Korištenje Univerzalnog periodičnog pregleda kako bi se reafirmisala neotuđiva prava sadržana u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini

Daniel Hunn, ambasador Švicarske u Bosni i Hercegovini

Desetog decembra smo proslavili Međunarodni dan ljudskih prava i obilježili 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Na taj dan 1948. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. To je bilo prvi put da je prepoznato na globalnom nivou da svako ljudsko biće, bez obzira gdje on ili ona živi, ima neotuđiva građanska, kulturna, ekonomska, politička i socijalna prava. U periodu od 75 godina od preuzimanja ove ključne obaveze, uspostavljeni su međunarodni sporazumi i mehanizmi, kao i domaći zakoni i institucije, kako bi se zaštitila ljudska prava, a u to je bila uključena i Bosna i Hercegovina.

Jučer je u Ženevi visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava bio domaćin, zajedno sa Vladom Švicarske, događaja na visokom nivou, na kojem su Države članice i drugi akteri predstavili svoja obećanja i viziju za unaprijeđivanje uživanja ljudskih prava na globalnom nivou. Visoki komesar za ljudska prava pozvao je Države članice da obnove duh Deklaracije, kako bi obećanje iz Deklaracije o slobodi, jednakosti i pravdi za sve moglo postati stvarnost.

Ovaj snažni poziv visokog komesara za ljudska prava je od vitalne važnosti, ako uzmemo u obzir dosad neviđenu kombinaciju kriza koje bjesne na svim stranama svijeta. Ono što je zajedničko svim ovim krizama su kršenja ljudskih prava i urušavanje ljudskih prava, a mnoge od njih su direktna posljedica nepoštivanja, zanemarivanja i kršenja ljudskih prava od strane vlasti.

Svijet se suočava sa najvećim brojem sukoba od Drugog svjetskog rata – na svakom kontinentu, u svakoj regiji – uz vrtoglave gubitke ljudskih života, kao i ekonomske i socijalne udare. Ove godine su opasnosti vanrednog klimatskog stanja bile jasno vidljive, uz rekordno visoke temperature, devastirajuće suše i neukrotive šumske požare. Dezinformacije i govor mržnje poprimili su razmjere epidemije. Rasizam i diskriminacija su u porastu. Na svjetskom nivou, svaka treća žena je podvrgnuta fizičkom ili seksualnom nasilju. U Bosni i Hercegovini, svaka druga žena je pretrpila neki vid rodno zasnovanog nasilja.

Vrijednosti iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i proisteklih instrumenata ljudskih prava predstavljaju fundamentalne, zajedničke vrijednosti čovječanstva. U ovim kriznim vremenima koja dijele ljude po mnogim osnovama, od suštinske je važnosti da se reafirmiše univerzalnost ljudskih prava koja je sadržana u Deklaraciji i koja predstavlja njenu srž – a to je priznanje da svaka osoba ima urođeno dostojanstvo.

U januaru 2024. godine Bosna i Hercegovina će izvršiti svoj Četvrti univerzalni periodični pregled (UPP) situacije sa ljudskim pravima pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih nacija, međudržavnim tijelom koje se periodično sastaje u Ženevi. UPP je napravljen sa ciljem da poboljša ljudska prava svuda u svijetu. Ovaj proces uključuje izvještaj vlasti Bosne i Hercegovine, koji koordinira i priprema Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, kao i izvještaje Institucije ombudsmena za ljudska prava, organizacija civilnog društva i agencija, fondova i programa Ujedinjenih nacija. Ključni princip UPP-a je da mora biti participativan i inkluzivan.

UPP pruža priliku za iskrenu ocjenu situacije sa ljudskim pravima u zemlji, postignutog napretka i neriješenih izazova. Takođe predstavlja priliku za dijalog između svih nivoa vlasti, unutar institucija, između organa vlasti, institucija i aktera civilnog društva, te između aktera civilnog društva. U suštini, pruža se prilika vladama da reafirmišu svoje obaveze u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima i posvećenost unaprijeđivanju i zaštiti ljudskih prava svih koji su pod njihovom jurisdikcijom.

Kao rezultat Trećeg pregleda iz 2019. godine, Bosna i Hercegovina je primila 207 preporuka od drugih Država članica i prihvatila 204 preporuke. Većina ovih preporuka još uvijek nije provedena ili je samo djelomično provedena. Preporuke se uglavnom mogu vezati za prioritete Bosne i Hercegovine u pogledu pristupanja Evropskoj uniji, posebno u vezi konsolidacije vladavine prava, suočavanja sa prošlošću, riješavanja diskriminacije po svim osnovama, zaštite građanskog prostora. One se bave stavljanjem ljudi Bosne i Hercegovine, kao i njihovog dostojanstva, na prvo mjesto. Od kritične je važnosti da vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima intenziviraju napore na provođenju prethodnih preporuka iz UPP-a. Bitno je napomenuti da one u većini slučajeva odražavaju preporuke date Bosni i Hercegovini u proteklih nekoliko godina od strane tijela Ujedinjenih nacija za sporazume iz oblasti ljudskih prava, a koje su vezane za obaveze države u svojstvu potpisnice Sporazuma Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima i njihovih opcionih protokola.

U 2023. godini smo opazili ozbiljno nazadovanje u vezi ljudskih prava, posebno u vezi prava na slobode izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, naročito u Republici Srpskoj, sa usvajanjem zakona koji rekriminalizuje klevetu i nacrta zakona koji predstavlja prijetnju organizacijama civilnog društva koje obavljaju posao od kritične važnosti za dobrobit društva. Takođe je dolazilo do stigmatizacije novinara i aktera civilnog društva, kao i nekažnjenih napada na borce za ljudska prava. Iako je Federacija Bosne i Hercegovine usvojila zakon o civilnim žrtvama rata koji je pozdravio veliki broj aktera civilnog društva, uključujući i udruženja preživjelih, i dalje postoji oklijevanje od strane političkih lidera da se pozabave prošlošću na konstruktivan način. Podjele se zloupotrebljavaju, narativi se sve više razilaze, te je napredak zaustavljen u mnogim oblastima. I dalje dolazi do revizionizma sukoba 1992.-1995., a isto važi za glorifikaciju ratnih zločinaca osuđenih od strane međunarodnih sudova. Očiti primjer toga je negiranje užasnih zločina, naročito genocida u Srebrenici. Takvi narativi podrivaju mir i spriječavaju Bosnu i Hercegovinu da ide naprijed.

Švicarska stoji na čelu napora izgradnje mostova unutar institucija kao što su Ujedinjene nacije, uključujući i Vijeće za ljudska prava. Čvrsto vjerujemo da je osiguravanje ljudskih prava preduslov za dugotrajni društveni i ekonomski razvoj, mir i sigurnost, te pozivamo sve naše domaće partnere da zauzmu jasan stav u korist unaprijeđivanja i zaštite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.