Najnovije
Priča
30 novembar 2023
Seksualno nasilje i uznemiravanje u BiH: Nevladine organizacije ne odustaju od borbe za pravičnijim zakonima
Doznajte više
Priča
24 novembar 2023
Ekonomski neovisne žene lakše izlaze iz kruga nasilja
Doznajte više
Saopštenje za medije
24 novembar 2023
Izvođenjem predstave “Perzeide” započela kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“
Doznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Bosni i Hercegovini
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.
Događaj
07 juli 2023
Poziv za podnošenje prijava u okviru projekta „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“
Osnovne informacije
Poziv za podnošenje prijava provodi se u okviru projekta pod nazivom „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“ (TCP/BIH/3804), a finansira se iz Programa tehničke saradnje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Cilj projekta je podrška jačanju institucionalnih kapaciteta u ruralnom razvoju i planiranju razvoja zajednice, programiranju, koordinaciji i implementaciji na kantonalnom i opštinskom nivou u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje intervencije
U okviru projekta TCP/BIH/3804 u Republici Srpskoj u pripremi je sedam planova poljoprivrednog i ruralnog razvoja, a dva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema Planovima održivi razvoj ruralnih zajednica je od vitalnog značaja za stvaranje trajnih pozitivnih promjena u zemlji. Dobro planiranje i strategija na lokalnom nivou imaju za rezultat ciljane intervencije javnog sektora i rashode vezane uz ruralni razvoj i poljoprivredu, što dugoročno dovodi do poboljšanog održivog upravljanja prirodnim resursima i boljeg ekonomskog blagostanja ruralnih zajednica.
Projekt se realizuje u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Gradu Zvorniku u Republici Srpskoj – sve ove lokalne vlasti su se obavezale na izradu i kasnije usvajanje Lokalnih planova poljoprivrede i ruralnog razvoja slijedeći smjernice i podršku FAO-a.
Poljoprivreda ima stratešku ulogu u osiguravanju zapošljavanja, prehrane i sigurnosti snabdijevanja hranom u ciljnim opštinama. Prerada na poljoprivrednim farmama i direktna prodaja posrednicima su glavni marketinški kanali za poljoprivredne proizvođače na projektnim područjima, a u cilju jačanja tržišne pozicije primarnih proizvođača potreban je niz intervencija u vrijednosnom lancu prioritetnih poljoprivrednih proizvoda na projektnim područjima.
U Republici Srpskoj ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilotiranju finansiranja nekoliko manjih demonstracionih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definisanim u Lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja opština navedenim u nastavku:
Osmaci: Opština se prostire na površini od 78,10 km². Opština Osmaci nalazi se u istočnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u regiji koja je regionalno poznata kao Srednje Podrinje ili regija Birač. Korištenjem podataka Popisa iz 2013. godine utvrđeno je da je ukupan broj stanovnika 5.546. Prema statističkim podacima, na području opštine živi 1.675 domaćinstava, od kojih se sva domaćinstva, kao što je već spomenuto, nalaze na području koje je klasificirano kao ruralno. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 58 godina. Poljoprivreda regije uglavnom uključuje proizvodnju za vlastite potrebe i djelomično proizvodnju za vlastite potrebe. Rascjepkanost zemljišta, nedostatak poljoprivrednih mašina i tehnologija, napuštena zemljišta, iseljavanje iz ruralnog područja i negativni demografski trendovi glavne su prepreke razvoju poljoprivrede. Proizvodnja i distribucija malina te pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Osmacima.
Grad Zvornik: Zvornik se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Grad Zvornik leži na istočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini od 146 m. Površina grada Zvornika iznosi 382 km2. Koristeći podatke Popisa stanovništva iz 2013. godine na području grada Zvornika živi 54.407 stanovnika. Prema statističkim podacima, na gradskom području živi 17.690 domaćinstava, od čega možemo pretpostaviti da 80% čine seoska domaćinstva. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 59 godina. Prehrambeni sektor u ovom gradu jedan je od najjačih u projektnom području. Usprkos relativno visokoj proizvodnji, mali i srednji poljoprivrednici suočavaju se sa sličnim ograničenjima kao i u malim opštinama: snažnim fokusom na primarnu proizvodnju i izazovima vezanim uz skladištenje i stavljanje na tržište proizvoda. Organska i konvencionalna proizvodnja i prerada voća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti u gradu Zvorniku.
Višegrad se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Površina Višegrada iznosi 448 km2. Koristeći podatke iz popisa iz 2013. godine u Višegradu živi 10.118 stanovnika. Ukupno ruralno stanovništvo iznosi 5.289 ili 49,6%. Usprkos ubrzanom razvoju urbanog turizma na području ove opštine, ovaj rast se nije proširio na ruralna područja i poljoprivredni razvoj, a glavni razlog su migracije iz ruralnih područja i negativni demografski trendovi. Proizvodnja i distribucija malina, uzgoj u plastenicima i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Višegradu.
Rogatica: Opština Rogatica nalazi se u sredini istočnog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, na površini od 645,92 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rogatica iznosio je 10.302. Oko 40% stanovništva živi u ruralnom dijelu opštine. Ovo je najveća poljoprivredna površina unutar lokacije projekta u smislu resursa i intenziteta proizvodnje. Međutim, usprkos dobroj bazi resursa, postoji nizak stepen finalizacije proizvoda i dodane vrijednosti. Proizvodnja i zaštita geografskog identiteta za Rogatički krompir su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti kao i proizvodnja i prerada mesa u sistemu krava-tele i proizvodnja i prerada mlijeka.
Rudo: Teritorija opštine Rudo nalazi se na trostrukoj granici Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Područje je izrazito brdovito i planinsko sa selima raštrkanim i ispresijecanim planinskim prijevojima, na površini od 344 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rudo iznosio je 7.578 stanovnika u 89 pridruženih naselja. Seosko stanovništvo broji 6.203 stanovnika ili 77,9% od ukupnog broja. Usprkos skromnoj resursnoj bazi, malom broju poljoprivrednih farmi i niskom ekonomskom razvoju, opštinu odlikuje snažna poljoprivredna zadruga i dobri projekti uspostavljenih lanaca vrijednosti u proizvodnji malina i preradi mlijeka, koje treba dalje razvijati.
Proizvodnja i distribucija malina, proizvodnja i prerada mlijeka i ruralni turizam su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti u Rudom.
Foča: Opština Foča nalazi se u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, u okviru entiteta Republika Srpska. Foča se nalazi na obalama rijeke Drine. Opština Foča obuhvata površinu od 1.115 km2. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine opština je imala 18218 stanovnika. U ruralnim područjima živi 7.051 ili 38,6% stanovništva. Opština, koja leži u srcu nacionalnog parka i koja ne iskorištava dovoljno veze koje se mogu razviti između poljoprivrede i turizma, treba ojačati lance vrijednosti u voćarstvu i proizvodnji mesa i mlijeka kroz poboljšanje tehnologije proizvodnje i prerade.
Proizvodnja i prerada mlijeka i mesa te šljiva i malina i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Foči.
Gacko: Opština Gacko nalazi se na jugoistoku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Po nadmorskoj visini to je najviši planinski dio Hercegovine, s prosječnom nadmorskom visinom iznad 1000 m. Nadmorska visina naselja Gacko iznosi 956 m. Površina opštine iznosi 736 km². Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Gacko iznosio je 8.710 stanovnika u 71 naselju. Od ukupnog broja stanovnika 40% živi u ruralnim dijelovima opštine. Gacko je tipična planinska opština s prepoznatljivim životinjskim proizvodima koji lako pronalaze svoje mjesto na tržištu, ali koji bi trebali biti brendirani i zaštićeni, kako bi dodatna vrijednost i korist za proizvođača bila veća.
Proizvodnja Gatačkog kajmaka i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Gacku.
U Federaciji Bosne i Hercegovine ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilot finansiranju nekoliko manjih demonstracijskih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definiranim Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje od 2023. do 2027. godine za Unsko-sanski kanton i Lokalnim planom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje 2023. godine.-2027. godine Grada Bihaća:
Unsko-sanski kanton: Unsko-sanski kanton nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine i sa površinom od 4.125 km2 pokriva 15,8% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno 8,1% ukupne teritorije BiH. U teritorijalno-političkom sistemu ovaj kanton pokriva osam jedinica lokalne samouprave (opština/gradova): Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša. U 2021. godini područje Kantona bilo je naseljeno s 264.248 stanovnika, od čega je 13,42% mlađe od 14 godina, a 14,35% starije od 65 godina. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, na području Unsko-sanskog kantona živi ukupno 78.255 domaćinstava, od čega se 60,98% ili 47.718 domaćinstava nalazi u ruralnim naseljima, a 39,02% ili 30.537 domaćinstava u urbanom dijelu Kantona. Povoljni klimatski uslovi i raspoloživi zemljišni resursi omogućavaju veći broj poljoprivrednih proizvodnja, ali kao i u većem dijelu BiH, poljoprivredni sektor se suočava sa brojnim problemima kao što su male farme, loša opremljenost i nizak tehničko-tehnološki nivo proizvodnje.
Proizvodnja i prerada mesa i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Unsko-Sanskom Kantonu.
Grad Bihać: Grad Bihać se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, administrativno pripada entitetu Federacije Bosne i Hercegovine i on je administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar. Grad Bihać zauzima površinu od 900 km2, što je 21,8% teritorije Unsko-sanskog kantona i 1,7% Bosne i Hercegovine. Prosječna nadmorska visina iznosi 224 metra; veći dio teritorija Grada nalazi se na terenima do 600 m nadmorske visine, a njegov se manji dio nalazi u planinskoj i brdsko-planinskoj zoni na nadmorskoj visini od preko 900 metara. U 2021. godini u Gradu Bihaću je živilo ukupno 55.291 stanovnika. Prema podacima popisa iz 2013. godine na području Grada Bihaća živjelo je ukupno 18.293 domaćinstva, od čega se 26,66% ili 4.877 domaćinstava nalazilo u ruralnim naseljima, a 73,34% ili 13.416 domaćinstava u urbanom dijelu Grada. Poljoprivredna proizvodnja važan je dio ekonomije Grada, a posebno proizvodnja povrća i mlijeka, a u posljednje vrijeme proizvodnja meda je doživjela posebnu ekspanziju.
Proizvodnja i distribucija povrća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti za grad Bihać
Sve ove opštine i gradovi u većoj ili manjoj mjeri karakterizira velika prostorna raspršenost, nedostatak organizacije poljoprivredne proizvodnje i slabo razvijeni lanci vrijednosti. U smislu poboljšanja lanca vrijednosti identificirana su dva smjera. Jedan smjer odnosi se na proizvodnju, koju karakterizira nizak nivo proizvodne tehnologije, niski prinosi, nedostatak opreme i mehanizacije, nedostatak znanja i pristupa znanju i informacijama. Drugi smjer odnosi se na preradu, koja se u većini slučajeva odvija na farmi i koju obavljaju žene, gdje postoji nedostatak provjere kvalitete i sigurnosti, nedostatak adekvatne ambalaže, što rezultira isključivanjem tradicionalnih proizvoda iz formalnih marketinških kanala.
Visoka uključenost žena u ručne aktivnosti, kao i neplaćene poslove u domaćinstvu, uključujući rad na njegovanju, dovode do njihove ekonomske zavisnosti i nevidljivosti njihovog rada. Nedostatak mogućnosti zapošljavanja mladih u ruralnim područjima još je jedan izazov zbog ograničenog broja radnih mjesta s punim radnim vremenom u tim ruralnim područjima. To navodi mladu generaciju da se preseli u mjesta i gradove i čini da budu nesigurni u svoju budućnost. To ostavlja starija domaćinstva bez radne snage za proširenje poljoprivredne proizvodnje i čini da veća poljoprivredna domaćinstva imaju nedostatak sezonskih radnika što stvara potrebu za automatizacijom i digitalizacijom proizvodnog procesa.
Ovi ključni faktori stvaraju potrebu za poticanjem i podrškom najmarginaliziranijih grupa da učestvuju u intervenciji i imaju koristi od nje. Konkretno, potrebno je podržati mlade, žene, osobe s invaliditetom i druge u ključnim relevantnim područjima (relevantnim za mjeru dodjele bespovratnih sredstava) gdje već imaju istaknutu ulogu.
Održivi razvoj ruralnih područja ne može se uspješno ostvariti bez poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora, uključujući tehničko-tehnološku obnovu, podršku vrijednim ekonomskim inicijativama, podršku poljoprivrednim farmama, malim poljoprivrednim farmama i porodičnim farmama te lokalnom stanovništvu kroz programe dodjele bespovratnih sredstava za ruralni razvoj.
Tokom provedbe ovog projekta i pripreme LARD-ova, lokalni konsultanti FAO-a, u saradnji s privatnim sektorom i predstavnicima lokalne samouprave, definirali su aktivnosti za poboljšanje lanaca vrijednosti u svakoj od zajednica unutar projektnog područja koje bi trebale doprinijeti poboljšanju konkurentnosti proizvođača i proizvođačkih organizacija, ali i poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima.
Područje primjene i mjere
Prema lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja formuliranim u svakoj od ciljanih opština, postojeća proizvodnja u zajednicama ograničena je na primarne proizvode, dok je za povećanje prihoda lokalnog stanovništva ključno razviti vrijednosne lance. Sadašnji nivoi tehnologije i opremljenosti poljoprivrednog sektora u zajednicama zahtijevaju njihovu dalju podršku, što će u velikoj mjeri doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i stvaranju prihoda u zajednicama. Stoga je mjera usmjerena na podršku sljedećeg smjera kroz dvije podmjere:
Mjera 1: Ulaganja u alate i opremu za dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima:
Poljoprivredna oprema za preradu; male poljoprivredne mašine.
Oprema i alati za marketing, sortiranje i pakiranje.
Mjera 2: Ulaganja u infrastrukturu vezanu uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju:
Oprema za navodnjavanje, zelene kuće itd.
Svaki podnositelj zahtjeva se može prijaviti za samo jednu mjeru.
Teritorijalno područje primjene
Prihvatljivi projekti za bespovratna sredstva mogu se provoditi samo u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Grad Zvornik u Republici Srpskoj što su lokacije projekta koje su prethodno utvrdile i preporučile državne i entitetske vlade tokom razvoja Projekta tehničke saradnje TCP/BIH/3804 – „Podrška lokalnom planiranju razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja“.
Kandidati: Ko se može prijaviti?
Cilj male investicijske intervencije je ostvariti maksimalnu korist za lokalno stanovništvo, a ne samo pojedinca i zato će se smatrati prihvatljivima intervencije koje direktno ili indirektno donose korist većini zajednice.
Na ovaj poziv mogu se prijaviti udruženja, organizacije i sindikati proizvođača ili poljoprivrednika; zadruge, za koje je poljoprivreda glavno ili dodatno područje aktivnosti i druge vrste organizacija zasnovanih na članstvu, koje se, između ostalog, bave poljoprivredom i koje su zakonski registrovane i posluju na jednoj od lokacija u Bosni i Hercegovini navedenih u odjeljku 3, imaju bankovni račun, nisu u stečaju i nisu dobile istu vrstu alata/opreme u okviru druge bespovratne podrške tokom zadnje godine.
Trajanje projekata
Rok za realizaciju projektnih aktivnosti bespovratnih sredstava je 31. decembar 2023. godine.
Rok za dostavu prijava:
Rok za podnošenje prijava je 21. jula 2023. godine u 17:00 sati.
Obrazce za prijavu i dodatne informacije vezane za proceduru podnošenja prijave, možete pronaći u dokumentima ispod.
1 of 5
Saopštenje za medije
05 juli 2023
Predstavljanje zajedničkog projekta Ujedinjenih nacija: Žene pokretači razvoja u poljoprivrednim i ruralnim sredinama
Žene čine čak 49.8% populacije u ruralnim sredinama, a samo 38.3% žena su vlasnice ili suvlasnice poljoprivrednog zemljišta. Od aktivno zaposlenih žena u BiH, njih 20.5% radi u oblasti poljoprivrede, dok samo 18.3% poljoprivrednih imanja vode žene. Zajednički projekt UN Women BiH i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), koji finansira Švedska, ima za cilj da otkloni strukturalne barijere s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima kroz uvođenje tehnologija koje bi uštedjele vrijeme i olakšale njihov rad, kao i da predstavi inovativne izvore finansiranja. Kroz osposobljavanje žena u ruralnim područjima da se bolje nose sa specifičnim izazovima poslovanja u poljoprivredi, projekt će unaprijediti standarde života, kao i socio-ekonomski položaj porodica u ruralnim sredinama.
„Velika nam je čast što će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uzeti učešća u Upravnom odboru ovog projekta, i što ćemo pružiti našu ekspertizu u njegovoj implementaciji. Također nam je drago što ćemo imati priliku proširiti suradnju sa entitetskim ministarstvima pri kreiranju strategija za poljoprivredu koje će se posebno fokusirati na rodnu ravnopravnost“, rekao je Slobodan Cvijanović, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
„Danas tim Ujedinjenih nacija u BiH jača podršku ključnoj ulozi žena u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Dok nešto više od 20% žena u BiH radi u poljoprivrednim djelatnostima u ruralnim područjima, prema podacima Ekonomskog instituta Sarajevo (2018.), mnoge od njih su angažirane u aktivnostima nižeg lanca vrijednosti s manje ovlasti za donošenje odluka i profitabilnosti. Žene u ruralnim područjima stoga predstavljaju važan, ali još uvijek neiskorišten resurs ove zemlje. UN se raduje radu sa svim uključenim akterima, posebno ruralnim zajednicama, poljoprivrednim proizvođačima, vladinim institucijama, te samim ženama, na poboljšanju života žena u ruralnim područjima širom BiH, što će zauzvrat imati koristi za širi društveni i ekonomski razvoj zemlje“, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.
„Jednake mogućnosti za sve, uključujući rodnu ravnopravnost, važne su za Švedsku i sastavni su dio svega što podržavamo. Zato nam je zadovoljstvo finansirati ovaj projekat koji će osnažiti žene u poljoprivredi i ruralnim područjima da se bolje nose sa izazovima sa kojima se suočavaju. Cilj projekta je poboljšano okruženje za žene i djevojke koje se bave poljoprivrednim aktivnostima, te ih podržati u unapređenju njihovog socio-ekonomskog položaja“, rekla je Eva Gibson Smedberg, šefica Odjela razvojne saradnje pri Ambasadi Švedske u BiH.
Danas je također održan i sastanak projektnog Upravnog odbora kojeg čine predstavnici/e Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, kao i predstavnika/ca Švedske i UN agencija u BiH.
Ove aktivnosti dijelom su kontinuiranog rada UN Women na ekonomskom osnaživanju žena u BiH, kao i kontinuirane podrške ženama u poljoprivredi i u ruralnim sredinama, koje podržava Švedska. UN Women od 2021. godine radi na uspostavljanju saradnje u ovoj oblasti sa općinama/opštinama i gradovima diljem BiH iz oba bh. entiteta.
1 of 5
Priča
05 juli 2023
WHO 75: 75 Years in Service of Improving Public Health
The first half of the 20th century saw some of the most tragic and destructive global events in human history. Societies have suffered a devastating loss of lives, food scarcity, destroyed public health services, and an unprecedented number of displaced persons.
There were legitimate concerns that epidemic outbreaks would rapidly spread throughout the population, such as the one known as the Spanish flu at the end of the World War I, with estimated deaths ranging from 17 – to 50 million people.
In April 1945, leaders from around the world gathered in San Francisco, United States of America, to establish the United Nations. At the meeting, they also agreed on the creation of another global organisation, specifically devoted to global health rather than global politics, an organisation that would prevent and control disease so that everyone could attain health and wellbeing at the highest possible level.
The World Health Organization (WHO) was established three years later, with its constitution coming into effect on 7 April 1948, marked from then on as World Health Day.
The WHO Charter, or its constitution, states that health is a fundamental human right that every human being is entitled to "without distinction of race, religion, political belief, economic or social condition" and that "the health of all peoples is fundamental to the attainment of peace and security."
Public health has changed dramatically in the 75 years since the launch of the World Health Organization.
Over the past seven and a half decades, there has been extraordinary progress in protecting people from diseases and destruction, including smallpox eradication, reducing the incidence of polio by 99%, saving millions of lives through childhood immunisation, declines in maternal mortality, and improvement of health and well-being for millions more.
However, the successes so far do not mean that WHO’s work is finished. There are new, critical health threats, such as COVID-19 or climate change- related events, and these are expected to become more frequent and more severe. That is one of the reasons WHO is urging Member States to take action to place health high on the political and development agenda and increase investments in health.
The health workforce is critical. Continuous and increasing investments in education, skills, and decent jobs for health need to be prioritised to meet the rapidly growing demand for health and addressing changing health needs. Without drastic change, a shortage of 10 million health workers is projected by 2030, primarily in low- and middle-income countries.
"We have to work hard at coming together to confront these health threats. This means thinking beyond nationalistic priorities, it means coming together around joint priorities, and most importantly, it means supporting organisations like WHO that work for the collective good," stated Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, WHO Director-General.
One of the actions WHO has achieved, in collaboration with Member States, is taking action to promote health by preventing disease and addressing the root causes of ill health. This resulted that between 2017 and 2022, 133 governments increased an existing or introduced a new tax on products that harm health, such as tobacco and sugary drinks.
What’s in the future for WHO?
At this year’s Seventy-sixth World Health Assembly, the UN agency’s decision-making body, Dr Ghebreyesus, WHO Director-General, warned that the end of COVID-19 as a global health emergency is not the end of COVID-19 as a global health threat, urging countries to prioritise primary healthcare as the foundation of universal health coverage.
"The COVID-19 pandemic has shown that protecting health is fundamental to our economies, societies, security and stability," said the WHO Director-General.
Learning from the worst pandemic in recent history, WHO stands ready to support the world's countries as they negotiate a pandemic accord, the revision of the International Health Regulations (2005), and other financial, governance, and operational initiatives to prepare the world for future pandemics.
Over the past five years, WHO has invested in science and digital health, creating a science division. The investment has come at the time when science is under sustained attack every day. Disseminating evidence-based and scientifically underpinned information is of the utmost importance. Countries must protect the public from misinformation and disinformation, the results of such actions are still alive in our minds and even in our lives still. The future of health depends on how well all of us, together, power health through science, research, innovation, data, digital technologies and partnerships.
"The history of WHO demonstrates what is possible when nations come together for a common purpose," said Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, who has led the organisation through the COVID-19 pandemic.
1 of 5
Priča
13 juni 2023
LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers must feel safe and accepted
Local community as a whole must send a message to LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers that they are welcome in BiH, safe and accepted.
Even though BiH government, civil sector and local community are giving their best to welcome LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers, there are still some challenges that we are all facing as a community.
“In the year when the humankind is marking the 75th anniversary of the Declaration of Human Rights, when we think that a lot has been done, we are still facing certain challenges. For example, among asylum-seekers, same sex couples are not recognized as families, and are often put in different accommodations far away from each other,”
said Gabrijela Rubić, Project Manager at UNHCR’s partner Bosnia and Herzegovina Women’s Initiative (BHWI), during a panel discussion organized by BiH Pride March with support from UNHCR.
The discussion followed a screening of a Mexican film Luciernagas (Fireflies), which depicts a deeply human story about a young gay man who fled from persecution in Iran and ended up living in the limbo of exile, far from everything he knows, in the tropical port town of Veracruz, Mexico. While dealing with the distance between himself and his loved ones, he began to discover a new life, and started to integrate into the new community.
“Throughout our long-term experience working with refugees and asylum-seekers, including with LGBTIQ+ persons, we have seen many similar cases like in the film. Some scenes from the film reminded me of situations we had with refugees who thought us how to dance Salsa while we thought them how to dance Bosnian ‘kolo’,” said Rubić.
LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers feel alone in often homophobic environments. They often fear for their safety, fear from rape threats and are additionally isolated.
“We need to invest in constant education of a wider community,” said Marija Šarić, Project Manager at NGO Wings of Hope, concluding that all parts of our community have responsibility to provide hospitality to all refugees.
“The workshop that we had last year with LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers and local community, with support from UNHCR, had provided a safe environment for those people and an environment where they felt accepted. Many of them felt uncomfortable going back to their temporary accommodations afterwards. This shows that civil sector and donor community should invest additional efforts in similar activities and projects that will ensure that these people feel physically safe and accepted,” said Mirjana Gavrić, psychotherapist.
1 of 5
Priča
30 juni 2023
Macdonald: Media freedom is of central importance for UN in BiH and the world
The Resident Coordinator of the United Nations in Bosnia and Herzegovina, Ingrid Macdonald, noted Monday at the conference 'Media Innovation and Trends - Media Freedom and Shaping the Future of Media' organized by the FBiH News Agency (FENA) in Sarajevo that media freedoms are a topic that is of central importance for the United Nations not only in Bosnia and Herzegovina but around the world.
“This is something we're working on and support, not only as representatives of the UN Secretary-General in BiH but also UNESCO, the Office of the High Commissioner for Human Rights and others,” said Macdonald, who was the keynote speaker of the first panel at the conference.
Concerned about the situation in which the media and journalists are at the global level, she stated that the UN has established a comprehensive Plan of Action for the Safety of Journalists to end impunity for crimes committed against them.
“We're not just talking about physical attacks, but also online, economic and legal attacks. There are many ways to attack and threaten journalists,” Macdonald said.
In recent statements during World Press Freedom Day, she recalled, the UN Secretary-General emphasized the need to address attacks on journalists and stressed the importance of halting attacks on those who speak the truth.
“Unfortunately, we didn't notice that the situation at the global level has improved. Journalists and truth are still and to an increasing extent victims,” she said.
As an example, she cited the Covid-19 pandemic campaign, where there is great concern that facts are being misinterpreted, used and abused.
“This is often seen here on the political side, but also in other areas, such as climate change. Not only are journalists attacked, but also scientists, doctors, technicians and others. This causes great concern of the UN,” said Macdonald.
Speaking about Bosnia, she said that the latest developments on the political scene, especially the proposed criminalization of insult and slander, cause concern, and that this could be used to suppress critical voices in the media and among journalists.
She added that the comments of UN Special Rapporteurs on freedom of opinion, expression, freedom of peaceful assembly and association, especially the criminalization of insults, are definitive and explicit in terms of democratic standards, and freedom of expression is very important, and it is necessary to achieve that balance.
“It is important that the authorities withdraw the proposed draft amendments and the criminalization of defamation and insults because they are contrary to the standards,” Macdonald noted.
The UN office in BiH, she said, published a comprehensive report on the safety of journalists, and does so continuously in order to highlight the importance of the topic.
“Many will say that there are numerous challenges that journalists face in performing their work. Not only are there political pressures on the media that are noticeable, but also economic pressures, verbal attacks, threats, online and judicial harassment, limiting the right to access information,” she stressed.
She concluded by saying that the UN is fully dedicated to providing support and facilitating journalists’ work in BiH, ensuring better protection of journalists in a more favourable environment for the media.
1 of 5
Priča
30 novembar 2023
Seksualno nasilje i uznemiravanje u BiH: Nevladine organizacije ne odustaju od borbe za pravičnijim zakonima
Tako je napravljen važan korak u unapređenju zaštite integriteta žena i djevojčica.
Izmjene, koje sada na jasniji način definišu odnos počinilaca i preživjelih, inicirala je banjalučka nevladina organizacija Udružene žene, poznata po dugogodišnjoj borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Novim zakonskim izmjenama više nije neophodno da se preživjele osobe nalaze u podređenom odnosu, ili da su posebno ranjive, naprimjer, zbog uzrasta, starosti, invaliditeta ili trudnoće.
“Izmjenom se doprinosi većoj zaštiti zato što sada žrtva polnog uznemiravanja može biti bilo ko, to nije samo osoba koja je u podređenom položaju u odnosu na počinioca nasilja”, objašnjava Gorica Ivić, izvršna direktorica Udruženih žena.
Važna izmjena je i ta da se ovo krivično djelo sada goni po službenoj dužnosti a ne po prijedlogu žrtve, kako je ranije bilo. Kako je navedeno u inicijativi koja je usvojena, ovo je važno zato što se osobe koje su preživjele seksualno uznemiravanje teško odlučuju za prijavljivanje, te nije realno očekivati ni da će podnositi prijedloge za krivično gonjenje.
Napredak koji je ostvaren, ne znači, ipak, da je zakonski okvir koji reguliše oblast seksualnog nasilja i uznemiravanja u BiH sada u potpunosti usklađen s Istanbulskom konvencijom o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Da bi se to postiglo, zalaže se još jedna nevladina organizacija, Fondacija Lara iz Bijeljine, fokusirajući se na redefinisanje djela silovanja koje trenutno ni u jednom bh. entitetu nema adekvatnu definiciju.
“Definicija silovanja kao seksualnog čina bez pristanka druge osobe, a ne samo čina koji je izvršen uz upotrebu sile i prijetnje, jeste taj prag koji želimo da pređemo i koji bi promijenio društveni odnos prema seksualnom nasilju koje i dalje dominantno pogađa žene i djevojčice i koje se, nažalost rijetko prijavljuje”, objašnjava Radmila Žigić, izvršna direktorica Fondacije Lara.
O ovoj izmjeni, koja bi doprinijela osjećaju sigurnosti žena i njihovom pravu na odluke o sopstvenom tijelu i seksualnosti, aktivisti i aktivistice već su diskutovali sa predstavnicima i predstavnicama pravosudne zajednice. Kako kaže Žigić, mlađe sudije i tužioci su otvoreni za promjene, ali su izneseni i konzervativni stavovi da je tokom suđenja nužno utvrditi koliko je preživjela doprinijela krivičnom djelu i da li je pružila otpor.
“Iz ovoga otpora mogu se ‘čitati’ rodne predrasude i nepovjerenje u iskaz žrtve”, zaključuje Žigić.
I Amer Homarac, pravni zastupnik Fondacije lokalne demokratije iz Sarajeva, smatra da je važno da se djelo silovanja prestane posmatrati kroz prizmu sile i prinude. Objašnjava da je krivično zakonodavstvo u FBiH, koje je uspostavljeno 2003. godine, sada važno usaglasiti sa međunarodnim standardima koji se kontinuirano unapređuju.
“Nije više stvar da li će se upotrijebiti neka sila, već je bitno da neko ne želi takav čin i da je svaka izvršena radnja bez tog pristanka ostvarivanje osnovnog oblika djela silovanja.”
Inicijativa za izmjene Krivičnog zakona u FBiH prošla je kroz prvu fazu parlamentarne procedure i usvojena je u nacrtu. Ona se jednim dijelom dotiče još jednog važnog pitanja – snimanja i dijeljenja eksplicitnih sadržaja, kaže Homarac.
“Veoma je aktuelno i veliki je problem snimanje eksplicitnih sadržaja seksualne prirode gdje se osobe koje su učesnici, sa ili bez pristanka, zloupotrebljavaju, vrše se ucjene. To predstavlja novi problem modernog doba gdje se putem interneta lako dijele takvi sadržaji. Postoji potreba da se i taj segment uredi, te i to tretira novi prijedlog, odnosno nacrt zakona.”
Za promjene je potrebno čekati pravi trenutak
Da bi zagovaranje za određene zakonske izmjene urodilo plodom, potrebno je mnogo truda, znanja, kao i prikupljenih iskustava iz drugih zemalja. Gorica Ivić kaže da je inicijativa koju su Udružene žene podnijele prošla kroz dobro osmišljen proces u koji su bili uključeni i važni pravni autoriteti. Dobrom rezultatu doprinijela je i činjenica da je ova nevladina organizacija postala prepoznata kao važan saradnik koji ima kapacitet da utječe na zakone i predlaže izmjene.
“Civilni sektor je korektivni faktor koji posmatra ovu oblast. Mislim da je ovo bio pravi primjer jednog zagovaračkog, ozbiljno isplaniranog procesa, i uspjeli smo jer organizacija već ima kredibilitet”, kaže Ivić.
Inicijativa Udruženih žena podnesena je u sklopu projekta “Banjaluka – Grad sa nultom tolerancijom na seksualno nasilje i uznemiravanje” u suradnji sa UN Women i uz financijsku podršku Švedske.
Predstavnici i predstavnice organizacija Udružene žene, Lara i FLD ujedno su članovi i članice Akcione koalicije o rodno zasnovanom nasilju koju je UN Women BiH osnovao 2021. godine u sklopu globalne inicijative „Generacija za ravnopravnost“. Od tada do danas, deklaraciju o članstvu potpisale su brojne osobe iz vladinog, nevladinog i pravosudnog sektora s ciljem da zajedno rade na poboljšanju zakonodavnog okvira koji reguliše oblast seksualnog nasilja i uznemiravanja. Sastanci Akcione koalicije su rijetka prilika da svi zajedno razgovaraju o napretku u ovoj oblasti, aktuelnim problemima i narednim koracima.
“Dosadašnji sastanci Akcione koalicije bili su važni da se razmijene iskustva sa terena i napravi pregled stanja. To je prilično izazovno u kompleksnom zakonodavnom sistemu kakav BiH ima, i zbog toga nam je bilo važno da periodično okupljamo najvažnije aktere i akterke kako bi jedni druge pravovremeno informisali o svojim zagovaračkim i drugim aktivnostima koje poduzimaju u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama”, kaže Mersiha Zulčić, projektna koordinatorica pri UN Women BiH.
Zakonske promjene jedan su u nizu koraka koje je potrebno ispuniti da bi se žene i djevojčice osjećale sigurno i zaštićeno u okruženju u kojem žive. U tom procesu važna je i promjena svijesti javnosti koja je i dalje sklona da krivca u slučajevima seksualnog nasilja i uznemiravanja traži u ženama. Zbog toga je važno da zakonski okvir ide korak naprijed u odnosu na trenutnu percepciju javnosti.
“Generalna percepcija javnosti kada je riječ o krivičnom zakonodavstvu i bilo kojem represivnom mehanizmu može biti pozitivna ili negativna, ali činjenica je da ako postoji propisano neko krivično djelo, percepcija javnosti postaje sekundarno važna u odnosu na ono što je primarno a to je da će vas neko goniti za ono djelo koje ste učinili”, zaključuje Amer Homarac.
1 of 5
Priča
24 novembar 2023
Ekonomski neovisne žene lakše izlaze iz kruga nasilja
U ljetnom periodu svaki dan Semke Agić iz Gračanice započinje već u pet ujutro. Tada prvi put obilazi svoju malu farmu koju čine ovce, pedeset koka nosilja i dvije patke. Ujutro im odnese travu, u podne provjerava da li im je potrebna voda i očisti kokošinjac i štalu, a u posljednji obilazak ide predvečer.
Rad na farmi prvi je posao koji Semka ima nakon više od 30 godina kada je prije rata radila u trgovini.
“Sad sam na pozitivnoj nuli. Uglavnom, od prodaje jaja zaradim hranu i za koke i za ovce”, kaže Agić.
Pored zarade, posao joj znači jer njime ispunjava vrijeme, a zahtjevan teren koji svaki dan treba savladati da bi došla do svoje farme koja se nalazi na brdu iza kuće, održava je u stalnom pokretu.
“Uziđem gore, imam šešir, naočare, karmin. Stavim sijeno, sjednem, pustim muziku na mobitelu. Imam sok, uvijek keksića nekog, koke kljucaju oko mene”, priča Semka.
Ova 69-godišnja penzionerka jedna je od deset žena koje su započele svoje male biznise u sklopu projekta ekonomskog osnaživanja žena koje su preživjele ratnu torturu i porodično nasilje. Kompleksan projekat “Izgradnja ekonomske otpornosti žena žrtava rodno zasnovanog nasilja kroz ekonomsko osnaživanje i poboljšanje pristupa za ostvarivanje prihoda” koji se, između ostalog, sastojao od istraživanja tržišta rada, edukacije zainteresovanih žena i, na kraju, pokretanja biznisa, realizovalo je tuzlansko udruženje Vive Žene, u saradnji s UN Women BiH i uz financijsku podršku Evropske unije.
Neke od vještina koje su žene uključene u projekat uspjele savladati su i kako napisati CV i pripremiti se za intervju, kako poslovno komunicirati, potražiti posao na internetu ili prezentirati svoje vještine. Ipak, jedna od najvažnijih stvari bila je psihosocijalna podrška koja im je pružena kako bi se osnažile i počele gledati sebe kao sposobne i spremne za tržište rada. Tokom projekta, neke žene su započele samostalan posao, a neke su se zaposlile u privatnom sektoru.
“Treba vremena da žene koje su preživjele nasilje sebe vide u priči da će morati ustati, spremiti se, otići na posao i biti tu osam sati i onda se vratiti kući. To je ogromna promjena u njihovoj svakodnevici. Zato je jako važno psihološki ih u tome ojačati. Treba puno podrške da bi one izašle iz uloge žrtve jer neće dati rezultat ako im se ponudi da rade dok su u toj ulozi”, objašnjava Aida Mustačević Cipurković, psihoterapeutkinja i voditeljica projekata u Vive Žene.
Među korisnicama projekta je 63-godišnja Hana Mehidić iz Živinica, prva žena koja se obratila udruženju Vive Žene zbog porodičnog nasilja, 1999. godine. Od tada do danas, Vive Žene su igrale značajnu ulogu u njenom osnaživanju.
“Mnogo mi pomažu u svemu. Prvo psihološki, tako i u svemu u životu što mi zatreba, obratim se njima. Nekako se osjećam jača s njima, jer nemam nikoga od familije da bi me pogurao, pomogao.”
Udruženje Vive Žene već 29 godina kontinuirano radi na otklanjanju posljedica ratnih trauma i prevenciji svih oblika nasilja. Osnovano je 1994. godine kako bi se obezbijedio prihvat, zbrinjavanje i rehabilitacija žena i djece žrtava ratnog progona, dok danas kroz razne programe kao što su porodično, psihološko, socijalno i pravno savjetovalište i smještaj u sigurnu kuću nude podršku ženama koje su preživjele različite oblike nasilja.
Svojom upornošću i uz podršku Vive Žene, Hana je završila večernju osnovnu školu kako bi se mogla prijaviti na biro za zapošljavanje preko kojeg je ponekad radila kao čistačica. U sklopu projekta ekonomskog osnaživanja dodijeljen joj je plastenik od 40 kvadratnih metara u kojem sadi povrće.
“Javili su mi da ima projekat za žene koje su pretrpjele nasilje, za nas koje želimo da se osamostalimo, da živimo od svog rada, da ne zavisimo ni od koga. Ja sam odmah prihvatila, uključila se u projekat i krenula sam. Nije mi bilo teško, godinu dana sam išla, bilo mi je prelijepo na seminarima”, kaže Hana.
Pored toga što uspije proizvesti povrće za prodaju i ostaviti dio uzgoja za sebe, plastenik joj je važan i kao svojevrsna terapija.
“Plastenik mi mnogo znači. Meni je toliko drago kad uđem u njega, on mi dođe kao terapija. Vjerujte, opusti me. Ja pričam sa biljkama kad uđem kao da je tu neko živo biće.”
Ekonomska neovisnost jača samopoštovanje
Nasilje u porodici ne zaobilazi nijedan društveni sloj i trpe ga žene različitog obrazovnog statusa. Ipak, žene koje su visoko obrazovane češće raspolažu svojim novcem što je olakšavajuća okolnost. Iskustvo koje imaju u udruženju Vive Žene pokazuje da ekonomski neovisne žene mogu na drugačiji način birati svoj životni put i lakše izaći iz začaranog kruga nasilja, objašnjava Aida Mustačević Cipurković.
Upravo je potreba da žene imaju sigurniju i samostalniju budućnost nakon izlaska iz nasilne zajednice, ali i sigurne kuće, jedan od motiva za rad na njihovom ekonomskom osnaživanju.
“Žene kada žele izaći iz sigurne kuće sa odlukom da žele nastaviti dalje život, često se vraćaju u nasilne zajednice jer nemaju puno izbora. To je nešto što je sve nas diralo, ali nismo imale moć učiniti stvari drugačijima. Zadnjih godina je sazrelo vrijeme da vidimo na koji način možemo taj problem pogledati iz drugog ugla i pokušati ga riješiti. Prije 15 godina nismo mogli ni sanjati o ovome”, kaže Mustačević Cipurković.
Model ekonomskog osnaživanja podrazumijeva mnogo više od pokretanja biznisa ili pronalaska posla za osobu koja je preživjela porodično nasilje. Damir Bećirović, profesor ekonomije koji je bio angažovan kao konsultant na projektu, objašnjava kako je sa kolegama i kolegicama tokom istraživanja i analiza došao do zaključka da je prijelazna faza ključna u cjelokupnom procesu.
“Treba podržati osobu koja ima poduzetnički talenat ili ideju, to je fenomenalna stvar jer će puno više doprinijeti i sebi i društvu nego pojedinačno zaposlenje. Ali moramo razumjeti da je puno bitnije uložiti u osnaživanje i rehabilitaciju tih osoba, nego osobu u akutnom stanju odmah bombardovati pritiskom.“
Bećirović, koji je i mentor ženama uključenim u projekat i posjećuje ih na terenu kako bi pratio proces, kaže da je kod mnogih korisnica osjetio napredak u nivou samopoštovanja kojeg su stekle.
Semka Agić mašta da proširi svoj posao i u sferi turizma. Kaže da ima ideju da osposobi nekoliko šatora u blizini njene kuće kako bi zainteresovane osobe mogle uživati u boravku u prirodi.
“Bez telefona, sjedi gore, gledaj hrastove, slušaj ptice”, uz osmijeh priča Semka.
Hana Mehidić bi voljela da ima više zemlje i veći plastenik jer se ne plaši dodatnog posla.
“Neka sam ja stara, ja se borim. I meni dođu vremena da padnem, da ne mogu dalje. Ali ja ne vidim da ne može. Ja samo u sebi kažem: Ja moram”, zaključuje Hana.
1 of 5
Priča
30 oktobar 2023
Prvi Međunarodni dan brige
Povodom 29. oktobra, prvog Međunarodnog dana brige
Koga briga za brigu?
Kada žene ostaju kod kuće, brinu o porodici i starima, kada odluče da naprave pauzu ili čak prekinu svoju karijeru zbog porodičnih obaveza, razlog je često briga o drugima. Ova vrsta poslova podrazumijeva kućne poslove, brigu o djeci, starima i osobama sa invaliditetom, a vrlo često ostaje nevidljiva, potcijenjena i potplaćena ako se obavlja profesionalno. Istovremeno, mnoge žene u BiH obavljaju ove poslove bez ikakve naknade.
Bosna i Hercegovina ima najveći procenat neaktivnih žena na tržištu rada u Evropi. Prema Anketi o radnoj snazi iz 2022. godine, od ukupnog broja zaposlenih u BiH, samo je 36,8% žena zaposleno. Žene navode neplaćeni rad u oblasti brige kao jedan od glavnih razloga zašto ne traže posao, ne pokreću vlastite biznise, te su primorane da rade skraćeno radno vrijeme ili uspore svoje profesionalno napredovanje i usavršavanje.
U prosjeku, žene u BiH provedu šest sati dnevno na poslovima neplaćenog rada u oblasti brige. U stvarnosti to znači da obavljaju dva posla, neplaćeni i plaćeni. Ovo su podaci iz Polazne studije o ekonomiji brige, prve sveobuhvatne studije o ovoj temi u BiH, koju su proveli Ekonomski institut Sarajevo i UN Women BiH. Velika je cijena koju i žene i društvo plaćaju za ovoliki obim rada u oblasti brige o drugima. Ali za žene, najveća cijena je upravo neostvareni potencijal da učestvuju i zauzmu liderske pozicije u ekonomiji, politici i društvu u cjelini.
Ravnomjernija raspodjela rada u oblasti brige
Javnost, civilno društvo i privatni sektor u BiH počeli su prepoznavati potrebu rješavanja neujednačenog tereta brige. Zbog ubrzanog smanjenja tržišta rada uslijed iseljavanja, kompanije su počele podsticati pravičnije i snažnije politike porodiljskog odsustva, ohrabrujući više muškaraca da koriste roditeljsko odsustvo te uvodeći fleksibilnije uslove rada. Pojedine kompanije, poput Violete iz Širokog Brijega i GS TMT-a iz Travnika, za svoje zaposlenike otvaraju vrtiće i ustanove za brigu o starijim članovima porodice.
Na potrebe u ovoj oblasti odgovaraju i organizacije civilnog društva kroz intenzivnije zagovaranje i lobiranje za promjene politika, ali i kroz direktno pružanje usluga brige u više oblasti, uključujući usluge kućne njege za starije osobe. I vlasti su također inicirale važne mjere. Uvedene su politike kojima se roditelji djece ili osoba sa invaliditetom zakonski priznaju kao staratelji na puno radno vrijeme, što im omogućava da primaju naknade za brigu koju pružaju, a uvedene su i nove vrste naknada za brigu o djeci.
Međutim, potrebno je proširiti ove napore. Prepoznavanje, smanjenje i preraspodjela neplaćenog rada u oblasti brige zahtijeva sistemski i multisektorski odgovor socijalne zaštite, zdravstva, zapošljavanja, obrazovanja, ekonomskog razvoja, kao i privatnog sektora, civilnog društva, finansijskih institucija i donatora. Transformacija ekonomije brige jedno je od ključnih područja za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i inkluzivnog rasta, te postizanja napretka ciljeva iz Agende 2030.
Sistemsko i holističko ulaganje u ekonomiju brige može omogućiti većem broju žena da budu aktivne na tržištu rada, ali može i stvoriti radna mjesta. U BiH na formalnu ekonomiju brige otpada oko 120.000 radnih mjesta ili otprilike 15% ukupne zaposlenosti (u poređenju sa prosjekom od 17% u drugim evropskim zemljama). Ovo uključuje zaposlene u obrazovnom i zdravstvenom sektoru, pružaoce usluga institucionalnog zbrinjavanja i usluga socijalnog rada kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Povećani zahtjevi za brigom zahtijevaju veću radnu snagu. Naprimjer, prema podacima iz 2020. godine, za zbrinjavanje oko 6.600 djece koja nisu upisana u predškolske ustanove u BiH, bilo bi potrebno zaposliti dodatnih 1.104 uposlenika, od kojih bi 1.035 bile žene. Nova zapošljavanja u sektoru predškolskog obrazovanja imala bi dodatni lančani efekat na širu ekonomiju.
Briga je odgovornost svih
U cilju rješavanja postojećih prepreka za žene na tržištu rada i sistemskog ulaganja u brigu, Ujedinjene nacije podržavaju ključne domaće aktere u reformi ekonomije brige. U okviru globalne inicijative “Generacija za ravnopravnost”, kancelarija UN Women u BiH pokrenula je Akcionu koaliciju za ekonomsku pravdu i prava, kako bi okupila vlasti, javne institucije, UN agencije, međunarodne finansijske organizacije, donatore, akademsku zajednicu, civilno društvo i privatni sektor, te generisala posvećenost osnaživanju žena uz transformaciju ekonomije brige. U cilju podrške ovim naporima, uz predstavljanje Polazne studije o ekonomiji brige, koja sadrži modele ekonomije brige koji bi se mogli ogledno primijeniti, kao i preporuke za unapređenje reformi, vodeći akter iz javnog sektora, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, na čelu s ministrom Adnanom Delićem, postalo je član Globalne alijanse za brigu. Ministarstvo se obavezalo na izradu zakona o socijalnim uslugama, strategije razvoja sistema socijalne i dječije zaštite, kao i niza drugih mjera iz oblasti socijalne zaštite.
Rad u oblasti brige je temelj održivog razvoja. Bez toga, pojedinci/ke, porodice, društva i privrede ne bi mogli da prežive i napreduju. Svi mi primamo ili pružamo brigu tokom života u različitim oblicima i kapacitetima. S obzirom na njen temeljni značaj za održivost života, briga se ne može prepustiti isključivo ženama, bilo kao neplaćeni, slabo plaćeni ili neformalno plaćeni rad. Potrebno je koordinirano, strateško i holističko ulaganje u brigu, direktno od vlasti ili u partnerstvu sa civilnim društvom i privatnim sektorom. Svi bismo trebali brinuti o brizi jer - briga je svih nas!
1 of 5
Priča
15 novembar 2023
Treehana kroz sporu, održivu modu želi svim ženama ponuditi komfor odijevanja kakav zaslužuju
Tihana Todić je 31-godišnja preduzetnica iz Banje Luka, jedna od 25 preduzetnica koje su bile dio prvog Women’s Entrepreneurship EXPO 2023 lokalnog doađaja, održanog u oktobru u Bosni i Hercegovini u organizaciji UN Women BiH i Fondacije 787. Tihana je apsolvent na Tehnološkom fakultetu na smjeru Dizajn i konfekcija, a završila je srednju školu kao dizajnerica enterijera. Tihana je osnivačica modnog brenda Treehana, koji se naslanja na održivost i koncept kreiranja odjeće sa što manje otpada.
Šta Vas je inspiriralo za pokretanje Treehane? Koji je bio motiv za kreiranje održive i spore modne marke?
Brend Treehana je nastao, prije svega, iz lične potrebe. Brend je zapravo nastao 2016. godine, ali dosta godina ranije sam sama sebi šila odjeću. S obzirom na to da sam iznadprosječno visoka, uvijek mi je bio problem pronaći odjeću koja mi odgovara, da nema kratke rukave ili nogavice, a sa druge strane voljela sam oversized odjeću, koja se tada nije mogla toliko često pronaći na našem tržištu. Iz tog mog problema je zapravo nastala inicijativa da i drugim ženama ponudim komfor odijevanja koji zaslužuju. Ne samo visokim, već svim ženama, jer niti jedno tijelo nema iste proporcije. Svu odjeću koja je u našoj ponudi radimo isključivo po narudžbi i mjerama klijenata, kako bi im savršeno odgovarala, a sa druge strane ne želimo da imamo masovnu proizvodnju, viškove i otpad, jer mislimo na naše zdravlje koje je zapravo najvažnije. Stoga koristimo i prirodne materijale, veoma malo sintetičke, samo tamo gdje je baš nužno, poput jakne koja treba da bude vodoodbojna i slično.
Kao poduzetnica u industriji spore mode, možete li podijeliti svoje mišljenje o ulozi žena u pokretanju promjena unutar industrije? Na koje ste prepreke naišli na svom putu i kako ste ih prevladali da biste izgradili uspješan posao?
Jedina prepreka na koju sam naišla jeste osporavanje same ideje ovog koncepta rada. Kada sam počela sa brendom, zamisao je bila da se sve radi online i šalje poštom, a tada to još nije bilo aktuelno u toj mjeri i zapravo sam morala prvo da edukujem tržište o istom. I sam uticaj okoline da to nije moguće, jer su ljudi navikli da probaju odjeću, vide materijale i slično. Tako da sam morala pronaći način kako im približiti kvalitet materijala, uliti povjerenje o samoj izradi, a ponekad i slati uzorke materijala poštom prije same izrade i slično.
Mnogi potrošači postaju svjesniji svojih modnih izbora. Kako vidite budućnost održive mode koja se razvija i kakvu ulogu Treehana namjerava odigrati u oblikovanju te budućnosti?
Smatram da je spora, održiva moda tek na početku i da ima veoma svijetlu budućnost. Smatram da će mnogo ljudi tek postati svjesno njenog pravog značaja i da će u skladu sa tim i da žive te da nam zaista nije potrebno svakih 15-30 dana novi odjevni komad da bismo bili dobro odjeveni, već da uvijek možemo da izrodimo nove stilove i kombinacije iz postojećih izvora. Uloga Treehane je upravo da osvijesti važnost ovoga, da nauči šta je to stil te da bude uspješan dio ovog principa odijevanja i življenja.
Kakve su Vaše impresije sa nedavno održanog Women's Entrepreneurship EXPO događaja u Bosni i Hercegovini?
EXPO je bio sjajan! Iako su mi neke informacije sa prve radionice bile poznate, uvijek je dobro podsjetiti se i osvježiti znanje. Zasigurno mi je dalo dodatnu motivaciju i usmjerilo za dalje. Također je dobro sresti se sa drugim preduzetnicama, podijeliti iskustva, ali i probleme. A svakako je odlično dobiti informacije iz prve ruke i od potencijalnih investitorica.
1 of 5
Priča
19 septembar 2023
IT GIRLS I RAZLIČITOST
Među 40 učesnica Prvog IT Girls ljetnog kampa održanog u Sarajevu kojim UNICEF podržava razvoj digitalnih vještina djevojčica i djevojaka u BiH, bila je i Anđela Laketa, studentica Elektrotehničkog fakulteta u Banja Luci. Anđeli ovo nije prvi put da sudjeluje u nekoj aktivnosti UNICEF-a, i prisjetila se radionice jednominutnih filmova održane 2014. godine u okviru projekta „Shvatite nas ozbiljno - govorimo o mogućnostima":
“Prije devet godina učestvovala sam na radionici za jednominutne filmove, imala sam 10 godina i išla u četvrti razred osnovne škole. Učiteljica mi je preporučila da se prijavim i probam, i da će mi se svidjeti, i stvarno je bilo divno, baš imam lijepo iskustvo od tada”, kaže Anđela.
“Sada sam ponovo tu sa IT Girls u jednom projektu UNICEF-a, ovaj put zbog profesorice iz srednje škole koja mi je poslala formular za prijavu i predložila da probam, i opet je odlično. Kad god sam došla u kontakt s nečim što je UNICEF radio bilo je baš korisno iskustvo. Jednominutni filmovi koje smo snimali na radionici govorili su o dječijim pravima, radili smo zajedno s djecom iz Zavoda “Dr. Miroslav Zotović”, i ja sam radila s jednim dječakom, pričali smo i družili se, i poslije sam s dosta njih ostala u kontaktu”, prisjeća se Anđela nastanka filma u kojem je prikazala rad likovne radionice.
Prvi ljetni IT Girls kamp UNICEF je implementirao uz podršku DP World, a u partnerstvu sa Elektrotehničkim fakultetom u Sarajevu i naučno-umjetničkim udruženjem Laboratorium iz Tuzle.
Filmovi , koje su u cjelosti proizvodila djeca sa i bez teškoća u razvoju, imali su za cilj da promovišu dječija prava i socijalnu inkluziju sa naročitim fokusom na mogućnosti i prava djece sa poteškoćama u razvoju.
“Tada smo radili s pravima djece, sad radimo s pravima žena, i sve je nekako povezano. Nastavila sam da pratim stvari kojima se UNICEF bavi, samo do sada nisam ponovo direktno učestvovala u njima. Toplo se osjećam kada vidim šta se radi u svijetu, kada pročitam šta mladi ljudi rade jedni za druge”.
"Na IT Girls kampu je odlično, i sve mi baš obećavajuće izgleda. Svi učestvujemo podjednako, bez obzira na naše razlike i drugačija očekivanja, i podržavamo se međusobno u učenju. Mene na primjer zanima robotika, moju drugaricu zanima sowtware, što je različito jedno od drugog. Ali - ja sam tu ako čujem nešto vezano za software, ona je tu ako čuje nešto vezano za robotiku, tako da se baš držimo zajedno”
Upisala je Elektrotehnički fakultet u Banja Luci, elektroniku i telekomunikacije, a za dalje planira odabrati elektroniku: “Trenutno se fokusiram na studije, manje na traženje firmi i stipendija, želim da steknjem znanje koje mogu i neka lijepa iskustva kroz taj period, a onda ćemo poslije vidjeti”. Kaže kako smatra da se u njenoj generaciji na fakultetu manje osjeti jaz između polova nego što je to bilo ranije, ali da je svjesna realnih problema na koje može naići u budućnosti: “Kasnije, kad počnemo raditi možemo sresti sa problemom nejednakih plata, ali vjerujem da će dok mi dođemo do toga biti malo drugačije. Kad ovako gledam nas 40 ovdje, mislim da ćemo mi da se izborimo za to.”
Za djevojke koje žele da se bave IT sektorom ima samo jednu poruku:
“Nikako ne odustajte!”
Projekat „Shvatite nas ozbiljno - govorimo o mogućnostima" realiziran je s NVO Genesis Project i Fondacija za kreativni razvoj u partnerstvu sa UNICEF-om, USAID-a i Delegacijom Evropske komisije u BiH u okviru programa „Jačanje sistema socijalne zaštite i inkluzije djece u BiH"( SPIS) realiziranog na svim nivoima vlasti, te u 32 opštine širom BiH.
Prvi ljetni IT Girls kamp UNICEF je implementirao uz podršku DP World, a u partnerstvu sa Elektrotehničkim fakultetom u Sarajevu i naučno-umjetničkim udruženjem Laboratorium iz Tuzle.
1 of 5
Saopštenje za medije
30 novembar 2023
Izvođenjem predstave “Perzeide” započela kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“
I pored značajnih uloženih napora koji su doprinijeli zaštiti od nasilja, ono je i dalje ozbiljan problem u BiH, a podaci govore da je svaka druga žena u BiH od svoje 15. godine doživjela neki oblik nasilja. Zbog toga je borba za društvo koje ne traži izgovor za nasilje još uvijek važna i mora uključiti sve nas, poručili su iz UN Women BiH.
Švedska je zemlja koja snažno podržava borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama širom svijeta, rekla je na otvaranju kampanje Sara Lindegren, otpravnica poslova Ambasade Švedske u BiH. „Želim odati priznanje svima onima koji svakodnevno rade na jačanju lokalnih kapaciteta, mijenjanju stereotipa i stavova, te brinu o preživjelima. Međutim, potrebno je da uradimo više kako bismo pomogli preživjelima i promijenili norme. Nadamo se da će predstojeća kampanja doprinijeti stvaranju društva u kojem će život bez straha od prijetnji i nasilja postati stvarnost za svaku ženu i djevojčicu u BiH“, dodala je.
„Snaga umjetnosti može poticati i promicati rodnu ravnopravnost. Umjetnici i umjetnice imaju posebnu ulogu u mijenjanju štetnih društvenih normi, te u promociji nulte tolerancije prema nasilju nad ženama,“ rekla je rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, Ingrid Macdonald.
Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women BiH, kazala je da uprkos mnogim uloženim naporima i dalje svjedočimo nasilju nad ženama u mnogim oblicima, uključujući najteži od svih – femicid. „Nasilje nad ženama može se spriječiti povećanim naporima i ulaganjima u promjenu društvenih normi, ekonomskim osnaživanjem žena i jačanjem ključnih usluga za preživjele. UN Women, uz podršku Švedske i naših partnera, nastavlja zagovarati okončanje nasilja nad svim ženama. Želim uputiti poziv svima – budite naši saveznici u ovome. Svaki napor uložen u sprečavanje nasilja predstavlja važan korak ka sigurnijem svijetu za sve žene i djevojčice“, dodala je Bishop.
U sklopu ovogodišnje kampanje UN Women BiH će se osvrnuti na partnerstva sa brojnim organizacijama iz vladinog i nevladinog sektora, a suradnja je ostvarena i sa influenserima/kama i umjetnicima/ama. Kampanja se dijelom fokusira i na pregled onoga što je postignuto u oblasti sprečavanja rodno zasnovanog nasilja, ali i poručuje da za nasilje nad ženama i djevojčicama #nemaizgovora.
Jedna od suradnji ostvarena je i kroz igranje predstave „Perzeide“, prvog angažmana na pozorišnoj sceni za mladu rediteljicu Karmen Obrdalj, koja je izjavila da je rad na predstavi nastao iz njene velike potrebe da progovori o nasilju nad ženama. „Kompleksni ženski likovi rijetko se viđaju u domaćoj audiovizualnoj umjetnosti. Htjeli smo konačno dati prostor jednoj ženskoj sudbini da se čuje”, poručila je Obrdalj i dodala da vjeruje da su umjetnost i pozorište sredstva pomoću kojih se može komunicirati o bitnim temama.
Tokom kampanje će u Tuzli (29.11.) i Banjaluci (7.12.) biti održane panel diskusije o jačanju odgovora zajednice na nasilje; izložba ilustracija i diskusija u Sarajevu (8.12.) o ulozi umjetnosti u prevenciji nasilja; te još jedno igranje predstave “Perzeide” za mostarsku publiku (5.12.).
1 of 5
Saopštenje za medije
21 novembar 2023
Uspješan sastanak između Ujedinjenih nacija i ministra komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine
Fokus sastanka je bio usmjeren na jačanje saradnje i podrške Ministarstvu komunikacija i transporta u ključnim oblastima, kako bi se unaprijedila digitalna transformacija i povezanost Bosne i Hercegovine.
Ministar Edin Forto otvorio je sastanak naglašavajući važnost podrške Ujedinjenih nacija u ostvarivanju ciljeva Ministarstva. Sastanak je obilježilo predstavljanje zajedničkih aktivnosti agencija Ujedinjenih nacija uključujući IOM, ITU, UNECE, UNDP, UNFPA, UNICEF, UNESCO i UN Women.
Ujedinjene nacije su predstavile sveobuhvatni pregled svih aktivnosti relevantnih za digitalnu transformaciju i povezanost, kibernetičku sigurnost, inkluzivnost i jednakost u digitalnom dobu, te sigurnost na putevima i urbanu mobilnost.
Ovaj sastanak predstavlja značajan korak u jačanju partnerstva između Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i Ministarstva komunikacija i transporta, otvarajući put za uticajne inicijative koje se usklađuju sa prioritetima Ministarstva komunikacija i transporta i Okvirom saradnje Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj, te potvrdjuju predanost tome da niko ne bude izostavljen.
1 of 5
Saopštenje za medije
06 novembar 2023
Konferencija o osnaživanju mladih za klimatske akcije
Ovaj događaj zajednički su organizovali Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini, pod okriljem Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Ambasadom Arapske Republike Egipat i Ambasadom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), sa ciljem diskusije o izazovima i prilikama uoči održavanja COP-a 28 (Konferencije strana Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama - UNFCCC), čiji će domaćin biti UAE u novembru i decembru 2023. godine.
Ambasador Egipta u Bosni i Hercegovini, Yasser Abdelrahman Ali Sorour, osvrnuo se na COP27 čiji je domaćin bila njegova zemlja prošle godine. "Svjetski lideri i klimatski naučnici nisu bili jedini koji su se okupili u Šarm El Šeiku, mladi su također bili značajan dio konferencije koja je zabilježila najveći broj učesnika, sa 50.000 prisutnih, uključujući 14.000 mladih. Egipatsko predsjedavanje COP-om dalo je prioritet uključivanju mladih, kroz kreiranje prvog klimatskog foruma koji su vodili mladi, i imenovanje izaslanika mladih, Omnie El Omrani. To je omogućilo mladim da predstave Globalnu izjavu mladih, naglašavajući njihovu ulogu u rješavanju klimatske krize. Uspostavljanje Paviljona za djecu i mlade omogućilo je mladima pristup pregovorima i umrežavanju. Uprkos ovim dostignućima, potrebno je efikasnije učešće djece i mladih u procesima donošenja odluka."
COP28 će označiti značajnu prekretnicu, sa prvim Globalnim pregledom Pariškog sporazuma, sveobuhvatnom procjenom napretka u postizanju klimatskih ciljeva i identificiranjem mjera potrebnih za premošćavanje postojećih nedostataka.
Ambasador UEA, Nabila AlShamsi, sa sjedištem u Crnoj Gori, obratila se na događaju putem Zoomplatforme i predstavila četiri stuba prioriteta predstojećeg predsjedavanja UAE COP-om: ubrzanje energetske tranzicije, rješavanje pitanja finansiranja, fokusiranje na ljude, živote i sredstva za život i osiguranje potpune inkluzivnosti, koji će voditi proces za sve strane da postignu jasnu mapu puta za ubrzanje napretka kroz globalnu energetsku tranziciju i inkluzivni pristup klimatskim akcijama.
Nadovezujući se na inicijativu o izaslaniku za mlade sa COP27, UAE su uspostavili ulogu omladinskog klimatskog šampiona kako bi se u okviru COP procesa pojačao rad organizacija koje vode mladi ili koje su fokusirane na mlade. S tim u vezi, NJ.E. Shamma Al Mazrui, UAE ministrica za razvoj zajednice i omladinski klimatski šampion, prvi u istoriji sa ministarskom ulogom, uputila je inspirativnu video poruku mladima u Bosni i Hercegovini i učesnicima konferencije, u kojoj je naglašena utjecajna uloga mladih u pokretanju promjena.
Pored tematskih diskusija, konferencija je pružila platformu za razgovor o klimatskim ambicijama Bosne i Hercegovine, naglašavajući potrebu za proaktivnim mjerama u borbi protiv klimatskih promjena. Na COP28 će učestvovati i delegacija iz Bosne i Hercegovine.
Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjedavajući Zelenog kluba koji okuplja parlamentarce iz cijele zemlje, istakao je hitnost klimatske akcije i zahvalio se UN i UN-ovim agencijama što su upriličili ove konferenciju, kao i na podršci koju pružaju Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti: "Borba protiv klimatskih promjena nije dovoljno adresirana tema u Bosni i Hercegovini i zato postoji niz razloga ali ne i opravdanja. Pored dobre volje koju Bosna i Hercegovina ima, kao potpisnica mnogih inicijativa, međunarodnih sporazuma, konvencija, potrebna je provedba i konkretan rad. Također je potrebno razvijati svijesti o ovoj temi, da bi i sami građani shvatili važnost i svoju ulogu. Pored toga, borba protiv klimatskih promjena košta, a o tome je bilo riječi i na prošlogodišnjem COP-u, a biće i na COP28. Države koje nisu u mogućnosti da same finansiraju ove obaveze, trebaju tu podršku. Socio-ekonomske posljedice zelene tranzicije mogu biti vrlo bolne, ukoliko se što prije s tim ne uhvatimo u koštac. To je jedna i od EU obaveza zemlje. Vjerujem da klimatske promjene trebaju biti vitalni nacionalni interes zemlje, i mogu biti dodirna tačka i kohezivni faktor našeg društva."
Dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini, istakla je posvećenost UN-a rješavanju klimatskih promjena i naglasila važnost uključivanja mladih glasova u pitanja vezana za klimu: „Ova godina predstavlja pola puta na postizanju 17. Ciljeva održivog razvoja (SDG) do 2030. godine na koje se obavezala Bosna i Hercegovina. Ipak, suočavamo se sa svijetom na rubu provalije. Generalni sekretar UN-a proglasio je 'crveni kod za čovječanstvo' dok se borimo da zadržimo nadu s inflacijom bez presedana; klimatskom vanrednom situacijom bez premca; najvećim brojem nasilnih sukoba od 1945. godine; rastućom diskriminacijom i govorom mržnje; nazadovanjem ženskih prava; građanskim prostor pod pritiskom i novim tehnologijama koje brzo napreduju. Mladi su na čelu borbe za održivu budućnost Bosne i Hercegovine i svijeta. Oni pokreću promjene, ne samo za sutra već i za danas. Mladi su jedan od najvažnijih aktera kojima treba dati prioritet, uključujući i pri donošenju odluka.”
Sylvain Merlen, vršilac dužnosti rezidentnog predstavnika UNDP-a u Bosni i Hercegovini, naglasio je kontinuirani angažman UNDP-a u pružanje podrške zemlji da ispuni svoje klimatske ciljeve, koji u saradnji i uz podršku međunarodnih i domaćih partnera, implementira projekte koji promovišu čistu energiju, energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije, smanjenje rizika od katastrofa, prilagođavanje i otpornost na klimatske promjene, usklađujući se s vizijom Pariškog sporazuma. Također je govorio o tome da je UNDP nedavno organizovan prvu sesiju Ekspertske akademije za klimu, mir i sigurnost, u partnerstvu sa Međunarodnim centrom za rješavanje konflikata, očuvanje mira i izgradnju mira iz Kaira, na osnovu velike inicijative predsjedništva COP27, koji je prepoznao da je klima već ključni pokretač izazova mira i sigurnosti, kao i klimatskih uzrokovanih migracija, i kojima se treba baviti putem novih mehanizama. Krajem novembra u Istanbulu će se održati druga sesija ove Akademije, na koju su pozvani i mladi, jer je njihova energija i kreativnost neophodna.
Laura Lungarotti, šefica misije IOM-a u Bosni i Hercegovini i regionalna koordinatorica za Zapadni Balkan, predstavila je napore IOM-a da podrži mlade ljude u Bosni i Hercegovini, te da primijene ekološki prihvatljiva rješenja baveći se pitanjima migracija u zemlji. Također je predstavila je nedavno objavljenu publikaciju IOM-a, koja je doprinijela diskusiji o povezanosti migracija, okoliša i klimatskih promjena. U ovom dokumentu se ispituje osjetljivost Bosne i Hercegovine na šumske požare, suše, poplave, zagađenje vode, degradaciju zemljišta i zagađenje zraka, dokumentujući kako su ovi rizici međusobno povezani i istražujući njihov potencijalni uticaj na migracije i raseljavanje.
U panel diskusiji su učestvovali omladinski aktivisti, predstavnici domaćih institucija, ambasada u Bosni i Hercegovini, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija i akademske zajednice. Naglašen je imperativ uključivanja mladih ljudi u donošenje odluka u vezi sa klimatskim promjenama, prepoznajući njihov potencijal kao nositelja promjena i suštinsku ulogu kontinuiranog obrazovanja i učešća u unapređenju klimatske agende. Na panelima pod vodstvom stručnjaka, oko 30 predstavnika mladih imalo je priliku podijeliti svoje uvide i ideje o temama vezanim za klimu, što je rezultiralo nizom poruka za mlade koje će biti dostavljene COP28.
1 of 5
Saopštenje za medije
03 novembar 2023
Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti za zločine protiv novinara
U svom najnovijem izvještaju, UNESCO naglašava da se novinari i medijski radnici širom svijeta nastavljaju suočavati sa mnogobrojnim vidovima nasilja samo zato što obavljaju svoju kritičnu dužnost prenošenja informacija od javnog interesa, što uključuje i pokrivanje izbora i protesta. Raste broj novinara protiv kojih se podnose tužbe u svrhu zlostavljanja. UNESCO je dokumentovao da počinitelji prođu nekažnjeno u 86 posto krivičnih djela protiv novinara. Zastrašivanja, prijetnje i napadi na novinare stvaraju atmosferu straha, što utiče na slobodan protok informacija, te iz temelja ugrožava pravo sviju na slobodu mišljenja i izražavanja.
U izvještaju o bezbjednosti novinara i pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini objavljenom 2022. godine, Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava i Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini primjetili su da se novinari sve više suočavaju sa političkim i ekonomskim pritiscima i prijetnjama, uključujući prijetnje smrću, nasilje na internetu i druge vidove zastrašivanja.
Sve se više koriste strateške tužbe protiv javnog učešća (SLAPP-tužbe) od strane političara i drugih kako bi se ušutkale nezavisne medijske kuće i zaustavile zakonodavne inicijative. Izražena je krajnja zabrinutost u vezi nedavne rekriminalizacije klevete od strane Republike Srpske i nacrta Zakona Republike Srpske o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji bi se primjenjivali i na određene medije i medijske organizacije. Specijalni izvjestitelji objavili su komunikacije s tim u vezi, pozivajući na povlačenje takvih zakona. Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini odražavaju zabrinutost specijalnih izvjestitelja i ponavljaju njihov poziv da se poništi kriminalizacija klevete i povuče nacrt zakona o neprofitnim organizacijama.
„Sloboda izražavanja je osnovno ljudsko pravo koje je od suštinske važnosti za poticanje demokratskih društava. Trenutne zakonodavne aktivnosti čine ambijent za bezbjedno i slobodno obavljanje novinarskog posla još izazovnijim“, naglasila je rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija, Ingrid Macdonald. Dodala je da takve aktivnosti nisu u skladu sa obavezama i opredjeljenjima Bosne i Hercegovine iz oblasti ljudskih prava, niti su u skladu sa prioritetima Evropske unije za pristupanje.
„U slučajevima prijetnji i nasilja protiv novinara, međunarodno pravo o ljudskim pravima nalaže Bosni i Hercegovini da ispoštuje svoju pozitivnu obavezu na spriječavanju, zaštiti i osiguranju pravde, kako bi jamčila bezbjedan ambijent za novinare“, kazao je Siniša Šešum, šef ureda UNESCO Antenna u Sarajevu.
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini pozivaju sve nadležne organe vlasti širom zemlje da poštuju rad novinara i poduzimaju sve moguće mjere kako bi osigurali utvrđivanje odgovornosti za sve napade protiv novinara. Kao što je danas naglasio visoki komesar za ljudska prava, Volker Turk, „Neophodno je puno više učinkovitog djelovanja od strane policije i pravosudnih sistema kako bi se istražila i krivično gonila krivična djela koja ciljaju novinare zbog njihovog posla“. Ovo je od kritične važnosti kako bi se poticao ambijent u kojem se pluralistički, slobodni i nezavisni mediji mogu razvijati za dobrobit svih.
1 of 5
Saopštenje za medije
26 septembar 2023
Preporuke UN-a domaćim vlastima Bosne i Hercegovine o načinima kako prevazići krizu u poljoprivredi i postići sigurnost u opskrbi hranom
Troškovi sirovina su porasli, neke i do 200 posto, sa posljedičnim povećanjem cijena svih životnih namirnica, pa je tako pšenično brašno poskupjelo za 55 posto, govedina za 31 posto, mlijeko za 62 posto, puter za 42 posto, šećer za 53 posto, a jestivo ulje čak 118 posto. Ovo su statistički podaci iz Izvještaja o procjeni globalne, višedimenzionalne krize na poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini za period septembar 2021. do septembra 2022. godine, koji je pripremila Organizacija Ujedinjenih nacija (UN) za hranu i poljoprivredu. Osim toga, 2023. godine Razvojni program UN-a (UNDP) proveo je dvije procjene i to Mapiranje javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini i Brzu procjenu sigurnosti opskrbe hranom za ranjive kategorije stanovništva u Bosni i Hercegovini, a koje su ukazale na stepen nesigurnosti u opskrbi hranom u Bosni i Hercegovini, ali i ponudile set strateških preporuka za pomoć u rješavanju ovog izazova. Procjene su podržane kroz Globalni fond UN-a za održivi razvoj.
Slabija kupovna moć građana
I sve to je, ponovo, uticalo na građane. Nažalost, negativno, jer je oslabila njihova kupovna moć.
U takvom ekonomskom i društvenom okruženju, u kojem je život i proizvođačima i potrošačima komplikovan i gdje cijene transporta, usluga i robe rastu, posljedice najteže pogađaju one koji najmanje zarađuju i koji su u opasnosti od još većeg siromaštva. U tom kontekstu možemo citirati sve češće navode trgovaca da građani i dalje kupuju voće i povrće na komad, jedan krompir ili paradajz, dvije paprike... Nemaju više dovoljno ni za kilogram.
Izvještaj o procjeni također opisuje odgovor domaćih vlasti na ovakvu situaciju. Izvještaj je dio seta dokumenata pripremljenih za podršku vlastima na svim nivoima u odgovoru na izazove sa kojima se suočava poljoprivredni sektor u BiH i globalno.
Nedostatak koordinisanog pristupa domaćih institucija za podršku građanima
U ocjeni se ističe da je odgovor BiH na krizu u poljoprivrednom sektoru pokazao nedostatak koordinacije između različitih organa vlasti, što je odlagalo reakcije i mjere pomoći, a sve zbog rascjepkane administrativne strukture bez kohezije i usklađenosti.
Iz tog razloga, mjere usmjerene na sprečavanje i ublažavanje posljedica krize, premda blagovremene i dobrodošle, pokazale su se kao nedovoljne. Ključna mjera na državnom nivou bilo je smanjenje carina na đubriva iz uvoza iz trećih zemalja. Resorna entitetska ministarstva povećala su izdvajanja za poljoprivredu i uvela mjeru direktne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalnog iznosa marži na osnovne životne namirnice i druge artikle.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Ingrid Macdonald naglasila je da je i navedena publikacija UN-a ukazala na neusklađenost poljoprivrednih politika u BiH.
S pravom se može reći da poljoprivredne politike i intervencije podijeljene između svih administrativnih nivoa koliko ih ima u BiH ne mogu doprinijeti snažnijem razvoju poljoprivredne proizvodnje. Bh. poljoprivrednici su u utrci sa dobro organizovanim poljoprivrednim industrijama u regionu i globalno. Uz to, BiH ima najniža izdvajanja za poljoprivredu u regionu Zapadnog Balkana, a trgovinske barijere za uvoz su najniže u Evropi. Posljedično, BiH je u posmatranom periodu zabilježila trgovinski deficit od -2,50 miliona u prehrambeno-poljoprivrednom sektoru. Također, studija pokazuje da su većina poljoprivrednih proizvođača u BiH mali posjednici. Kako bi im se pomoglo da nastave sa proizvodnjom sada sa porastom cijena poljoprivrednih sirovina, entitetska ministarstva poljoprivrede snizila su minimalni prag veličine poljoprivrednog gazdinstva i obima proizvodnje - ističe Macdonald.
Nedovoljna ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor
Potezi domaćih vlasti u BiH i budžetska sredstva koja izdvajaju nisu adekvatna, jer su, kako naglašava Macdonald, ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor nedovoljna da doprinesu snažnijoj konkurentnosti domaće proizvodnje.
Čak su i finansijske subvencije u poljoprivredi neravnomjerno raspoređene. Na primjer, oko 65 posto je usmjereno na jedan sektor, u slučaju BiH na sektor proizvodnje mlijeka, dok preostalih 35 posto podijeljeno na sve ostale lance vrijednosti - ističe Macdonald.
Sve navedene činjenice u publikaciji najbolje osjećaju proizvođači i poljoprivrednici koji prehranjuju svoje porodice zarađujući u poljoprivrednim djelatnostima. Kako Bosna i Hercegovina nije imala popis poljoprivrede od 1960-ih godina, dakle, preko 70 godina, nadležna entitetska ministarstva imaju baze podataka samo o registrovanim proizvođačima, u svrhu subvencija, koje ni približno ne pokrivaju ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.
A u takvim okolnostima, gdje poljoprivrednik koji obrađuje 100 hektara zemlje ima isti status kao pojedinac koji iz razonode obrađuje svoju baštu, gdje su subvencije nedovoljne i neravnomjerne, sve je više proizvođača koji odustaju i okreću se drugim djelatnostima, što može biti katastrofalno i velika prijetnja izumiranju poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, a time i poljoprivredne proizvodnje. U tom slučaju bi to dijelom bio razlog smanjenja proizvodnje hrane, sa negativnim posljedicama na cjelokupno stanovništvo.
Rastuća zabrinutost oko opskrbe hranom
Sve navedeno može se staviti u kontekst sa rezultatima UNDP-ovih procjena sigurnosti opskrbe hranom među ugroženim kategorijama stanovništva i stanja javnih kuhinja u zemlji. Procjena se fokusirala na najugroženije kategorije stanovništva, one koji su izostavljeni iz sistema socijalne zaštite i prepušteni sami sebi u svakodnevnom unosu hrane.
Rezultati ankete 175 ispitanika i 250 domaćinstava širom zemlje otkrili su da je postojeća ekonomska nestabilnost uzrokovala porast nesigurnosti opskrbe hranom među najugroženijim u odnosu na godine pandemije. Čak 77 posto ispitanika je u riziku od nedostatka opskrbe hranom i nesigurnosti opskrbe hranom, dok 32 posto ispitanika sebe svrstava u kategoriju „s nedovoljnom obskrbom hranom“, zbog čestih uskraćivanja obroka. Procjena je također pokazala da su osobe koje su izostavljene iz sistema socijalne zaštite u većem riziku od hronične nesigurnosti u obskrbi hranom od onih u sistemu i da su prepuštene same sebi kada je u pitanju osiguranje narednog obroka.
Više od 18.500 u stanju potrebe širom Bosne i Hercegovine 2022. godine dobilo je pristup besplatnim obrocima kroz različite oblike javnih kuhinja. U cijeloj zemlji postoji 55 javnih kuhinja koje zadovoljavaju potrebe za hranom onih kojima je pomoć potrebna – poput penzionera, nezaposlenih, samaca roditelja, porodica sa niskim primanjima, osoba sa invaliditetom, Roma. Međutim, tu je i 70 lokalnih samouprava bez javnih kuhinja koje ne nude usluge ishrane najugroženijim kategorijama stanovništva.
Kako naglašava rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini Steliana Nedera, pravo na hranu je ljudsko pravo, koje osigurava da sva ljudska bića žive bez gladi, nesigurnosti u opskrbi hranom i pothranjenosti. Naglasila je da je potrebno temeljito djelovanje u smislu politika kako bi se osnažio sistem socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini i osiguralo da se pravo na hranu podjednako poštuje. Također je istakla da će u septembru 2023. godine, UNDP, zajedno sa zajednicama, vlastima i privatnim sektorom, podržati niz javnih dijaloga širom zemlje kako bi pomogao u određivanju prioriteta mjera politika za ublažavanje nesigurnosti u obskrbi hranom u zemlji.
Ključne preporuke – zajednička poljoprivredna politika u Bosni i Hercegovini
Vratimo li se na početak teksta, lako je zaključiti da je uređen poljoprivredno-prehrambeni sistem jedino adekvatno sistemsko rješenje za jednostavnije, pristupačnije i jeftinije snabdijevanje hranom svih kategorija stanovništva, uključujući najranjivije.
Što se tiče preporuka za rješavanje svih navedenih problema, smatramo da je neophodno utvrditi zajedničke poljoprivredne politike u zemlji, odnosno uskladiti poljoprivredne politike i povećati budžetska izdvajanja za poljoprivredu, ali i investicije. S tim u vezi, posebnu pažnju skrećem na pretpristupne fondove EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj. Dodatno, potrebno je promijeniti trgovinske politike i usvojiti mjere koje će domaće proizvođače zaštititi od dampinga uvoznih cijena i nelojalne uvozne konkurencije, a domaće tržište od povećanja cijena na svjetskim tržištima. Također je potrebno uvesti ad hoc mjere u kriznim situacijama, poput smanjenja uvozne takse, čime se smanjuju i carine na prehrambene artikle, poljoprivredne sirovine, opremu – zaključila je Macdonald, apelirajući na sve nivoe vlasti u BiH da bolje razumiju ulogu i doprinos koji žene mogu dati razvoju poljoprivrednog sektora.
Ključne preporuke – nesigurnosti u opskrbi hranom
Nužne su sveobuhvatne politike u cilju jačanja sistema socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini te osiguranja jednakog poštivanja prava na hranu, kao i da niko ne bude izostavljen. Treba iznova razmotriti socijalne usluge sa aspekta sigurnosti u opskrbi hranom, uz unapređenje modela javnih kuhinja, infrastrukture i resursa. Ovi napori se moraju povezati sa efikasnim mjerama za povećanje zaposlenosti, poboljšanje egzistencije i smanjenje siromaštva, posebno među najugroženijim kategorijama stanovništva.
1 of 5
Najnoviji resursi
1 / 11
1 / 11