Banjalučani grade sigurniju zajednicu

Građani i građanke Banja Luke nerado se sjećaju raznornih poplava iz 2014. godine kada su obilne padavine ugrozile živote stanovnika i nanijele ogromnu materijalnu štetu u ovom gradu. Rijeka Vrbas tada se izlila duž cijelog grada i poplavila kuće i saobraćajnice dok su se mnoga klizišta pokrenula u padinskim naseljima.

Mnogi ugroženi stanovnici danima su čekali da pomoć dođe do njih. Poučeni iskustvom Banjalučani danas ulažu velike napore osnažiti otpornost svoje zajednice putem smanjenja rizika od katastrofa (DRR) kako se isti scenarij ne bi ponovio.

„Opasnost za poplave je najizraženija u kišnom maju. Događaji vezani za taj mjesec, ali i 2014. godinu upozorili su na to da bi se trebala posvetiti posebna pažnja uređenju korita Vrbasa“, rekao je Dragoljub Vukajlović iz Civilne zaštite Banja Luka.

Predstavnici službi koje su važne za zaštitu i spašavanje ljudi, iz sektora obrazovanja, socijalne zaštite i zaštite djeteta, zdravstva i poljoprivrede, putem uspostavljene DRR platforme Banja Luka u sklopu Zajedničkog DRR programa, svakodnevno rade na rješavanju ključnih prioriteta smanjenja rizika od katastrofa.

Vukajlović ističe da je DRR Program ukazao koliko je upravljanje rizicima složen proces koji zahtijeva koordinaciju i saradnju svih gradskih i državnih službi i stanovnika. 

„Ako posmatramo rijeku Vrbas koja protiče kroz grad Banja Luku, nemoguće je upravljati poplavnim rizikom samo na nivou grada, već su to mjere koje je neophodno preduzimati na čitavom slivu“, pojasnio je Vukajlović.

Predstavnici gradskih službi zaštite i spašavanja u Banjoj Luci su kroz DRR program uspješno analizirali rizike koji prijete njihovoj zajednici nakon čega su izradili planove djelovanja u vanrednim situacijama, mape opasnosti i mape rizika.

Vukajlović pojašnjava da su analizirali stepen ugroženosti svih stanovnika, opremljenost subjekata i snaga sistema, obučenost spasilačkih timova i sve druge segmetne koji su neophodni u cilju smanjenja rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesreća.

„Kroz konstantno djelovanje Odsjeka za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice radi se na obučavanju subjekata snaga sistema, kao i građana za djelovanje u slučaju opasnosti, što sigurno povećava otpornost zajednice“, dodao je Vukajlović.

Kao dobar primjer on navodi da su nastavnici i učenici u blizu 60 školskih objekata u Banja Luci putem unapređenja Školskih DRR planova, vježbi evakuacija te redovnih edukacijama o postupanju u slučaju nesreće ojačali zaštitu u vanrednim situacijama kako bi smanjili rizike od katastrofa.

Značajne edukacije su prošli i zdravstveni radnici iz Banja Luke koji su učestvovali u treningu “Minimalni inicijalni paket usluga u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama” (MISP).

Učesnici treninga su obučeni kako da na najbolji način preveniraju i smanje neželjene posljedice i rizike po seksualno i reproduktivno zdravlje stanovništva. Jedna od učesnica je bila i doktorica Slađana Šiljak iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske koja je stekla zvanje MISP trenerice.

Šiljak pojašnjava da MISP metodologija povećava spremnost zajednice  za prevenciju i rano reagovanje na smanjenju rizika po zdravlje trudnica, majki, osoba koje su preživjele rodno zasnovano nasilje, kao i mladih kojima je neophodno savjetovanje o načinima zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

„Treba imati u vidu da smo svi potencijalno osjetljivi, zavisno od zdravstvenih resursa i rizika kojima raspolažemo u određenim situacijama. Rano prepoznavanje rizika po zdravlje pruža pravovremeni odgovor stručnih službi i omogućava bolju održivost lokalne zajednice u kriznim situacijama“, kazala je Šiljak.

Ona ističe da je za održavanje dostupnosti usluga seksualnog i reproduktivnog zdravlja u vrijeme krize neophodna pomoć svih članova zajednice.

„Kontinuirana saradnja zdravstvenog i nezdravstvenih sektora pojačava spremnost za adekvatno reagovanje u slučaju krize i prevenciju rizika po zdravlje neposredno prije i tokom prvih 48 sati nakon nastupanja krizne situacije“, kazala je Šiljak.

Uprkos brojnim obukama, edukacijama i usvojenim strategijama za smanjenje rizika od katastrofa, Banjalučani poručuju da je jedino uz kontunuirani i zajednički rad na jačanju zajednica moguće ostvariti održivost DRR programa.

„S obzirom da su opasnosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća sve češće veoma je važno da se lokalne zajednice konstantno bave pitanjima koja su usmjerena na smanjenje rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesreća“, zaključio je Vukajlović iz Civilne zaštite Banja Luka.

Grad Banja Luka je jedna od deset partnerskih lokalnih zajednica Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“. Osnovni cilj Programa je podržati jedinice lokalne samouprave u BiH u unapređenju njihovih institucionalnih kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa, okvira, javnih usluga i partnerstva. Program podržava građane, posebno najranjivije kategorije, i lokalne zajednice u BiH koje imaju visok rizik kako bi se pripremili i prilagodili rizicima od katastrofa, kao i osigurali da je stanovništvo u područjima izloženim rizicima manje ranjivo na socijalne i ekonomske posljedice katastrofa i klimatskih promjena.