Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini

Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.

Doznajte više

Događaj

07 juli 2023

Poziv za podnošenje prijava u okviru projekta „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“

Osnovne informacije Poziv za podnošenje prijava provodi se u okviru projekta pod nazivom „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“ (TCP/BIH/3804), a finansira se iz Programa tehničke saradnje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Cilj projekta je podrška jačanju institucionalnih kapaciteta u ruralnom razvoju i planiranju razvoja zajednice, programiranju, koordinaciji i implementaciji na kantonalnom i opštinskom nivou u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloženje intervencije U okviru projekta TCP/BIH/3804 u Republici Srpskoj u pripremi je sedam planova poljoprivrednog i ruralnog razvoja, a dva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema Planovima održivi razvoj ruralnih zajednica je od vitalnog značaja za stvaranje trajnih pozitivnih promjena u zemlji. Dobro planiranje i strategija na lokalnom nivou imaju za rezultat ciljane intervencije javnog sektora i rashode vezane uz ruralni razvoj i poljoprivredu, što dugoročno dovodi do poboljšanog održivog upravljanja prirodnim resursima i boljeg ekonomskog blagostanja ruralnih zajednica. Projekt se realizuje u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Gradu Zvorniku u Republici Srpskoj – sve ove lokalne vlasti su se obavezale na izradu i kasnije usvajanje Lokalnih planova poljoprivrede i ruralnog razvoja slijedeći smjernice i podršku FAO-a. Poljoprivreda ima stratešku ulogu u osiguravanju zapošljavanja, prehrane i sigurnosti snabdijevanja hranom u ciljnim opštinama. Prerada na poljoprivrednim farmama i direktna prodaja posrednicima su glavni marketinški kanali za poljoprivredne proizvođače na projektnim područjima, a u cilju jačanja tržišne pozicije primarnih proizvođača potreban je niz intervencija u vrijednosnom lancu prioritetnih poljoprivrednih proizvoda na projektnim područjima. U Republici Srpskoj ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilotiranju finansiranja nekoliko manjih demonstracionih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definisanim u Lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja opština navedenim u nastavku: Osmaci: Opština se prostire na površini od 78,10 km². Opština Osmaci nalazi se u istočnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u regiji koja je regionalno poznata kao Srednje Podrinje ili regija Birač. Korištenjem podataka Popisa iz 2013. godine utvrđeno je da je ukupan broj stanovnika 5.546. Prema statističkim podacima, na području opštine živi 1.675 domaćinstava, od kojih se sva domaćinstva, kao što je već spomenuto, nalaze na području koje je klasificirano kao ruralno. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 58 godina. Poljoprivreda regije uglavnom uključuje proizvodnju za vlastite potrebe i djelomično proizvodnju za vlastite potrebe. Rascjepkanost zemljišta, nedostatak poljoprivrednih mašina i tehnologija, napuštena zemljišta, iseljavanje iz ruralnog područja i negativni demografski trendovi glavne su prepreke razvoju poljoprivrede. Proizvodnja i distribucija malina te pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Osmacima. Grad Zvornik: Zvornik se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Grad Zvornik leži na istočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini od 146 m. Površina grada Zvornika iznosi 382 km2. Koristeći podatke Popisa stanovništva iz 2013. godine na području grada Zvornika živi 54.407 stanovnika. Prema statističkim podacima, na gradskom području živi 17.690 domaćinstava, od čega možemo pretpostaviti da 80% čine seoska domaćinstva. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 59 godina. Prehrambeni sektor u ovom gradu jedan je od najjačih u projektnom području. Usprkos relativno visokoj proizvodnji, mali i srednji poljoprivrednici suočavaju se sa sličnim ograničenjima kao i u malim opštinama: snažnim fokusom na primarnu proizvodnju i izazovima vezanim uz skladištenje i stavljanje na tržište proizvoda. Organska i konvencionalna proizvodnja i prerada voća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti u gradu Zvorniku. Višegrad se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Površina Višegrada iznosi 448 km2. Koristeći podatke iz popisa iz 2013. godine u Višegradu živi 10.118 stanovnika. Ukupno ruralno stanovništvo iznosi 5.289 ili 49,6%. Usprkos ubrzanom razvoju urbanog turizma na području ove opštine, ovaj rast se nije proširio na ruralna područja i poljoprivredni razvoj, a glavni razlog su migracije iz ruralnih područja i negativni demografski trendovi. Proizvodnja i distribucija malina, uzgoj u plastenicima i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Višegradu. Rogatica: Opština Rogatica nalazi se u sredini istočnog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, na površini od 645,92 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rogatica iznosio je 10.302. Oko 40% stanovništva živi u ruralnom dijelu opštine. Ovo je najveća poljoprivredna površina unutar lokacije projekta u smislu resursa i intenziteta proizvodnje. Međutim, usprkos dobroj bazi resursa, postoji nizak stepen finalizacije proizvoda i dodane vrijednosti. Proizvodnja i zaštita geografskog identiteta za Rogatički krompir su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti kao i proizvodnja i prerada mesa u sistemu krava-tele i proizvodnja i prerada mlijeka. Rudo: Teritorija opštine Rudo nalazi se na trostrukoj granici Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Područje je izrazito brdovito i planinsko sa selima raštrkanim i ispresijecanim planinskim prijevojima, na površini od 344 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rudo iznosio je 7.578 stanovnika u 89 pridruženih naselja. Seosko stanovništvo broji 6.203 stanovnika ili 77,9% od ukupnog broja. Usprkos skromnoj resursnoj bazi, malom broju poljoprivrednih farmi i niskom ekonomskom razvoju, opštinu odlikuje snažna poljoprivredna zadruga i dobri projekti uspostavljenih lanaca vrijednosti u proizvodnji malina i preradi mlijeka, koje treba dalje razvijati. Proizvodnja i distribucija malina, proizvodnja i prerada mlijeka i ruralni turizam su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti u Rudom. Foča: Opština Foča nalazi se u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, u okviru entiteta Republika Srpska. Foča se nalazi na obalama rijeke Drine. Opština Foča obuhvata površinu od 1.115 km2. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine opština je imala 18218 stanovnika. U ruralnim područjima živi 7.051 ili 38,6% stanovništva. Opština, koja leži u srcu nacionalnog parka i koja ne iskorištava dovoljno veze koje se mogu razviti između poljoprivrede i turizma, treba ojačati lance vrijednosti u voćarstvu i proizvodnji mesa i mlijeka kroz poboljšanje tehnologije proizvodnje i prerade. Proizvodnja i prerada mlijeka i mesa te šljiva i malina i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Foči. Gacko: Opština Gacko nalazi se na jugoistoku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Po nadmorskoj visini to je najviši planinski dio Hercegovine, s prosječnom nadmorskom visinom iznad 1000 m. Nadmorska visina naselja Gacko iznosi 956 m. Površina opštine iznosi 736 km². Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Gacko iznosio je 8.710 stanovnika u 71 naselju. Od ukupnog broja stanovnika 40% živi u ruralnim dijelovima opštine. Gacko je tipična planinska opština s prepoznatljivim životinjskim proizvodima koji lako pronalaze svoje mjesto na tržištu, ali koji bi trebali biti brendirani i zaštićeni, kako bi dodatna vrijednost i korist za proizvođača bila veća. Proizvodnja Gatačkog kajmaka i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Gacku. U Federaciji Bosne i Hercegovine ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilot finansiranju nekoliko manjih demonstracijskih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definiranim Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje od 2023. do 2027. godine za Unsko-sanski kanton i Lokalnim planom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje 2023. godine.-2027. godine Grada Bihaća: Unsko-sanski kanton: Unsko-sanski kanton nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine i sa površinom od 4.125 km2 pokriva 15,8% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno 8,1% ukupne teritorije BiH. U teritorijalno-političkom sistemu ovaj kanton pokriva osam jedinica lokalne samouprave (opština/gradova): Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša. U 2021. godini područje Kantona bilo je naseljeno s 264.248 stanovnika, od čega je 13,42% mlađe od 14 godina, a 14,35% starije od 65 godina. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, na području Unsko-sanskog kantona živi ukupno 78.255 domaćinstava, od čega se 60,98% ili 47.718 domaćinstava nalazi u ruralnim naseljima, a 39,02% ili 30.537 domaćinstava u urbanom dijelu Kantona. Povoljni klimatski uslovi i raspoloživi zemljišni resursi omogućavaju veći broj poljoprivrednih proizvodnja, ali kao i u većem dijelu BiH, poljoprivredni sektor se suočava sa brojnim problemima kao što su male farme, loša opremljenost i nizak tehničko-tehnološki nivo proizvodnje. Proizvodnja i prerada mesa i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Unsko-Sanskom Kantonu. Grad Bihać: Grad Bihać se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, administrativno pripada entitetu Federacije Bosne i Hercegovine i on je administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar. Grad Bihać zauzima površinu od 900 km2, što je 21,8% teritorije Unsko-sanskog kantona i 1,7% Bosne i Hercegovine. Prosječna nadmorska visina iznosi 224 metra; veći dio teritorija Grada nalazi se na terenima do 600 m nadmorske visine, a njegov se manji dio nalazi u planinskoj i brdsko-planinskoj zoni na nadmorskoj visini od preko 900 metara. U 2021. godini u Gradu Bihaću je živilo ukupno 55.291 stanovnika. Prema podacima popisa iz 2013. godine na području Grada Bihaća živjelo je ukupno 18.293 domaćinstva, od čega se 26,66% ili 4.877 domaćinstava nalazilo u ruralnim naseljima, a 73,34% ili 13.416 domaćinstava u urbanom dijelu Grada. Poljoprivredna proizvodnja važan je dio ekonomije Grada, a posebno proizvodnja povrća i mlijeka, a u posljednje vrijeme proizvodnja meda je doživjela posebnu ekspanziju. Proizvodnja i distribucija povrća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti za grad Bihać Sve ove opštine i gradovi u većoj ili manjoj mjeri karakterizira velika prostorna raspršenost, nedostatak organizacije poljoprivredne proizvodnje i slabo razvijeni lanci vrijednosti. U smislu poboljšanja lanca vrijednosti identificirana su dva smjera. Jedan smjer odnosi se na proizvodnju, koju karakterizira nizak nivo proizvodne tehnologije, niski prinosi, nedostatak opreme i mehanizacije, nedostatak znanja i pristupa znanju i informacijama. Drugi smjer odnosi se na preradu, koja se u većini slučajeva odvija na farmi i koju obavljaju žene, gdje postoji nedostatak provjere kvalitete i sigurnosti, nedostatak adekvatne ambalaže, što rezultira isključivanjem tradicionalnih proizvoda iz formalnih marketinških kanala. Visoka uključenost žena u ručne aktivnosti, kao i neplaćene poslove u domaćinstvu, uključujući rad na njegovanju, dovode do njihove ekonomske zavisnosti i nevidljivosti njihovog rada. Nedostatak mogućnosti zapošljavanja mladih u ruralnim područjima još je jedan izazov zbog ograničenog broja radnih mjesta s punim radnim vremenom u tim ruralnim područjima. To navodi mladu generaciju da se preseli u mjesta i gradove i čini da budu nesigurni u svoju budućnost. To ostavlja starija domaćinstva bez radne snage za proširenje poljoprivredne proizvodnje i čini da veća poljoprivredna domaćinstva imaju nedostatak sezonskih radnika što stvara potrebu za automatizacijom i digitalizacijom proizvodnog procesa. Ovi ključni faktori stvaraju potrebu za poticanjem i podrškom najmarginaliziranijih grupa da učestvuju u intervenciji i imaju koristi od nje. Konkretno, potrebno je podržati mlade, žene, osobe s invaliditetom i druge u ključnim relevantnim područjima (relevantnim za mjeru dodjele bespovratnih sredstava) gdje već imaju istaknutu ulogu. Održivi razvoj ruralnih područja ne može se uspješno ostvariti bez poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora, uključujući tehničko-tehnološku obnovu, podršku vrijednim ekonomskim inicijativama, podršku poljoprivrednim farmama, malim poljoprivrednim farmama i porodičnim farmama te lokalnom stanovništvu kroz programe dodjele bespovratnih sredstava za ruralni razvoj. Tokom provedbe ovog projekta i pripreme LARD-ova, lokalni konsultanti FAO-a, u saradnji s privatnim sektorom i predstavnicima lokalne samouprave, definirali su aktivnosti za poboljšanje lanaca vrijednosti u svakoj od zajednica unutar projektnog područja koje bi trebale doprinijeti poboljšanju konkurentnosti proizvođača i proizvođačkih organizacija, ali i poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima. Područje primjene i mjere Prema lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja formuliranim u svakoj od ciljanih opština, postojeća proizvodnja u zajednicama ograničena je na primarne proizvode, dok je za povećanje prihoda lokalnog stanovništva ključno razviti vrijednosne lance. Sadašnji nivoi tehnologije i opremljenosti poljoprivrednog sektora u zajednicama zahtijevaju njihovu dalju podršku, što će u velikoj mjeri doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i stvaranju prihoda u zajednicama. Stoga je mjera usmjerena na podršku sljedećeg smjera kroz dvije podmjere: Mjera 1: Ulaganja u alate i opremu za dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima: Poljoprivredna oprema za preradu; male poljoprivredne mašine. Oprema i alati za marketing, sortiranje i pakiranje. Mjera 2: Ulaganja u infrastrukturu vezanu uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju: Oprema za navodnjavanje, zelene kuće itd. Svaki podnositelj zahtjeva se može prijaviti za samo jednu mjeru. Teritorijalno područje primjene Prihvatljivi projekti za bespovratna sredstva mogu se provoditi samo u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Grad Zvornik u Republici Srpskoj što su lokacije projekta koje su prethodno utvrdile i preporučile državne i entitetske vlade tokom razvoja Projekta tehničke saradnje TCP/BIH/3804 – „Podrška lokalnom planiranju razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja“. Kandidati: Ko se može prijaviti? Cilj male investicijske intervencije je ostvariti maksimalnu korist za lokalno stanovništvo, a ne samo pojedinca i zato će se smatrati prihvatljivima intervencije koje direktno ili indirektno donose korist većini zajednice. Na ovaj poziv mogu se prijaviti udruženja, organizacije i sindikati proizvođača ili poljoprivrednika; zadruge, za koje je poljoprivreda glavno ili dodatno područje aktivnosti i druge vrste organizacija zasnovanih na članstvu, koje se, između ostalog, bave poljoprivredom i koje su zakonski registrovane i posluju na jednoj od lokacija u Bosni i Hercegovini navedenih u odjeljku 3, imaju bankovni račun, nisu u stečaju i nisu dobile istu vrstu alata/opreme u okviru druge bespovratne podrške tokom zadnje godine. Trajanje projekata Rok za realizaciju projektnih aktivnosti bespovratnih sredstava je 31. decembar 2023. godine. Rok za dostavu prijava: Rok za podnošenje prijava je 21. jula 2023. godine u 17:00 sati. Obrazce za prijavu i dodatne informacije vezane za proceduru podnošenja prijave, možete pronaći u dokumentima ispod.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

05 juli 2023

Predstavljanje zajedničkog projekta Ujedinjenih nacija: Žene pokretači razvoja u poljoprivrednim i ruralnim sredinama

Žene čine čak 49.8% populacije u ruralnim sredinama, a samo 38.3% žena su vlasnice ili suvlasnice poljoprivrednog zemljišta. Od aktivno zaposlenih žena u BiH, njih 20.5% radi u oblasti poljoprivrede, dok samo 18.3% poljoprivrednih imanja vode žene. Zajednički projekt UN Women BiH i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), koji finansira Švedska, ima za cilj da otkloni strukturalne barijere s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima kroz uvođenje tehnologija koje bi uštedjele vrijeme i olakšale njihov rad, kao i da predstavi inovativne izvore finansiranja. Kroz osposobljavanje žena u ruralnim područjima da se bolje nose sa specifičnim izazovima poslovanja u poljoprivredi, projekt će unaprijediti standarde života, kao i socio-ekonomski položaj porodica u ruralnim sredinama. „Velika nam je čast što će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uzeti učešća u Upravnom odboru ovog projekta, i što ćemo pružiti našu ekspertizu u njegovoj implementaciji. Također nam je drago što ćemo imati priliku proširiti suradnju sa entitetskim ministarstvima pri kreiranju strategija za poljoprivredu koje će se posebno fokusirati na rodnu ravnopravnost“, rekao je Slobodan Cvijanović, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. „Danas tim Ujedinjenih nacija u BiH jača podršku ključnoj ulozi žena u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Dok nešto više od 20% žena u BiH radi u poljoprivrednim djelatnostima u ruralnim područjima, prema podacima Ekonomskog instituta Sarajevo (2018.), mnoge od njih su angažirane u aktivnostima nižeg lanca vrijednosti s manje ovlasti za donošenje odluka i profitabilnosti. Žene u ruralnim područjima stoga predstavljaju važan, ali još uvijek neiskorišten resurs ove zemlje. UN se raduje radu sa svim uključenim akterima, posebno ruralnim zajednicama, poljoprivrednim proizvođačima, vladinim institucijama, te samim ženama, na poboljšanju života žena u ruralnim područjima širom BiH, što će zauzvrat imati koristi za širi društveni i ekonomski razvoj zemlje“, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH. „Jednake mogućnosti za sve, uključujući rodnu ravnopravnost, važne su za Švedsku i sastavni su dio svega što podržavamo. Zato nam je zadovoljstvo finansirati ovaj projekat koji će osnažiti žene u poljoprivredi i ruralnim područjima da se bolje nose sa izazovima sa kojima se suočavaju. Cilj projekta je poboljšano okruženje za žene i djevojke koje se bave poljoprivrednim aktivnostima, te ih podržati u unapređenju njihovog socio-ekonomskog položaja“, rekla je Eva Gibson Smedberg, šefica Odjela razvojne saradnje pri Ambasadi Švedske u BiH. Danas je također održan i sastanak projektnog Upravnog odbora kojeg čine predstavnici/e Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, kao i predstavnika/ca Švedske i UN agencija u BiH. Ove aktivnosti dijelom su kontinuiranog rada UN Women na ekonomskom osnaživanju žena u BiH, kao i kontinuirane podrške ženama u poljoprivredi i u ruralnim sredinama, koje podržava Švedska. UN Women od 2021. godine radi na uspostavljanju saradnje u ovoj oblasti sa općinama/opštinama i gradovima diljem BiH iz oba bh. entiteta.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

05 juli 2023

WHO 75: 75 Years in Service of Improving Public Health

The first half of the 20th century saw some of the most tragic and destructive global events in human history. Societies have suffered a devastating loss of lives, food scarcity, destroyed public health services, and an unprecedented number of displaced persons. There were legitimate concerns that epidemic outbreaks would rapidly spread throughout the population, such as the one known as the Spanish flu at the end of the World War I, with estimated deaths ranging from 17 – to 50 million people. In April 1945, leaders from around the world gathered in San Francisco, United States of America, to establish the United Nations. At the meeting, they also agreed on the creation of another global organisation, specifically devoted to global health rather than global politics, an organisation that would prevent and control disease so that everyone could attain health and wellbeing at the highest possible level. The World Health Organization (WHO) was established three years later, with its constitution coming into effect on 7 April 1948, marked from then on as World Health Day. The WHO Charter, or its constitution, states that health is a fundamental human right that every human being is entitled to "without distinction of race, religion, political belief, economic or social condition" and that "the health of all peoples is fundamental to the attainment of peace and security." Public health has changed dramatically in the 75 years since the launch of the World Health Organization. Over the past seven and a half decades, there has been extraordinary progress in protecting people from diseases and destruction, including smallpox eradication, reducing the incidence of polio by 99%, saving millions of lives through childhood immunisation, declines in maternal mortality, and improvement of health and well-being for millions more. However, the successes so far do not mean that WHO’s work is finished. There are new, critical health threats, such as COVID-19 or climate change- related events, and these are expected to become more frequent and more severe. That is one of the reasons WHO is urging Member States to take action to place health high on the political and development agenda and increase investments in health. The health workforce is critical. Continuous and increasing investments in education, skills, and decent jobs for health need to be prioritised to meet the rapidly growing demand for health and addressing changing health needs. Without drastic change, a shortage of 10 million health workers is projected by 2030, primarily in low- and middle-income countries. "We have to work hard at coming together to confront these health threats. This means thinking beyond nationalistic priorities, it means coming together around joint priorities, and most importantly, it means supporting organisations like WHO that work for the collective good," stated Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, WHO Director-General. One of the actions WHO has achieved, in collaboration with Member States, is taking action to promote health by preventing disease and addressing the root causes of ill health. This resulted that between 2017 and 2022, 133 governments increased an existing or introduced a new tax on products that harm health, such as tobacco and sugary drinks. What’s in the future for WHO? At this year’s Seventy-sixth World Health Assembly, the UN agency’s decision-making body, Dr Ghebreyesus, WHO Director-General, warned that the end of COVID-19 as a global health emergency is not the end of COVID-19 as a global health threat, urging countries to prioritise primary healthcare as the foundation of universal health coverage. "The COVID-19 pandemic has shown that protecting health is fundamental to our economies, societies, security and stability," said the WHO Director-General. Learning from the worst pandemic in recent history, WHO stands ready to support the world's countries as they negotiate a pandemic accord, the revision of the International Health Regulations (2005), and other financial, governance, and operational initiatives to prepare the world for future pandemics. Over the past five years, WHO has invested in science and digital health, creating a science division. The investment has come at the time when science is under sustained attack every day. Disseminating evidence-based and scientifically underpinned information is of the utmost importance. Countries must protect the public from misinformation and disinformation, the results of such actions are still alive in our minds and even in our lives still. The future of health depends on how well all of us, together, power health through science, research, innovation, data, digital technologies and partnerships. "The history of WHO demonstrates what is possible when nations come together for a common purpose," said Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, who has led the organisation through the COVID-19 pandemic.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

13 juni 2023

LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers must feel safe and accepted

Local community as a whole must send a message to LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers that they are welcome in BiH, safe and accepted. Even though BiH government, civil sector and local community are giving their best to welcome LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers, there are still some challenges that we are all facing as a community. “In the year when the humankind is marking the 75th anniversary of the Declaration of Human Rights, when we think that a lot has been done, we are still facing certain challenges. For example, among asylum-seekers, same sex couples are not recognized as families, and are often put in different accommodations far away from each other,” said Gabrijela Rubić, Project Manager at UNHCR’s partner Bosnia and Herzegovina Women’s Initiative (BHWI), during a panel discussion organized by BiH Pride March with support from UNHCR. The discussion followed a screening of a Mexican film Luciernagas (Fireflies), which depicts a deeply human story about a young gay man who fled from persecution in Iran and ended up living in the limbo of exile, far from everything he knows, in the tropical port town of Veracruz, Mexico. While dealing with the distance between himself and his loved ones, he began to discover a new life, and started to integrate into the new community. “Throughout our long-term experience working with refugees and asylum-seekers, including with LGBTIQ+ persons, we have seen many similar cases like in the film. Some scenes from the film reminded me of situations we had with refugees who thought us how to dance Salsa while we thought them how to dance Bosnian ‘kolo’,” said Rubić. LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers feel alone in often homophobic environments. They often fear for their safety, fear from rape threats and are additionally isolated. “We need to invest in constant education of a wider community,” said Marija Šarić, Project Manager at NGO Wings of Hope, concluding that all parts of our community have responsibility to provide hospitality to all refugees. “The workshop that we had last year with LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers and local community, with support from UNHCR, had provided a safe environment for those people and an environment where they felt accepted. Many of them felt uncomfortable going back to their temporary accommodations afterwards. This shows that civil sector and donor community should invest additional efforts in similar activities and projects that will ensure that these people feel physically safe and accepted,” said Mirjana Gavrić, psychotherapist.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

30 juni 2023

Macdonald: Media freedom is of central importance for UN in BiH and the world

The Resident Coordinator of the United Nations in Bosnia and Herzegovina, Ingrid Macdonald, noted Monday at the conference 'Media Innovation and Trends - Media Freedom and Shaping the Future of Media' organized by the FBiH News Agency (FENA) in Sarajevo that media freedoms are a topic that is of central importance for the United Nations not only in Bosnia and Herzegovina but around the world. “This is something we're working on and support, not only as representatives of the UN Secretary-General in BiH but also UNESCO, the Office of the High Commissioner for Human Rights and others,” said Macdonald, who was the keynote speaker of the first panel at the conference. Concerned about the situation in which the media and journalists are at the global level, she stated that the UN has established a comprehensive Plan of Action for the Safety of Journalists to end impunity for crimes committed against them. “We're not just talking about physical attacks, but also online, economic and legal attacks. There are many ways to attack and threaten journalists,” Macdonald said. In recent statements during World Press Freedom Day, she recalled, the UN Secretary-General emphasized the need to address attacks on journalists and stressed the importance of halting attacks on those who speak the truth. “Unfortunately, we didn't notice that the situation at the global level has improved. Journalists and truth are still and to an increasing extent victims,” she said. As an example, she cited the Covid-19 pandemic campaign, where there is great concern that facts are being misinterpreted, used and abused. “This is often seen here on the political side, but also in other areas, such as climate change. Not only are journalists attacked, but also scientists, doctors, technicians and others. This causes great concern of the UN,” said Macdonald. Speaking about Bosnia, she said that the latest developments on the political scene, especially the proposed criminalization of insult and slander, cause concern, and that this could be used to suppress critical voices in the media and among journalists. She added that the comments of UN Special Rapporteurs on freedom of opinion, expression, freedom of peaceful assembly and association, especially the criminalization of insults, are definitive and explicit in terms of democratic standards, and freedom of expression is very important, and it is necessary to achieve that balance. “It is important that the authorities withdraw the proposed draft amendments and the criminalization of defamation and insults because they are contrary to the standards,” Macdonald noted. The UN office in BiH, she said, published a comprehensive report on the safety of journalists, and does so continuously in order to highlight the importance of the topic. “Many will say that there are numerous challenges that journalists face in performing their work. Not only are there political pressures on the media that are noticeable, but also economic pressures, verbal attacks, threats, online and judicial harassment, limiting the right to access information,” she stressed. She concluded by saying that the UN is fully dedicated to providing support and facilitating journalists’ work in BiH, ensuring better protection of journalists in a more favourable environment for the media.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

12 septembar 2024

Obuka o digitalnoj poljoprivredi za pčelare održana u Bosanskom Petrovcu

Jednodnevna obuka o “Digitalnoj poljoprivredi” održana je u Bosanskom Petrovcu, sa ciljem osnaživanja članova/ica Udruženja pčelara “Nucleus” ključnim digitalnim vještinama za revolucioniranje njihovih pčelarskih praksi.Obuka je pružila sveobuhvatan pregled digitalne poljoprivrede, uključujući internet stvari tj. mrežom povezanih fizičkih uređaja u poljoprivredi, izgradnju digitalne prisutnosti i primjenu specifičnih digitalnih rješenja za pčelarstvo. Učesnici su imali priliku da se upoznaju i sa značajem geografskih oznaka i postupkom sticanja oznaka za kvalitet od stručnjakinje za prehrambenu tehnologiju, Selme Kunić.“Oznake sistema kvaliteta daju jednu dodatnu vrijednost proizvodu, ističu ga na tržištu, a za med konkretno uvijek se postavlja pitanje da li je pravi? Iza jedne takve oznake postoji sistem kontrolisanja, zna se sa kojeg je geografskog područja, njegovo porijeklo i prema potrošaču budi jedno dodatno povjerenje u takav proizvod,” objasnila je Kunić.Pored toga, učesnici/e su naučili/e strategije za poboljšanje svoje digitalne prisutnosti i marketinških napora kako bi bolje angažirali svoju ciljanu publiku, te stekli znanja o digitalnim alatima za optimizaciju njihovih pčelarskih operacija i povećanje produktivnosti.Članica Udruženja pčelara “Nucleus”, Biljana Grbić istakla je da će digitalne tehnologije predstavljene tokom obuke biti od izuzetne koristi za njihov porodični pčelinjak, a posebno u situacijama kada se dogodi napad medvjeda ili u slučajevima prirodne štete. “Pošto nismo na selu non-stop uz taj pčelinjak, tu bi dobro došla ta digitalna tehnolgija, da imamo neku kontrolu kad nismo tu,” dodala je.Na kraju obuke, učesnici su stekli vrijedne vještine u integraciji digitalnih tehnologija u svoje poljoprivredne prakse, poboljšavajući produktivnost, efikasnost i tržišnu vrijednost. Stečeno znanje se očekuje da će imati dugotrajan uticaj, pomažući pčelarima da usvoje inovativne pristupe i doprinesu razvoju poljoprivrednog sektora.Obuku su organizovali UN Women i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u okviru projekta “Žene pokretačice razvoja u poljoprivrednim i ruralnim sredinama”, uz podršku Švedske.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

02 septembar 2024

Osnaživanje žena u politici u BiH: UN Women održao 11 treninga za političarke

Ususret lokalnim izborima u oktobru 2024. godine, ured UN Women u BiH u junu i julu održao je 11 treninga za političarke širom Bosne i Hercegovine, na temu političkog liderstva i vođenja kampanja.Treninzi su održani u okviru programa UN Women koji je posvećen političkom osnaživanju žena u BiH, s ciljem povećanja broja kandidatkinja na izborima te njihovog učešća u političkom odlučivanju. Treninge je vodilo 14 certificiranih trenera/ica, a održani su prema globalnoj UN Women metodologiji te prilagođeni lokalnom kontekstu. „Kandidatkinje za lokalne izbore 2024. sa kojima smo radili na obukama kandidovale su se da doprinesu unapređenju stanja u svojim zajednicama. I pored toga, one se susreću sa stereotipnim stavovima o položaju žena u politici kojiprečesto predstavljaju prepreku kandidatkinjama da realizuju svoje prijedloge. Upravo zato je ova obuka dizajnirana da im ponudi vještine za uspješno vođenje kampanja, ali i znanja o tome kako da prevaziđu sve prepreke koje se pojave na putu“, rekao je Adnan Kadribašić, ekspert za rodnu ravnopravnost i jedan od trenera. Treninzi su održani u Banjoj Luci, Bihaću, Doboju, Sarajevu, Goraždu, Mostaru, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici, a ukupni broj učesnica je 171. Učesnice su na treninzima unaprijedile znanja iz oblasti transformacijskog liderstva, pripreme i vođenja izbornih kampanja, komunikacijskih vještina, kontakta s biračima, te finansijskog planiranja i upravljanja kampanjom. „Koncept predavanja je dobro osmišljen, dosta interesantan i dinamičan. Postojala je neposrednost i otvorena i dinamična komunikacija predavačica sa učesnicama. Učesnice su pokazale interesovanje i bilo bi dobro produžiti serijal treninga do sljedećih izbora“, rekla je Jadranka Miličević iz Fondacije CURE, koja je također bila jedna od trenerica.Evaluacija treninga je pokazala da je jedan od rezultata značajno poboljšanje samopouzdanja i znanja učesnica, s najvećim napretkom u oblasti poznavanja izbornog procesa. Na pitanje o najvažnijim vještinama koje su naučile ili unaprijedile, 57% učesnica je navelo komunikaciju ili javni nastup, dok je 20% navelo upravljanje kampanjom. „Ova serija treninga rezultat je dugogodišnjeg angažmana UN Women u BiH na osnaživanju političkog liderstva žena, čime želimo pružiti priliku svim ženama koje su zainteresirane da se angažiraju u javnom životu da za to posjeduju znanje o važnim procesima političkog uključivanja. Treninzi su omogućili učesnicama da unaprijede svoja znanja, ali i da naprave dodatne korake ka preuzimanju liderskih uloga u svojim zajednicama“, rekla je Edita Miftari, voditeljica UN Women programa za političko učešće i liderstvo. U narednom periodu, UN Women će raditi na pružanju podrške izabranim ženama, kroz jačanje njihovih kapaciteta i prilike za umrežavanje i razmjenu, ali i na provedbi treninga u pripremi za opšte izbore 2026. godine.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

30 maj 2024

Rodno osjetljiva kreditna rješenja i integracija rodne perspektive u poljoprivredu otporniju na klimatske promjene

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i UN Women, uz podršku Švedske, održali su niz radionica s ciljem unapređenja rodno osjetljivih kreditnih rješenja i integracije rodne perspektive u poljoprivredu otporniju na klimatske promjene. Radionice su održane na Palama i u Zenici u okviru projekta „Žene pokretačice razvoja u poljoprivredi i ruralnim sredinama“.Radionica pod nazivom: “Rodno osjetljiva kreditna rješenja za ekonomske aktivnosti u ruralnim područjima” održana na Palama, imala je za cilj poboljšati finansijsku dostupnost za žene koje se bave ekonomskim aktivnostima u ruralnim područjima. Razmatrane su trenutne prakse kreditiranja koje su dostupne za žene u poljoprivredi, prepreke za pristup finansijama, prikaz najboljih regionalnih praksi kao i definisanje smjernica za poboljšanje pristupa finansijama za žene.Predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini, Elma Zukić, istaknula je važnost podrške ženama u ovom sektoru: „45 posto našeg ukupnog portfolija čine upravo žene u različitim oblicima djelatnosti. Segment poljoprivrede je generalno nedovoljno zastupljen, a sa aspekta žena još i manje. U svega 8 posto slučajeva žene su u vlasništvu poljoprivrednih dobara, tako da je neopohodna sveobuhvatna podrška ženama, kao i ženama poduzetnicama u poljoprivrednom segmentu.“Radionica je okupila raznoliku grupu učesnika/ca, uključujući predstavnike/ce banaka i mikrokreditnih institucija, udruženja žena, poljoprivredne stručnjake/inje i akademsku zajednicu. Profesor Grujica Vico sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu i nacionalni konsultant za FAO, naglasio je važnost ovog događaja: „Imali smo priliku da na jednom jako heterogenom skupu različitih aktera prodiskutujemo o ovim temama, da vidimo kakve su trenutne prakse, koji su to ključni izazovi i barijere, te mogući načini za njihovo prevazilaženje, kao i da čujemo više o praksama iz susjednih država i rodno osjetljivim rješenjima koja se tamo uzimaju u obzir.“Paralelno s ovim, na Palama i u Zenici održani su dodatni događaji na temu integracije rodne perspektive u poljoprivredu otporniju na klimatske promjene i ruralni razvoj. Ove radionice su okupile predstavnike/ce entitetskih ministarstava poljoprivrede, kantonalnih sektora za poljoprivredu i ruralni razvoj, udruženja žena u ruralnim područjima i entitetskih gender centara, s ciljem pružanja podrške integraciji rodnih aspekata u politike poljoprivrede i ruralnog razvoja.Gordana Rokvić Knezić, nacionalna konsultantica za rodna pitanja u okviru projekta, rekla je: „Imali smo šansu da sa predstavnicima/cama lokalnog nivoa diskutujemo o politikama koje su na snazi na regionalnom, kantonalnom i lokalnom nivou i kako možemo primijeniti neke rodno osjetljive programe za podršku ženama na selu i na ovim nivoima.“Radionice se temelje na predstojećoj procjeni potreba koja ispituje integraciju rodne perspektive i mapiranje klimatskih ranjivosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju, a koju zajednički sprovode UN Women i FAO. Planirano je održavanje ukupno 12 radionica širom Bosne i Hercegovine, čime se pokazuje posvećenost ka stvaranju otpornijih i inkluzivnijih sektora sposobnih za rješavanje jedinstvenih izazova s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima.Anna Jenderedjian, ekspertica za rodna pitanja i socijalnu zaštitu u regionalnom uredu FAO za Evropu i Centralnu Aziju, naglasila je da radionice koje su održane imaju za cilj podizanje svijesti kod eksperata/ica u javnom sektoru. „Posebno je važno premostiti jaz između institucija odgovornih za poljoprivredu, proizvođača i udruženja žena, koji su upoznati s pitanjima rodne ravnopravnosti, ali možda nisu toliko uključeni u polje poljoprivrede, kako bi bolje razumjeli prioritetna područja i mogućnosti prijelaza na politike razvoja poljoprivrede koje su inkluzivnije i održivije“,dodala je Jenderedjian.Ovakve inicijative opremit će ključne aktere strategijama za učinkovitu integraciju rodne perspektive u politike poljoprivrede i ruralnog razvoja, čime će se poboljšati otpornost i inkluzivnost ovih sektora u svjetlu klimatskih ranjivosti. Istaknuta je potreba za prilagođenim finansijskim proizvodima koji odgovaraju jedinstvenim potrebama žena u ruralnim područjima i naglašena je važnost kontinuiranih edukacija u oblasti finansijske, kao i digitalne pismenosti. Nastavak saradnje i dijaloga među svim relevantnim akterima ključan je za osiguranje dugoročnog napretka u ovim oblastima, a inicijative poput ovih predstavljaju značajan korak ka unapređenju rodne ravnopravnosti i održivosti u ruralnim ekonomskim aktivnostima, finansiranju, te poljoprivredi otpornijoj na klimatske promjene.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

30 maj 2024

Takmičenje digitalne umjetnosti - Generacija za ravnopravnost: Redefiniranje rodnih uloga

Imaš između 18 i 35 godina?Zalažeš se za rodnu ravnopravnost i promjenu društvenih normi?Želiš se izraziti kroz digitalnu umjetnost? Oslobodi svoju kreativnost, prijavi se i osvoji vrijedne nagrade!UN Women u Bosni i Hercegovini organizira takmičenje digitalne umjetnosti u okviru kampanje “Generacija za ravnopravnost”. Prijavi se sa svojim umjetničkim radom u bilo kojoj digitalnoj formi, i osvoji jednu od deset vrijednih nagrada!POŠALJI SVOJ RAD, PREISPITUJ RODNE ULOGE, I PRIDRUŽI SE GLOBALNOM POKRETU ZA RODNU RAVNOPRAVNOST!Više informacija pronađi ispod, a svoj rad postavi na našu web stranicu do 23. juna, putem linka. O takmičenju UN Women u Bosni i Hercegovini organizira umjetničko takmičenje u okviru inicijative “Generacija za ravnopravnost”, vodeće globalne inicijative u oblasti rodne ravnopravnosti. Cilj ove inicijative, koju je pokrenuo ured UN Women, je osigurati da smjernice Pekinške deklaracije i Platforme za akciju iz 1995. o uklanjanju sistemskih prepreka koje žene sprečavaju u jednakom učešću u svim sferama života budu implementirane te da Ciljevi održivog razvoja budu postignuti. “Generacija za ravnopravnost” također želi potaknuti energiju, aktivizam i ideje mladih, te dobiti podršku javnosti u borbi za rodnu ravnopravnost. To je vizionarski cilj za osnaživanje svih žena i djevojčica.Ured UN Women u Bosni i Hercegovini pridružio se globalnoj inicijativi “Generacija za ravnopravnost” 2021. godine. Nastavljajući svoje aktivnosti u 2024. godini, u januaru su u Sarajevu organizirana dva događaja/dijaloga, sa privatnim sektorom i sa mladima. Centralni događaj održan je 7. marta u Sarajevu, a okupio je više od 120 učesnika/ca i 23 odgovorna aktera.Kao nastavak ove inicijate, UN Women BiH organizira umjetničko takmičenje s temom redefiniranja rodnih uloga i preispitivanja društvenih normi.Rok za dostavljanje radova je 23. juni 2024. godine.Žiri, sačinjen od istaknutih umjetnika/ca, aktivista/kinja i eksperata/kinja za pitanja roda, odabrat će 10 finalista koji su dobitnici/e nagrada.Radovi svih 10 finalista bit će podijeljeni na različitim platformama – društvenima mrežama UN Women BiH i UN BiH, web stranici UN BiH, kao i na regionalnoj UN Women web stranici. Nagrade:• Prva nagrada: pametni telefon Samsung Galaxy S24 • Druga nagrada: pametni telefon Samsung Galaxy S23 • Treća nagrada: pametni telefon Samsung Galaxy A55 • Četvrta nagrada: stabilizator pametnog telefona DJI Osmo Mobile 6 • Peta nagrada: eksterni HDD disk Adata 2 TB • Pet nagrada od 6. do 10. mjesta: Tracer Led Ring Šta treba da znaš?Pozivamo mlade ljude da izraze svoju viziju redefiniranja rodnih uloga.Takmičenje je dio UN Women globalne inicijative “Generacija za ravnopravnost”. Saznaj više o Pekinškoj konferenciji, Pekinškoj deklaraciji i Platformi za akciju. Inspiraciju potraži u sljedećim temama:Redefinisanje ili preoblikovanje rodnih uloga Rušenje stereotipa i prihvatanje jednakosti Promjena društvenih normi u pogledu rodno-specifičnih ulogaStereotipi i njihovo preispitivanje u medijskom prostoruToksična muškost i promoviranje zdravih oblika izražavanja muškostiPromoviranje rodno-neutralnog jezika i inkluzivnosti u komunikacijiPromoviranje rodne ravnopravnosti na radnom mjestuPodsticanje muškaraca da prihvate uloge u poslovima brige i njegeOsnaživanje žena u tradicionalno muški dominatnim industrijamaRušenje prepreka za političko učešće ženaTema tvoga rada mora biti jasno navedena u prijavnoj formi. U takmičenju možeš učestvovati ako:imaš između 18 i 35 godina (do 16. juna 2024. godine).imaš državljanstvo BiH.Prijavi se sa bilo kojom vrstom umjetničke forme u digitalnom obliku u sljedećim formatima: .jpg, .jpeg, .png, .pdf, .gif, .gif, .mp4, .mov, .avi, .wmv ili slični formati.Unesi kratak opis svog rada (do 250 riječi).Prijave su otvorene do ponoći (CET) 23. juna 2024. godine, a prijaviti se možete ovdje.Uslovi takmičenja dostupni su ovdje.

Pročitajte više

1 of 5

Priča

20 maj 2024

Godišnji izvještaj o rezultatima Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini 2023

Tim Ujedinjenih nacija u BiH čine predstavnici specijalizovanih UN agencija koje su potpisnici Okvira saradnje Ujedinjenih nacija Ključna postignuća tokom godine u zemlji za održivi razvoj za period 2021. do 2025. (UNSDCF) za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i provode operativne aktivnosti za održivi razvoj i implementaciju Okvira u skladu sa svojim normativnim mandatima i tehničkom ekspertizom.Tokom 2023. godine, Ujedinjene nacije u BiH su sarađivale sa institucijama, međunarodnim partnerima, privatnim sektorom, akademskom zajednicom, civilnim društvom i lokalnim zajednicama širom zemlje kako bi odgovorile na sve krize, dajući prioritet najugroženijim članovima populacije. Rad UN-a bio je fokusiran na četiri strateška prioriteta: održiv, otporan i inkluzivan rast; kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje; zdravstvo i socijalna zaštita; upravljanje usmjereno na ljude i vladavina prava; te angažman građana i zajednica za društvenu koheziju.“U ime Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini čast mi je predstaviti naš Godišnji izvještaj o rezultatima Ujedinjenih nacija ostvarenim tokom 2023. godine. Želim čestitati Bosni i Hercegovini na predstavljanju svog drugog po redu Dobrovoljnog izvještaja o realizaciji Ciljeva održivog razvoja (engl. SDG) na Političkom forumu na visokom nivou u julu, formiranju Interresorne radne grupe za SDG-e u BiH (Vijeće za SDG) i suorganizaciji događaja na temu finansiranja realizacije SDG-a na visokom nivou u New Yorku. Okvir za finansiranje SDG-a u zemlji, trenutačno u završnim fazama usvajanja, također će u konačnici povećati finansiranje i partnerstva u cilju intenziviranja napretka na realizaciji SDG-a u BiH za buduće naraštaje.Ovaj godišnji izvještaj detaljno opisuje impresivne rezultate tima Ujedinjenih nacija sa preko 92 miliona dolara realizovanih kroz programe, angažman na politikama i inicijativama, uključujući 27.286 korisnika s unaprijeđenim vještinama i pristupom programima cjeloživotnog učenja; 149.236 korisnika zdravstvenih usluga podržanih od strane UNa; pristup pomoći za preko 54.000 migranata, izbjeglica i tražitelja azila; podršku za 60 politika, strateških i regulatornih okvira i instrumenata finansiranja te preko 10.000 mladih i 300 organizacija civilnog društva podržanih kroz programe socijalne kohezije. Zahvaljujem timu Ujedinjenih nacija na njihovoj predanosti i posvećenosti prosperitetu svih u Bosni i Hercegovini.” rekla je dr Ingrid Macdonald, UN Rezidentna koordinatorica u BiH.
Ovaj izvještaj obuhvata rezultate globalnih partnerstava i važnost inkluzivnog, umreženog i efikasnog multilateralizma za bolji odgovor na najhitnije izazove čovječanstva. Dok se tim Ujedinjenih nacija u BiH priprema za novi petogodišnji Okvir saradnje s Bosnom i Hercegovinom 2026-2030, radit će zajedno sa svim partnerima kako bi zajednički realizirali viziju Generalnog sekretara za budućnost globalne saradnje izloženu u Našoj zajedničkoj agendi (Our Common Agenda), kako bi se svijet vratio na put dostizanja Ciljeva održivog razvoja, gdje niko nije izostavljen.Pročitajte cijeli izvještaj ovdje.

Pročitajte više

1 of 5

Vidi sve

Saopštenje za medije

13 septembar 2024

Partnerstvo Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i AJB DOC

Projekat Ujedinjenih nacija „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“ (WPS), koji zajednički provode UN Women, IOM i UNFPA, s ponosom najavljuje svoje partnerstvo s Festivalom dokumentarnog filma Al Jazeera Balkans (AJB DOC), koji će se održati od 13. do 17. septembra 2024. godine u Sarajevu.Projekat WPS, koji je dio petogodišnje investicije Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF), posvećen je unapređenju agende „Žene, mir i sigurnost“, sa fokusom na osnaživanje uloge žena u jačanju mira, povjerenja i društvene kohezije u Bosni i Hercegovini.Kao dio ove saradnje, projekat WPS će podržati obuku za produkciju dokumentarnih filmova koristeći pametne telefone, namijenjenu studentima filma, scenskih umjetnosti, producentima, novinarima i kreativcima iz cijelog regiona. Trodnevna radionica, koja će se održati od 14. do 16. septembra, pružiće mladim filmskim autorima stručne smjernice u kreiranju upečatljivih kratkih dokumentaraca pomoću pametnih telefona.AJB DOC Festival već duže vrijeme prepoznaje globalni trend korištenja pametnih telefona za filmsku produkciju i već nekoliko godina organizuje programe obuke za mlade filmske autore u regionu. Ovogodišnja saradnja sa Ujedinjenim nacijama u Bosni i Hercegovini će se fokusirati na teme koje su ključne za razumijevanje i prevazilaženje izazova s kojima se suočavaju žene. Stoga će učesnici, osim tehničkih vještina, imati priliku da svoje kreativne vizije pretoče u snažne priče koje oslikavaju stvarne borbe i uspjehe žena u društvu.Nakon obuke, učesnici će imati priliku razviti vlastite ideje za dokumentarne filmove i snimiti ih pametnim telefonima. Najbolja ideja, koju će odabrati voditelj obuke i organizatori festivala, dobiće nagradu koju osigurava Samsung, kao i mentorsku podršku tokom procesa produkcije. Pobjednički dokumentarac biće prikazan na narednom izdanju AJB DOC festivala u selekciji SmartDoc, posvećenoj mladim filmskim autorima koji koriste nove tehnologije.Saradnja između Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i AJB DOC-a kroz projekat WPS označava početak trogodišnjeg partnerstva koje ima za cilj da podrži i inspiriše mlade kreativce da promovišu mir i sigurnost kroz rodno osjetljivo pripovijedanje.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

15 august 2024

Ujedinjene nacije i Sarajevo Film Festival: Partnerstvo za održivost i mir, povodom 30. godišnjice festivala

Priznanje Sarajeva kao UNESCO-vog grada filma 2019. godine i uključivanje u globalnu Mrežu kreativnih gradova dodatno su učvrstili značaj Sarajevo Film Festivala, omogućujući mu širenje međunarodne saradnje i povećanje uticaja na kulturni, ekonomski i društveni razvoj.„U ime Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, želim čestitati Sarajevo Film Festivalu na 30. godišnjici! Tri decenije Sarajevo Film Festival predstavlja simbol otpornosti i filmske izvrsnosti, baveći se ključnim društvenim pitanjima kroz kulturu, umjetnost i dijalog. Sa ponosom ističemo našu podršku ovoj značajnoj kulturnoj platformi koja odražava naše vrijednosti i doprinosi postizanju Ciljeva održivog razvoja, čime težimo ka prosperitetnoj, mirnoj i zelenoj budućnosti Bosne i Hercegovine,” izjavila je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, naglašavajući vitalni uticaj Festivala na lokalnu ekonomiju, turizam, kulturu i društvo. Nezavisna studija predstavljena 2020. godine, koju je podržao UNESCO, a provela Olsberg SPI—jedna od vodećih međunarodnih konsultantskih firmi u kreativnoj industriji—pokazala je da Sarajevo Film Festival generiše značajne ekonomske koristi, poboljšava međunarodni imidž Bosne i Hercegovine i jača lokalni kulturni ponos.Ove godine, Sarajevo Film Festival podržava i Fond za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF), instrument koji omogućava inkluzivniji pristup izgradnji mira i pomirenju širom Bosne i Hercegovine.Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala, s ponosom je istakao uticaj Festivala i snažniju saradnju s Ujedinjenim nacijama u Bosni i Hercegovini: „Od svog osnivanja, koristimo umjetnost za očuvanje duha, stvaranje novih vrijednosti i pomicanje kulturnih granica. Naše 30-godišnje iskustvo pokazuje da refleksija o izazovnim vremenima kroz dijalog i umjetnost igra ključnu ulogu u izgradnji mira i budućnosti. Uspjeh Festivala je također rezultat kontinuirane podrške naših partnera, uključujući Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini.”Tokom Sarajevo Film Festivala, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini će podržati niz inicijativa usmjerenih na unapređenje ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, zaštite okoliša, osnaživanje mladih i izgradnje mira.30. izdanje Sarajevo Film Festivala održava se pod pokroviteljstvom UNESCO-a, što naglašava njegovu ulogu čuvara kulturnog naslijeđa i raznolikosti, promovišući dijalog, toleranciju i kulturno razumijevanje.

UNESCO će, zajedno sa Gradom Sarajevom i Sarajevo Film Festivalom, biti domaćin svečanih aktivnosti, ističući status Sarajeva kao UNESCO-vog grada filma, i proslavljajući podršku UNESCO-a festivalu.UNDP će drugu godinu zaredom podržati partnerstvo Sarajevo Film Festivala sa Zelenim klubom, kroz događaje koji okupljaju parlamentarce iz Bosne i Hercegovine kao i regije Zapadnog Balkana, ujedinjene u zajedničkom cilju suočavanja s klimatskim promjenama, naslanjajući se na impresivnu posvećenost Festivala postizanju zelene budućnosti s nultom emisijom ugljika. Ova saradnja će također uključivati panel diskusije o ulozi žena u energetskoj tranziciji, kao i o urbanoj mobilnosti na kojoj će biti promovisana globalna kampanja Ujedinjenih nacija za sigurnost na cestama, pokrenuta tokom nedavne posjete specijalnog izaslanika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za sigurnost na cestama, Jeana Todta, Sarajevu. Dodatno, ova saradnja uključuje i nagradu za mlade „Filmovi za budućnost“, koja pruža jedinstvenu priliku mladima iz zemlje da se uključe u pitanja koja se tiču klimatskih promjena.UNHCR će se fokusirati na svoju desetogodišnju globalnu kampanju #IBelong protiv apatridije, kroz prikazivanje kratkih filmova na ovu temu i organizaciju panela tokom festivalskog Dana ljudskih prava. Na panelu će se govoriti o izazovima s kojima se apatridi suočavaju u svakodnevnom životu, kao i o zajedničkim nastojanjima za poboljšanje njihovog položaja, s posebnim naglaskom na činjenicu da Bosna i Hercegovina, uz podršku UNHCR-a kroz ovu kampanju, može biti među prvim zemljama u Evropi koje će riješiti poznate slučajeve apatridije.UN Women će podržati organizaciju radionica za koordinaciju intimnosti, namijenjenih glumcima i glumicama, koje će provoditi koordinatorica intimnosti i instruktor glume. Cilj ovih radionica je osiguravanje senzibilnog pristupa snimanju intimnih scena, te osnaživanje žena i unapređenje rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji. Pored toga, u okviru projekta "Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini" — koji uz podršku Fonda za izgradnju mira Ujedinjenih nacija zajednički realizuju UN Women, UNFPA i IOM — na Dan ljudskih prava biće održana panel diskusija koja će istražiti višeslojne aspekte feminizma, femicida i slobode, kao i izazove i nerazumijevanja koja okružuju ove ključne teme. Projekat će također podržati nagradu CineLink Female Voices, koju također podržava i Slovenski filmski centar. Ova nagrada posvećena je prepoznavanju i njegovanju razvoja filmskih stvarateljica u programima CineLink Co-Production Market & CineLink Drama. Slaveći jedinstvene perspektive i glasove žena u filmskoj industriji, nagrada naglašava važnost podržavanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja ženskih talenata u fazi razvoja filmske produkcije, koja je često najizazovnija faza zbog ograničenih resursa i prilika.30. Sarajevo Film Festival održat će se od 16. do 23. avgusta 2024. godine, a kulminirat će ceremonijom dodjele nagrada kojom će se proslaviti dostignuća Festivala i odati priznanje doprinosu filmskih stvaralaca iz cijelog svijeta. Ove godine, u partnerstvu sa UNDP-om biće uvedena nova nagrada koja odaje priznanje filmovima koji ističu važnost zaštite okoliša i podizanja nivoa svijesti o ovoj temi. Osim toga, prestižna nagrada za najboljeg režisera bit će podržana od strane Fonda za izgradnju mira Ujedinjenih nacija i dodijeljena pod pokroviteljstvom UNESCO-a.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

14 august 2024

Izjava povodom godine dana od tragičnog femicida u Gradačcu

Duboko potreseni nedavnim slučajem nasilja s elementima femicida u Šipovu, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini upućuju iskreno saučešće porodici žrtve.Učestalost ovih strašnih zločina i pogoršanje stanja rodno zasnovanog nasilja veoma je zabrinjavajuće. U 2024. godini, osam žena nasilno je izgubilo živote u Bosni i Hercegovini, što ukazuje na rastući trend najbrutalnijeg i najekstremnijeg oblika nasilja nad ženama. Femicid i druge oblike nasilja moguće je i neophodno spriječiti pravovremenim i efikasnim intervencijama, jer svaki dan bez pravovremenog djelovanja povećava rizik od gubitka još više života.Kao odgovor na ove duboko ukorijenjene društvene probleme, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini aktivno podržavaju napore za provođenje jačih zaštitnih mjera i sistemskih promjena koje će efikasno spriječiti i iskorijeniti femicid. Tokom protekle godine, fokusirali smo se na intenziviranje podrške svim akterima kako bi se osiguralo da nijedna žena ili djevojka ne živi u strahu od nasilja. To uključuje saradnju s rodnim institucionalnim mehanizmima, resornim ministarstvima, organizacijama civilnog društva i medijima u Bosni i Hercegovini. Uloga organizacija civilnog društva je ključna u pružanju životno važne podrške i pomoći preživjelima te u neumornom zagovaranju neophodne promjene politika i zakona. Zajedničkim naporima radili smo na identifikaciji sistemskih nedostataka, jačanju pravnih okvira i poboljšanju koordinacije među akterima. Ovi napori doprinijeli su usklađivanju domaćeg zakonodavstva s međunarodnim standardima, posebno u provedbi Istanbulske konvencije. Ipak, učestalost ovih tragedija pokazuje da se mora učiniti još mnogo više – i to hitno.Od suštinske je važnosti da svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i cijelo društvo, daju prioritet prevenciji i odgovoru na rodno zasnovano nasilje, uključujući nasilje u porodici. Ostajemo posvećeni stvaranju sigurnijeg i pravednijeg društva za sve žene i djevojke u Bosni i Hercegovini. Zajedničkim snagama možemo eliminisati nasilje, koje izaziva neprihvatljive posljedice za pojedince i društvo u cjelini.

Pročitajte više

1 of 5

Saopštenje za medije

19 juli 2024

Specijalni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za sigurnost na cestama Jean Todt pokreće Globalnu kampanju Ujedinjenih nacija za sigurnost na cestama u Bosni i Hercegovini

Tokom posjete, sastat će se s ključnim zvaničnicima, predstavnicima međunarodne zajednice, privatnog i javnog sektora u Bosni i Hercegovini. Cilj posjete je promocija inicijative za sigurnost na cestama i zagovaranje mjera za poboljšanje sigurnosti, kako bi se za 50% smanjio broj smrtnih slučajeva na cestama do 2030. godine (u skladu s Globalnim akcionim planom za Desetljeće sigurnosti cestovnog prometa 2021-2030).Ova tiha pandemija predstavlja značajan socijalni i ekonomski teret, posebno u zemljama s niskim i srednjim prihodima kao što je Bosna i Hercegovina."Osim što predstavljaju ljudsku tragediju, saobraćajne nesreće zarobljavaju zemlje u začarani krug siromaštva. Prema podacima Svjetske banke (WB 2016), troškovi saobraćajnih nesreća čine 10% BDP-a Bosne i Hercegovine. Još jedan razlog za preispitivanje mobilnosti i ulaganje u bezbjednost saobraćaja. S obzirom na socijalne i ekonomske troškove, saobraćajne nesreće ugrožavaju cijelu agendu održivog razvoja", naglasio je specijalni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Todt.Prema Globalnom izvještaju o statusu sigurnost na cestama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2023. godine, Bosna i Hercegovina bilježi zabrinjavajući porast smrtnih slučajeva na cestama, sa stopom smrtnosti od 14 na 100.000 ljudi, što je dvostruko više nego u EU. "Bolja provedba saobraćajnih zakona i unapređenje infrastrukture na cestama, kao i promjena ponašanja, ključni su za smanjenje ovih alarmantnih statistika i osiguranje bezbjednijih cesti za sve u Bosni i Hercegovini. Posjeta specijalnog izaslanika Todta bit će ključna za podizanje svijesti i mobilizaciju podrške za poboljšane mjere bezbjednosti na cestama, što će koristiti cijelom društvu, posebno preopterećenom zdravstvenom sistemu, porodicama i žrtvama pogođenim ovim tragedijama," izjavila je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.Tokom posjete, specijalni izaslanik će pokrenuti Globalnu kampanju UN-a za sigurnost na cestama, koja ima za cilj podizanje svijesti o mjerama za sigurnost na cestama koje spašavaju živote. Pokrenuta na globalnom nivou u saradnji sa JCDecaux Global pod motom #MakeASafetyStatement, kampanja će trajati do 2025. godine u preko 80 zemalja u svijetu, a sadrži izjave o mjerama bezbjednosti od 14 svjetski poznatih ličnosti.
Pozivamo predstavnike medija da proprate pokretanje ove kampanje koje će biti upriličeno na konferenciji za novinare u srijedu, 17. jula 2024. godine u 10:30 sati u Gradskoj vijećnici, uz učešće specijalnog izaslanika Todta, gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Ingrid Macdonald. Istog dana, sa početkom od 20:30 sati, na zgradi Vječne vatre u Sarajevu će biti upriličena digitalna projekcija kampanje, uz prisustvo specijalnog izaslanika Todta, gradonačelnice Karić i rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Ingrid Macdonald. Ovim će se Sarajevo pridružiti Briselu, New Yorku i drugim svjetskim metropolama u promociji ove važne kampanje.
Napomena za urednikeUN značajno ulaže u sigurnost na cestama na globalnom nivou. Nakon “Desetljeća sigurnosti cestovnog prometa 2021-2030”, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju u avgustu 2020. godine o "Poboljšanju sigurnost na cestama", potvrđujući posvećenost smanjenju broja smrtnih slučajeva i povreda na cestama globalno, i osiguravanju pristupa bezbjednim, pristupačnim, dostupnim i održivim transportnim sistemima za sve do 2030. godine. U julu 2022. godine, u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku je održan prvi sastanak na visokom nivou o poboljšanju globalne sigurnost na cestama, na kojem je jednoglasno usvojen tekst pod nazivom: “Politička deklaracija sastanka na visokom nivou o poboljšanju globalne sigurnost na cestama”.O specijalnom izaslanikuBivši generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Ban Ki-moon, imenovao je 2015. godine Jean Todta kao svog specijalnog izaslanika sigurnost na cestama. Njegovu ulogu je 2017. i 2021. godine ponovo potvrdio generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres. U 2018. godini, zajedno sa 14 organizacija UN-a, specijalni izaslanik je pokrenuo UN-ov Fond sigurnost na cestama (UNRSF). Specijalni izaslanik, između ostalog, doprinosi mobilizaciji stalne političke posvećenosti da sigurnost na cestama postane prioritet; zagovaranju i podizanju svijesti o UN-ovim pravnim instrumentima za sigurnost na cestama; dijeljenju etabliranih dobrih praksi u ovoj oblasti; te nastojanju da se osiguraju adekvatna sredstva kroz strateška partnerstva između javnog, privatnog i nevladinog sektora. Brošura i Twitter specijalnog izaslanika.
Kontakt za specijalnog izaslanika Todta:Službenica za komunikacije, Stephanie Schumacher de Weck
+41 78 235 63 36
stephanie.schumacher@un.orgKontakt za ured Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini:

Komunikacije i zagovaranje za ured Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini,
Ajla Bećirspahić
+387 61 414 797
ajla.becirspahic@un.org

Pročitajte više

1 of 5

Vidi sve