Vjerski lideri i liderke u borbi protiv nasilja nad ženama

Zbog povjerenja koje im lokalna zajednica ukazuje i svakodnevne komunikacije sa građanima i građankama, vjerski lideri i liderke u Bosni i Hercegovini mogu značajno doprinijeti u borbi protiv različitih oblika nasilja. To potvrđuje i projekat usmjeren na prevenciju nasilja nad ženama i vršnjačkog nasilja koji već šestu godinu provode Institut za populaciju i razvoj iz Sarajeva (IPD) i Centar za izgradnju mira iz Sanskog Mosta, uz financijsku podršku Švedske i u saradnji sa UN Women BiH.

Vrijeme dnevnih i sedmičnih molitvi, časovi vjeronauke u školama, kao i vjerska okupljanja, mogu postati važan prostor za jačanje otpora zajednice prema nasilničkom ponašanju. Kako bi se to ostvarilo, a vjerski lideri i liderke dobili potrebna znanja za prepoznavanje porodičnog i vršnjačkog nasilja, IPD i Centar za izgradnju mira od 2016. intenzivno rade na razvoju edukativnih i zagovaračkih programa za imame, sveštenike pravoslavne i katoličke crkve, vjeroučitelje/ice. U sklopu projekta “Uključenost zajednice u smanjenje rodnih stereotipa i eliminaciju nasilja nad ženama i djevojčicama”, više od 60 vjerskih lidera i liderki već je prošlo kroz program edukacije, a u novoj fazi pridružuje im se oko 20 predstavnika i predstavnica lokalnih međureligijskih odbora iz cijele BiH.

Svi oni, kroz program, stječu znanje o različitim vrstama nasilja, postojećim institucijama koje pružaju pomoć preživjelima, i postaju osnaženi/e da svoje znanje prenose i na druge vjerske lidere i liderke, ali i vjernike i vjernice u svojim zajednicama. To je važno jer su često upravo oni prva adresa kojoj se građani i građanke obrate kada imaju neki problem, uključujući i nasilje u porodici, objašnjava Vahidin Omanović, direktor Centra za izgradnju mira. Imami i sveštenici koji su uključeni u projekat ranije su se često osjećali bespomoćno u situaciji kada bi im se za pomoć obratile žene koje su izložene nasilju u porodici.

“Sada nam kažu da znaju gdje uputiti žrtvu, ne osjećaju se bespomoćnima. Oni osnaže ženu da može anonimno nazvati SOS telefon, da se može javiti policiji, centru za socijalni rad, centru za mentalno zdravlje. Sada znaju koje su procedure, i, uglavnom, savjetuju žrtve da se obraćaju u državne institucije koje su odgovorne da se bore protiv nasilja”, kaže Omanović.

Prošle godine, vjerski lideri i liderke, zajedno za pedagozima i pedagoginjama, razvili su i priručnike za prevenciju i odgovor na nasilje. Priručnici donose niz preporuka kako da u različitim oblastima vjerskog djelovanja, kao što su predavanja u vjerskim objektima ili na časovima vjeronauke, prevencija nasilja postane jedna od neizostavnih tema. Tako se, naprimjer, u budućnosti planira i revidiranje postojećeg kurikuluma za vjeronauku i dodatno jačanje vjeroučitelja i vjeroučiteljica da doprinose prevenciji i adekvatnom odgovoru na nasilje. Plan je i da Međureligijsko vijeće BiH usvoji i preporuči ove priručnike za upotrebu. U priručnicima se ukazuje i na važnost saradnje vjerskih zajednica sa drugim organizacijama i institucijama.

“Kroz sva tri okvira za prevenciju i odgovor na nasilje, za pravoslavnu i katoličku crkvu i islamsku zajednicu, definirani su gotovo identični modeli. Oni podrazumijevaju saradnju sa multisektorskim timovima, ministarstvima zdravstva, centrima za socijalni rad, sigurnim kućama i udruženjima koja koordiniraju njihov rad, organizacijama uključenim u prevenciju, medijima…”, objašnjava Feđa Mehmedović, voditelj programa iz IPD-a.

Autor priručnika je i Selmir Hurić, imam koji radi u jednom od džemata Medžlisa IZ Sanski Most, i u trenutnoj fazi projekta ohrabruje nove lidere i liderke da se kroz svoj rad posvete i zagovaranju za društvo bez nasilja. Hurić kao imam radi već 23 godine, i nije se dvoumio oko priključenja projektu kada su ga pozvali iz Centra za izgradnju mira.

“Dileme sam sa sobom nikada nisam imao. Uvijek sam bio otvoren po tom pitanju i znam da će svaka religija to kazati i pomoći kod bilo kojeg oblika nasilja”, kaže Hurić.

Zbog prirode posla kojim se bavi, građanima i građankama Sanskog Mosta Hurić je dostupan svakodnevno. Navikao je na njihove pozive u bilo koje doba dana i sa njima dijeli njihove sretne trenutke kao što su rođenje djeteta ili vjenčanje, ali i tragične gubitke. Naviknut je da mu povjeravaju svoje životne poteškoće i traže savjet, a ponekad je problem upravo u vezi sa nasiljem u porodici. Ističe da mu je u procesu učenja o ovoj temi bilo posebno važno spoznati kako prepoznati različite oblike nasilja.

Svi sagovornici se slažu da, zbog povjerenja koje vjernici i vjernice ukazuju religijskim zajednicama u BiH i njihove rasprostranjenosti, one mogu imati važan doprinos u prevenciji i odgovoru na nasilje. Dosad, međutim, njihova uloga nije bila dovoljno prepoznata, te se nadaju da će se to uskoro promijeniti.

“Možda mi nekada nismo kompetentni, možda nemamo načine da pomognemo, ali učimo. Smatram da vjerske zajednice imaju kapaciteta da budu na dispoziciji i pomognu organizacijama koje se konkretnije bave ovim stvarima”, zaključuje Hurić.