Najnovije
Saopštenje za medije
26 septembar 2023
Preporuke UN-a domaćim vlastima Bosne i Hercegovine o načinima kako prevazići krizu u poljoprivredi i postići sigurnost u opskrbi hranom
Doznajte više
Priča
19 septembar 2023
IT GIRLS I RAZLIČITOST
Doznajte više
Saopštenje za medije
12 septembar 2023
Odlukom Parlamentarne skupštine Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine povjerena uloga u prevenciji torture
Doznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Bosni i Hercegovini
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.
Događaj
07 juli 2023
Poziv za podnošenje prijava u okviru projekta „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“
Osnovne informacije
Poziv za podnošenje prijava provodi se u okviru projekta pod nazivom „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“ (TCP/BIH/3804), a finansira se iz Programa tehničke saradnje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Cilj projekta je podrška jačanju institucionalnih kapaciteta u ruralnom razvoju i planiranju razvoja zajednice, programiranju, koordinaciji i implementaciji na kantonalnom i opštinskom nivou u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje intervencije
U okviru projekta TCP/BIH/3804 u Republici Srpskoj u pripremi je sedam planova poljoprivrednog i ruralnog razvoja, a dva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema Planovima održivi razvoj ruralnih zajednica je od vitalnog značaja za stvaranje trajnih pozitivnih promjena u zemlji. Dobro planiranje i strategija na lokalnom nivou imaju za rezultat ciljane intervencije javnog sektora i rashode vezane uz ruralni razvoj i poljoprivredu, što dugoročno dovodi do poboljšanog održivog upravljanja prirodnim resursima i boljeg ekonomskog blagostanja ruralnih zajednica.
Projekt se realizuje u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Gradu Zvorniku u Republici Srpskoj – sve ove lokalne vlasti su se obavezale na izradu i kasnije usvajanje Lokalnih planova poljoprivrede i ruralnog razvoja slijedeći smjernice i podršku FAO-a.
Poljoprivreda ima stratešku ulogu u osiguravanju zapošljavanja, prehrane i sigurnosti snabdijevanja hranom u ciljnim opštinama. Prerada na poljoprivrednim farmama i direktna prodaja posrednicima su glavni marketinški kanali za poljoprivredne proizvođače na projektnim područjima, a u cilju jačanja tržišne pozicije primarnih proizvođača potreban je niz intervencija u vrijednosnom lancu prioritetnih poljoprivrednih proizvoda na projektnim područjima.
U Republici Srpskoj ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilotiranju finansiranja nekoliko manjih demonstracionih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definisanim u Lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja opština navedenim u nastavku:
Osmaci: Opština se prostire na površini od 78,10 km². Opština Osmaci nalazi se u istočnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u regiji koja je regionalno poznata kao Srednje Podrinje ili regija Birač. Korištenjem podataka Popisa iz 2013. godine utvrđeno je da je ukupan broj stanovnika 5.546. Prema statističkim podacima, na području opštine živi 1.675 domaćinstava, od kojih se sva domaćinstva, kao što je već spomenuto, nalaze na području koje je klasificirano kao ruralno. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 58 godina. Poljoprivreda regije uglavnom uključuje proizvodnju za vlastite potrebe i djelomično proizvodnju za vlastite potrebe. Rascjepkanost zemljišta, nedostatak poljoprivrednih mašina i tehnologija, napuštena zemljišta, iseljavanje iz ruralnog područja i negativni demografski trendovi glavne su prepreke razvoju poljoprivrede. Proizvodnja i distribucija malina te pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Osmacima.
Grad Zvornik: Zvornik se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Grad Zvornik leži na istočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini od 146 m. Površina grada Zvornika iznosi 382 km2. Koristeći podatke Popisa stanovništva iz 2013. godine na području grada Zvornika živi 54.407 stanovnika. Prema statističkim podacima, na gradskom području živi 17.690 domaćinstava, od čega možemo pretpostaviti da 80% čine seoska domaćinstva. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 59 godina. Prehrambeni sektor u ovom gradu jedan je od najjačih u projektnom području. Usprkos relativno visokoj proizvodnji, mali i srednji poljoprivrednici suočavaju se sa sličnim ograničenjima kao i u malim opštinama: snažnim fokusom na primarnu proizvodnju i izazovima vezanim uz skladištenje i stavljanje na tržište proizvoda. Organska i konvencionalna proizvodnja i prerada voća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti u gradu Zvorniku.
Višegrad se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Površina Višegrada iznosi 448 km2. Koristeći podatke iz popisa iz 2013. godine u Višegradu živi 10.118 stanovnika. Ukupno ruralno stanovništvo iznosi 5.289 ili 49,6%. Usprkos ubrzanom razvoju urbanog turizma na području ove opštine, ovaj rast se nije proširio na ruralna područja i poljoprivredni razvoj, a glavni razlog su migracije iz ruralnih područja i negativni demografski trendovi. Proizvodnja i distribucija malina, uzgoj u plastenicima i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Višegradu.
Rogatica: Opština Rogatica nalazi se u sredini istočnog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, na površini od 645,92 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rogatica iznosio je 10.302. Oko 40% stanovništva živi u ruralnom dijelu opštine. Ovo je najveća poljoprivredna površina unutar lokacije projekta u smislu resursa i intenziteta proizvodnje. Međutim, usprkos dobroj bazi resursa, postoji nizak stepen finalizacije proizvoda i dodane vrijednosti. Proizvodnja i zaštita geografskog identiteta za Rogatički krompir su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti kao i proizvodnja i prerada mesa u sistemu krava-tele i proizvodnja i prerada mlijeka.
Rudo: Teritorija opštine Rudo nalazi se na trostrukoj granici Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Područje je izrazito brdovito i planinsko sa selima raštrkanim i ispresijecanim planinskim prijevojima, na površini od 344 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rudo iznosio je 7.578 stanovnika u 89 pridruženih naselja. Seosko stanovništvo broji 6.203 stanovnika ili 77,9% od ukupnog broja. Usprkos skromnoj resursnoj bazi, malom broju poljoprivrednih farmi i niskom ekonomskom razvoju, opštinu odlikuje snažna poljoprivredna zadruga i dobri projekti uspostavljenih lanaca vrijednosti u proizvodnji malina i preradi mlijeka, koje treba dalje razvijati.
Proizvodnja i distribucija malina, proizvodnja i prerada mlijeka i ruralni turizam su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti u Rudom.
Foča: Opština Foča nalazi se u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, u okviru entiteta Republika Srpska. Foča se nalazi na obalama rijeke Drine. Opština Foča obuhvata površinu od 1.115 km2. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine opština je imala 18218 stanovnika. U ruralnim područjima živi 7.051 ili 38,6% stanovništva. Opština, koja leži u srcu nacionalnog parka i koja ne iskorištava dovoljno veze koje se mogu razviti između poljoprivrede i turizma, treba ojačati lance vrijednosti u voćarstvu i proizvodnji mesa i mlijeka kroz poboljšanje tehnologije proizvodnje i prerade.
Proizvodnja i prerada mlijeka i mesa te šljiva i malina i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Foči.
Gacko: Opština Gacko nalazi se na jugoistoku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Po nadmorskoj visini to je najviši planinski dio Hercegovine, s prosječnom nadmorskom visinom iznad 1000 m. Nadmorska visina naselja Gacko iznosi 956 m. Površina opštine iznosi 736 km². Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Gacko iznosio je 8.710 stanovnika u 71 naselju. Od ukupnog broja stanovnika 40% živi u ruralnim dijelovima opštine. Gacko je tipična planinska opština s prepoznatljivim životinjskim proizvodima koji lako pronalaze svoje mjesto na tržištu, ali koji bi trebali biti brendirani i zaštićeni, kako bi dodatna vrijednost i korist za proizvođača bila veća.
Proizvodnja Gatačkog kajmaka i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Gacku.
U Federaciji Bosne i Hercegovine ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilot finansiranju nekoliko manjih demonstracijskih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definiranim Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje od 2023. do 2027. godine za Unsko-sanski kanton i Lokalnim planom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje 2023. godine.-2027. godine Grada Bihaća:
Unsko-sanski kanton: Unsko-sanski kanton nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine i sa površinom od 4.125 km2 pokriva 15,8% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno 8,1% ukupne teritorije BiH. U teritorijalno-političkom sistemu ovaj kanton pokriva osam jedinica lokalne samouprave (opština/gradova): Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša. U 2021. godini područje Kantona bilo je naseljeno s 264.248 stanovnika, od čega je 13,42% mlađe od 14 godina, a 14,35% starije od 65 godina. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, na području Unsko-sanskog kantona živi ukupno 78.255 domaćinstava, od čega se 60,98% ili 47.718 domaćinstava nalazi u ruralnim naseljima, a 39,02% ili 30.537 domaćinstava u urbanom dijelu Kantona. Povoljni klimatski uslovi i raspoloživi zemljišni resursi omogućavaju veći broj poljoprivrednih proizvodnja, ali kao i u većem dijelu BiH, poljoprivredni sektor se suočava sa brojnim problemima kao što su male farme, loša opremljenost i nizak tehničko-tehnološki nivo proizvodnje.
Proizvodnja i prerada mesa i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Unsko-Sanskom Kantonu.
Grad Bihać: Grad Bihać se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, administrativno pripada entitetu Federacije Bosne i Hercegovine i on je administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar. Grad Bihać zauzima površinu od 900 km2, što je 21,8% teritorije Unsko-sanskog kantona i 1,7% Bosne i Hercegovine. Prosječna nadmorska visina iznosi 224 metra; veći dio teritorija Grada nalazi se na terenima do 600 m nadmorske visine, a njegov se manji dio nalazi u planinskoj i brdsko-planinskoj zoni na nadmorskoj visini od preko 900 metara. U 2021. godini u Gradu Bihaću je živilo ukupno 55.291 stanovnika. Prema podacima popisa iz 2013. godine na području Grada Bihaća živjelo je ukupno 18.293 domaćinstva, od čega se 26,66% ili 4.877 domaćinstava nalazilo u ruralnim naseljima, a 73,34% ili 13.416 domaćinstava u urbanom dijelu Grada. Poljoprivredna proizvodnja važan je dio ekonomije Grada, a posebno proizvodnja povrća i mlijeka, a u posljednje vrijeme proizvodnja meda je doživjela posebnu ekspanziju.
Proizvodnja i distribucija povrća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti za grad Bihać
Sve ove opštine i gradovi u većoj ili manjoj mjeri karakterizira velika prostorna raspršenost, nedostatak organizacije poljoprivredne proizvodnje i slabo razvijeni lanci vrijednosti. U smislu poboljšanja lanca vrijednosti identificirana su dva smjera. Jedan smjer odnosi se na proizvodnju, koju karakterizira nizak nivo proizvodne tehnologije, niski prinosi, nedostatak opreme i mehanizacije, nedostatak znanja i pristupa znanju i informacijama. Drugi smjer odnosi se na preradu, koja se u većini slučajeva odvija na farmi i koju obavljaju žene, gdje postoji nedostatak provjere kvalitete i sigurnosti, nedostatak adekvatne ambalaže, što rezultira isključivanjem tradicionalnih proizvoda iz formalnih marketinških kanala.
Visoka uključenost žena u ručne aktivnosti, kao i neplaćene poslove u domaćinstvu, uključujući rad na njegovanju, dovode do njihove ekonomske zavisnosti i nevidljivosti njihovog rada. Nedostatak mogućnosti zapošljavanja mladih u ruralnim područjima još je jedan izazov zbog ograničenog broja radnih mjesta s punim radnim vremenom u tim ruralnim područjima. To navodi mladu generaciju da se preseli u mjesta i gradove i čini da budu nesigurni u svoju budućnost. To ostavlja starija domaćinstva bez radne snage za proširenje poljoprivredne proizvodnje i čini da veća poljoprivredna domaćinstva imaju nedostatak sezonskih radnika što stvara potrebu za automatizacijom i digitalizacijom proizvodnog procesa.
Ovi ključni faktori stvaraju potrebu za poticanjem i podrškom najmarginaliziranijih grupa da učestvuju u intervenciji i imaju koristi od nje. Konkretno, potrebno je podržati mlade, žene, osobe s invaliditetom i druge u ključnim relevantnim područjima (relevantnim za mjeru dodjele bespovratnih sredstava) gdje već imaju istaknutu ulogu.
Održivi razvoj ruralnih područja ne može se uspješno ostvariti bez poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora, uključujući tehničko-tehnološku obnovu, podršku vrijednim ekonomskim inicijativama, podršku poljoprivrednim farmama, malim poljoprivrednim farmama i porodičnim farmama te lokalnom stanovništvu kroz programe dodjele bespovratnih sredstava za ruralni razvoj.
Tokom provedbe ovog projekta i pripreme LARD-ova, lokalni konsultanti FAO-a, u saradnji s privatnim sektorom i predstavnicima lokalne samouprave, definirali su aktivnosti za poboljšanje lanaca vrijednosti u svakoj od zajednica unutar projektnog područja koje bi trebale doprinijeti poboljšanju konkurentnosti proizvođača i proizvođačkih organizacija, ali i poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima.
Područje primjene i mjere
Prema lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja formuliranim u svakoj od ciljanih opština, postojeća proizvodnja u zajednicama ograničena je na primarne proizvode, dok je za povećanje prihoda lokalnog stanovništva ključno razviti vrijednosne lance. Sadašnji nivoi tehnologije i opremljenosti poljoprivrednog sektora u zajednicama zahtijevaju njihovu dalju podršku, što će u velikoj mjeri doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i stvaranju prihoda u zajednicama. Stoga je mjera usmjerena na podršku sljedećeg smjera kroz dvije podmjere:
Mjera 1: Ulaganja u alate i opremu za dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima:
Poljoprivredna oprema za preradu; male poljoprivredne mašine.
Oprema i alati za marketing, sortiranje i pakiranje.
Mjera 2: Ulaganja u infrastrukturu vezanu uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju:
Oprema za navodnjavanje, zelene kuće itd.
Svaki podnositelj zahtjeva se može prijaviti za samo jednu mjeru.
Teritorijalno područje primjene
Prihvatljivi projekti za bespovratna sredstva mogu se provoditi samo u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Grad Zvornik u Republici Srpskoj što su lokacije projekta koje su prethodno utvrdile i preporučile državne i entitetske vlade tokom razvoja Projekta tehničke saradnje TCP/BIH/3804 – „Podrška lokalnom planiranju razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja“.
Kandidati: Ko se može prijaviti?
Cilj male investicijske intervencije je ostvariti maksimalnu korist za lokalno stanovništvo, a ne samo pojedinca i zato će se smatrati prihvatljivima intervencije koje direktno ili indirektno donose korist većini zajednice.
Na ovaj poziv mogu se prijaviti udruženja, organizacije i sindikati proizvođača ili poljoprivrednika; zadruge, za koje je poljoprivreda glavno ili dodatno područje aktivnosti i druge vrste organizacija zasnovanih na članstvu, koje se, između ostalog, bave poljoprivredom i koje su zakonski registrovane i posluju na jednoj od lokacija u Bosni i Hercegovini navedenih u odjeljku 3, imaju bankovni račun, nisu u stečaju i nisu dobile istu vrstu alata/opreme u okviru druge bespovratne podrške tokom zadnje godine.
Trajanje projekata
Rok za realizaciju projektnih aktivnosti bespovratnih sredstava je 31. decembar 2023. godine.
Rok za dostavu prijava:
Rok za podnošenje prijava je 21. jula 2023. godine u 17:00 sati.
Obrazce za prijavu i dodatne informacije vezane za proceduru podnošenja prijave, možete pronaći u dokumentima ispod.
1 of 5
Saopštenje za medije
05 juli 2023
Predstavljanje zajedničkog projekta Ujedinjenih nacija: Žene pokretači razvoja u poljoprivrednim i ruralnim sredinama
Žene čine čak 49.8% populacije u ruralnim sredinama, a samo 38.3% žena su vlasnice ili suvlasnice poljoprivrednog zemljišta. Od aktivno zaposlenih žena u BiH, njih 20.5% radi u oblasti poljoprivrede, dok samo 18.3% poljoprivrednih imanja vode žene. Zajednički projekt UN Women BiH i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), koji finansira Švedska, ima za cilj da otkloni strukturalne barijere s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima kroz uvođenje tehnologija koje bi uštedjele vrijeme i olakšale njihov rad, kao i da predstavi inovativne izvore finansiranja. Kroz osposobljavanje žena u ruralnim područjima da se bolje nose sa specifičnim izazovima poslovanja u poljoprivredi, projekt će unaprijediti standarde života, kao i socio-ekonomski položaj porodica u ruralnim sredinama.
„Velika nam je čast što će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uzeti učešća u Upravnom odboru ovog projekta, i što ćemo pružiti našu ekspertizu u njegovoj implementaciji. Također nam je drago što ćemo imati priliku proširiti suradnju sa entitetskim ministarstvima pri kreiranju strategija za poljoprivredu koje će se posebno fokusirati na rodnu ravnopravnost“, rekao je Slobodan Cvijanović, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
„Danas tim Ujedinjenih nacija u BiH jača podršku ključnoj ulozi žena u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Dok nešto više od 20% žena u BiH radi u poljoprivrednim djelatnostima u ruralnim područjima, prema podacima Ekonomskog instituta Sarajevo (2018.), mnoge od njih su angažirane u aktivnostima nižeg lanca vrijednosti s manje ovlasti za donošenje odluka i profitabilnosti. Žene u ruralnim područjima stoga predstavljaju važan, ali još uvijek neiskorišten resurs ove zemlje. UN se raduje radu sa svim uključenim akterima, posebno ruralnim zajednicama, poljoprivrednim proizvođačima, vladinim institucijama, te samim ženama, na poboljšanju života žena u ruralnim područjima širom BiH, što će zauzvrat imati koristi za širi društveni i ekonomski razvoj zemlje“, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.
„Jednake mogućnosti za sve, uključujući rodnu ravnopravnost, važne su za Švedsku i sastavni su dio svega što podržavamo. Zato nam je zadovoljstvo finansirati ovaj projekat koji će osnažiti žene u poljoprivredi i ruralnim područjima da se bolje nose sa izazovima sa kojima se suočavaju. Cilj projekta je poboljšano okruženje za žene i djevojke koje se bave poljoprivrednim aktivnostima, te ih podržati u unapređenju njihovog socio-ekonomskog položaja“, rekla je Eva Gibson Smedberg, šefica Odjela razvojne saradnje pri Ambasadi Švedske u BiH.
Danas je također održan i sastanak projektnog Upravnog odbora kojeg čine predstavnici/e Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, kao i predstavnika/ca Švedske i UN agencija u BiH.
Ove aktivnosti dijelom su kontinuiranog rada UN Women na ekonomskom osnaživanju žena u BiH, kao i kontinuirane podrške ženama u poljoprivredi i u ruralnim sredinama, koje podržava Švedska. UN Women od 2021. godine radi na uspostavljanju saradnje u ovoj oblasti sa općinama/opštinama i gradovima diljem BiH iz oba bh. entiteta.
1 of 5
Priča
05 juli 2023
WHO 75: 75 Years in Service of Improving Public Health
The first half of the 20th century saw some of the most tragic and destructive global events in human history. Societies have suffered a devastating loss of lives, food scarcity, destroyed public health services, and an unprecedented number of displaced persons.
There were legitimate concerns that epidemic outbreaks would rapidly spread throughout the population, such as the one known as the Spanish flu at the end of the World War I, with estimated deaths ranging from 17 – to 50 million people.
In April 1945, leaders from around the world gathered in San Francisco, United States of America, to establish the United Nations. At the meeting, they also agreed on the creation of another global organisation, specifically devoted to global health rather than global politics, an organisation that would prevent and control disease so that everyone could attain health and wellbeing at the highest possible level.
The World Health Organization (WHO) was established three years later, with its constitution coming into effect on 7 April 1948, marked from then on as World Health Day.
The WHO Charter, or its constitution, states that health is a fundamental human right that every human being is entitled to "without distinction of race, religion, political belief, economic or social condition" and that "the health of all peoples is fundamental to the attainment of peace and security."
Public health has changed dramatically in the 75 years since the launch of the World Health Organization.
Over the past seven and a half decades, there has been extraordinary progress in protecting people from diseases and destruction, including smallpox eradication, reducing the incidence of polio by 99%, saving millions of lives through childhood immunisation, declines in maternal mortality, and improvement of health and well-being for millions more.
However, the successes so far do not mean that WHO’s work is finished. There are new, critical health threats, such as COVID-19 or climate change- related events, and these are expected to become more frequent and more severe. That is one of the reasons WHO is urging Member States to take action to place health high on the political and development agenda and increase investments in health.
The health workforce is critical. Continuous and increasing investments in education, skills, and decent jobs for health need to be prioritised to meet the rapidly growing demand for health and addressing changing health needs. Without drastic change, a shortage of 10 million health workers is projected by 2030, primarily in low- and middle-income countries.
"We have to work hard at coming together to confront these health threats. This means thinking beyond nationalistic priorities, it means coming together around joint priorities, and most importantly, it means supporting organisations like WHO that work for the collective good," stated Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, WHO Director-General.
One of the actions WHO has achieved, in collaboration with Member States, is taking action to promote health by preventing disease and addressing the root causes of ill health. This resulted that between 2017 and 2022, 133 governments increased an existing or introduced a new tax on products that harm health, such as tobacco and sugary drinks.
What’s in the future for WHO?
At this year’s Seventy-sixth World Health Assembly, the UN agency’s decision-making body, Dr Ghebreyesus, WHO Director-General, warned that the end of COVID-19 as a global health emergency is not the end of COVID-19 as a global health threat, urging countries to prioritise primary healthcare as the foundation of universal health coverage.
"The COVID-19 pandemic has shown that protecting health is fundamental to our economies, societies, security and stability," said the WHO Director-General.
Learning from the worst pandemic in recent history, WHO stands ready to support the world's countries as they negotiate a pandemic accord, the revision of the International Health Regulations (2005), and other financial, governance, and operational initiatives to prepare the world for future pandemics.
Over the past five years, WHO has invested in science and digital health, creating a science division. The investment has come at the time when science is under sustained attack every day. Disseminating evidence-based and scientifically underpinned information is of the utmost importance. Countries must protect the public from misinformation and disinformation, the results of such actions are still alive in our minds and even in our lives still. The future of health depends on how well all of us, together, power health through science, research, innovation, data, digital technologies and partnerships.
"The history of WHO demonstrates what is possible when nations come together for a common purpose," said Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, who has led the organisation through the COVID-19 pandemic.
1 of 5
Priča
13 juni 2023
LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers must feel safe and accepted
Local community as a whole must send a message to LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers that they are welcome in BiH, safe and accepted.
Even though BiH government, civil sector and local community are giving their best to welcome LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers, there are still some challenges that we are all facing as a community.
“In the year when the humankind is marking the 75th anniversary of the Declaration of Human Rights, when we think that a lot has been done, we are still facing certain challenges. For example, among asylum-seekers, same sex couples are not recognized as families, and are often put in different accommodations far away from each other,”
said Gabrijela Rubić, Project Manager at UNHCR’s partner Bosnia and Herzegovina Women’s Initiative (BHWI), during a panel discussion organized by BiH Pride March with support from UNHCR.
The discussion followed a screening of a Mexican film Luciernagas (Fireflies), which depicts a deeply human story about a young gay man who fled from persecution in Iran and ended up living in the limbo of exile, far from everything he knows, in the tropical port town of Veracruz, Mexico. While dealing with the distance between himself and his loved ones, he began to discover a new life, and started to integrate into the new community.
“Throughout our long-term experience working with refugees and asylum-seekers, including with LGBTIQ+ persons, we have seen many similar cases like in the film. Some scenes from the film reminded me of situations we had with refugees who thought us how to dance Salsa while we thought them how to dance Bosnian ‘kolo’,” said Rubić.
LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers feel alone in often homophobic environments. They often fear for their safety, fear from rape threats and are additionally isolated.
“We need to invest in constant education of a wider community,” said Marija Šarić, Project Manager at NGO Wings of Hope, concluding that all parts of our community have responsibility to provide hospitality to all refugees.
“The workshop that we had last year with LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers and local community, with support from UNHCR, had provided a safe environment for those people and an environment where they felt accepted. Many of them felt uncomfortable going back to their temporary accommodations afterwards. This shows that civil sector and donor community should invest additional efforts in similar activities and projects that will ensure that these people feel physically safe and accepted,” said Mirjana Gavrić, psychotherapist.
1 of 5
Priča
30 juni 2023
Macdonald: Media freedom is of central importance for UN in BiH and the world
The Resident Coordinator of the United Nations in Bosnia and Herzegovina, Ingrid Macdonald, noted Monday at the conference 'Media Innovation and Trends - Media Freedom and Shaping the Future of Media' organized by the FBiH News Agency (FENA) in Sarajevo that media freedoms are a topic that is of central importance for the United Nations not only in Bosnia and Herzegovina but around the world.
“This is something we're working on and support, not only as representatives of the UN Secretary-General in BiH but also UNESCO, the Office of the High Commissioner for Human Rights and others,” said Macdonald, who was the keynote speaker of the first panel at the conference.
Concerned about the situation in which the media and journalists are at the global level, she stated that the UN has established a comprehensive Plan of Action for the Safety of Journalists to end impunity for crimes committed against them.
“We're not just talking about physical attacks, but also online, economic and legal attacks. There are many ways to attack and threaten journalists,” Macdonald said.
In recent statements during World Press Freedom Day, she recalled, the UN Secretary-General emphasized the need to address attacks on journalists and stressed the importance of halting attacks on those who speak the truth.
“Unfortunately, we didn't notice that the situation at the global level has improved. Journalists and truth are still and to an increasing extent victims,” she said.
As an example, she cited the Covid-19 pandemic campaign, where there is great concern that facts are being misinterpreted, used and abused.
“This is often seen here on the political side, but also in other areas, such as climate change. Not only are journalists attacked, but also scientists, doctors, technicians and others. This causes great concern of the UN,” said Macdonald.
Speaking about Bosnia, she said that the latest developments on the political scene, especially the proposed criminalization of insult and slander, cause concern, and that this could be used to suppress critical voices in the media and among journalists.
She added that the comments of UN Special Rapporteurs on freedom of opinion, expression, freedom of peaceful assembly and association, especially the criminalization of insults, are definitive and explicit in terms of democratic standards, and freedom of expression is very important, and it is necessary to achieve that balance.
“It is important that the authorities withdraw the proposed draft amendments and the criminalization of defamation and insults because they are contrary to the standards,” Macdonald noted.
The UN office in BiH, she said, published a comprehensive report on the safety of journalists, and does so continuously in order to highlight the importance of the topic.
“Many will say that there are numerous challenges that journalists face in performing their work. Not only are there political pressures on the media that are noticeable, but also economic pressures, verbal attacks, threats, online and judicial harassment, limiting the right to access information,” she stressed.
She concluded by saying that the UN is fully dedicated to providing support and facilitating journalists’ work in BiH, ensuring better protection of journalists in a more favourable environment for the media.
1 of 5
Priča
19 septembar 2023
IT GIRLS I RAZLIČITOST
Među 40 učesnica Prvog IT Girls ljetnog kampa održanog u Sarajevu kojim UNICEF podržava razvoj digitalnih vještina djevojčica i djevojaka u BiH, bila je i Anđela Laketa, studentica Elektrotehničkog fakulteta u Banja Luci. Anđeli ovo nije prvi put da sudjeluje u nekoj aktivnosti UNICEF-a, i prisjetila se radionice jednominutnih filmova održane 2014. godine u okviru projekta „Shvatite nas ozbiljno - govorimo o mogućnostima":
“Prije devet godina učestvovala sam na radionici za jednominutne filmove, imala sam 10 godina i išla u četvrti razred osnovne škole. Učiteljica mi je preporučila da se prijavim i probam, i da će mi se svidjeti, i stvarno je bilo divno, baš imam lijepo iskustvo od tada”, kaže Anđela.
“Sada sam ponovo tu sa IT Girls u jednom projektu UNICEF-a, ovaj put zbog profesorice iz srednje škole koja mi je poslala formular za prijavu i predložila da probam, i opet je odlično. Kad god sam došla u kontakt s nečim što je UNICEF radio bilo je baš korisno iskustvo. Jednominutni filmovi koje smo snimali na radionici govorili su o dječijim pravima, radili smo zajedno s djecom iz Zavoda “Dr. Miroslav Zotović”, i ja sam radila s jednim dječakom, pričali smo i družili se, i poslije sam s dosta njih ostala u kontaktu”, prisjeća se Anđela nastanka filma u kojem je prikazala rad likovne radionice.
Prvi ljetni IT Girls kamp UNICEF je implementirao uz podršku DP World, a u partnerstvu sa Elektrotehničkim fakultetom u Sarajevu i naučno-umjetničkim udruženjem Laboratorium iz Tuzle.
Filmovi , koje su u cjelosti proizvodila djeca sa i bez teškoća u razvoju, imali su za cilj da promovišu dječija prava i socijalnu inkluziju sa naročitim fokusom na mogućnosti i prava djece sa poteškoćama u razvoju.
“Tada smo radili s pravima djece, sad radimo s pravima žena, i sve je nekako povezano. Nastavila sam da pratim stvari kojima se UNICEF bavi, samo do sada nisam ponovo direktno učestvovala u njima. Toplo se osjećam kada vidim šta se radi u svijetu, kada pročitam šta mladi ljudi rade jedni za druge”.
"Na IT Girls kampu je odlično, i sve mi baš obećavajuće izgleda. Svi učestvujemo podjednako, bez obzira na naše razlike i drugačija očekivanja, i podržavamo se međusobno u učenju. Mene na primjer zanima robotika, moju drugaricu zanima sowtware, što je različito jedno od drugog. Ali - ja sam tu ako čujem nešto vezano za software, ona je tu ako čuje nešto vezano za robotiku, tako da se baš držimo zajedno”
Upisala je Elektrotehnički fakultet u Banja Luci, elektroniku i telekomunikacije, a za dalje planira odabrati elektroniku: “Trenutno se fokusiram na studije, manje na traženje firmi i stipendija, želim da steknjem znanje koje mogu i neka lijepa iskustva kroz taj period, a onda ćemo poslije vidjeti”. Kaže kako smatra da se u njenoj generaciji na fakultetu manje osjeti jaz između polova nego što je to bilo ranije, ali da je svjesna realnih problema na koje može naići u budućnosti: “Kasnije, kad počnemo raditi možemo sresti sa problemom nejednakih plata, ali vjerujem da će dok mi dođemo do toga biti malo drugačije. Kad ovako gledam nas 40 ovdje, mislim da ćemo mi da se izborimo za to.”
Za djevojke koje žele da se bave IT sektorom ima samo jednu poruku:
“Nikako ne odustajte!”
Projekat „Shvatite nas ozbiljno - govorimo o mogućnostima" realiziran je s NVO Genesis Project i Fondacija za kreativni razvoj u partnerstvu sa UNICEF-om, USAID-a i Delegacijom Evropske komisije u BiH u okviru programa „Jačanje sistema socijalne zaštite i inkluzije djece u BiH"( SPIS) realiziranog na svim nivoima vlasti, te u 32 opštine širom BiH.
Prvi ljetni IT Girls kamp UNICEF je implementirao uz podršku DP World, a u partnerstvu sa Elektrotehničkim fakultetom u Sarajevu i naučno-umjetničkim udruženjem Laboratorium iz Tuzle.
1 of 5
Priča
13 septembar 2023
Mladi ambasadori iz zapadnog Balkana razgovaraju o predstavljanju izbjeglica i migranata u filmu
To ga čini ključnom platformom za rješavanje problema izbjeglica i migranata. Ovo je jedan od zaključaka sa radionice koju je UNHCR BiH u partnerstvu sa IOM BiH održao sa 30 evropskih Mladih ambasadora iz regiona zapadnog Balkana i mladima iz BiH u okviru programa Dana ljudskih prava 29. Sarajevo Film Festivala.
Tokom interaktivne diskusije mladi aktivisti za ljudska prava iznijeli su svoje vizije o tome kako oni vide da bi se film trebao baviti pitanjima ljudskih prava i imali dublji uvid u to zašto je važno razlikovati izbjeglice kao ranjivu kategoriju kada se prikazuju mješovita migracijska kretanja.
“Mješovite migracije je kretanje, proces u kojem veliki broj ljudi koristi ista prevozna sredstva i rute, uglavnom na neregularan način, ali iz različitih razloga. Oni imaju različite potrebe i profile i mogu uključivati tražioce azila, izbjeglice, žrtve trgovine ljudima, djecu bez pratnje/razdvojenu djecu i migrante u neregularnoj situaciji. Poštovanje ljudskih prava, dostojanstva i blagostanja svih osoba koje su dio mješovitih migratornih tokova, ostaje najvažniji za IOM,” rekla je Elma Selman, koordinatorica za zaštitu IOM-a BiH.
“Dok se pojam migrant u široj definiciji odnosi na svaku osobu koja se odseli iz svog uobičajenog mjesta stanovanja, UNHCR preporučuje da se ljudi koji su primorani da napuste svoje prebivalište i vjerovatno će biti tražitelji azila ili izbjeglice tako I nazivaju, i da se riječ 'migrant' ne bi trebala koristiti kao termin za izbjeglice ili ljude kojima je vjerovatno potrebna međunarodna zaštita”, rekao je Hugues Bissot, viši službenik za zaštitu UNHCR-a u Bosni i Hercegovini. “Nekorištenje ispravne terminologije moglo bi dovesti do potencijalnog rizika od podrivanja njihovog pristupa specifičnoj pravnoj zaštiti koju su države dužne pružiti izbjeglicama.”
Gledajući razne isječke iz dokumentarnih, igranih i animiranih filmova, te kroz detaljnu interaktivnu diskusiju, mladi iz zapadnog Balkana su se složili da je uloga kinematografije u oblikovanju javnog mnijenja i obrazovanju ljudi veoma jaka, te da je u filmovima, posebno dokumentarcima, veoma značajno predstaviti izbjeglice kao osobe koje bježe iz svojih zemalja zbog progona ili straha od progona na osnovu rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog situacije neselektivnog nasilja.
1 of 5
Priča
16 avgust 2023
Slavimo liderstvo mladih na Međunarodni dan mladih
Usred mnogobrojnih kriza s kojima se suočava naš svijet, nepokolebljivi optimizam, inovativna rješenja i otpornost koju mladi pokazuju podsjećaju nas da je još uvijek vremena da se ponovno uskladimo s Ciljevima održivog razvoja.
Na Međunarodni dan mladih, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Ingrid Macdonald, naglasila je važnost mladih u našem društvu: "Danas, dok obilježavamo Međunarodni dan mladih, željela bih da slavimo odlučnost, ideje i liderstvo mladih ljudi u Bosni i Hercegovini. Kako je generalni sekretar António Guterres naglasio, čovječanstvo se oslanja na neiscrpnu energiju, ideje i doprinose mladih svuda."
"Danas, i svakog dana, hajde da podržimo mlade u oblikovanju pravednog, inkluzivnog i održivog svijeta za ljude i planetu. Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini su posvećene snažnoj zastupljenosti mladih, posebno onih koji često mogu biti zapostavljeni — mladi s invaliditetom, mladi izbjeglice i migranti koji traže nove početke, i LGBTIQ+ mladi koji se zalažu za ravnopravnost."
U Bosni i Hercegovini, Međunarodni dan mladih obilježen je nizom događanja u okviru kampanje Kancelarije izaslanika Generalnog sekretara za mlade, koja se fokusira na prikazivanje otpornosti, snalažljivosti i liderstva mladih kada je riječ o stvaranju boljeg svijeta za sve.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini, uz podršku Austrijske agencije za razvoj, bila je domaćin događaju "You(th) Speak First" u Domu mladih Sarajevo. Ovaj događaj okupio je mlade iz cijele zemlje, pružajući im platformu da izraze svoje brige, potrebe i izazove. Mladi aktivisti prenijeli su svoja iskustva, ističući koje su poboljšanja potrebna za kvalitetu života mladih. Ključne diskusije uključivale su predstavnike tri krovne omladinske organizacije i njihove proaktivne inicijative za mlade, naglašavajući važnost učešća mladih u donošenju odluka na svim vladinim nivoima. Rezultati ovih diskusija podijeljeni su s vlastima i predstavnicima međunarodne zajednice."
Dajana Bašić, iz Omladinskog centra Prnjavor, osnovanog uz podršku projekta Bosnia-Herzegovina Resilience Initiative (BHRI) od strane IOM-a, komentirala je: "Međunarodni dan mladih je svaki dan kada čujemo glas mlade osobe ili svjedočimo kako njihov napredak koristi zajednici. Imala sam mnogo takvih obogaćujućih iskustava i posvećena sam podršci takvim glasovima, posebno u Bosni i Hercegovini."
Aktivista Adnan Družić iz Omladinskog vijeća Bosanski Petrovac rekao je da budući dani mladih također trebaju biti o postignućima mladih i transformativnim projektima u njihovim zajednicama i pohvalio projekt BHRI za njegovu kontinuiranu podršku, zahvaljujući kojoj su mladi u Bosanskom Petrovcu dobili više prilika za kvalitetno provođenje vremena i lični razvoj.
Festival Fusion Fiesta održan je na Međunarodni dan mladih u parku Safet Zajko u Sarajevu. Organizirali su ga Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) u partnerstvu s Kantonom Sarajevo, Specijalnom olimpijadom Bosne i Hercegovine, Institutom za javno zdravstvo FBiH, te uz podršku Ambasade Italije u Bosni i Hercegovini. Festival je slavio raznolik kulturni mozaik mladih iz Bosne i Hercegovine, prikazujući kulturne izložbe, umjetničke nastupe, edukativne igre i različite interaktivne aktivnosti.
Među najznačajnijim dijelovima bili su inkluzivno inter-općinsko omladinsko košarkaško natjecanje s timovima iz cijele BiH, prijateljska nogometna utakmica, muzički nastupi, kviz o kuhinji, ulične predstave i radionice umjetnosti. Festival je dio projekta "Moving Us Closer", koji ima za cilj poticati društvenu koheziju, smanjiti predrasude i diskriminaciju te poticati interkulturalni dijalog i pomirenje među mladima iz sedam gradova: Sarajevo, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Brčko, Bosanski Petrovac i Bijeljina.
UNICEF je pozvao mlade da iznesu svoja gledišta putem video sadržaja i prošire svoje poruke preko različitih UNICEF platformi. Mladi su podijelili svoja zapažanja o zaštiti okoliša kako bi potaknuli veću svijest o ključnoj važnosti očuvanja okoliša i stekli zelene vještine potrebne za život u 21. vijeku kako bi osigurali održivu budućnost.
Osim toga, IOM je podržao Neretva Green Fest kao dio PYAF RM DemoFest-a, u suradnji s mladima iz OKC UrbanArt Jablanica. Tokom vikenda, volonteri na Green Festu posadili su 100 sadnica lavande i oleandera, obnovili su svjetlosne stupove na Platou Muzeja, naslikali su mural koji prikazuje lokalne znamenitosti i ukrasili su most dekorativnim cvijećem. Ključna karakteristika Neretva Green Festa bila je "ECO-UP walk and talk". Ova edukativna inicijativa obuhvatala je teme kao što su zaštita okoliša, cirkularna ekonomija, volontarizam usmjeren na prirodu i trenutne i buduće inovativne strategije u očuvanju okoliša. Jedna od posjetiteljica, Sara Krečinić, izrazila je svoju radost sudjelovanja, ističući vještine koje je stekla i snagu timskog rada.
Povodom Međunarodnog dana mladih, Ujedinjene nacije u BiH, u partnerstvu sa Programom Volonteri Ujedinjenih naroda (UNV) i Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP), objavile su priču o Anesu Kujoviću iz Sarajeva, prvom UN volonteru na svijetu s Downovim sindromom. S odlučnim duhom i uz veliku podršku svoje obitelji i prijatelja, uspio je izboriti svoje mjesto u zajednici. Danas, Anes radi u Odjelu za obrazovanje, kulturu i sport u Općini Centar Sarajevo, gdje obavlja administrativne zadatke kao UN volonter.
1 of 5
Priča
09 avgust 2023
Sarajlija Anes Kujović prvi UN Volonter sa Down sindromom u svijetu
Anes Kujović iz Sarajeva je prva osoba s Down sidromom u svijetu koja je postala stažista Ujedinjenih nacija u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) i time stekao priliku za sticanjem radnog iskustva.
U prostorijama Općine Centar u Sarajevu, gdje stotine uposlenih užurbano završavaju svakodnevne obaveze, krije se i njegova inspirativna životna priča.
Životni put 21-godišnjeg Anesa nije bio isti kao kod njegovih vršnjaka. Od ranog djetinjstva je koračao kroz svijet koji često nije razumio njegove jedinstvene sposobnosti. Rođen je sa Down sindromom koji je mnogo utjecao na njegovo odrastanje i životne prilike, od školovanja, adolescencije, pa do prihvatanja u društvu. No, svaka prepreka za njega je bila nova stepenica ka uspjehu.
Odlučnog duha i uz veliku podršku porodice i prijatelja uspio se izboriti za svoje mjesto u zajednici. Anes danas sjedi u Službi za obrazovanje, kulturu i sport u Općini Centar Sarajevo, gdje obavlja administrativne poslove kao UN volonter - prvi u svijetu sa Down sidromom.
Svaki novi radni dan za Anesa je nova pobjeda i podsjetnik da je uspio razbiti barijere, sumnje i pogrešna shvatanja ljudi.
“Ja radim u Općini Centar kao UN volonter”, ponosno izgovara Kujović, te nastavlja opisivati svoj dan: “Radim od 09:00 do 13:00 sati, a nekada ostanem i duže. Nekada idem sam na posao, a nekada me vozi babo, uglavnom kada je kiša ili nevrijeme. Imam svoju karticu koju na ulazu skeniram, potpišem se i liftom se popnem do trećeg sprata jer na tom spratu su nam kancelarije.”
Anesov zarazni osmijeh i vedri duh svakodnevno unose radost u prostorijama Općine Centar, gdje je okružen timom koji vjeruje u njegove sposobnosti.
“Imam super radne kolege. Radimo, ali se znamo i nekada šaliti i smijati. Moji zadaci su da unosim podatke u tabele, raznosim dokumentaciju po službama na potpis, prisustvujem na sastancima sa načelnikom, dočekujemo zajedno goste, a nekada prisustvujem i sjednicama Općinskog Vijeća”, pojašnjava Kujović.
Zadovoljno dodaje da je puno toga naučio radeći u Općini Centar, ali se kao i drugi uposlenici suočava sa zadacima koje sporije završava: “Malo mi teže ide pisanje izvještaja, ali se nadam da ću i to uskoro dobro naučiti.”
Iako se suočavao s brojnim teškoćama tokom odrastanja i školovanja, Anes nije dozvoljavao da ga bilo šta pokoleba. Uz veliku podršku porodice i prijatelja u svemu je težio ostati pozitivan, čemu svjedoči njegova majka Sevdija.
“Nije bilo lako, ali Anes je bio pokretač naše zajedničke borbe. Pratili smo njegove potrebe i pokušavali kao porodica da ih zadovoljimo. Društvo je bilo puno predrasuda i nepovjerenja prema mogućnostima djece s invaliditetom”, rekla je Kujović.
Vrtići i redovne škole nisu bili otvoreni za djecu s Down sindromom za vrijeme Anesovog odrastanja, ali njegova želja za uspjehom je bila jača. On je uspio završiti redovnu osnovnu školu, a potom i postati prvi gimnazijalac u Sarajevu sa Down sindromom.
“Bilo je jako teško ‘probiti zidove’ u glavama ljudi i to nas je najviše umaralo. Anes je uspio na svoj način razbiti predrasude u okruženju i biti omiljeni učenik u školi. Kada ga vidimo danas sretnog, zadovoljnog i punog samopuzdanja zaboravimo kroz šta smo sve prolazili”, rekla je Kujović.
Priliku za prvim zaposlenjem Anes je dobio kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) koji finansira Evropska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). U cilju promicanja različitosti i inkluzivnosti u svim sferama društva ReLOaD2 je pružio mogućnost stažiranja svim mladim osobama s područja općine Centar, neovisno o njihovim sposobnostima ili invaliditetu.
Na oduševljenje porodice Kujović, Anes je postao prvi UN volonter sa Down sindromom u svijetu. Pored stažiranja, učešćem u ReLOaD2 projektu Anes je dobio priliku da dodatno razvija svoje vještine kroz razne edukacije, ali i mentorsku podršku Farisa Bečića, koji je također angažovan u okviru ReLOaD2 i koji prati njegov napredak i odnos prema poslu.
Konkretni zadaci u kojima je Anes uključen zajedno sa Farisom su administrativni poslovi kao što su otvaranje predmeta, skeniranje i printanje dokumentacije, arhiviranje dokumentacije, održavanje sastanaka sa strankama i organizacijama civilnog društva, zapisivanje pristiglih projekata kroz javne pozive i slično.
Bečić pojašnjava da je mentorska podrška u sklopu ReLOaD2 programa ključna prilikom tranzicije u radni odnos osobama s invaliditetom. Proces mentorstva, kako kaže, omogućava praćenje osobe u procesu rada, razvoju i rastu vještina, te odnosu prema poslu i načinu rješavanja jednostavnih i kompleksnih zadataka. U toku rada sa Anesom kaže da gradi jednu nevjerovatnu vezu punu senzibiliteta.
“Nisam upoznao osobu koja više voli raditi. Anes je uvijek spreman za rad uz ogromnu količinu poštovanja prema meni kao mentoru, ali i svim kolegama i kolegicama. Rezultati njegovog rada su zaista vidljivi nakon nekoliko mjeseci”, rekao je Bečić.
Anes redovno prima naknadu za volontiranje. On je naziva “platom” od koje planira, kako kaže, položiti vozački ispit i kupiti auto.
Ovaj angažman je Anesu donio ogromne promjene. Povećalo mu se samopouzdanje, razvio je kritičko razmišljanje i dosta je odgovorniji prema poslu nego što je bio prema školskim zadacima. Sretan je jer zaista gradi prijateljski odnos s radnim kolegama koji su centar njegovih svakodnevnih priča”, kazala je Anesova majka Sevdija.
Anes je jedna od izuzetno rijetkih osoba sa Down sindromom u Bosni i Hercegovini koja je ostvarila pravo na rad, jedno od temeljnih ljudskih prava. Iako mnogi poput njega mogu dati veliki doprinos u razvoju zajednice, te biti korisni kako za sebe, tako i za društvo, još nije razvijena sistemska podrška zaposlenju osoba s Down sindromom u BiH.
“Ta odgovornost pripada prvenstveno institucijama koje svojim primjerom trebaju ohrabriti i druge da prihvate različitosti. S tim u vezi potrebno je razvijati politike i usluge inkluzivnog zapošljavanja jer nije cilj samo ih zaposliti, već je cilj održati dugotrano zapošljavanje”, istakla je Anesova majka Sevdija Kujović.
Iz Općine Centar se nadaju da će i druge institucije slijediti njihov primjer i raditi na programima osnaživanja mladih s invaliditetom. ReLOaD2 je do sada osigurao stažiranje u gradovima i općinama/opštinama za 20 mladih širom BiH, među kojima su i tri osobe s invaliditetom.
1 of 5
Priča
09 avgust 2023
Osvrt na Ciljeve održivog razvoja: Pozitivna promjena ka zelenijoj, inkluzivnoj budućnosti u Bosni i Hercegovini
Uprkos složenoj političkoj situaciji, ove godine Bosna i Hercegovina će na Političkom forumu na visokom nivou u New Yorku predstaviti drugi Dobrovoljni nacionalni izvještaj koju su usvojili svi nivoi vlasti, sa pregledom napretka ostvarenog na realizaciji Ciljeva održivog razvoja (engl. SDGs).
Vijeće ministara je 2021. godine formalno usvojilo »Okvir za Ciljeve održivog razvoja«, kao prvu viziju održivog razvoja za cijelu zemlju u više od jedne decenije te uspostavilo prvo međuresorno Vijeće za Ciljeve održivog razvoja, šaljući snažan signal posvećenosti Bosne i Hercegovine inkluzivnom i održivom razvoju.
Suočeni s nedavnim globalnim izazovima, uključujući pandemiju COVID-19, sukob u Ukrajini i rekordne stope inflacije, »Okvir za Ciljeve održivog razvoja« pruža mapu puta kako bi se osiguralo da niko ne bude izostavljen u tekućim i predstojećim procesima strateškog planiranja i ulaganja u Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu. U kontekstu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i njene vlastite dugoročne društvene i ekonomske vizije, Okvir pomaže u rješavanju kritičnih tranzicija u oblastima upravljanja, ekonomije i životne sredine, a kako bi se osigurala pravednija, prosperitetnija i zelenija budućnost za sve.
Kroz svoju ulogu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u protekle tri godine u BiH, iz prve ruke sam svjedočila naporima Vijeća za Ciljeve održivog razvoja da njeguje liderstvo za Ciljeve, uključujući i cijeli Zapadni Balkan. Zahvaljujući velikodušnoj podršci Švedske, uz realizaciju UNDP-a u partnerstvu sa UNICEF-om i UN Women, tim agencija UN-a u Bosni i Hercegovini je u mogućnosti da prati ovaj proces.
U kontekstu predstojećeg Dobrovoljnog nacionalnog izvještaja, podijelit ću neka od mojih ličnih promišljanja:
Inkluzija uprkos izazovnim vremenima
Uprkos političkim podjelama, Ciljevi održivog razvoja su osigurali platformu za uključivanje širokog spektra aktera u diskusije o budućnosti razvoja u Bosni i Hercegovini, uz angažman privatnog sektora, građana i akademske zajednice. Primjer su konsultacije sa preko 45 organizacija civilnog društva na izradi Dobrovoljnog izvještaja, prvenstveno onima koje rade sa ranjivim kategorijama, a konsultacije su održane u Sarajevu, Brčko distriktu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru tokom marta 2023.
Ciljevi održivog razvoja suštinski podrazumijevaju prava na razvoj, te ekonomska, socijalna, kao i građanska, kulturna i politička prava kako bi se osiguralo da u posvećenosti modernizaciji i transformaciji društva niko ne bude izostavljen.
Energetska tranzicija i efikasnost
Kao i mnoge druge zemlje, Bosna i Hercegovina se učestalo suočava sa složenim tranzicijama u energetskom sektoru, bilo da je riječ o potrebi da se unaprijedi efikasnost postojećih energetskih mreža, tako i za promocijom obnovljive energije za zeleniju budućnost. Zahvaljujući Okvira za Ciljeve održivog razvoja, Bosna i Hercegovina je razvila tzv. virtuelne elektrane, povezujući mreže generatora električne energije, kapacitete za skladištenje i pametna brojila, a sve kako bi se bolje upravljalo potrošnjom uz istovremeno osiguranje stabilnosti sistema. Do kraja 2022. godine, šest virtuelnih elektrana imalo je pristup bh. tržištu električne energije.
Prednosti angažmana privatnog sektora
U cilju poticanja kulture kvalitetne konkurencije i jačanja posvećenosti Ciljevima održivog razvoja, Bosna i Hercegovina je prije pet godina uvela nagradu za biznis lidere održivog razvoja, kojom se odaje priznanje izvrsnosti privatnog sektora u promociji održivog razvoja. U 2023. godini, 114 kompanija prijavilo je svoje aktivnosti na stvaranju i zadržavanju pristojnih radnih mjesta i smanjenju utjecaja na životnu sredinu. U završnom krugu kandidati su predstavili primjere vlastitih napora da podignu svijest o važnosti održivog poslovanja, cirkularne ekonomije, digitalizacije i dekarbonizacije širom Bosne i Hercegovine.
Pokretanje regionalne saradnje
Zemlja aktivno promoviše regionalnu saradnju kroz srednjoročnu evaluaciju napretka po Ciljevima održivog razvoja u Jadransko-jonskom makroregiji EU-a, godišnje sastanke eksperata Zapadnog Balkana, uključivanje u Centralnoevropsku inicijativu i aktivno učešće na Regionalnom forumu za održivi razvoj u Ženevi.
Izazovi
Za sada su budžetska sredstva Bosne i Hercegovine nedovoljna za implementaciju Agende do 2030. godine, te je stoga oformljena međuresorna radna grupa sa ciljem davanja preporuka za mobilizaciju alternativnih resursa i predlaganja inovativnih metoda finansiranja za ubrzanje napretka na realizaciji Ciljeva do 2030. godine.
Da bi se ubrzale pozitivne promjene, uz podršku Zajedničkog fonda UN-a za Ciljeve održivog razvoja, UN su podržale izradu strateškog okvira za finansiranje Agende do 2030. krajem 2020. godine. Ovaj Okvir ima za cilj optimizirati raspodjelu javnih sredstava za održivi razvoj, rješavati manjak sredstava za finansiranje Ciljeva u prioritetnim oblastima i istraživanje inovativnih instrumenata finansiranja kroz saradnju sa ministarstvima finansija, entitetima i stručnjacima na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Podrška Ujedinjenih nacija za Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini, kojima koordinira moja kancelarija, ponosni su na kontinuiranu podršku pruženu u naporima vlasti i stanovništva Bosne i Hercegovine da provedu Okvir za Ciljeve održivog razvoja i ostvare Agendu do 2030. godine. Ponosna sam što sam na čelu tima Ujedinjenih nacija jer je okupio aktere, međunarodnu zajednicu i domaće kolege, širom zemlje, bilo uživo ili putem interneta, a kako bi osigurali stručnost, uvide i pouke.
Pravi je trenutak za pametne izbore. Bosna i Hercegovina je opredijeljena da ubrza svoj napredak ka održivom razvoju razmjenom iskustava i saradnjom sa partnerima, kako unutar tako i van svojih granica, a kako bi stvorila dodatnu vrijednost i ostvarila značajan uticaj na globalnu agendu Ciljeva održivog razvoja.
Autorica bloga je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u Bosni i Hercegovini. Blog je objavljen na UNDCO stranici uz uređivačku podršku UNDCO-a.
1 of 5
Saopštenje za medije
26 septembar 2023
Preporuke UN-a domaćim vlastima Bosne i Hercegovine o načinima kako prevazići krizu u poljoprivredi i postići sigurnost u opskrbi hranom
Troškovi sirovina su porasli, neke i do 200 posto, sa posljedičnim povećanjem cijena svih životnih namirnica, pa je tako pšenično brašno poskupjelo za 55 posto, govedina za 31 posto, mlijeko za 62 posto, puter za 42 posto, šećer za 53 posto, a jestivo ulje čak 118 posto. Ovo su statistički podaci iz Izvještaja o procjeni globalne, višedimenzionalne krize na poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini za period septembar 2021. do septembra 2022. godine, koji je pripremila Organizacija Ujedinjenih nacija (UN) za hranu i poljoprivredu. Osim toga, 2023. godine Razvojni program UN-a (UNDP) proveo je dvije procjene i to Mapiranje javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini i Brzu procjenu sigurnosti opskrbe hranom za ranjive kategorije stanovništva u Bosni i Hercegovini, a koje su ukazale na stepen nesigurnosti u opskrbi hranom u Bosni i Hercegovini, ali i ponudile set strateških preporuka za pomoć u rješavanju ovog izazova. Procjene su podržane kroz Globalni fond UN-a za održivi razvoj.
Slabija kupovna moć građana
I sve to je, ponovo, uticalo na građane. Nažalost, negativno, jer je oslabila njihova kupovna moć.
U takvom ekonomskom i društvenom okruženju, u kojem je život i proizvođačima i potrošačima komplikovan i gdje cijene transporta, usluga i robe rastu, posljedice najteže pogađaju one koji najmanje zarađuju i koji su u opasnosti od još većeg siromaštva. U tom kontekstu možemo citirati sve češće navode trgovaca da građani i dalje kupuju voće i povrće na komad, jedan krompir ili paradajz, dvije paprike... Nemaju više dovoljno ni za kilogram.
Izvještaj o procjeni također opisuje odgovor domaćih vlasti na ovakvu situaciju. Izvještaj je dio seta dokumenata pripremljenih za podršku vlastima na svim nivoima u odgovoru na izazove sa kojima se suočava poljoprivredni sektor u BiH i globalno.
Nedostatak koordinisanog pristupa domaćih institucija za podršku građanima
U ocjeni se ističe da je odgovor BiH na krizu u poljoprivrednom sektoru pokazao nedostatak koordinacije između različitih organa vlasti, što je odlagalo reakcije i mjere pomoći, a sve zbog rascjepkane administrativne strukture bez kohezije i usklađenosti.
Iz tog razloga, mjere usmjerene na sprečavanje i ublažavanje posljedica krize, premda blagovremene i dobrodošle, pokazale su se kao nedovoljne. Ključna mjera na državnom nivou bilo je smanjenje carina na đubriva iz uvoza iz trećih zemalja. Resorna entitetska ministarstva povećala su izdvajanja za poljoprivredu i uvela mjeru direktne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalnog iznosa marži na osnovne životne namirnice i druge artikle.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Ingrid Macdonald naglasila je da je i navedena publikacija UN-a ukazala na neusklađenost poljoprivrednih politika u BiH.
S pravom se može reći da poljoprivredne politike i intervencije podijeljene između svih administrativnih nivoa koliko ih ima u BiH ne mogu doprinijeti snažnijem razvoju poljoprivredne proizvodnje. Bh. poljoprivrednici su u utrci sa dobro organizovanim poljoprivrednim industrijama u regionu i globalno. Uz to, BiH ima najniža izdvajanja za poljoprivredu u regionu Zapadnog Balkana, a trgovinske barijere za uvoz su najniže u Evropi. Posljedično, BiH je u posmatranom periodu zabilježila trgovinski deficit od -2,50 miliona u prehrambeno-poljoprivrednom sektoru. Također, studija pokazuje da su većina poljoprivrednih proizvođača u BiH mali posjednici. Kako bi im se pomoglo da nastave sa proizvodnjom sada sa porastom cijena poljoprivrednih sirovina, entitetska ministarstva poljoprivrede snizila su minimalni prag veličine poljoprivrednog gazdinstva i obima proizvodnje - ističe Macdonald.
Nedovoljna ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor
Potezi domaćih vlasti u BiH i budžetska sredstva koja izdvajaju nisu adekvatna, jer su, kako naglašava Macdonald, ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor nedovoljna da doprinesu snažnijoj konkurentnosti domaće proizvodnje.
Čak su i finansijske subvencije u poljoprivredi neravnomjerno raspoređene. Na primjer, oko 65 posto je usmjereno na jedan sektor, u slučaju BiH na sektor proizvodnje mlijeka, dok preostalih 35 posto podijeljeno na sve ostale lance vrijednosti - ističe Macdonald.
Sve navedene činjenice u publikaciji najbolje osjećaju proizvođači i poljoprivrednici koji prehranjuju svoje porodice zarađujući u poljoprivrednim djelatnostima. Kako Bosna i Hercegovina nije imala popis poljoprivrede od 1960-ih godina, dakle, preko 70 godina, nadležna entitetska ministarstva imaju baze podataka samo o registrovanim proizvođačima, u svrhu subvencija, koje ni približno ne pokrivaju ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.
A u takvim okolnostima, gdje poljoprivrednik koji obrađuje 100 hektara zemlje ima isti status kao pojedinac koji iz razonode obrađuje svoju baštu, gdje su subvencije nedovoljne i neravnomjerne, sve je više proizvođača koji odustaju i okreću se drugim djelatnostima, što može biti katastrofalno i velika prijetnja izumiranju poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, a time i poljoprivredne proizvodnje. U tom slučaju bi to dijelom bio razlog smanjenja proizvodnje hrane, sa negativnim posljedicama na cjelokupno stanovništvo.
Rastuća zabrinutost oko opskrbe hranom
Sve navedeno može se staviti u kontekst sa rezultatima UNDP-ovih procjena sigurnosti opskrbe hranom među ugroženim kategorijama stanovništva i stanja javnih kuhinja u zemlji. Procjena se fokusirala na najugroženije kategorije stanovništva, one koji su izostavljeni iz sistema socijalne zaštite i prepušteni sami sebi u svakodnevnom unosu hrane.
Rezultati ankete 175 ispitanika i 250 domaćinstava širom zemlje otkrili su da je postojeća ekonomska nestabilnost uzrokovala porast nesigurnosti opskrbe hranom među najugroženijim u odnosu na godine pandemije. Čak 77 posto ispitanika je u riziku od nedostatka opskrbe hranom i nesigurnosti opskrbe hranom, dok 32 posto ispitanika sebe svrstava u kategoriju „s nedovoljnom obskrbom hranom“, zbog čestih uskraćivanja obroka. Procjena je također pokazala da su osobe koje su izostavljene iz sistema socijalne zaštite u većem riziku od hronične nesigurnosti u obskrbi hranom od onih u sistemu i da su prepuštene same sebi kada je u pitanju osiguranje narednog obroka.
Više od 18.500 u stanju potrebe širom Bosne i Hercegovine 2022. godine dobilo je pristup besplatnim obrocima kroz različite oblike javnih kuhinja. U cijeloj zemlji postoji 55 javnih kuhinja koje zadovoljavaju potrebe za hranom onih kojima je pomoć potrebna – poput penzionera, nezaposlenih, samaca roditelja, porodica sa niskim primanjima, osoba sa invaliditetom, Roma. Međutim, tu je i 70 lokalnih samouprava bez javnih kuhinja koje ne nude usluge ishrane najugroženijim kategorijama stanovništva.
Kako naglašava rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini Steliana Nedera, pravo na hranu je ljudsko pravo, koje osigurava da sva ljudska bića žive bez gladi, nesigurnosti u opskrbi hranom i pothranjenosti. Naglasila je da je potrebno temeljito djelovanje u smislu politika kako bi se osnažio sistem socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini i osiguralo da se pravo na hranu podjednako poštuje. Također je istakla da će u septembru 2023. godine, UNDP, zajedno sa zajednicama, vlastima i privatnim sektorom, podržati niz javnih dijaloga širom zemlje kako bi pomogao u određivanju prioriteta mjera politika za ublažavanje nesigurnosti u obskrbi hranom u zemlji.
Ključne preporuke – zajednička poljoprivredna politika u Bosni i Hercegovini
Vratimo li se na početak teksta, lako je zaključiti da je uređen poljoprivredno-prehrambeni sistem jedino adekvatno sistemsko rješenje za jednostavnije, pristupačnije i jeftinije snabdijevanje hranom svih kategorija stanovništva, uključujući najranjivije.
Što se tiče preporuka za rješavanje svih navedenih problema, smatramo da je neophodno utvrditi zajedničke poljoprivredne politike u zemlji, odnosno uskladiti poljoprivredne politike i povećati budžetska izdvajanja za poljoprivredu, ali i investicije. S tim u vezi, posebnu pažnju skrećem na pretpristupne fondove EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj. Dodatno, potrebno je promijeniti trgovinske politike i usvojiti mjere koje će domaće proizvođače zaštititi od dampinga uvoznih cijena i nelojalne uvozne konkurencije, a domaće tržište od povećanja cijena na svjetskim tržištima. Također je potrebno uvesti ad hoc mjere u kriznim situacijama, poput smanjenja uvozne takse, čime se smanjuju i carine na prehrambene artikle, poljoprivredne sirovine, opremu – zaključila je Macdonald, apelirajući na sve nivoe vlasti u BiH da bolje razumiju ulogu i doprinos koji žene mogu dati razvoju poljoprivrednog sektora.
Ključne preporuke – nesigurnosti u opskrbi hranom
Nužne su sveobuhvatne politike u cilju jačanja sistema socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini te osiguranja jednakog poštivanja prava na hranu, kao i da niko ne bude izostavljen. Treba iznova razmotriti socijalne usluge sa aspekta sigurnosti u opskrbi hranom, uz unapređenje modela javnih kuhinja, infrastrukture i resursa. Ovi napori se moraju povezati sa efikasnim mjerama za povećanje zaposlenosti, poboljšanje egzistencije i smanjenje siromaštva, posebno među najugroženijim kategorijama stanovništva.
1 of 5
Saopštenje za medije
13 septembar 2023
Odlukom Parlamentarne skupštine Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine povjerena uloga u prevenciji torture
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini pozdravljaju činjenicu da se Zakonom predviđa dugo očekivano uspostavljanje preventivnog mehanizma u okviru institucije za ljudska prava. Uspostavljanje ovog mehanizma nalaže se odredbama Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture, čija je Bosna i Hercegovina potpisnica od 24. oktobra 2008. godine.
Uloga mehanizma bit će ključna za zaštitu osoba lišenih slobode od torture, zlostavljanja i okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja. U budućnosti, bit će ključno da mehanizam uživa potpunu finansijsku i operativnu samostalnost.
Potkomitet za prevenciju torture, Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava i specijalni izvjestilac za promociju i zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, jednoglasno su pozvali na uspostavljanje preventivnog mehanizma, kao što je traženo i preporukama iz trećeg Univerzalnog periodičnog pregleda Bosne i Hercegovine iz 2019. godine.
Ujedinjene nacije pozivaju na brzo uspostavljanje preventivnog mehanizma za praćenje položaja osoba na bilo kojem mjestu lišavanja slobode i pružaju podršku kako bi se ovaj proces olakšao.
Napominjući da Zakon sadrži odredbu o saradnji između Institucije ombudsmena za ljudska prava i organizacija civilnog društva, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini naglašavaju ključnu ulogu koju ombudsmen za ljudska prava može imati u promociji i zaštiti rada organizacija civilnog društva te doprinosu u stvaranju prostora za sigurnu i slobodnu realizaciju njihove suštinske uloge u društvu.
U skladu sa nizom preporuka iz Univerzalnog periodičnog pregleda i Potkomiteta za akreditaciju Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini naglašavaju važnost jačanja Institucije ombudsmena za ljudska prava, uključujući kroz osiguranje njene nezavisnosti i finansijske samostalnosti.
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini su spremne podržati Instituciju ombudsmena za ljudska prava u unapređenju promocije i zaštite ljudskih prava u cijeloj Bosni i Hercegovini, uključujući i brzo uspostavljanje i operacionalizaciju preventivnog mehanizma.
1 of 5
Saopštenje za medije
13 septembar 2023
Ministarstvo rada i socijalne politike nastavlja s jačanjem saradnje sa Ujedinjenim nacijama u BiH
Na sastanku su rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, gđa Ingrid Macdonald, i predstavnice/i UNICEF-a, UN WOMEN, UNDP-a, ILO-a, IOM-a i UNFPA, potvrdile/i svoju opredijeljenost da nastave pružati podršku ministarstvu, stručnim i finansijskim sredstvima, te podrškom unapređenju rada u godinama koje dolaze.
“Rad i socijalna politika su među ključnim područjima fokusa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini. Naša saradnja sa ministarstvom se nastavlja i Ujedinjene nacije će uložiti 16 miliona konvertibilnih maraka u oblasti rada i socijalne politike u periodu 2023 - 2026. Zajedno sa ministarstvom, radit ćemo na implementaciji planova i programa usmjerenih na one koji su najugroženiji, ali i u rješavanju temeljnih uzroka nejednakosti”, rekla je Ingrid Macdonald.
“Saradnja s UN agencijama nama je od izuzetnog značaja i zadovoljan sam što smo na ovom zajedničkom sastanku napravili presjek svih dogovorenih aktivnosti čijom realizacijom ćemo tokom naredne tri godine sigurno doprinijeti jačanju sistema socijalne zaštite u Federaciji BiH”, riječi su Adnana Delića.
UN u Bosni i Hercegovini, kroz UNICEF, UNDP, UNFPA, ILO, IOM i UN Women će podržati izradu nove digitalne platforme koja će zamijeniti postojeću bazu podataka korisnika socijalnih usluga, procjenu izvodljivosti za uspostavljanje Porodičnog/dječijeg fonda, finalizaciju Zakona o socijalnim uslugama, procjenu izrade strategija invaliditeta djece i sistema upućivanja, podržati izradu Strategije FBiH o socijalnoj i dječijoj zaštiti i humanitarnim novčanim transferima u vanrednim situacijama, izraditi Akcioni plan FBiH za deinstitucionalizaciju djece, podržati izradu Plana transformacije “Javne ustanove Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić“, podržati unapređenje usluga hraniteljstva za djecu, uključujući i djecu u pokretu, podržati jačanje rada socijalnih službi, redizajn web stranice Ministarstva (kako bi se prilagodila potrebama osoba s invaliditetom), pregled rada u pilot ustanovama socijalne zaštite, implementacija programa energetskog subvencioniranja stanovništva, jačanje položaja žena na tržištu rada, izrada Strategije razvoja stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine, podrška aktivaciji, prekvalifikaciji, usavršavanju i zapošljavanju žena u ruralnim područjima, podrška samozapošljavanju žena, podrška u integraciji rodno odgovornog budžetiranja u budžet ministarstva, podrška ministarstvu kao nosiocima obaveza za Globalnu akcionu koaliciju o ekonomiji njege kao i podršku u implementaciji preporuka iz Osnovne studije UN Women o ekonomiji njege.
1 of 5
Saopštenje za medije
11 avgust 2023
Izjava rezidentne koordinatorice Ujedinjenih Nacija u BiH povodom ubistava u Gradačcu
“Ovaj besmisleni i jezivi čin nasilja sve nas je šokirao. Niko nema pravo da koristi nasilje i nema opravdanja za oduzimanje života – bilo ženi, bilo muškarcu, bilo djetetu. Naše misli su sa porodicama žrtava i sa povrijeđenima”, izjavila je Macdonald.
UN je užasnut činjenicom da je ubistvo žene prenošeno uživo putem društvene mreže, što je jedan od posljednjih u nizu femicida i teških slučajeva rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini. Femicid, namjerno ubijanje žena i djevojčica na osnovu njihovog spola/roda, predstavlja eklatantno i teško kršenje ljudskih prava. Kako bi se pozabavili ovim hitnim pitanjem i zaštitili živote i dostojanstvo žena i djevojčica, Ujedinjene nacije u BiH pozivaju na kolektivnu akciju i nedvosmislenu osudu svih oblika rodno zasnovanog nasilja, uključujući femicid.
“UN u BiH promovira nultu toleranciju prema svim vrstama nasilja. Femicid predstavlja ozbiljnu prijetnju postizanju rodne ravnopravnosti, ljudskih prava i mira. Stoga se čvrsto zalažemo protiv ove vrste nasilja, očekujemo da se vlasti odlučno posvete iskorjenjivanju ovog gnusnog zločina i pozivamo međunarodnu zajednicu, vlade, civilno društvo i pojedince da udruže snage i prioritiziraju iskorjenjivanje femicida”, rekla je Macdonald.
Adresiranje uzroka rodno zasnovanog nasilja, kojim se krše i osnovna ljudska prava, je ključno kako bi se stalo u kraj rodno zasnovanom nasilju i diskriminaciji. UN ponavlja svoju nepokolebljivu posvećenost vlastima u Bosni i Hercegovini u procesu eliminacije svih oblika nasilja, uključujući nasilje nad ženama i djevojčicama, kroz uspostavljanje i jačanje zakonskih okvira, politika i sveobuhvatnih akcionih planova. UN ponavlja svoju spremnost da podrži BiH u djelotvornoj provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), kao i Istanbulske konvencije, koje je BiH ratifikovala, a koje obavezuju državu da obezbijedi zaštitu od svih vrsta rodno zasnovanog nasilja. UN poziva vlasti da ojačaju zakonodavstvo i osiguraju njegovu primjenu, kažnjavanje i prevenciju. “Današnja tragedija je mogla biti spriječena. Moramo dati sve od sebe da podržimo vrijednosti međusobnog poštovanja, mira, nenasilja i pravde, u svim okolnostima”, dodala je Macdonald.
1 of 5
Saopštenje za medije
10 avgust 2023
Ujedinjene nacije i Sarajevo Film Festival: Neraskidiva spona filma i kulture
Kroz dinamično partnerstvo slave se različitosti i otpornosti istovremeno se suočavajući sa globalnim izazovima poput klimatskih promjena, migracija i kršenja ljudskih prava. „Od hodnika kulture do pulsa filma, savezništvo Sarajeva s UN-om je krešendo transformacije, osnažuje nove filmske stvaraoce i aktiviste i rasplamsava njihovu svrhu da budu na čelu revolucionarnih promjena i održivog razvoja“, ističe Jovan Marjanović, direktor Festivala.
U partnerstvu sa parlamentarcima iz „Zelenog kluba“ u Bosni i Hercegovini, UNDP doprinosi opredjeljenju Sarajevo Film Festivala za „Ozelenjavanje Sarajevo Film Festivala“, a kako bi festival postao ugljično neutralan i po prvi puta predstavio Zeleni paviljon. Medijska kampanja će promovisati održive prakse, a online takmičenje prepoznati kratke filmove koji promovišu klimatska rješenja, obnovljive izvore energije i urbanu mobilnost. Za pet najboljih radova predviđene su nagrade tokom festivala.
UNHCR je sponzor sesije koja poziva na razmišljanje pod nazivom „Mješovite migracije - razlike između izbjeglica i migranata“, s interaktivnim iskustvom koje će okupiti 25 evropskih ambasadora mladih kako bi promovisali suptilni potencijal kinematografskog rječnika za stvaranje empatije, kadar po kadar. Kroz događaj se okupljaju mladi koji podržavaju ljudsko dostojanstvo u čast 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja će se također proslaviti na festivalu uz online obraćanje visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Volkera Turka.
Pod pokroviteljstvom Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, u okviru inicijative „Mladi za inkluziju, jednakost i povjerenje“, Ujedinjene nacije, zajedno sa UNESCO-om, podržavaju prestižnu nagradu za najbolju režiju Sarajevo Film Festivala. Kao platforma za poticanje kreativnosti, različitosti i umijeća pripovijedanja, ova nagrada naglašava potencijal kinematografije da podstakne promjene i ispisuje scenarij za harmoničnu budućnost. „Sarajevo je dom jednog od najistaknutijih filmskih festivala u Evropi – posvećen originalnosti, kvalitetu i kontinuiranom rastu, Festival predstavlja važno savremeno poglavlje jednog viševjekovnog grada. Hrabro se bavi izazovnim društvenim temama, otvara dijalog i naglašava prihvatanje različitosti kao norme. Kao dugogodišnji partner i prijatelj Festivala, želimo pozvati sve bh. građane da se lično ili putem digitalnih platformi pridruže u proslavi kreativnosti i uživaju u dobrom filmu“, naglašava Siniša Šešum, šef ureda UNESCO-a u Bosni i Hercegovini.
„Nagrada za najbolju režiju je svjetionik kreativnosti, oda moći pripovijedanja u oblikovanju svijeta obojenog nijansama razumijevanja i jedinstva. Ključna je za partnerstvo koje UN u Bosni i Hercegovini s ponosom podržava! Festival privlači preko 100.000 posjetilaca i doprinosi ekonomskim aktivnostima u vrijednosti od preko 40 miliona eura tokom svog trajanja. Pozdravljam ambiciozno opredjeljenje festivala da bude ugljično neutralan, što je fantastičan primjer zelene tranzicije na djelu“, istaknula je dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
1 of 5
Najnoviji resursi
1 / 11
1 / 11