Uslijed zatvaranja škola zbog pandemije COVID-19, platforme za učenje na daljinu postale su ključne za osiguravanje kontinuiteta učenja za sve. Učenici i nastavnici u BiH nisu ostali imuni na izazove koji su proizašli iz prelaska na online modalitet nastave zbog nedostatka adekvatnog pristupa uređajima informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i kvalitetne internetske veze. Takvi izazovi su ih spriječili da nastave učenje i nesmetano sudjeluju u učenju na daljinu i kombiniranom učenju. Zapanjujuća činjenica jeste da je prekid kontinuiteta učenja uticao na preko 9.700 djece u osnovnim i srednjim školama u BiH, kao i na 523 nastavnika osnovnih i srednjih škola (uključujući TVET) koji nisu imali pristup IK tehnologiji. Štaviše, UNICEF-ov U-report izvještaj je pokazao da je 45% mladih iskusilo probleme u pristupu učenju, kao što je dijeljenje uređaja sa drugim članovima porodice ili nedostatak odgovarajućeg prostora i okruženja za učenje. Studenti iz marginalizovanih grupa, udaljenih ruralnih područja i domaćinstava sa niskim prihodima, kao i studenti sa invaliditetom su u najvećem riziku da budu izostavljeni. Brzi prelazak na učenje na daljinu uzrokovan pandemijom istakao je trajni digitalni jaz u smislu povezanosti, infrastrukture i digitalnih vještina nastavnika za učenje na daljinu i kombinirano učenje. Decentralizirani obrazovni sistemi u BiH rezultirali su raznolikošću pristupa učenju na daljinu i nedostatkom zajedničkih kriterija kvalitete za e-učenje i zajedničke platforme za e-učenje. Stoga većina upravnih jedinica nije izradila smjernice za e-učenje, a nastavnici nisu prošli odgovarajuću obuku iz ovog područja. Projekt "Osmislimo obrazovanje ponovo! Kreiranje kvalitetnijeg obrazovanja za djecu tokom i nakon COVID-19 krize” prepoznao je definisanje osnovnih IKT standarda u obrazovanju kao jedan od glavnih preduvjeta u procesu digitalizacije obrazovanja. Imajući to na umu, obrazovne politike trebaju ponuditi standarde obrazovnim institucijama, definirajući preporučenu infrastrukturu za IKT, uključujući opremu, stabilnu i dostupnu internetsku povezanost, kao i potrebne sigurnosne mjere. Ova aktivnost postavila je norme i standarde za kompjutersku opremu i podržanu infrastrukturu u obrazovnim institucijama u BiH. Minimalnim standardima utvrđena je donja granica IKT prihvatljive opreme koja pomaže obrazovnim vlastima u postizanju ciljeva standardizacije IK tehnologije koja će se koristiti u obrazovnim ustanovama svih administrativnih jedinica u BiH. Agencije UN-a koje implementiraju projekat su formirale radnu grupu sačinjenu od obrazovnih vlasti za rad na definisanju osnovnih IKT standarda u obrazovnim sistemima u BiH. Tokom procesa implementacije, UNICEF i UNESCO su pružili tehničku pomoć radnoj grupi. Ova normativna podrška predviđa dalju pomoć obrazovnim vlastima i institucijama u implementaciji definisanih IKT standarda kroz njihovu inkorporaciju u zakonske akte (pravilnike, strategije, priručnike i sl.) obrazovnih ustanova. Osim toga, izvršena je i Analiza postojećih elemenata ICT infrastrukture za osnovno, srednje i visoko obrazovanje u svim administrativnim jedinicama BiH, koja je poslužila kao polazna osnova za uvid u trenutno stanje ICT opreme, kao i za poređenje sa definisanim ICT standardima. Analiza je pokazala da 53,29 % osnovnih škola nema stalnu internet vezu, dok 66,04 % nema kompjutersku učionicu.[1] Također, broj obrazovnih institucija u BiH koje se služe pristupačnijim oblicima IK tehnologije u nastavi kao što su Netbook i tablet računari relativno je nizak na svim nivoima obrazovanja. [2] Definisanje IKT standarda poslužilo je kao preduvjet za obezbijeđenje neophodne IKT opreme i internet konekcija djeci iz ranjivih skupina, uključujući djecu Rome, djecu s poteškoćama u razvoju, djecu iz ruralnih područja i loših socio-ekonomskih uvjeta, kao i učitelje u srednjem strukovnom obrazovanju i na univerzitetskom nivou gdje je pretpostavljeno prisustvo praktičnog učenja. “Kriza izazvana COVID-19 pandemijom dodatno je produbila nejednakosti i pogoršala već postojeću krizu učenja, jer mnoga djeca, mladi i odrasli nisu imali jednak pristup i mogućnosti za nastavak učenja. Definisanje IKT standarda u obrazovnim sistemima, a zatim osiguravanje da će IKT oprema biti nabavljena u skladu s tim standardima je jedan od ključnih koraka u BiH. Ovo će omogućiti svoj djeci u BiH nastavak učenja i neometano učestvovanje u učenju na daljinu i kombinovanom učenju. Osim povećanja efikasnosti i otpornosti na buduće poremećaje u obrazovnim sistemima, ova aktivnost promoviše i jača jednakost za sve obrazovne institucije u korist svih nastavnika i učenika, nezapostavljajući nikoga.” Zajednička izjava dr. Rownak Khan, predstavnice UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, gdina. Siniše Šešuma, šefa kancelarije UNESCO-a u Bosni i Hercegovini, i gđe. Lejle Tanović, koordinatorice ILO-a u Bosni i Hercegovini Osim UNICEF-a i UNESCO-a kao glavnih aktera, nabavka i isporuka IKT opreme i internet konekcija podrazumijeva interakciju i angažman partnera iz privatnog sektora, preciznije kompanije Microsoft, u cilju proširenja i povećanja ukupne efikasnosti implementacije kroz formiranje javno-privatnog partnerstva. Konkretno, Microsoft će vlastima dostaviti „Shape the Future” dokument koji će im omogućiti kupovinu IKT opreme pod povoljnim uslovima. Potrebno je da Vijeće ministara BiH i svi nadležni organi vlasti u oblasti obrazovanja usvoje dokument, te sinhronizuju IKT opremu za potrebe obrazovnog sektora. Na ovaj način, aktivnost će rezultirati donošenjem dugoročnog rješenja za stabilne i kontinuirane internet konekcije za škole, neophodnog ne samo tokom trajanja pandemije, nego i za generalno unapređenje digitalizacije obrazovnih sistema u BiH. [1] Analysis of the existing ICT infrastructure elements for primary, secondary and higher education, UNICEF-UNESCO, October 2021 [2] Ibid. [1] Rapid Needs Assessment- Education, UNICEF BiH, March 2020 [2] Rapid Needs Assessment-Education-Phase II, UNICEF-UNESCO BiH, August 2020

Teritorija Bosne i Hercegovine ima visoku izloženost i ranjivost na meteorološke i geološke prirodne opasnosti i katastrofe, što izaziva velike posljedice u sektoru poljoprivrede. Kako bi se poduzele mjere na zaštiti ove grane privrede, zajednički program Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) “Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u BiH” animirao je uključenje šire bh. zajednice u planiranje prioriteta i mjera za odgovor u vanrednim situacijama. Program je postavio temelje za dugoročno učinkovito i usmjereno razvijanje platforme za sprječavanje rizika i opasnosti od prirodnih nepogoda (DRR) u oblasti poljoprivrede unutar deset lokalnih zajednica podložnih riziku. Kroz aktivnosti lokalnih DRR timova nastoje se procijeniti opasnosti, izloženosti i sposobnosti rješavanja problema u domaćinstvima koja ovise o poljoprivredi. Jedan od bh. gradova u kojem zajednice poduzimaju potrebne aktivnosti s ciljem odgovora na već nastale, ali i buduće katastrofe je Trebinje. DRR tim u ovom gradu kontinuirano radi na jačanju postojećeg sistema koji će doprinijeti smanjenju izloženosti opasnostima, smanjenju ranjivosti ljudi i imovine, te efikasnom upravljanju zemljištem. Prema riječima Svjetlane Vuletić iz Agrarnog fonda Grada Trebinje, koordinatorice i članice DRR radne grupe u sektoru poljoprivrede, izrada DRR programa svake lokalne zajednice predstavlja konkretnu podršku sistemskom smanjenju rizika od katastrofa i mogućnost upravljanja u vanrednim situacijama. “Svaka lokalna zajednica ima šansu da na jednom mjestu obuhvati sve planove, mjere, aktere, kako u pripravnosti, tako i u djelovanju u već nastalim katastrofama. Kolika je važnost snage i koordinacije svih lokalnih institucija u smanjenja rizika od katastrofa je vidljivo i danas, tokom pandemije COVID-19. Procjena lokalnog rizika od katastrofa u poljoprivredi je posebno važan segment DRR-a, jer je ova grana naročito ranjiva i bez prirodnih katastrofa”, kazala je Vuletić. S obzirom na egzistencijalni značaj poljoprivrede, Vuletić ističe da je potrebno imati stalan fokus i kontinuirano usavršavanje mjera koje će ublažiti ranjivost, spriječiti posljedice katastrofa i omogućiti oporavak poljoprivrede. Stoga se kroz upitnike i radionice koje su provedene u općinama koje su dio programa nastoje definirati sve moguće mjere ublažavanja, prevencije i spremnosti kojima se želi smanjiti utjecaj prirodnih opasnosti na poljoprivredu. Sanja Vuković, članica DRR platforme i DRR radne grupe u sektoru poljoprivrede u Trebinju smatra da su novi alati za identifikaciju potrebnih mjera ublažavanja posljedica prirodnih katastrofa u poljoprivredi, predstavljeni kroz DRR platformu, učinili vidljivijim prioritete prema kojima treba djelovati na terenu. Kako kaže, upitnik je jasno urađen, kao i radionica koja je provedena među lokalnim zajednicama koje imaju slične ili iste probleme. “Imali smo otvorenu saradnju sa svim predstavnicima mjesnih zajednica, gdje smo dobili odgovarajuće podatke potrebne za provođenje aktivnosti na ublažavanju posljedica katastrofa. Na osnovu prikupljenih podataka uspjeli smo popuniti dijelove upitnika koji su se odnosili na terensko istraživanje”, kazala je Vuković. Članice DRR platforme iz Trebinja podsjećaju na period poplava i klizišta u BiH iz 2014. godine koji, kako kažu, treba biti alarm kompletnom društvo, od pojedinaca do najviših nivoa vlasti, koliko je priprema za odgovor na katastrofe krucijalna za zaštitu poljoprivrede. “Uz negativne klimatske promjene prirodne katastrofe kao što su zemljotresi, klizišta, poplave, suše, požari i oluje, će biti sve češće. Na njihovu učestalost ne možemo utjecati u velikoj mjeri, ali zato možemo imati najbolju moguću spremnost, adekvatan odgovor i ublažavanje nastalih posljedica ovakvih nemilih događaja, kako pojedinca tako i lokalnih zajednica”, rekla je Vuković. Uloga lokalnih institucija u pripravnosti i koordinaciji odgovora u vanrednim situacijama predstavlja osnovni i najvažniji nivo spremnosti jer su lokalne zajednice na prvoj liniji odgovora u svim katastrofama, dodaju članice DRR platforme iz Trebinja. „Zaključak koji se nameće poslije svake katastrofe jeste da samo u slučaju kada zajednice imaju kapacitete u znanju, vještinama i resursima, moguće je smanjiti ili barem u značajnoj mjeri ublažiti rizik od katastrofa“, zaključila je Vuletić. Pokazalo se to i u praksi u opštini Kakanj, prilikom obilježavanja Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, 13. oktobra. Događaj koji je okupio predstavnike međunarodne donatorske zajednice i lokalne opštine je istaknuo važnost izgradnje i povezivanja strategija na nivou Bosne i Hercegovine i na lokalnim nivoima, kroz višesektorske politike povezivanja u područjima vezanim za smanjenje rizika od katastrofa. Učestvujući na obilježavanju Međunarodnog dana, koje je uključivalo potpisivanje Deklaracije za provedbu Go Green inicijative, sadnju sadnica koje pomažu sprečavanje klizišta, kao i impresivnu simulacijsku vježbu pripravnosti, g. Nabil Gangi, zamjenik regionalnog predstavnika FAO-a za Europu i centralnu Aziju, istaknuo je: “Za nas u FAO-u, Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa koji obilježavamo 13. oktobra svake godine nudi jedinstvenu priliku da prepoznamo napredak postignut prema smanjenju rizika od katastrofa i gubitaka za dobrobit ruralnog života i sredstava koje omogućavaju taj život. FAO je ponosan na dosadašnje rezultate postignute u okviru zajedničke inicijative, te se s velikim entuzijazmom veselimo nastavku ovog uspješnog rada u bliskoj saradnji s našim ključnim partnerima, uključujući Vladu Švicarske, i osposobljavanju poljoprivrednika s područja izloženih riziku u 10 opština u kojima radimo na ovome, da postanu društveno i ekonomski otpornije na učinke katastrofa i klimatskih promjena kroz poboljšanu svijest o dobrim praksama u poljoprivredi, utemeljenim na dokazima, i kroz bolji pristup tehnologijama”. Program “Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u BiH” nastoji uspostaviti strateške okvire za DRR na nivou cijele zemlje, koji bi osigurali integraciju smanjenja rizika u relevantne razvojne politike na svim nivoima vlasti. Ovaj program u BiH provode UN agencije UNDP, UNICEF, UNESCO, UNFPA i FAO u partnerstvu s domaćim institucijama vlasti.

Sedmica održivog razvoja u Bosni i Hercegovini je održana od 4. do 8. oktobra 2021. godine  i služila je kao platforma za sastanke, konsultacije i diskusije za promociju Ciljeva održivog razvoja (SDG) u Bosni i Hercegovini. Više od 800 učesnika uživo je pratilo više od 70 lokalnih, regionalnih i globalnih govornika koji su aktivno učestvovali u sedam događaja organiziranih u okviru Sedmice održivog razvoja. Snimljene sesije pregledalo je više od 4.200 ljudi u rasponu od pet dana. Sedmica održivog razvoja provedena je u saradnji sa Vijećem za praćenje realizacije Ciljeva održivog razvoja u BiH (Vijeće). Vijeće uključuje članove iz svih relevantnih državnih, entitetskih i predstavnika Brčko distrikta BiH i radit će na koordinaciji i praćenju provedbe Ciljeva održivog razvoja u zemlji. UN i Vijeće zajedno rade na promociji i implementaciji Ciljeva održivog razvoja u BiH. Sedmica održivog razvoja bila je važno mjesto za predstavljanje uloge Vijeća široj javnosti. „Nastavljamo ono što je započeto u BiH početkom 2017.godine kada je formirana prva radna grupa koja će se baviti ciljevima održivog razvoja uz ogromnu podršku kancelarije Ujedinjenih nacija u Sarajevu i Vlade Švedske. Sve institucije su morale zvanično usvojiti Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja kako bi dokument bio živ i kako bi krenula njegova implementacija“, naglasio je ambasador Miloš Prica iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. „Pozivam sve u Bosni i Hercegovini da pročitaju Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja i koriste ga kao vodič za to kako mogu doprinijeti postizanju Agende 2030. Okvir pokriva mnoga važna područja od dobrog upravljanja, zdravstva, energetske efikasnosti, obrazovanja, ekonomskog prosperiteta i dalje. To je važan alat koji će nam pomoći da izgradimo poštenije, zelenije, prosperitetnije i inkluzivnije društvo za sve, gdje niko nije zapostavljen, niti zaboravljen“, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH. Šefica razvojne saradnje u Ambasadi Švedske u BiH, Eva Gibson Smedberg, istakla je da je Švedska finansirala izradu Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja. „Usvajanje Okvira i formiranje Vijeća za praćenje realizacije Ciljeva održivog razvoja su vrlo važni koraci. Sada, kada su formalni uslovi ispunjeni, slijedi pravi posao, na terenu. Ono što je potrebno za uspješnu realizaciju svakako podrazumijeva jednu bolju svijest svih aktera u procesu“, istakla je Eva Gibson Smedberg. Dva događaja koja su 4. oktobra otvorila Sedmicu održivog razvoja u BiH imala su za cilj pokrenuti raspravu s vlastima na lokalnom nivou o implementaciji usvojenog Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH i otvoriti politički dijalog o važnosti socijalne zaštite u kontekstu Agende 2030. Sedmica održivog razvoja stavila je u središte pažnje budućnost rada kroz posebno izdanje „Razgovora budućnosti“ UNDP-ovog Accelerator Lab-a. „Razgovori budućnosti“ okupili su, 5. oktobra, nadahnute govornike sa različitih kontinenata kako bi razgovarali o budućnosti rada. Jedan od glavnih događaja Sedmice održivog razvoja bila je konferencija “Zelena ekonomija - uspješnije poslovanje”. Predstavnici preduzeća, finansijskih institucija, akademske zajednice i međunarodnih organizacija u BiH razgovarali su, 6. oktobra, u okviru tri panela, šta zelena tranzicija nosi za privatni sektor i pokušali su produbiti razumijevanje koristi ulaganja u zelena rješenja. Događaj „Budućnost obrazovanja: Univerziteti 4.0“, održan 7. oktobra, uključio je mlade ljude i studente u dijalog o novim pravcima i alatima koje obrazovanje treba prihvatiti za održivi život i rad. Ove godine glavni partneri događaja bili su Sarajevska škola za nauku i tehnologiju (SSST) i Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa drugim javnim univerzitetima u BiH. Potpisivanjem Deklaracije o održivom razvoju završena je prva Sedmica održivog razvoja u Bosni i Hercegovini. Dobitnici Nagrade za biznis lidere održivog razvoja u BiH 2019-2021 okupili su se 8. oktobra kako bi potvrdili svoju predanost održivom poslovanju i Agendi 2030 potpisivanjem Deklaracije o održivom razvoju. „Nije slučajno da se Sedmica održivog razvoja u BiH zatvara s privatnim sektorom. Zadovoljstvo nam je okupiti progresivne kompanije koje dijele iste vrijednosti na osnovu Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja. Potpisivanjem Deklaracije o održivom razvoju, dobitnici Nagrade za biznis lidere održivog razvoja u BiH još jednom su pokazali svoju predanost stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, nultoj toleranciji prema korupciji i smanjenju utjecaja na okoliš. Iskreno se nadamo da će ovaj primjer slijediti i drugi te da će rezultirati zdravijim, konkurentnijim i zelenijim privatnim sektorom u BiH”, izjavila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.  Više od 800 osoba pratilo je 70 lokalnih, regionalnih i globalnih govornika na sedam događaja organiziranih u okviru Sedmice održivog razvoja. Snimljene sesije pregledalo je 4.200 osoba u rasponu od 5 dana.

Grad Bihać je napravio važne korake ka jačanju službi zaštite i spašavanja provodeći niz aktivnosti u sklopu Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija “Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini”. Zajedno sa još devet gradova i općina, Bihać učestvuje u realizaciji Zajedničkog programa od 2019. godine. Jedna od važnih programskih aktivnosti je uspostavljanje online Sistema analize rizika od nepogoda (DRAS) koji pruža informacije o izloženosti poplavama, klizištima, zemljotresima i lokacijama minsko sumnjivih površina u gradovima i općinama koje sudjeluju u programu. DRAS je online platforma koji donosiocima odluka i stanovnicima omogućava nesmetan pristup naučnim podacima o prirodnim i drugim opasnostima, a s ciljem povećanja svijesti o riziku od katastrofa na određenom lokalitetu. Stanovnici Bihaća od početka 2021. godine imaju pristup ovoj platformi. U proteklom periodu lokalne institucije, te službe zaštite i spašavanja u Bihaću zajednički su osigurali da sve potrebne informacije budu dostupne na DRAS sistemu koji je ujedeno dio i zvanične web stranice Grada Bihaća i kao takav je na usluzi građanima i građankama, ali i javnim ustanovama i preduzećima. Podršku u procesu uspostave DRAS-a pružio je Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), koji zajedno sa ostalim UN agencijama u BiH sprovodi Zajednički program. Elmedin Mehadžić, koordinator za ovaj program u Gradu Bihaću ističe da su građani i građanke DRAS platformu odlično prihvatili zbog jednostavnog korištenja i dostupnosti ažurnih informacija. Najveće koristi platforme, kako dodaje, uvidjele su mjesne zajednice koje na svom području imaju površine prekrivene minama i zajednice uz rijeku Unu koje su često pogođene poplavama. „Zahvaljujući pristupu DRAS platformi građani su tokom gradnje objekata imali jasnije podatke o površinama na kojima planiraju graditi, a sama aplikacija je uveliko povećala informisanost građana prilikom podnošenja dokumenata za građenje u rizičnim područjima. DRAS platforma je važna i za turistički razvoj grada kao sigurne destinacije za posjetioce iz BiH i inozemstva.“, kazao je Mehadžić. On dodaje da Gradska uprava Bihaća DRAS platformu koristi u svakodnevnom obavljanju poslova iz djelokruga nadležnih službi, a posebno službi koje se bave imovinsko-pravnim poslovima. S druge strane, služba Civilne zaštite u Bihaću DRAS platformu koristi kao dobru bazu pri pripremi planova spašavanja i intervencija u kriznim situacijama, a posebno u slučajevima poplava, požara  i zemljotresa koji su učestali posljednih godina na području Bihaća. DRAS sistem se sastoji od tri modula od kojih je modul 1 dostupan javnosti, a moduli 2 i 3 odgovarajućim lokalnim vlastima u skladu s korisničkim pravima. Modul 1 koristi mape opasnosti i projicira ih na javno dostupne Googleove mape, zbog čega ih je jednostavno pretraživati i koristiti. Ovaj modul je povezan s podacima o nivou padavina i vodostaja koji su javno dostupni zahvaljujući hidrometeorološkim zavodima i agencijama za vode. Modul 2 DRAS sistema omogućava lokalnim vlastima da prate informacije o ugroženim i ranjivim kategorijama stanovništva na prostornim mapama, te preklapa ove podatke s podacima o opasnostima, što olakšava bolju uključenost ranjivih kategorija u planiranje prevencija i reakcija u vanrednim situacijama. Modul 3 pruža brzu računarsku analizu i izradu procjena prostornih rizika za lokalne vlasti kroz kombinaciju naučnih podataka o opasnostima i podataka o korištenju zemljišta i osjetljivosti u skladu s metodologijom EU Direktive o poplavama. Ovaj alat lokalnim zajednicama omogućava objektivne i precizne izračune rizika korištenjem naučnih podataka koji postoje na višim nivoima, kako bi se podržalo donošenje odluka na temelju dokaza. „Uvjereni smo da će u narednom periodu DRAS platforma biti od izuzetne važnosti za našu zajednicu koja želi preventivnim djelovanjem u svim segmentima društva smanjiti rizike od katastrofa i u konačnici zaštititi ljudske živote i imovinu naših građana“, istakao je Mehadžić. Pored promocije ove platforme, u Bihaću su provedene i brojne druge aktivnosti usmjerene na pravovremeno djelovanje u kriznim situacijama. Pružena je podrška kontinuiranom operativnom funkcionisanju Lokalne platforme za smanjenje rizika od katastrofa, te je izvršena procjena kapaciteta ove platforme. Na temelju procjene kapaciteta smanjenja rizika od katastofa (DRR) tim je prošao kroz tri obuke – održivi razvoj, klimatske promjene i smanjenje rizika od katastrofa, upravljanje projektima i upravljanje kriznim situacijama. „Od samog potpisivanja DRR platforme i pristupanja Grada Bihaća ovom programu zauzeli smo ozbiljan i proaktivan pristup, tako da naši predstavnici u sektorima civilne zaštite i vatrogastva, socijalne i dječije zaštite, te obrazovanja i poljoprivrede aktivno učestvuju kako u prepoznavanju problema, tako i u iznalaženju rješenja, poboljšanju organizacije rada, te izradi dokumenata zaštite i spašavanja“, kazao je Mirsad Šehić, član lokalne DRR platforme iz Službe za civilnu zaštitu, stručne i zajedničke poslove Grada Bihaća. „Upravljanje kriznim situacijama, kao i mjere ublažavanja posljedica i pripravnosti za slučaj katastrofa moraju biti uključeni u strateške dokumente i razvojno planiranje jer je to jedan od načina da se promjeni trenutni trend porasta negativnih utjecaja katastrofa. Putem Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija, UNDP sa partnerima, podržava izgradnju otpornosti deset općina na prirodne i druge nesreće kroz integrisani pristup koji uključuje sektore civilne zaštite, zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i poljoprivrede kao važne aktere u pripremi strateških dokumenata iz oblasti upravljanja rizikom od katastrofa. Osim što pomaže donosiocima odluka, DRAS sistem daje uvid  o konkretnim opasnostima na određenom području. Korištenjem različitih alata zajednički radimo na drugačijem pristupu kao i podizanju  svijest o važnosti upravljanja katastrofama, ublažavanju posljedica i boljoj pripravnosti“, istakla je Steliana Nedera, predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini. U Bihaću je izvršena i nadogradnja Procjene rizika Grada Bihaća kako bi uključivala informacije o kartama i opasnostima od poplava i klizišta, socijalnoj zaštiti, seksualnom i reproduktivnom zdravlju i rodno zasnovanom nasilju. „Važno je naglasiti da će se u budućnosti raditi na integraciji dokumenata donešenih kroz lokalne DRR platforme u Procjenu rizika područja Grada Bihaća od prirodnih i drugih nesreća kao temeljnom dokumentu koji tretira ovu oblast na području naše zajednice, kao i u strategiju razvoja grada“, dodao je Šehić.

Planirano je da se izvrši i dopuna važeće Federalne Metodologije za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite, čime će se određene oblasti koje se tretiraju kroz rad platforme smjestiti u pravni okvir. Iz Grada Bihaća smatraju da ove aktivnosti olakšava uključenost u program predstavnika najviših instanci oblasti zaštite i spašavanja u državi, prije svega Ministarstva sigurnosti BiH i entitetskih uprava za civilnu zaštitu.