Dvije godine od početka rata u Ukrajini, UNHCR poziva Bosnu i Hercegovinu da dodjeli odgovarajući status ukrajinskim izbjeglicama u zemlji

Dok smo upravo obilježili drugu godišnjicu ruske invazije, ljudi u Ukrajini se svakodnevno suočavaju s teškoćama, prijetnjom od napada, strahom od neprijateljstava, odvajanjem od članova porodice, poremećajem života, obrazovanja, egzistencije. Ova zemlja bilježi prisilno raseljavanje i humanitarne potrebe koje u Evropi nisu bile viđene od Drugog svjetskog rata. 

Intenzivna neprijateljstva dovela su do razaranja i miliona protjeranih ljudi. Trenutno se skoro 6,5 miliona izbjeglica iz Ukrajine nalazi u raznim zemljama svijeta, od kojih je većina – oko 6 miliona, pronašla utočište širom Evrope. Uz to, skoro 4 miliona ljudi i dalje je interno raseljeno unutar Ukrajine, a sveukupno oko 14,6 miliona ljudi u Ukrajini – oko 40% stanovništva – treba pomoć za spasavanje života. 

Govoreći o situaciji u Ukrajini, koju je nedavno posjetio, visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi izrazio je zabrinutost, rekavši da, za razliku od prošle godine, situacija u Ukrajini više nije u fokusu svjetske pažnje. "Nekako postoji trend navikavanja na ukrajinske patnje", dodao je. Ne smijemo dozvoliti da ovaj rat postane još jedna zaboravljena kriza. Nikada ne smijemo prihvatiti, niti se naviknuti na patnju nevinih civila. 

Od početka invazije, hiljade ukrajinskih državljana doputovalo je u Bosnu i Hercegovinu, vjerovatno i u potrazi za zaštitom. Iako je velika većina u međuvremenu napustila zemlju, u Bosni i Hercegovini još uvijek boravi 213 ukrajinskih izbjeglica, a većinu njih velikodušno su ugostile zajednice u Čitluku i Međugorju. 

Od njihovog dolaska u Bosnu i Hercegovinu, UNHCR koordinira aktivnosti na podršci ukrajinskim izbjeglicama, prvenstveno sa Crvenim križem i drugim međunarodnim i domaćim akterima, osiguravajući efikasnu i pravovremenu pomoć. Međutim, najvažnija pomoć koja je ovim ljudima potrebna je adekvatan odgovor BiH vlasti u vezi sa njihovim statusom u zemlji. Do sada, za razliku od većine zemalja EU i nekoliko zemalja regiona, vlasti u BiH nisu dodijelile status tzv. privremene zaštite Ukrajincima koji bježe od rata. Ovo je specifičan status prilagođen situaciji u kojoj se nalaze izbjeglice iz Ukrajine. Umjesto toga, vlasti BiH su olakšale ulazak i boravak ukrajinskih državljana u Bosnu i Hercegovinu „iz humanitarnih razloga“, dodijelivši im status koji ne nudi pristup nikakvim osnovnim pravima (zdravlje, obrazovanje, rad, itd.). Ovaj status im nikada ne bi omogućio da legalno pristupe tržištu rada i postanu samoodrživi, ostavljajući ih u potpunosti ovisnima o humanitarnoj pomoći. Nedostupnost zdravstvene zaštite za tako ranjivu populaciju predstavlja ozbiljnu prepreku, imajući u vidu da su ogromna većina njih žene i djeca. 

S obzirom na produženu situaciju neizvjesnosti i potrebu za adekvatnom i efikasnom zaštitom osoba koje su izbjegle iz Ukrajine, države članice EU su se prošle godine složile da produže Direktivu o privremenoj zaštiti. Istu zaštitu treba obezbijediti i u BiH: Ministarstvo sigurnosti treba da pokrene zahtjev prema Vijeću ministara BiH za njezino usvajanje. Ako se to ne učini, ukrajinske izbjeglice mogu se osloniti samo na različite statuse koji ne osiguravaju adekvatnu zaštitu njihovih prava. 

Mi u UNHCR-u čvrsto vjerujemo da donošenjem ispravnih odluka, Bosna i Hercegovina, uz pomoć ključnih domaćih i međunarodnih organizacija, može pružiti adekvatnu podršku i pomoć kako bi osigurala da ugrožene ukrajinske izbjeglice ovdje uživaju punu zaštitu, te da nisu prinuđene da dalje nastave svoj put ka sigurnosti, izložene brojnim rizicima.