali smo i potpisali petogodišnji Okvir saradnje za održivi razvoj sa Vijećem ministara, što potvrđuje zajedničku posvećenost radu - za ljude, njihovo okruženje i unapređenje zajednica", izjavila je Nj.E. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini. Nj.E. Macdonald se ovom prilikom zahvalila i osoblju Ujedinjenih nacija – u 17 rezidentnih i nerezidentnih agencija, koji su svojim radom doprinijeli usklađivanju Okvira saradnje sa različitim progamima agencija Ujedinjenih nacija. "Sve oblasti kojima smo posvećeni su nam važne, ali jedna od najvažnijih je svakako rad sa mladima" dodala je osvrćući se na mjesec avgust, tokom kojeg su mladi lideri preuzeli zvanične naloge agencija i programa Ujedinjenih nacija na društvenim mrežama i postigli da se glas mladih u zemlji bolje i snažnije čuje. ”Želim društvo u kom ne osuđujemo jedni druge na osnovu boje kože, naglaska, porijekla, socijalnog statusa. Želim da budemo društvo dobrih i tolerantnih ljudi. Da bismo stvorili takvo društvo, moramo preuzeti odgovornost za našu budućnost”, poručila je Aida Vehabović, mlada glumica i aktivistkinja iz Kaknja koja je zajedno sa Harisom Bilalovićem moderirala događaj i razgovor mladih sa predstavnicama UN-a. Haris i Aida su podsjetili da je sa Festivala #ZamisliPromijeni kojeg je posjetilo više hiljada građana, poslana poruka da je vrijeme za bolju zaštitu okoliša, za život u zemlji bez sukoba, za istinsko poštivanje ljudskih prava. Vrijeme je za bolje perspektive i više prilika za zapošljavanje i da upravo na ovim ciljevima, zajedno sa partnerima i uprkos pandemiji, kontinuirano rade Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini. Programi i agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini u okviru kampanje #ZamisliPromijeni promovišu saradnju s ljudima, kompanijama, organizacijama i institucijama širom Bosne i Hercegovine, koje podržavaju u osmišljavanju i realizaciji promjena u svojim zajednicama, uz saradnju sa svojim međunarodnim partnerima i donatorima.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

20 septembar 2021

Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini znaju kakvu budućnost žele vidjeti

Bosna i Hercegovina ima sve potrebne prirodne i ljudske resurse da do 2045. godine bude prosperitetna, brzorastuća, vodeća ‘zelena’ zemlja, za dobrobit svih koji u njoj žive. Ovo je vodeća vizija koju dijele mladi ljudi koji su učestvovali na umjetničkom pozivu na temu “Idućih 25 godina u BiH”, čiji su pobjednici nagrađeni u Sarajevu 17. septembra. Poziv za mlade su organizirale Ujedinjene nacije kroz svoju inicijativu "Dijalog za budućnost" i Misija OSCE-a u BiH u junu ove godine, nadovezujući se na prethodno takmičenje za mlade koje je provedeno u decembru 2020.godine, na temu "25 godina mira u Bosni i Hercegovini". Vođeni pozivom na Dekadu akcije (“Decade of Action”) za postizanje Ciljeva održivog razvoja (SDGs) do 2030. godine, mladi ljudi širom BiH su pozvani da promisle šta za njih znači mirna i prosperitetna budućnost i zamisle kako bi idućih 25 godina trebalo izgledati u Bosni i Hercegovini. Dobitnici su proglašeni u tri kategorije, pri čemu je gospođica Nizama Husetić nagrađena za najbolje pisano djelo, gospođica Azra Imamović za ilustraciju i gospođica Ajla Berber za video-prezentaciju. Nakon dodjele nagrada je uslijedio razgovor mladih sa dr. Ingrid Macdonald, rezidentnom koordinatoricom UN -a u BiH, ambasadoricom Kathleen Kavalec, šeficom Misije OSCE-a u BiH, g. Sukhrobom Khoshmukhamedov, zamjenikom stalne predstavnice UNDP-a u BiH, g. Sinišom Šešum, šefom UNESCO Antenna ureda u Sarajevu, i gđom. Sanjom Kabil, voditeljicom Odjela za obrazovanje UNICEF -a u BiH. “Svi znamo da mnogi ljudi svake godine odlučuje napustiti Bosnu i Hercegovinu. To je ozbiljan problem: ova zemlja brzo gubi svoj najvredniji kapital – svoje ljude. Ali, putujući po ovoj zemlji, pričajući s mladim ljudima danas, čitajući njihove priče i riječi – vidim nadu. Sve nam to daje energiju da udvostručimo naše napore da radimo na tome da njihova vizija prosperitetnije, inkluzivnije i pravednije budućnosti postane stvarnost”, rekla je dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH. “Od ključne je važnosti da se mladi angažiraju kako bi pomogli da BiH krene prema naprijed, osigurali promjene temeljene na demokratskim vrijednostima i njegovali političku i društvenu stabilnost. Takve glasove treba pojačati: ovo je samo jedan od razloga zašto je Misija OSCE -a u BiH podržala ovaj poziv, zajedno s našim kolegama iz Ujedinjenih nacija”, rekla je ovom prilikom ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE -a u BiH. Sveukupna pobjednica umjetničkog poziva, gospođica Nizama Husetić, u svom je pobjedničkom radu istaknula potencijal koji BiH ima u svojoj industriji, turizmu, tradiciji i - ljudima, što bi moglo omogućiti njezin rast i provođenje Ciljeva održivog razvoja: “Sreća prati hrabre, a nikad nismo bili suprotno od toga. Društvo u kojem svako radi u sferi u kojoj je najbolji, u kojoj se maksimalno posveti, nikad neće biti društvo osuđeno na propast.” Umjetnički radovi pristigli za dva ciklusa takmičenja bez sumnje pokazuju da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini znaju kakvu budućnost žele vidjeti - onu vođenu vrijednostima mira, međusobnog razumijevanja, dostojanstva i inkluzije.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

20 septembar 2022

Edukacijom policijskih službenika i službenica do veće zaštite preživjelih

Od njhovog pristupa prema preživjeloj – profesionalnog i ljudskog, nerijetko ovise naredni koraci kako same žene koja je prijavila nasilje, tako i ostalih nadležnih institucija. Kako bi odgovor policije u različitim dijelovima BiH bio ujednačen i doprinio zaštiti prava preživjelih, UN Women BiH uz podršku Švedske od 2019. godine pomaže ministarstvima unutrašnjih poslova kroz razvoj edukativnih programa i modula. Na ovaj način, otvara se put da policijske ustanove u budućnosti samostalno preuzmu brigu o obrazovanju i senzibiliziranju svojih službenika i službenica za teme nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja. U programu obuke dosad je učestvovalo 100 policijskih službenika/ca koji su usvojili znanja o pravilnom postupanju u slučajevima prijava nasilja u porodici. No, pored toga što će im ova znanja pomoći da i sami/e bolje razumiju svoje obaveze, ovi će policijski službenici/e u budućnosti svoje znanje moći prenositi i drugim kolegama i kolegicama jer su se kroz obuku upoznali i sa nizom nastavnih materijala i edukativnih izvora. Ovakav pristup osigurava trajni resurs da se policija obučava na standardiziran način u skladu sa propisima i međunarodnim standardima, objašnjava Nina Karađinović, koordinatorica projekta iz Lucid Linx, koji provodi UN Women projekat.. „Primjenjujući Priručnik za provođenje obuke policijskih službenika za postupanje u slučajevima nasilja u porodici i nasilja nad ženama, edukatori su u potpunosti pripremljeni za repliciranje obuke u narednom periodu, uz eventualno ažuriranje sadržaja u skladu s izmjenama propisa i razvojem prakse.“ Nina Karađinović Obraćanjem policiji, preživjele traže zaštitu sistema, i očekuju pomoć i podršku. Na ovaj način, one pokazuju i određeno povjerenje koje ni na koji način ne smije biti ugroženo. Ukoliko tokom prvog kontakta preživjela ne naiđe na potrebnu podršku, opada i njeno povjerenje u sistem, kaže Karađinović. „Ovo može dovesti do obeshrabrivanja preživjele ili drugih preživjelih od prijavljivanja nasilja te odbijanja svjedočenja, koje ima veliku važnost u krivičnom postupku.“ Koliko je edukacija u ovoj oblasti značajna svjedoče i bh. nevladine organizacije koje u lokalnim zajednicama godinama rade sa preživjelima. Iz ovih organizacija često bilježe da se osobe koje trpe nasilje u porodici ustručavaju zatražiti pomoć od institucija koje bi ih trebale zaštititi, posebno policije. Razlog leži u činjenici da većina preživjelih ima negativno iskustvo s reakcijama policijskih službenika/ca, objašnjava Jasna Zečević, predsjednica Udruženja Vive Žene koje se od 1994. bori za bolji status žena koje su preživjele nasilje u Tuzlanskom kantonu*, ali i širom BiH. „Bez obzira na to što je uloga policije jasno definirana u pravnom okviru BiH, i dalje postoji mnogo pitanja u vezi sa podrškom i pomoći žrtvama rodno zasnovanog nasilja, naročito žrtvama nasilja u porodici.“ Jasna Zečević Od nerazumijevanja do otvorenosti i poštivanja standarda Osim obuke koja obuhvata mnoge važne segmente kao što su pružanje hitne zaštite, provođenje zaštitnih mjera i procjena rizika ugroženosti preživjele, značajan dio posvećuje se i senzibilizaciji policijskih službenika/ca za pitanje ravnopravnosti i preispitivanje ustaljenih rodnih uloga. Dosadašnje iskustvo pokazuje da čak i polaznici/e koji na početku obuke ne pokazuju razumijevanje za preživjele, do kraja programa pokazuju veću otvorenost i dosljednost u postizanju standarda da svaka prijava nasilja bude praćena zahtjevom za izricanjem zaštitne mjere. Da bi ovo znanje bilo preneseno na razumljiv i prihvatljiv način, važno je da obuku vrše osobe u koje policijski službenici/e imaju povjerenje. Upravo zbog toga, u program su uključeni profesionalci i profesionalke koji imaju dugogodišnje iskustvo u radu na predmetima nasilja u porodici i nasilja nad ženama, kao i istraživanju ove vrste krivičnih djela, njihovih uzroka i posljedica. Jedan od redovnih predavača je i Goran Telalović, danas u penziji, a u svojoj policijskoj karijeri koja je trajala više od 20 godina obavljao je i funkciju oficira i komandira. Posljednjih sedam radnih godina proveo je kao šef Odsjeka za edukaciju u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona*. Zakonske izmjene koje je bilo potrebno uvrstiti kako bi se ispoštovali zahtjevi Istanbulske konvencije donijele su mnoge promjene, i zbog toga je edukacija unutar policije posebno važna, smatra Telalović. “Zakoni se usvoje, objave se u službenim glasnicima – neko ih pročita ili ne pročita. A mi, na Balkanu, imamo tu crtu da sami procjenjujemo šta u zakonu valja, šta ne valja, šta treba primijeniti, a šta ne, i to modificiramo kako nam odgovara. Neko ko je pročitao zakon na takav način, naopako uči sljedećeg koji dođe. Nakon Istanbulske konvencije bilo je mnogo novina, uozbiljila se situacija po pitanju nasilja u obitelji i shvatili smo da to ne funkcioniše kako treba.” Jedan od pokazatelja koliko je ovakav vid edukacije efikasan su i rezultati anonimnih testova koje polaznici/e rade na početku i kraju obuke koji pokazuju višestruka povećanja znanja u pojedinim oblastima, posebno onima koja se odnose na senzbiliziran pristup preživjeloj i procjeni njene ugroženosti. Pomak vidljiv i na terenu Da bi se sa sigurnošću moglo govoriti da je edukacija policijskih službenika/ca donijela i pozitivne pomake na terenu i dodatno utjecala na povjerenje preživjelih prema policiji, bit će potrebno da prođe još neko vrijeme, kao i da se urade dodatna istraživanja. Ipak, već sad je vidljivo da edukacija i dosljednija primjena propisa ostavljaju svog traga. „Ovo vidimo u povećanom broju prijava nasilja u porodici i nasilja nad ženama, kao i značajnom broju zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera“, kaže Nina Karađinović. Da rad sa policijskim službenicima/ama donosi vidljive rezultate potvrđuju i iz Udruženja Vive Žene. Kroz svoje aktivnosti često sarađuju sa policijom, a dosadašnje edukacije i promotivne kampanje podržane od Evropske unije i UN Women, usmjerene na postupanje u slučajevima nasilja u porodici, donijele su značajne rezulate. Jedan od njih je i taj da se tokom 2021. godine broj zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera koje su podnijeli policijski službenici/e povećao na 59% zahtjeva u odnosu na broj prijava, dok je taj procenat prije tri godine iznosio samo 20%. Obuka policijskih službenika/ca u BiH bit će nastavljena i u budućnosti a plan je da u narednom periodu njih još minimalno 50 prođe kroz edukaciju. Važan korak bit će i integrisanje modula koji se odnose na postupanje u slučajevima nasilja u porodici i nasilja nad ženama u redovan program obrazovanja kadeta Policijske akademije u Sarajevu. Na taj način, o značaju njihove uloge u pružanju podrške preživjelima, mladi policijski službenici/e učili bi i na samom početku svojih budućih karijera.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

19 septembar 2022

“Rad sa ljudima mi znači sve”

Među prvim je religijskim liderima u BiH koji su se pridružili programu edukacije i osnaživanja imama, svećenika i vjeroučitelja/ica da prepoznaju i bore se protiv nasilja u porodici u svojim lokalnim zajednicama. Dileme sam sa sobom nikada nisam imamo. Uvijek sam bio otvoren po tom pitanju i znam da će svaka religija pomoći kod bilo kojeg oblika nasilja. Nijedna religija neće propovijedati da se drugome nanese šteta ili napakosti. Rad sa ljudima mi donosi sve, i ja sam svoj posao shvatio kao neku vrstu misije. U poslu sam 23 godine i sa ljudima u zajednici imam kontakt 24 sata dnevno. Dostupan sam im u bilo kojem momentu – rođenje djeteta, vjenčanje, smrt ili problem koji imaju. Nekada je taj problem upravo nasilje u porodici. Prije seminara kroz koje sam prošao, najveći izazov mi je bio prepoznati problem. Za neke oblike nasilja nisam znao da predstavljaju nasilje, ali sada učim i spoznajem da neke naizgled “banalne” stvari mogu itekako donijeti probleme u životu. Nažalost, danas imamo percepciju u javnosti da vjerske zajednice ne treba da se miješaju u problem nasilja u porodici jer nismo kompetentni. Možda mi nekada nismo kompetentni, možda nemamo načine da pomognemo, ali učimo. Smatram da vjerske zajednice imaju kapaciteta da budu na dispoziciji i pomognu organizacijama koje se konkretnije bave ovim stvarima. Smatram to neodvojivim. Selmir Hurić, imam pri medžlisu Islamske zajednice Sanski Most, jedan je od polaznika edukativnog programa namijenjenog vjerskim liderima i liderkama u BiH, koji uz financijsku podršku Švedske i u saradnji s UN Women BiH provode Institut za populaciju i razvoj iz Sarajeva (IPD) i Centar za izgradnju mira iz Sanskog Mosta. Hurić i desetine imama, svećenika i vjeroučitelja/ica naučili su kako prepoznati i na pravi način adresirati slučajeve nasilja u porodici onda kada se ono dešava u njihovim lokalnim zajednicama. Polaznici programa razvili su i priručnike za prevenciju i odgovor na nasilje koji donose niz preporuka kako temu prevencije nasilja uvrstiti u različite oblasti vjerskog djelovanja, kao što su predavanja u vjerskim objektima ili na časovima vjeronauke u školi, i na taj način doprinose kvalitetnijoj edukaciji i jačanju rodne ravnopravnosti.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

09 septembar 2022

Borba za bolji zakonski odgovor na seksualno nasilje u Bosni i Hercegovini

Od 1998. godine vodi organizaciju koja ženama i djevojčicama izloženim različitim oblicima nasilja pruža utočište u sigurnoj kući, pravnu pomoć i psihosocijalnu zaštitu. Godišnje, Larin SOS telefon zazvoni 700 puta, oko 100 prijava zaprime putem online kanala komunikacije, a kroz njihovu kancelariju prođe oko 500 žena. Uz podršku UN Women BiH, Lara je intenzivirala i svoj zagovarački rad na izmjenama krivičnih zakona koji tretiraju seksualno nasilje sa jednim najvažnijim ciljem – definisati silovanje kao seksualni čin bez pristanka. Jedna od oblasti kojom se Fondacija Lara bavi je i zakonski okvir koji se tiče seksualnog nasilja. Koliko su zakoni u Bosni i Hercegovini koji tretiraju i definišu djelo seksualnog nasilja usklađeni s Istanbulskom konvencijom? Ako posmatramo krivično gonjenje i procesuiranje, onda usklađivanje domaćeg krivičnopravnog okvira sa Istanbulskom konvencijom nije na početku, ne kreće se od praznog papira. Svi naši krivični zakoni imaju posebne dijelove koji se tiču djela protiv polnog integriteta, odnosno polne slobode i morala, i većina djela nasilja koja su obuhvaćena Konvencijom su već integrisana u naše krivične zakone. Međutim, Istanbulska konvencija pokriva rodno zasnovano nasilje i s aspekta zaštite i podrške, prevencije i (javnih) politika, a tu vidimo polje za intervenciju. Dakle, za sve sljedeće što se tiče podrške i pomoći žrtvama, različitih sistema koji bi trebalo da reaguju – legislativa ne postoji. Također, u zakonima ne prepoznajemo rodno zasnovano nasilje kao poseban društveni fenomen. Koje su zakonske odredbe trenutno najproblematičnije i koje su izmjene najhitnije kako bi žene i djevojčice dobile adekvatnu pravnu zaštitu? Nije jednostavno odrediti prioritete, ali mi smo odlučili da polazna tačka zagovaranja za zakonske izmjene bude usklađivanje definicije krivičnog djela silovanja sa Istanbulskom konvencijom. To znači da se postojeća definicija proširi i obuhvati ne samo činove seksualnog nasilja izvršene uz primjenu sile, ili prethodne prijetnje, nego i seksualni čin bez pristanka, odnosno mimo volje žrtve. Vjerujemo da bismo tom promjenom počeli mijenjati svijest pravosudne zajednice i krivičnopravnog sektora, i da je to prijelomna tačka i za promjenu ponašanja. To je bitno jer smo mi društvo koje o seksualnom nasilju ne razgovara. Zato smo fokus stavili na ono za što smatramo da je za početak važno kako bi se razbijao tabu jer je seksualno nasilje jako tabuizirano. Žrtve su izložene stigmi, a krivičnopravna zaštita za njih je često proces koji izaziva dodatne traume da im se čini da je to što prežive tokom suđenja teže od čina silovanja. Kada je riječ o silovanju, statistike u BiH pokazuju da se preživjele rijetko javljaju policiji. Koji su razlozi iza toga? Mi trenutno analiziramo oko 80 presuda za krivična djela silovanja, i već u toku obrade vidimo da „klasičnih“ djela silovanja u kojem je punoljetna žena prijavila punoljetnog muškarca ima vrlo malo. Uglavnom su to krivična djela obljuba nad nemoćnim licem, djecom, imamo žrtve silovanja žene starije od 60 – 70 godina, dakle žene koje su prošle aktivnu seksualnu dob i koje se ne bi eventualno mogle etiketirati kao one koje su izazvale silovanje, te nemaju taj osjećaj straha i stida od suđenja. Vrlo malo žena imamo u dobi od 18 do 50 godina koje prijavljuju silovanje, osim ako su posljedice tog čina takve da su morale zatražiti medicinsku pomoć. Žene ili se plaše počinilaca ili jednostavno nisu spremne da prođu sve ono što ih čeka tokom sudskog procesa. Naš sistem je, nažalost, takav da žrtva silovanja kada da svoj iskaz policiji izlazi na ulicu sama i nezaštićena i nema nikakvih prava. Mnogo radite sa donosiocima/teljicama odluka sa željom da ubrzate zakonske izmjene. Koliko su oni spremni prihvatiti vaše sugestije i poduzeti konkretne korake kako bi se vaši prijedlozi proveli u djelo? Komunikacija sa donosiocima odluka na nivoima parlamenta i ministarstava je uredu. Većina njih razumije da imamo proces usklađivanja, razumije i potrebu da se zakonodavni okvir unaprijedi, razumiju čak većim dijelom i problem o kojem mi govorimo. Ono što predstavlja prepreku jeste ponašanje i reakcija onih koji će te zakone morati da provedu. U suštini, pravosudna zajednica i oni koji su joj bliski, uključujući policiju, pruža otpor zato što smatra da će, npr. kada govorimo o promjeni definicije silovanja, to biti jako teško dokazati. Nažalost, njihov uticaj na donosioce zakona često je ključan. Koliko je važno da nevladine organizacije za prava žena u BiH zajednički lobiraju za zakonske izmjene, i da li se to trenutno dešava? Veći dio organizacija koje su fokusirane na zaštitu ženskih ljudskih prava zakonske izmjene doživljavaju kao sastavni dio svog angažmana. Mi tu već imamo savezništvo unutar Sigurne mreže koja se sastoji od sedam organizacija koje vode sigurne kuće, i svi jako dobro znamo šta je seksualno nasilje zato što pružamo pomoć žrtvama. Početkom godine smo radili seriju infografika gdje smo naše kolege i kolegice iz različitih organizacija pozvali da podrže kampanju za unapređenje odgovora na seksualno nasilje i od svih smo dobili podršku. Kada ove jeseni dođemo u intenzivnu fazu kampanje, mislim da će ta saradnja biti i bolja.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

11 avgust 2022

Podrška prvim poduzetničkim koracima doprinosi pokretanju više od 120 novih biznisa u Bosni i Hercegovini

Konzorcij koji čine njemački GIZ, UNDP i MOR proveo je u Bosni i Hercegovini projekat razvoja privatnog sektora EU4Business, uz podršku Evropske unije i Vlade Njemačke. Doprinos MOR-a se fokusirao na pomoć start-upovima kao načinu otvaranja novih radnih mjesta. Ovaj četverogodišnji projekat je nedavno završio te je ovo prilika da rezimiramo rezultate MOR-ovih aktivnosti. Alma Subašić Ključno postignuće MOR-ove komponente bila je podrška osnivanju 123 nova preduzeća. Ova nova preduzeća su do sada otvorila 145 novih radnih mjesta. Najvažniji zadaci MOR-a bili su obuka za preduzetništvo, grantovi za najbolje poslovne planove i dopunsko mentorstvo. Sljedećih nekoliko primjera novih poslovnih poduhvata najbolje pokazuje talent start up scene u Bosni i Hercegovini. Jedan od novih biznisa koji su podržani kroz EU4Busines je Šapa Lab Furniture iz Sarajeva, specijalizirana za proizvodnju opreme za kućne ljubimce, osnovana 2020. “Ideja za moj biznis se pojavila tokom COVID19 kada sam imala vremena dizajnirati namještaj i dodatke za kućne ljubimce koji bi bili nešto novo na tržištu. Bez ovog projekta i mentora koji su mi pomogli, moja ideja nikada ne bi bila pretočena u održivi poslovni plan”, kaže Alma Subašić, 28-godišnja vlasnica kompanije Šapa Lab Furniture. Šapa Lab namještaj “Onog trenutka kada sam saznala da sam dobila bespovratna sredstva i tehničku podršku, znala sam da više nema odustajanja. Morali smo ovu ideju pretvoriti u stvarnost.” Almin novi posao je dobro počeo i trenutno ima pet saradnika: dizajnera proizvoda, stolare i krojače. Među korisnicima EU4Business-a je i Aleksandar Kovač, student Medicinskog fakulteta iz Banjaluke. Kombinirajući svoje područje obrazovanja i potencijala za nove online usluge, Aleksandar je pokrenuo platformu „e-Klinika“. Platforma pacijentima pojednostavljuje zakazivanje termina pregleda i pruža sve potrebne informacije na jednom mjestu, te olakšava vođenje evidencije”, rekao je Aleksandar. Budući da je tek na početku, e-Klinika platformu trenutno koristi osam zdravstvenih ustanova koje plaćaju mjesečnu naknadu, dok je za pacijente je potpuno besplatna. Aleksandar planira proširiti broj korisnika uvođenjem Android i iOS verzija platforme tokom 2023. godine. „Za mene je projekt EU4Business i podrška MOR-a bila prekretnica u preduzetničkom smislu. Uz vrhunske mentore naučio sam ključne uslove za opstanak i uspjeh poslovanja”, istakao je. Aleksandar Kovač Uspjeh projekta EU4Business još je veći ako se uzmu u obzir izazovi sa kojim su se susrela preduzeća u Bosni i Hercegovini tokom pandemije. “Želim podsjetiti da su svi naši korisnici svoje poslovanje pokrenuli u vrlo nepovoljnoj socio-ekonomskoj situaciji, 2020. godine kada je svijet zahvatila pandemija COVID19, a ipak ne samo da su preživjeli nego i nastavili rasti i stvoriti radna mjesta. Danas mnogi od njih ne samo da su samozaposleni, već su i poslodavci koji stvaraju prilike za posao drugima”, kazala je Lejla Tanović, nacionalna koordinatorica MOR-a u BiH. O projektu: EU4Business je projekt vrijedan 16,1 miliona eura koji podržavaju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka, a zajednički provode GIZ, MOR i UNDP od 2018. do 2022. Projekt je pokrenut sa ciljem jačanja ekonomije u Bosni i Hercegovini, unapređenja perspektive za izvoz te nova zapošljavanja. Ukupno je ovim projektom otvoreno više od 900 novih radnih mjesta.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

28 juli 2022

VISUS metodologija za sveobuhvatnu sigurnost u školama i smanjenje rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini

U okviru Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“ i modela "Sveobuhvatne sigurnosti u školama“, UNESCO, preko Ureda u Sarajevu Regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi, promovira i omogućava primjenu „vizuelnog pregleda za definiranje strategija za unapređenje sigurnosti“ (VISUS). Projekat opisuje metodologiju za procjenu sigurnosti škola od višestrukih opasnosti, temeljno usmjerenu na unapređenje institucionalnih kapaciteta, okvira, javnih usluga i partnerstava na nivou lokalne uprave u Bosni i Hercegovini. Slijedeći okvir ciljeva održivog razvoja, namjera VISUS metodologije je učiniti stanovništvo u područjima izloženim riziku manje socijalno i ekonomski ranjivim na efekte katastrofa i klimatskih promjena. Visoka ranjivost stanovništva na prirodne opasnosti ima štetan utjecaj na socioekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, koji je sâm dodatno onemogućen institucionalnim i vladinim nedostatkom tehničkih, organizacijskih i financijskih kapaciteta u zemlji. Ova se ranjivost proteže na različite dijelove lokalne zajednice, a posebno na škole. Cilj VISUS metodologije je odgovoriti na ovu rastuću zabrinutost jačanjem lokalnih koordinacijskih mehanizama za smanjenje rizika od katastrofa (DRR) i potvrđivanjem procesa strateškog planiranja prevencije rizika kroz ekonomične i vremenski efikasne procjene obrazovnih ustanova. Očekuje se da će se provedbom ovog projekta spriječiti negativni efekti katastrofa i klimatskih promjena na obrazovne ustanove. Osim toga, u skladu s ciljevima održivog razvoja 4 i 11, koji se odnose na kvalitetno obrazovanje i održive gradove i zajednice, projekat će unaprijediti sveobuhvatno upravljanje rizikom od katastrofa i kvalitetu poboljšanja života u rizičnim lokalnim zajednicama u BiH, što će se materijalizirati kao smanjenje socioekonomskih ranjivosti građana i institucija. VISUS je metodologija utemeljena na prioritetima za provođenje vizualnih pregleda za definiranje strategija unapređenja sigurnosti, definirana od strane istraživača SPRINT-Laba i usvojena od strane UNESCO-a za procjene sigurnosti u obrazovnim ustanovama širom svijeta. U praksi to uključuje identificiranje i odabir najkritičnijih lokaliteta koja će se prvo procijeniti. Metodologija pruža subjektima odlučivanja alate i informacije koje su im potrebne za donošenje naučno potkrijepljenih odluka o tome gdje će se i kako primijeniti raspoloživi resursi za unapređenje sigurnosti u školama. Metodologija naglašava proces za provođenje ovih procedura, dok istovremeno osigurava ekonomičnost i vremensku efikasnost. Nakon uspješnih pilot testova provedenih u 7 zemalja (Italija, El Salvador, NDR Laos, Indonezija, Peru, Haiti i Mozambik), metodologija se primjenjuje u procjenama sigurnosti u Bosni i Hercegovini, u bliskoj saradnji s univerzitetima u Sarajevu i Banja Luci. Primjena VISUS metodologije omogućit će identifikaciju potrebne nadogradnje mjera sigurnosti iz perspektive višestrukih opasnosti u 40 škola u 10 projektnih zajednica širom zemlje. Ovim procjenama će se u velikoj mjeri unaprijediti obrazovne ustanove, ali konkretnije, one će biti korisne za učenike, nastavnike i drugo školsko osoblje uspostavljanjem sigurnijeg okruženja za rad i učenje. „Provedbom VISUS-a, UNESCO procjenjuje sigurnosne uvjete u školama vezane za moguće opasnosti: zemljotres, poplave, vjetar, požar, te svakodnevnom upotrebom ove metodologije omogućavamo tehničku trijažu utemeljenu na vizuelnom pregledu, čiji se rezultati mogu direktno koristiti za definiranje sveobuhvatnih strategija unapređenja sigurnosti školskih objekata.“ Petra Malisan, istraživačica na UNESCO Katedri za međusektorsku sigurnost za smanjenje rizika od katastrofa i otpornost VISUS metodologija je razvijena kroz saradnju VISUS istraživača i domaćih stručnjaka, poput univerzitetskih profesora, tehničkog osoblja i predstavnika UNESCO-a. Uključeni profesori, koji djeluju kao koordinatori VISUS tima u BiH, obučeni su od strane istraživača SPRINT-Laba za provođenje evaluacije u školama i prikupljanje podataka za rezultate metodologije. Glavni ciljevi VISUS metodologije su pomoći donositeljima odluka (npr. obrazovnim vlastima) da odrede koje škole zahtijevaju prioritetnu intervenciju, koja je vrsta intervencije potrebna, trošak potrebne intervencije i koje su nadogradnje najizvedivije na temelju dostupnih resursa. Naime, u skladu sa ciljem održivog razvoja 4, glavni korisnici VISUS metodologije uključivat će učenike i nastavnike, jer projekat ima za cilj poboljšati sigurnost i pristupačnost školskih objekata. U osnovi, VISUS metodologija će predložiti poboljšanja koja će promovirati pogodno okruženje za učenje i rast. „Mi u UNESCO-u, dajemo prioritet jačanju i pružanju podrške obrazovnim institucijama kroz angažiranje i osnaživanje obrazovnih partnera. Iz tog razloga, UNESCO blisko sarađuje s lokalnim akterima, stručnjacima i relevantnim tijelima kako bi poduzeo procjene za potrebnu i dovoljnu spremnosti za smanjenje rizika od katastrofa.” Siniša Šešum, šef Ureda u Sarajevu, Regionalni biro UNESCO-a „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“ je zajednička inicijativa koju podržavaju i financiraju Vlada Švicarske i Ujedinjene nacije. Projekat zajednički provode agencije UN-a: UNDP, UNICEF, UNESCO, UNFPA i FAO, u saradnji s vlastima u Bosni i Hercegovini.

Pročitajte više

1 of 5

Vidi sve

Saopštenje za medije

01 oktobar 2022

Zastanite, razmislite i osigurajte da se vaš glas čuje

Dok teku posljednje pripreme za sutrašnje opšte izbore, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini potiču sve građane da izađu na glasanje i odaberu kandidate koji će osigurati zeleniju, bolju i sigurniju budućnost za sve. Kao što je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres nedavno izjavio, odluke koje danas donosimo ili koje ne donosimo mogu rezultirati daljnjim slamanjem održive budućnosti ili probojem u bolju budućnost. Izbor je na nama. Potičem sve da iskoriste ovu priliku za zagovaranje tema koje nas ujedinjuju, a ne razdvajaju. Ponovno osmišljavanje obrazovnog sistema, reforma preopterećenog zdravstvenog sistema, preusmjeravanje prema poslovima 21. vijeka, promicanje čišće i zelenije energije i pomicanje prema društveno osjetljivijim javnim budžetima kako niko ne bi bio zapostavljen, niti zaboravljen. Dame, žene, prije ste se borile za pravo glasa. Pobrinite se da se vaši glasovi čuju sada. Mladi ljudi, ohrabruje me nedavna UNICEF-ova anketa koja je pokazala da više od 80% vas planira glasati. Sutra odaberite predstavnike koji vas slušaju i koji će vas i vaše prioritete uključiti u donošenje odluka. Bosna i Hercegovina je u dobroj poziciji za iskorištavanje energije sunca, vjetra i drugih obnovljivih izvora energije jer su ove tehnologije pristupačnije i jeftinije nego ikad prije. Prelaz na zeleniju privredu je generacijska prilika za stvaranje novih, zelenih radnih mjesta, poboljšanje energetske učinkovitost i osiguravanja da više ne udišemo zagađeni zrak. Poticanje održivog, uključivog i društveno odgovornog ekonomskog rasta je ključna odgovornost institucija u Bosni i Hercegovini. Uz procijenjenih 47 posto mladih ljudi koji razmišljaju o odlasku iz zemlje, davanje prioriteta socio-ekonomskom oporavku radi rješavanja današnje rekordne inflacije i rasta cijena energije ne može se jednostavno "ostaviti za kasnije". Čelnici i institucije u Bosni i Hercegovini nemaju vremena za gubljenje. Sve vas pozdravljam s nadom da će nakon ovih izbora Bosna i Hercegovina biti jača i ujedinjenija na svom putu ka pravednijoj, zelenijoj, prosperitetnijoj i inkluzivnijoj budućnosti.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

21 septembar 2022

Mladi obilježavaju Međunarodni dan mira, razgovarajući o miru koji žele graditi u Bosni i Hercegovini

„Priče koje su mladi ljudi podijelili sa nama u ovoj publikaciji nude viziju mirne, prosperitetne i jednakopravne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Ohrabrila bih sve, a posebno kolege iz medija i one koji rade na omladinskim politikama da pročitaju ono što su ovi mladi talentovani ljudi napisali, te da se povežu sa autorima kako bismo im svi zajedno mogli pomoći da ostvare ovu viziju“, rekla je dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH. „Ovdje predstavljene riječi i fotografije su istinski inspirativne. U njima je prikazan duh jedne zemlje oslobođene političkih podjela, mjesto na kome su uzajamna empatija, poštovanje i razumijevanje stvar svakodnevice, a prošlost nije nešto što se negira, nego prevazilazi“, istakla je dr. Susan Penksa, vršiteljica dužnosti šefa Misije OSCE-a u BiH. „Uvjerljive vizije mladih ljudi o prosperitetnoj i miroljubivoj BiH treba da motivišu izabrane lidere i kandidate za funkcije da fokusiraju svoje napore ka tome da osiguraju da BiH bude država u kojoj su svi jednako tretirani i u kojoj su vrijednosti povjerenja, integriteta i uzajamnog poštovanja od velike važnosti“, dodala je. Međunarodni dan mira se obilježava 21. septembra još od 1981. godine, kada je uspostavljen odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Mladi autori i aktivisti okupljeni na ovom događaju su podsjetili da se mir u Bosni i Hercegovini nikada ne treba uzeti zdravo za gotovo. Takođe, sve se mora učiniti kako bi se BiH učinila boljim mjestom za život koje niti jedna mlada osoba neće poželiti napustiti. Publikacija „Mir koji mladi ljudi žele graditi u Bosni i Hercegovini“ je dostupna putem sljedećeg linka: https://bosniaherzegovina.un.org/bhs/199993-mir-kako-ga-vide-mladi-u-bosni-i-hercegovini

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

21 septembar 2022

Kampanja ‘12 dana mira’ počinje u Bosni i Hercegovini i diplomatskim misijama širom svijeta

Međunarodnim danom mira počinje godišnja kampanja “12 dana aktivizma za mir” koja se provodi kao kampanja javne diplomatije Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i u saradnji s Ujedinjenim nacijama u Bosni i Hercegovini od 2019.godine, kada je Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) započeo saradnju na prvim aktivnostima. Kampanja počinje 21. septembra, a završava 2. oktobra, na Međunarodni dan nenasilja, i uključuje aktivnosti u diplomatskim predstavništvima Bosne i Hercegovine u svijetu, ali i aktivnosti u zemlji. „Naša zemlja često je predmet diskusije u Ujedinjenim nacijama, te drugim međunarodnim organizacijama i tijelima u kontekstu potrebe za podrškom za prevazilaženje brojnih izazova. Međutim, ja čvrsto vjerujem da Bosna i Hercegovina ima brojne pozitivne primjere za podijeliti. U narednim danima ambasadori i ambasadorice iz 20 zemalja širom svijeta organizovaće događaje, predstavljajući kako je Bosna i Hercegovina uznapredovala od rata do danas. U vrijeme brojnih sukoba u svijetu, itekako je važno da pošaljemo poruku mira, baš iz Bosne i Hercegovine”, poručila je Nj.E.gđa Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. London, Brisel, Podgorica, Prag, Stockholm, Berlin, Hag, Milano, Beč, Tripoli, Oslo, Novi Pazar, New Delhi, Riyad, Madrid, Doha, Teheran, Stuttgart i Frankfurt su među prvim gradovima gdje će diplomatski i konzularni uredi Bosne i Hercegovine pokrenuti aktivnosti, dajući fokus pozitivnim pričama i aktivnostima promocije važnosti izgradnje mira. U Bosni i Hercegovini će agencije Ujedinjenih nacija pokrenuti niz razgovora i aktivnosti s mladima u Prijedoru, Tuzli, Kalesiji, Milićima, Banjoj Luci, Sarajevu, Bijeljini i Mostaru. Od pozorišnih predstava i umjetničkih saradnji, do radionica za razvoj zajedničkih rješenja za zajedničke probleme i iniciranja dijaloga koje vode mladi ljudi, široke koalicije između različitih učesnika će dati pažnju aktivizmu u izgradnji održivog mira u Bosni i Hercegovini. “Bosna i Hercegovina je tokom godina značajno doprinijela održavanju mira u cijelom svijetu, a posebno tokom vremena kada je bila nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, i tokom članstva u Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih nacija. Stoga zaista cijenimo što provodimo ovu kampanju zajednički, i inspirisani riječima generalnog sekretara Ujedinjenih nacija: ponovno potvrđujemo veze solidarnosti koje dijelimo kao ljudska bića i prionuli smo na posao izgradnje boljeg, mirnijeg svijeta “, istaknula je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini. Sa “12 dana aktivizma za mir”, Bosna i Hercegovina daje jedinstven glas globalnom pozivu na svijesnost o važnosti i stalnoj potrebi izgradnje, održavanja i jačanja mira.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

20 septembar 2022

Javni prostor mora biti siguran za žene

Da li je prostor osvijetljen noću? Da li je prolaz dovoljno širok za dječija kolica? Da li postoje sigurnosne kamere na mjestima gdje se ne kreće veliki broj ljudi? – neka su od pitanja na koja su Banjalučanke pokušale dati odgovor tokom šetnji za procjenu bezbjednosti javnih prostra, organizovanih u sklopu šire inicijative “Sigurni gradovi i sigurni javni prostori u Banjaluci” koju, uz podršku Švedske, realizuje UN Women BiH u partnerstvu sa Gradom Banja Luka i lokalnim nevladinim organizacijama. Riječ je o prvoj takvoj inicijativi u BiH, koja, pored toga što radi na promjeni stavova o seksualnom uznemiravanju, posebnu pažnju posvećuje i inkluzivnom, rodno osviještenom urbanizmu. Šetnje, od kojih je jedna održana u noćnim satima na prostoru glavne željezničke i autobuske stanice, a druga tokom dana, u blizini fakultetskih zgrada, u budućnosti će rezultirati konkretnim nalazima i preporukama za poboljšanje sigurnosti ovih javnih prostora. Preporuke će UN Women predstaviti Gradu Banja Luka, objašnjava Nađa Hasanović, koordinatorica za prevenciju nasilja nad ženama pri UN Women BiH. “Namjera nam je da Grad Banja Luka prepozna važnost dokumenta i provede ga tako što će narednih godina uvrstiti budžetska sredstva za provedbu određenih preporuka. U nastavku ćemo razviti i smjernice za korištenje šetnji kao alata za procjenu sigurnosti i prilagođavanje javnih prostora potrebama žena s ciljem da ih gradska administracija i ostali akteri koji se bave urbanim planiranjem dugoročno koriste kao svakodnevnu praksu u promišljanju i dizajniranju javnih prostora.” Hasanović dodaje i kako je plan da se u budućnosti inicijativa proširi i na druge gradove u BiH. U šetnjama su učestvovale predstavnice nevladinih organizacija i studentice Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci. Jedna od njih, 22-godišnja Jelena Mamlić, vjeruje da arhitekti i arhitektice mogu učiniti mnogo na kreiranju bezbjednih prostora za sve građane i građanke. Ipak, na njenom fakultetu segment rodno odgovornog planiranja je često zanemaren. “Svaki put kada započinjemo neki projekat pričamo o toj temi, ali se ona kroz samu realizaciju negdje zametne, zaboravi. Uglavnom se fokusiramo na sam estetski izgled objekta, a izgubi se vizija kakav je to prostor za ženu.” Gradove su gradili muškarci po mjeri muškaraca Kako bi ključni akteri dobili što više informacija o rodno osviještenom urbanom planiranju, šetnjama je prethodio i trening za predstavnike i predstavnice gradske uprave, nevladinog sektora i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta. Glavna predavačica na treningu, Kathryn Travers, stručnjakinja za pitanja roda, sigurnosti i urbanog razvoja koja radi kao specijalistkinja pri odjelu za sprečavanje nasilja nad ženama u UN Women u New Yorku, objašnjava da bi za rodno osviješteno planiranje bilo važno, na prvom mjestu, imati više žena na pozicijama odlučivanja. “U historiji izgradnje gradova, većina osoba koje su bile uključene u taj proces kao inžinjeri, arhitekte, političari, donosioci odluka, osobe koje su odlučivale o budžetu, su bili muškarci. Na taj način, nenamjerno, gradove su izgradili muškarci za muškarce.” Travers objašnjava da je u procesu transformacije gradova u sigurne i inkluzivne zajednice važno paralelno osnaživati žene i djevojčice, kao i druge važne aktere. “Trebamo graditi kapacitete lokalnih aktera i donosioca odluka, uključujući izabrane predstavnike, da razumiju zašto je važno uključiti žene i djevojčice, i to je zaista paralelan rad koji vodi do tačke u kojoj ćemo imati komunikaciju i otvorenost za promjene”, zaključuje Travers. Učesnica treninga, Marija Dejanović Vilhelm, iz Odjeljenja za komunalne poslove Grada Banjaluka smatra kako su potrebe svih korisnika javnog prostora neprikosnovena stavka u procesu planiranja. U svom dosadašnjem radu na pozicijama planiranja, urbanizma, projektovanja a trenutno i nadzora, imala je priliku da ukazuje na važnost i koriguje prostorne elemente prema kriterijumima opće sigurnosti. „Trening je bio zanimljiv u delu otvorenih debata i grupnog rada gde smo i praktično mogli da pokažemo kako pristupamo rešavanju navedene problematike kroz prizmu javne ustanove, a ostali učesnici kroz prizme obrazovne ustanove i običnih građana.“ Banjaluka je izabrana kao prvi grad u BiH za pilot testiranje inicijative zbog već prepoznate posvećenosti ovog grada javnoj sigurnosti, pitanjima rodne ravnopravnosti, institucionalnih mehanizama zaštite od rodno zasnovanog nasilja, ali i jake mreže nevladinih organizacija koje se bave pravima žena. Upravo u saradnji sa jednom od organizacija, Udružene žene Banja Luka, u ranijoj fazi inicijative razvijena su dva važna dokumenta: Smjernice za pružaoce usluga u adresiranju seksualnog uznemiravanja i nasilja u javnom prostoru i Mapiranje potreba, usluga i dostupnih servisa podrške u Banjaluci. Aktivnosti koje se realizuju u Bosni i Hercegovini dio su globalne UN Women incijative “Sigurni gradovi i sigurni javni prostori“. Uključivanjem u ovu značajnu inicijativu Banjaluka je postala jedan od više od 50 gradova širom svijeta koji dijele viziju da će javni prostor budućnosti biti inkluzivan i pripadati svima.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

16 septembar 2022

Predstavljen izvještaj o sigurnosti novinara i pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina nema odgovarajući pravni i institucionalni okvir za zaštitu novinara od bilo kojeg oblika nasilja – jedan je od zaključaka analize u Izvještaju o sigurnosti novinara i pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini. Analiza Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska uprava (OHCHR) i UN-a u Bosni i Hercegovini, je predstavljena u Sarajevu 15. septembra, na Međunarodni dan demokratije koji se ove godine fokusira na slobodu medija. Obraćajući se prisutnima putem video poruke, podsekretarka Ujedinjenih nacija za globalne komunikacije, gđa Melissa Fleming, osvrnula se na svoje sastanke sa članovima i članicama novinarskog korpusa tokom posjete BiH u maju ove godine: „većina njih je doživjela pritiske, kao i prijetnje i zastrašivanja. Ali svi su izuzetno vođeni željom da pravično, istinito, s integritetom i nezavisno informišu javnost. Ujedinjene nacije su posvećene podršci njihovim naporima i radu novinara širom svijeta.” Različiti oblici pritisaka, uključujući političke i ekonomske, ali i verbalni napadi i prijetnje, online uznemiravanje, kršenje njihovog prava pristupa informacijama od javnog interesa samo su neki od načina kojima se novinarke i novinari u BiH zastrašuju a njihova im se prava uskraćuju, pokazuje Analiza koju je predstavila gđa Anida Sokol. „Sloboda medija je stub demokratskog društva i na udaru je globalno. Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Izvještaj pokazuje politički i ekonomski pritisak koji koči slobodu medija i ograničava pristup informacijama. Ističe obrazac pogoršavanja online uznemiravanja i prijetnji usmjerenih na novinarke i novinare proteklih godina, kao i preovlađujuću nekažnjivost za to. Zabrinjavajuće je da se takvi obrasci nedovoljno prijavljuju. Zabrinjava i veliki broj tužbi za klevetu podnesenih protiv novinara i medija, posebno onih koji istražuju pitanja korupcije“, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini. Predstavnici medija, novinarke i novinari razgovarali su o prevladavajućim izazovima u zaštiti novinara i mogućim konkretnim mjerama za poboljšanje sigurnosti novinara, kao i o preporukama za olakšavanje pristupa informacijama koje su ključne za rad novinara. ”Sigurnost novinara je važna da bi mogli profesionalno, objektivno i nezavisno obavljati svoj posao čuvara demokratije i veze između javnih vlasti i građana. Novinari su jedna od najugroženijih kategorija u Bosni i Hercegovini. Zbog toga, BH Novinari i Linija za pomoć novinara se snažno zalažu za sprečavanje nekažnjivosti napada na novinare,” rekla je Borka Rudić, generalna sekretarka BH novinara. Predstavljeni izvještaj naglašava štetan uticaj koji imaju pokušaji političkih aktera da diskredituju novinarke i novinare ili medije, koji najčešće prolaze nekažnjeno i podstiču prijetnje i napade na njih. ”Moramo donijeti medijsku strategiju koja će obuhvatiti izmjenu seta medijskih zakona koji će poboljšati sigurnost novinara u ovoj zemlji. Povećati posljedice i kazne za one koje prijete i ugrožavaju sigurnost novinara kroz izmjenu krivičinog zakona. Potrebno nam je da se propisi poštuju u svim oblastima gdje je to moguće,” rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba i predsjednik Kluba novinara Banja Luka. Prema zaključcima izvještaja, novinarkama i novinarima je potrebno osigurati siguran i online i offline prostor u kojima će moći izvještavati o svim temama od javnog interesa. Vratiti povjerenje javnosti u medije profesionalnim i etičkim izvještavanjem sa tačnim informacijama – posebice uz uvođenje medijske i informatičke pismenosti u formalno obrazovanje, i pružanje mogućnosti za obuku novinara o pristupu informacijama, digitalnoj sigurnosti i drugim temama od ključnog značaja za njihov rad, neke su od preporuka. Mogla bi se razmotriti revizija nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama u skladu sa međunarodnim standardima i prema preporukama civilnog društva, kako bi se ograničila lista mogućih izuzetaka, definiše test javnog interesa, kao i da se razvije plan djelovanja na nivou BiH za unapređenje medijskih sloboda i zaštite novinara. Izmjenama krivičnih zakona u cijeloj BiH trebalo bi definisati posebno krivično djelo koje bi se odnosilo na napade na novinare. Izuzetno je važno da organizacije civilnog društva, novinarska udruženja, međunarodne organizacije i Institucija ombudsmena u BiH zajedno sa medijiima i medijskim djelatnicima kontinuirano rade zajedno kako bi se poboljšao položaj novinarki i novinara u BiH. Ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava i Ujedinjene nacije u BiH spremni su podržati implementaciju preporuka o konkretnim zakonodavnim, institucionalnim i drugim mjerama za jačanje zaštite novinara i pristup informacijama, u saradnji sa relevantnim partnerima. Izvještaj koji je predstavljen dio je Globalnog pokreta za slobodu medija, pristupu informacijama i sigurnost novinara, koji finansira Vlada Holandije, a sprovode OHCHR i UNESCO u mnogim zemljama.

Pročitajte više

1 of 5

Vidi sve