Najnovije
Saopštenje za medije
04 decembar 2024
Održane konsultacije o reparacijama za civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini
Doznajte više
Priča
30 oktobar 2024
Osnaživanje braniteljica ljudskih prava
Doznajte više
Priča
24 oktobar 2024
Obilježen Dan Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini
Doznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Bosni i Hercegovini
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.
Događaj
07 juli 2023
Poziv za podnošenje prijava u okviru projekta „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“
Osnovne informacije
Poziv za podnošenje prijava provodi se u okviru projekta pod nazivom „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“ (TCP/BIH/3804), a finansira se iz Programa tehničke saradnje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Cilj projekta je podrška jačanju institucionalnih kapaciteta u ruralnom razvoju i planiranju razvoja zajednice, programiranju, koordinaciji i implementaciji na kantonalnom i opštinskom nivou u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje intervencije
U okviru projekta TCP/BIH/3804 u Republici Srpskoj u pripremi je sedam planova poljoprivrednog i ruralnog razvoja, a dva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema Planovima održivi razvoj ruralnih zajednica je od vitalnog značaja za stvaranje trajnih pozitivnih promjena u zemlji. Dobro planiranje i strategija na lokalnom nivou imaju za rezultat ciljane intervencije javnog sektora i rashode vezane uz ruralni razvoj i poljoprivredu, što dugoročno dovodi do poboljšanog održivog upravljanja prirodnim resursima i boljeg ekonomskog blagostanja ruralnih zajednica.
Projekt se realizuje u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Gradu Zvorniku u Republici Srpskoj – sve ove lokalne vlasti su se obavezale na izradu i kasnije usvajanje Lokalnih planova poljoprivrede i ruralnog razvoja slijedeći smjernice i podršku FAO-a.
Poljoprivreda ima stratešku ulogu u osiguravanju zapošljavanja, prehrane i sigurnosti snabdijevanja hranom u ciljnim opštinama. Prerada na poljoprivrednim farmama i direktna prodaja posrednicima su glavni marketinški kanali za poljoprivredne proizvođače na projektnim područjima, a u cilju jačanja tržišne pozicije primarnih proizvođača potreban je niz intervencija u vrijednosnom lancu prioritetnih poljoprivrednih proizvoda na projektnim područjima.
U Republici Srpskoj ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilotiranju finansiranja nekoliko manjih demonstracionih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definisanim u Lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja opština navedenim u nastavku:
Osmaci: Opština se prostire na površini od 78,10 km². Opština Osmaci nalazi se u istočnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u regiji koja je regionalno poznata kao Srednje Podrinje ili regija Birač. Korištenjem podataka Popisa iz 2013. godine utvrđeno je da je ukupan broj stanovnika 5.546. Prema statističkim podacima, na području opštine živi 1.675 domaćinstava, od kojih se sva domaćinstva, kao što je već spomenuto, nalaze na području koje je klasificirano kao ruralno. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 58 godina. Poljoprivreda regije uglavnom uključuje proizvodnju za vlastite potrebe i djelomično proizvodnju za vlastite potrebe. Rascjepkanost zemljišta, nedostatak poljoprivrednih mašina i tehnologija, napuštena zemljišta, iseljavanje iz ruralnog područja i negativni demografski trendovi glavne su prepreke razvoju poljoprivrede. Proizvodnja i distribucija malina te pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Osmacima.
Grad Zvornik: Zvornik se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Grad Zvornik leži na istočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini od 146 m. Površina grada Zvornika iznosi 382 km2. Koristeći podatke Popisa stanovništva iz 2013. godine na području grada Zvornika živi 54.407 stanovnika. Prema statističkim podacima, na gradskom području živi 17.690 domaćinstava, od čega možemo pretpostaviti da 80% čine seoska domaćinstva. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 59 godina. Prehrambeni sektor u ovom gradu jedan je od najjačih u projektnom području. Usprkos relativno visokoj proizvodnji, mali i srednji poljoprivrednici suočavaju se sa sličnim ograničenjima kao i u malim opštinama: snažnim fokusom na primarnu proizvodnju i izazovima vezanim uz skladištenje i stavljanje na tržište proizvoda. Organska i konvencionalna proizvodnja i prerada voća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti u gradu Zvorniku.
Višegrad se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Površina Višegrada iznosi 448 km2. Koristeći podatke iz popisa iz 2013. godine u Višegradu živi 10.118 stanovnika. Ukupno ruralno stanovništvo iznosi 5.289 ili 49,6%. Usprkos ubrzanom razvoju urbanog turizma na području ove opštine, ovaj rast se nije proširio na ruralna područja i poljoprivredni razvoj, a glavni razlog su migracije iz ruralnih područja i negativni demografski trendovi. Proizvodnja i distribucija malina, uzgoj u plastenicima i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Višegradu.
Rogatica: Opština Rogatica nalazi se u sredini istočnog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, na površini od 645,92 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rogatica iznosio je 10.302. Oko 40% stanovništva živi u ruralnom dijelu opštine. Ovo je najveća poljoprivredna površina unutar lokacije projekta u smislu resursa i intenziteta proizvodnje. Međutim, usprkos dobroj bazi resursa, postoji nizak stepen finalizacije proizvoda i dodane vrijednosti. Proizvodnja i zaštita geografskog identiteta za Rogatički krompir su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti kao i proizvodnja i prerada mesa u sistemu krava-tele i proizvodnja i prerada mlijeka.
Rudo: Teritorija opštine Rudo nalazi se na trostrukoj granici Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Područje je izrazito brdovito i planinsko sa selima raštrkanim i ispresijecanim planinskim prijevojima, na površini od 344 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rudo iznosio je 7.578 stanovnika u 89 pridruženih naselja. Seosko stanovništvo broji 6.203 stanovnika ili 77,9% od ukupnog broja. Usprkos skromnoj resursnoj bazi, malom broju poljoprivrednih farmi i niskom ekonomskom razvoju, opštinu odlikuje snažna poljoprivredna zadruga i dobri projekti uspostavljenih lanaca vrijednosti u proizvodnji malina i preradi mlijeka, koje treba dalje razvijati.
Proizvodnja i distribucija malina, proizvodnja i prerada mlijeka i ruralni turizam su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti u Rudom.
Foča: Opština Foča nalazi se u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, u okviru entiteta Republika Srpska. Foča se nalazi na obalama rijeke Drine. Opština Foča obuhvata površinu od 1.115 km2. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine opština je imala 18218 stanovnika. U ruralnim područjima živi 7.051 ili 38,6% stanovništva. Opština, koja leži u srcu nacionalnog parka i koja ne iskorištava dovoljno veze koje se mogu razviti između poljoprivrede i turizma, treba ojačati lance vrijednosti u voćarstvu i proizvodnji mesa i mlijeka kroz poboljšanje tehnologije proizvodnje i prerade.
Proizvodnja i prerada mlijeka i mesa te šljiva i malina i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Foči.
Gacko: Opština Gacko nalazi se na jugoistoku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Po nadmorskoj visini to je najviši planinski dio Hercegovine, s prosječnom nadmorskom visinom iznad 1000 m. Nadmorska visina naselja Gacko iznosi 956 m. Površina opštine iznosi 736 km². Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Gacko iznosio je 8.710 stanovnika u 71 naselju. Od ukupnog broja stanovnika 40% živi u ruralnim dijelovima opštine. Gacko je tipična planinska opština s prepoznatljivim životinjskim proizvodima koji lako pronalaze svoje mjesto na tržištu, ali koji bi trebali biti brendirani i zaštićeni, kako bi dodatna vrijednost i korist za proizvođača bila veća.
Proizvodnja Gatačkog kajmaka i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Gacku.
U Federaciji Bosne i Hercegovine ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilot finansiranju nekoliko manjih demonstracijskih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definiranim Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje od 2023. do 2027. godine za Unsko-sanski kanton i Lokalnim planom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje 2023. godine.-2027. godine Grada Bihaća:
Unsko-sanski kanton: Unsko-sanski kanton nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine i sa površinom od 4.125 km2 pokriva 15,8% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno 8,1% ukupne teritorije BiH. U teritorijalno-političkom sistemu ovaj kanton pokriva osam jedinica lokalne samouprave (opština/gradova): Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša. U 2021. godini područje Kantona bilo je naseljeno s 264.248 stanovnika, od čega je 13,42% mlađe od 14 godina, a 14,35% starije od 65 godina. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, na području Unsko-sanskog kantona živi ukupno 78.255 domaćinstava, od čega se 60,98% ili 47.718 domaćinstava nalazi u ruralnim naseljima, a 39,02% ili 30.537 domaćinstava u urbanom dijelu Kantona. Povoljni klimatski uslovi i raspoloživi zemljišni resursi omogućavaju veći broj poljoprivrednih proizvodnja, ali kao i u većem dijelu BiH, poljoprivredni sektor se suočava sa brojnim problemima kao što su male farme, loša opremljenost i nizak tehničko-tehnološki nivo proizvodnje.
Proizvodnja i prerada mesa i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Unsko-Sanskom Kantonu.
Grad Bihać: Grad Bihać se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, administrativno pripada entitetu Federacije Bosne i Hercegovine i on je administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar. Grad Bihać zauzima površinu od 900 km2, što je 21,8% teritorije Unsko-sanskog kantona i 1,7% Bosne i Hercegovine. Prosječna nadmorska visina iznosi 224 metra; veći dio teritorija Grada nalazi se na terenima do 600 m nadmorske visine, a njegov se manji dio nalazi u planinskoj i brdsko-planinskoj zoni na nadmorskoj visini od preko 900 metara. U 2021. godini u Gradu Bihaću je živilo ukupno 55.291 stanovnika. Prema podacima popisa iz 2013. godine na području Grada Bihaća živjelo je ukupno 18.293 domaćinstva, od čega se 26,66% ili 4.877 domaćinstava nalazilo u ruralnim naseljima, a 73,34% ili 13.416 domaćinstava u urbanom dijelu Grada. Poljoprivredna proizvodnja važan je dio ekonomije Grada, a posebno proizvodnja povrća i mlijeka, a u posljednje vrijeme proizvodnja meda je doživjela posebnu ekspanziju.
Proizvodnja i distribucija povrća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti za grad Bihać
Sve ove opštine i gradovi u većoj ili manjoj mjeri karakterizira velika prostorna raspršenost, nedostatak organizacije poljoprivredne proizvodnje i slabo razvijeni lanci vrijednosti. U smislu poboljšanja lanca vrijednosti identificirana su dva smjera. Jedan smjer odnosi se na proizvodnju, koju karakterizira nizak nivo proizvodne tehnologije, niski prinosi, nedostatak opreme i mehanizacije, nedostatak znanja i pristupa znanju i informacijama. Drugi smjer odnosi se na preradu, koja se u većini slučajeva odvija na farmi i koju obavljaju žene, gdje postoji nedostatak provjere kvalitete i sigurnosti, nedostatak adekvatne ambalaže, što rezultira isključivanjem tradicionalnih proizvoda iz formalnih marketinških kanala.
Visoka uključenost žena u ručne aktivnosti, kao i neplaćene poslove u domaćinstvu, uključujući rad na njegovanju, dovode do njihove ekonomske zavisnosti i nevidljivosti njihovog rada. Nedostatak mogućnosti zapošljavanja mladih u ruralnim područjima još je jedan izazov zbog ograničenog broja radnih mjesta s punim radnim vremenom u tim ruralnim područjima. To navodi mladu generaciju da se preseli u mjesta i gradove i čini da budu nesigurni u svoju budućnost. To ostavlja starija domaćinstva bez radne snage za proširenje poljoprivredne proizvodnje i čini da veća poljoprivredna domaćinstva imaju nedostatak sezonskih radnika što stvara potrebu za automatizacijom i digitalizacijom proizvodnog procesa.
Ovi ključni faktori stvaraju potrebu za poticanjem i podrškom najmarginaliziranijih grupa da učestvuju u intervenciji i imaju koristi od nje. Konkretno, potrebno je podržati mlade, žene, osobe s invaliditetom i druge u ključnim relevantnim područjima (relevantnim za mjeru dodjele bespovratnih sredstava) gdje već imaju istaknutu ulogu.
Održivi razvoj ruralnih područja ne može se uspješno ostvariti bez poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora, uključujući tehničko-tehnološku obnovu, podršku vrijednim ekonomskim inicijativama, podršku poljoprivrednim farmama, malim poljoprivrednim farmama i porodičnim farmama te lokalnom stanovništvu kroz programe dodjele bespovratnih sredstava za ruralni razvoj.
Tokom provedbe ovog projekta i pripreme LARD-ova, lokalni konsultanti FAO-a, u saradnji s privatnim sektorom i predstavnicima lokalne samouprave, definirali su aktivnosti za poboljšanje lanaca vrijednosti u svakoj od zajednica unutar projektnog područja koje bi trebale doprinijeti poboljšanju konkurentnosti proizvođača i proizvođačkih organizacija, ali i poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima.
Područje primjene i mjere
Prema lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja formuliranim u svakoj od ciljanih opština, postojeća proizvodnja u zajednicama ograničena je na primarne proizvode, dok je za povećanje prihoda lokalnog stanovništva ključno razviti vrijednosne lance. Sadašnji nivoi tehnologije i opremljenosti poljoprivrednog sektora u zajednicama zahtijevaju njihovu dalju podršku, što će u velikoj mjeri doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i stvaranju prihoda u zajednicama. Stoga je mjera usmjerena na podršku sljedećeg smjera kroz dvije podmjere:
Mjera 1: Ulaganja u alate i opremu za dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima:
Poljoprivredna oprema za preradu; male poljoprivredne mašine.
Oprema i alati za marketing, sortiranje i pakiranje.
Mjera 2: Ulaganja u infrastrukturu vezanu uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju:
Oprema za navodnjavanje, zelene kuće itd.
Svaki podnositelj zahtjeva se može prijaviti za samo jednu mjeru.
Teritorijalno područje primjene
Prihvatljivi projekti za bespovratna sredstva mogu se provoditi samo u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Grad Zvornik u Republici Srpskoj što su lokacije projekta koje su prethodno utvrdile i preporučile državne i entitetske vlade tokom razvoja Projekta tehničke saradnje TCP/BIH/3804 – „Podrška lokalnom planiranju razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja“.
Kandidati: Ko se može prijaviti?
Cilj male investicijske intervencije je ostvariti maksimalnu korist za lokalno stanovništvo, a ne samo pojedinca i zato će se smatrati prihvatljivima intervencije koje direktno ili indirektno donose korist većini zajednice.
Na ovaj poziv mogu se prijaviti udruženja, organizacije i sindikati proizvođača ili poljoprivrednika; zadruge, za koje je poljoprivreda glavno ili dodatno područje aktivnosti i druge vrste organizacija zasnovanih na članstvu, koje se, između ostalog, bave poljoprivredom i koje su zakonski registrovane i posluju na jednoj od lokacija u Bosni i Hercegovini navedenih u odjeljku 3, imaju bankovni račun, nisu u stečaju i nisu dobile istu vrstu alata/opreme u okviru druge bespovratne podrške tokom zadnje godine.
Trajanje projekata
Rok za realizaciju projektnih aktivnosti bespovratnih sredstava je 31. decembar 2023. godine.
Rok za dostavu prijava:
Rok za podnošenje prijava je 21. jula 2023. godine u 17:00 sati.
Obrazce za prijavu i dodatne informacije vezane za proceduru podnošenja prijave, možete pronaći u dokumentima ispod.
1 of 5
Saopštenje za medije
05 juli 2023
Predstavljanje zajedničkog projekta Ujedinjenih nacija: Žene pokretači razvoja u poljoprivrednim i ruralnim sredinama
Žene čine čak 49.8% populacije u ruralnim sredinama, a samo 38.3% žena su vlasnice ili suvlasnice poljoprivrednog zemljišta. Od aktivno zaposlenih žena u BiH, njih 20.5% radi u oblasti poljoprivrede, dok samo 18.3% poljoprivrednih imanja vode žene. Zajednički projekt UN Women BiH i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), koji finansira Švedska, ima za cilj da otkloni strukturalne barijere s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima kroz uvođenje tehnologija koje bi uštedjele vrijeme i olakšale njihov rad, kao i da predstavi inovativne izvore finansiranja. Kroz osposobljavanje žena u ruralnim područjima da se bolje nose sa specifičnim izazovima poslovanja u poljoprivredi, projekt će unaprijediti standarde života, kao i socio-ekonomski položaj porodica u ruralnim sredinama.
„Velika nam je čast što će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uzeti učešća u Upravnom odboru ovog projekta, i što ćemo pružiti našu ekspertizu u njegovoj implementaciji. Također nam je drago što ćemo imati priliku proširiti suradnju sa entitetskim ministarstvima pri kreiranju strategija za poljoprivredu koje će se posebno fokusirati na rodnu ravnopravnost“, rekao je Slobodan Cvijanović, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
„Danas tim Ujedinjenih nacija u BiH jača podršku ključnoj ulozi žena u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Dok nešto više od 20% žena u BiH radi u poljoprivrednim djelatnostima u ruralnim područjima, prema podacima Ekonomskog instituta Sarajevo (2018.), mnoge od njih su angažirane u aktivnostima nižeg lanca vrijednosti s manje ovlasti za donošenje odluka i profitabilnosti. Žene u ruralnim područjima stoga predstavljaju važan, ali još uvijek neiskorišten resurs ove zemlje. UN se raduje radu sa svim uključenim akterima, posebno ruralnim zajednicama, poljoprivrednim proizvođačima, vladinim institucijama, te samim ženama, na poboljšanju života žena u ruralnim područjima širom BiH, što će zauzvrat imati koristi za širi društveni i ekonomski razvoj zemlje“, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.
„Jednake mogućnosti za sve, uključujući rodnu ravnopravnost, važne su za Švedsku i sastavni su dio svega što podržavamo. Zato nam je zadovoljstvo finansirati ovaj projekat koji će osnažiti žene u poljoprivredi i ruralnim područjima da se bolje nose sa izazovima sa kojima se suočavaju. Cilj projekta je poboljšano okruženje za žene i djevojke koje se bave poljoprivrednim aktivnostima, te ih podržati u unapređenju njihovog socio-ekonomskog položaja“, rekla je Eva Gibson Smedberg, šefica Odjela razvojne saradnje pri Ambasadi Švedske u BiH.
Danas je također održan i sastanak projektnog Upravnog odbora kojeg čine predstavnici/e Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, kao i predstavnika/ca Švedske i UN agencija u BiH.
Ove aktivnosti dijelom su kontinuiranog rada UN Women na ekonomskom osnaživanju žena u BiH, kao i kontinuirane podrške ženama u poljoprivredi i u ruralnim sredinama, koje podržava Švedska. UN Women od 2021. godine radi na uspostavljanju saradnje u ovoj oblasti sa općinama/opštinama i gradovima diljem BiH iz oba bh. entiteta.
1 of 5
Priča
05 juli 2023
WHO 75: 75 Years in Service of Improving Public Health
The first half of the 20th century saw some of the most tragic and destructive global events in human history. Societies have suffered a devastating loss of lives, food scarcity, destroyed public health services, and an unprecedented number of displaced persons.
There were legitimate concerns that epidemic outbreaks would rapidly spread throughout the population, such as the one known as the Spanish flu at the end of the World War I, with estimated deaths ranging from 17 – to 50 million people.
In April 1945, leaders from around the world gathered in San Francisco, United States of America, to establish the United Nations. At the meeting, they also agreed on the creation of another global organisation, specifically devoted to global health rather than global politics, an organisation that would prevent and control disease so that everyone could attain health and wellbeing at the highest possible level.
The World Health Organization (WHO) was established three years later, with its constitution coming into effect on 7 April 1948, marked from then on as World Health Day.
The WHO Charter, or its constitution, states that health is a fundamental human right that every human being is entitled to "without distinction of race, religion, political belief, economic or social condition" and that "the health of all peoples is fundamental to the attainment of peace and security."
Public health has changed dramatically in the 75 years since the launch of the World Health Organization.
Over the past seven and a half decades, there has been extraordinary progress in protecting people from diseases and destruction, including smallpox eradication, reducing the incidence of polio by 99%, saving millions of lives through childhood immunisation, declines in maternal mortality, and improvement of health and well-being for millions more.
However, the successes so far do not mean that WHO’s work is finished. There are new, critical health threats, such as COVID-19 or climate change- related events, and these are expected to become more frequent and more severe. That is one of the reasons WHO is urging Member States to take action to place health high on the political and development agenda and increase investments in health.
The health workforce is critical. Continuous and increasing investments in education, skills, and decent jobs for health need to be prioritised to meet the rapidly growing demand for health and addressing changing health needs. Without drastic change, a shortage of 10 million health workers is projected by 2030, primarily in low- and middle-income countries.
"We have to work hard at coming together to confront these health threats. This means thinking beyond nationalistic priorities, it means coming together around joint priorities, and most importantly, it means supporting organisations like WHO that work for the collective good," stated Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, WHO Director-General.
One of the actions WHO has achieved, in collaboration with Member States, is taking action to promote health by preventing disease and addressing the root causes of ill health. This resulted that between 2017 and 2022, 133 governments increased an existing or introduced a new tax on products that harm health, such as tobacco and sugary drinks.
What’s in the future for WHO?
At this year’s Seventy-sixth World Health Assembly, the UN agency’s decision-making body, Dr Ghebreyesus, WHO Director-General, warned that the end of COVID-19 as a global health emergency is not the end of COVID-19 as a global health threat, urging countries to prioritise primary healthcare as the foundation of universal health coverage.
"The COVID-19 pandemic has shown that protecting health is fundamental to our economies, societies, security and stability," said the WHO Director-General.
Learning from the worst pandemic in recent history, WHO stands ready to support the world's countries as they negotiate a pandemic accord, the revision of the International Health Regulations (2005), and other financial, governance, and operational initiatives to prepare the world for future pandemics.
Over the past five years, WHO has invested in science and digital health, creating a science division. The investment has come at the time when science is under sustained attack every day. Disseminating evidence-based and scientifically underpinned information is of the utmost importance. Countries must protect the public from misinformation and disinformation, the results of such actions are still alive in our minds and even in our lives still. The future of health depends on how well all of us, together, power health through science, research, innovation, data, digital technologies and partnerships.
"The history of WHO demonstrates what is possible when nations come together for a common purpose," said Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, who has led the organisation through the COVID-19 pandemic.
1 of 5
Priča
13 juni 2023
LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers must feel safe and accepted
Local community as a whole must send a message to LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers that they are welcome in BiH, safe and accepted.
Even though BiH government, civil sector and local community are giving their best to welcome LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers, there are still some challenges that we are all facing as a community.
“In the year when the humankind is marking the 75th anniversary of the Declaration of Human Rights, when we think that a lot has been done, we are still facing certain challenges. For example, among asylum-seekers, same sex couples are not recognized as families, and are often put in different accommodations far away from each other,”
said Gabrijela Rubić, Project Manager at UNHCR’s partner Bosnia and Herzegovina Women’s Initiative (BHWI), during a panel discussion organized by BiH Pride March with support from UNHCR.
The discussion followed a screening of a Mexican film Luciernagas (Fireflies), which depicts a deeply human story about a young gay man who fled from persecution in Iran and ended up living in the limbo of exile, far from everything he knows, in the tropical port town of Veracruz, Mexico. While dealing with the distance between himself and his loved ones, he began to discover a new life, and started to integrate into the new community.
“Throughout our long-term experience working with refugees and asylum-seekers, including with LGBTIQ+ persons, we have seen many similar cases like in the film. Some scenes from the film reminded me of situations we had with refugees who thought us how to dance Salsa while we thought them how to dance Bosnian ‘kolo’,” said Rubić.
LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers feel alone in often homophobic environments. They often fear for their safety, fear from rape threats and are additionally isolated.
“We need to invest in constant education of a wider community,” said Marija Šarić, Project Manager at NGO Wings of Hope, concluding that all parts of our community have responsibility to provide hospitality to all refugees.
“The workshop that we had last year with LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers and local community, with support from UNHCR, had provided a safe environment for those people and an environment where they felt accepted. Many of them felt uncomfortable going back to their temporary accommodations afterwards. This shows that civil sector and donor community should invest additional efforts in similar activities and projects that will ensure that these people feel physically safe and accepted,” said Mirjana Gavrić, psychotherapist.
1 of 5
Priča
30 juni 2023
Macdonald: Media freedom is of central importance for UN in BiH and the world
The Resident Coordinator of the United Nations in Bosnia and Herzegovina, Ingrid Macdonald, noted Monday at the conference 'Media Innovation and Trends - Media Freedom and Shaping the Future of Media' organized by the FBiH News Agency (FENA) in Sarajevo that media freedoms are a topic that is of central importance for the United Nations not only in Bosnia and Herzegovina but around the world.
“This is something we're working on and support, not only as representatives of the UN Secretary-General in BiH but also UNESCO, the Office of the High Commissioner for Human Rights and others,” said Macdonald, who was the keynote speaker of the first panel at the conference.
Concerned about the situation in which the media and journalists are at the global level, she stated that the UN has established a comprehensive Plan of Action for the Safety of Journalists to end impunity for crimes committed against them.
“We're not just talking about physical attacks, but also online, economic and legal attacks. There are many ways to attack and threaten journalists,” Macdonald said.
In recent statements during World Press Freedom Day, she recalled, the UN Secretary-General emphasized the need to address attacks on journalists and stressed the importance of halting attacks on those who speak the truth.
“Unfortunately, we didn't notice that the situation at the global level has improved. Journalists and truth are still and to an increasing extent victims,” she said.
As an example, she cited the Covid-19 pandemic campaign, where there is great concern that facts are being misinterpreted, used and abused.
“This is often seen here on the political side, but also in other areas, such as climate change. Not only are journalists attacked, but also scientists, doctors, technicians and others. This causes great concern of the UN,” said Macdonald.
Speaking about Bosnia, she said that the latest developments on the political scene, especially the proposed criminalization of insult and slander, cause concern, and that this could be used to suppress critical voices in the media and among journalists.
She added that the comments of UN Special Rapporteurs on freedom of opinion, expression, freedom of peaceful assembly and association, especially the criminalization of insults, are definitive and explicit in terms of democratic standards, and freedom of expression is very important, and it is necessary to achieve that balance.
“It is important that the authorities withdraw the proposed draft amendments and the criminalization of defamation and insults because they are contrary to the standards,” Macdonald noted.
The UN office in BiH, she said, published a comprehensive report on the safety of journalists, and does so continuously in order to highlight the importance of the topic.
“Many will say that there are numerous challenges that journalists face in performing their work. Not only are there political pressures on the media that are noticeable, but also economic pressures, verbal attacks, threats, online and judicial harassment, limiting the right to access information,” she stressed.
She concluded by saying that the UN is fully dedicated to providing support and facilitating journalists’ work in BiH, ensuring better protection of journalists in a more favourable environment for the media.
1 of 5
Priča
08 novembar 2024
Osnaživanje braniteljica ljudskih prava
Godina 2023. obilježila je 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i 25. godišnjicu Deklaracije o braniteljima ljudskih prava, koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija. UN Women u Bosni i Hercegovini (BiH) i Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) pokrenuli su seriju dijaloga sa braniteljicama ljudskih prava kako bi pružili siguran prostor za rasprave o izazovima s kojima se sve više suočavaju u obavljanju svog posla i kako bi identificirali područja podrške.Prvi dijalog održan je u decembru 2023. godine u Banjoj Luci, uz podršku Ambasade Austrije u BiH u kontekstu 30. godišnjice Bečke deklaracije i Programa akcije. Ovaj događaj okupio je 22 braniteljice ljudskih prava, kao i predstavnike/ce Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, Agencije za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Gender centra Republike Srpske.U snažnoj razmjeni, braniteljice ljudskih prava opisale su ozbiljne izazove s kojima se suočavaju, uključujući česta uznemiravanja, prijetnje i napade, kao i institucionalne prepreke i nedostatak odgovora relevantnih vlasti na različite oblike nasilja i rizike koje trpe. Također su se složile o važnosti temeljitog dokumentiranja kršenja ljudskih prava i napada s kojima se suočavaju.„U partnerstvu sa civilnim društvom, UN Women i OHCHR pokrenuli su seriju dijaloga osmišljenih da pruže siguran i podržavajući prostor za raspravu o ograničenjima i teškoćama s kojima se suočavaju braniteljice ljudskih prava u svom vitalnom radu. Znamo da je otpor prema rodnoj ravnopravnosti u porastu – globalno, ali i ovdje u dijelovima BiH. Teško stečena dostignuća u rodnoj ravnopravnosti su ugrožena i dešavaju se pokušaji da se ona ponište. Kako se približavamo 30. godišnjici Pekinške platforme za akciju, vidimo kako se dugogodišnji, univerzalni okviri ljudskih prava i prava žena dovode u pitanje. Zajedno smo posvećeni unapređenju zaštite i osnaživanju braniteljica ljudskih prava širom zemlje“, rekla je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u BiH.Aleksandra Petrić, programska direktorica u Fondaciji Udružene žene Banja Luka, kaže da potrebe braniteljica ljudskih prava moraju biti prepoznate od strane vladinih institucija na svim nivoima, kao i međunarodnih organizacija za ljudska prava, kroz programe podrške njihovom radu i sigurnosti. „U vrijeme kada su braniteljice ljudskih prava u BiH izložene kontinuiranim napadima, diskriminaciji i smanjenom prostoru za djelovanje, ključno je da imaju sigurne prostore za dijalog, međusobnu podršku, izgradnju saveza i strategija. Dokumentiranje slučajeva napada i diskriminacije, osiguranje neometanog pristupa efikasnim mehanizmima zaštite i podrške u slučajevima sigurnosnih prijetnji, te institucionalna obrada takvih slučajeva su prioriteti kada je riječ o stvaranju podržavajućeg okruženja za njihov rad.“ Drugi dijalog održan je u julu 2024. godine u Sarajevu, okupivši više od 30 predstavnika/ca organizacija civilnog društva iz cijele BiH, s mnogim braniteljkama ljudskih prava koje su podijelile svoja iskustva. Predstavnice organizacija za prava žena Fondacije Udružene žene Banja Luka, Fondacije lokalne demokratije iz Sarajeva, Fondacije Lara iz Bijeljine, Kvinna till Kvinna, učestvovale su u dijalogu. Refleksiju o antirodnim pokretima u Hrvatskoj i njihovom utjecaju na rad braniteljica ljudskih prava pružio je Centar za žene žrtve rata Rosa. Učešće NJ.E. Henka van den Doola, ambasadora Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini, i Elisabet Tomasinec iz Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, naglasilo je važnost uloge međunarodne zajednice u zaštiti ljudskih prava aktivistkinja. Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija o nasilju nad ženama i djevojčicama, njegovim uzrocima i posljedicama, Reem Alsalem, prisustvovala je cijelom dijalogu online, ističući globalne trendove otpora prema braniteljicama ljudskih prava i pružajući važne perspektive i konkretne preporuke.Nakon oba dijaloga, vodeće braniteljice ljudskih prava razvile su političke sažetke, koji su podijeljeni s međunarodnom zajednicom i organizacijama, s preporukama koje bi osigurale da braniteljice ljudskih prava mogu raditi efikasno i sigurno u zemlji. Kao dio svoje završne izjave o misiji 24. aprila 2024. godine, tadašnji specijalni izvjestitelj Ujedinjenih nacija za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, Clément Voule, iznio je slične preporuke.I u BiH i širom svijeta, Nizozemska podržava i sarađuje s organizacijama branitelja/ica ljudskih prava, rekao je NJ.E. ambasador Henk van den Dool. „Imanjem takvih saveznika nadamo se da doprinosimo institucionaliziranim i dugotrajnim političkim rješenjima. Vremena su izazovna i sada više nego ikada trebamo zajednički odgovor, zajedničku akciju za rješavanje porasta nasilja nad ženama, ne samo u BiH, već globalno. Feministička vanjska politika nizozemske vlade jedan je od alata putem kojih Nizozemska radi širom svijeta na smanjenju nejednakosti i osiguravanju jednakog statusa za žene, muškarce i LGBTIQ+ osobe.“ Dinia Krujeziu, projektna koordinatorica u Fondaciji lokalne demokratije, slaže se da je održavanje dijaloga s braniteljicama ljudskih prava ključno za kontinuirano jačanje njihove zaštite i podrške u BiH. „Ovaj dijalog je važan nastavak zajedničkih aktivnosti koje proizlaze iz Protokola za zaštitu braniteljica ljudskih prava, potpisanog 2018. godine između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Fondacije lokalne demokratije u ime organizacija civilnog društva braniteljica ljudskih prava. Posebno je važno imenovanje Savjetodavnog odbora za zaštitu braniteljica ljudskih prava 2022. godine, koji se sastoji od predstavnika različitih državnih institucija u BiH, nevladinih organizacija i medija. Protokol i rad Savjetodavnog odbora, zajedno sa kontinuiranim dijalogom, dodatno jačaju ove napore, osiguravajući da se glasovi braniteljica čuju i poštuju.“Međunarodni mehanizmi za ljudska prava igraju važnu ulogu na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou u unapređenju promocije i zaštite ljudskih prava, uključujući prava žena, i u podršci radu branitelja/ica ljudskih prava. „Kolektivne preporuke međunarodnih mehanizama za ljudska prava (tijela UN-a, specijalni izvjestitelji i Univerzalni periodični pregled) upućene BiH predstavljaju dragocjen alat za vladu, institucije i aktere civilnog društva, uključujući braniteljice ljudskih prava i druge aktere, jer pružaju sveobuhvatan i autoritativan plan za konkretne akcije za poboljšanje ljudskih prava, utemeljen na međunarodnim obavezama države u oblasti ljudskih prava. OHCHR u BiH, zajedno s UN Women, može podržati koalicije za zajedničko djelovanje u rješavanju izazova s kojima se suočavaju braniteljice ljudskih prava i drugi akteri civilnog društva“, kaže Agnes Picod, viša savjetnica za ljudska prava u OHCHR-u.UN Women u Bosni i Hercegovini ostaje posvećen podršci braniteljicama ljudskih prava i rješavanju izazova s kojima se suočavaju. Predstojeći treći dijalog, zakazan za novembar 2024. godine, nastavit će isticati ključnu važnost njihove zaštite i unapređenja njihovih misija, osiguravajući da njihovi glasovi i problemi ostanu u središtu pažnje.
1 of 5
Priča
28 oktobar 2024
Obilježen Dan Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini
Povodom obilježavanja Dana Ujedinjenih nacija, 24. oktobra, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini upriličile su prijem u zgradi UN-a u Sarajevu, na kojem su prisustvovali predstavnici vlasti, međunarodnih organizacija, civilnog društva, medija i privatnog sektora, kako bi zajedno obilježili 79 godina posvećenosti UN-a miru, prosperitetu, ljudskim pravima i održivom razvoju.Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, pozdravila je prisutne i istakla snažno partnerstvo između UN-a i Bosne i Hercegovine u ostvarivanju zajedničkih ciljeva definisanih Okvirom saradnje za održivi razvoj i Ciljevima održivog razvoja (SDGs). Ova saradnja, naglasila je, ima za cilj jačanje društvene kohezije, ekonomski prosperitet i održiv okoliš, kako bi se osiguralo da niko ne bude izostavljen na putu Bosne i Hercegovine ka održivom razvoju i integraciji u EU. Izrazila je zahvalnost predstavnicima vlasti, lokalnim zajednicama, civilnom društvu, međunarodnim partnerima, a posebno donatorima i osoblju UN-a, za njihov angažman i doprinos. Osvrnuvši se na trajne principe Povelje Ujedinjenih nacija, izjavila je: “Prije sedamdeset i devet godina, Ujedinjene nacije osnovane su s vizijom ‘Mi, narodi Ujedinjenih nacija’, pozivajući na solidarnost u miru i krizi. Suočeni s današnjim mnogobrojnim izazovima—od klimatskih promjena i pandemije do ubrzanih tehnoloških promjena—solidarnost i brzo, zajedničko djelovanje su presudni. Globalni izazovi zahtijevaju zajedničko djelovanje zemalja i naroda kako bi se našla rješenja za dobrobit planete, ljudi i budućnosti naše djece—nijedna osoba ili zemlja to ne može postići sama.” Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je: „Naša posvećenost miru i sigurnosti—temeljnim vrijednostima Ujedinjenih nacija—ostaje snažna i neupitna. Bosna i Hercegovina, prošavši izazovan put od rata ka miru, duboko razumije ogromnu vrijednost mira. Naš cilj nije samo zacijeliti rane prošlosti, već i ponuditi svijetu dragocjene lekcije o važnosti mira. Posebno cijenimo naše snažno partnerstvo s Ujedinjenim nacijama i rezidentnom koordinatoricom u BiH, koje, zajedno s Fondom za izgradnju mira generalnog sekretara i agendom Žene, mir i sigurnost, dodatno jača naša nastojanja u unapređenju ciljeva održivog razvoja, dopunjujući naš put ka integraciji u EU i izgradnji budućnosti mira i stabilnosti za sve.”Dr Macdonald je pohvalila aktivno angažovanje Bosne i Hercegovine na globalnom nivou, kao što je učešće u nedavno dogovorenom Paktu za budućnost, Globalnom digitalnom sporazumu, Deklaraciji o budućim generacijama, kao i na klimatskoj konferenciji COP29 koja će se uskoro održati. Također je naglasila prilike koje donosi angažman Bosne i Hercegovine u Fondu za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a, koji ima za cilj jačanje mira, pomirenja i otpornosti. Govoreći o nedavnim poplavama koje su pogodile zajednice u Bosni i Hercegovini, pohvalila je solidarnost građana i brz odgovor agencija UN-a u saradnji s lokalnim vlastima, civilnim društvom, Evropskom unijom, Crvenim krstom i Svjetskom bankom. U zaključku, prenijela je globalni poziv generalnog sekretara: “Nada zahtijeva da sve zemlje rade kao jedno. Nada zahtijeva Ujedinjene nacije. Na Dan Ujedinjenih nacija, održimo ovaj svjetionik nade da svijetli za cijeli svijet i njegove ideale."Događaj je naglasio kontinuirano partnerstvo Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini kroz ključna područja djelovanja. UN je izrazio opredijeljenost za jačanje saradnje i izgradnju mirne, otporne i prosperitetne Bosne i Hercegovine za sve njene građane.
1 of 5
Priča
02 oktobar 2024
Aktivizam u lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini - put ka trajnom miru
Proaktivni pojedinci širom zemlje značajno doprinose svojim zajednicama jačajući društvenu koheziju i povjerenje u lokalnim sredinama. U cilju isticanja ovih izuzetnih napora, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini, uz podršku UN Women, IOM-a i UNFPA, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predstavile su 12 izvanrednih pojedinaca u okviru kampanje „12 dana aktivizma za mir“, koja je započela na Međunarodni dan mira, 21. septembra, i završila 2. oktobra, na Međunarodni dan nenasilja. Kampanju je podržao Fond za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF), koji ima ključnu ulogu u podsticanju dijaloga i stvaranju okruženja koje promoviše mir i saradnju u Bosni i Hercegovini.Vođena dubokom empatijom prema drugima i posvećenošću izgradnji pravednijeg društva, Dobrila Zelić, mlada aktivistica iz Ribnika, stvara prilike za mlade i inspiriše svoje vršnjake da vjeruju u transformativnu snagu lokalnih promjena. Kao suosnivačica Udruženja mladih „Mladi grade budućnost“ i aktivna članica Vijeća učenika, vodila je brojne humanitarne inicijative kako bi pomogla ugroženim porodicama i promovisala volonterizam. Dobrila čvrsto vjeruje da mladi kroz aktivno angažovanje mogu transformisati svoje zajednice. „Moj cilj nije samo podizanje svijesti o važnosti ljudskih vrijednosti u našoj zajednici, već i stvaranje opipljivih, pozitivnih promjena u životima ljudi, posebno djece, pružajući im priliku za bolju budućnost,“ ističe Dobrila. „Zamišljam svoju zajednicu kao mjesto gdje se svi okupljamo da izgradimo svijet ukorijenjen u toleranciji i poštovanju.“Vođeni istom željom da podrže svoje zajednice, i drugi mladi aktivisti širom Bosne i Hercegovine ulažu napore u kreiranje pozitivnih promjena na lokalnom nivou. Mirza Muratagić, koji je bio angažovan kao volonter Ujedinjenih nacija u Centru za socijalni rad u Ključu kroz projekt podržan od strane Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF), crpi svoja iskustva iz nevladinih organizacija kako bi zagovarao prava najugroženijih članova zajednice. „Volontiranje predstavlja put ka ličnoj i društvenoj transformaciji. Nikada ne znamo kada ćemo trebati pomoć od drugih. Kada činimo dobra djela, inspiracija za doprinos dobrim ciljevima dolazi prirodno. Izazovi su uvijek prisutni, ali svaki se može prevazići trudom,“ kazao je Mirza.Južnije od Ključa, otprilike 80 kilometara udaljenom Glamoču, mlada aktivistica Lorena Gvozden je na misiji da inspiriše mlade da ostanu u svom rodnom gradu i zemlji kroz stvaranje poslova i prilika za njih. Ona vjeruje da Glamoč ima potencijal da postane plodno okruženje za mlade talente, omogućavajući im da izgrade svjetliju budućnost.Na različite načine, ali ujedinjeni u zajedničkoj viziji, Dobrila, Mirza i Lorena pokazuju da lokalni aktivizam vođen mladim ljudima može zaista uticati na njihove zajednice, jačajući snažnija i inkluzivnija okruženja širom Bosne i Hercegovine. Njihov rad odražava vjerovanje koje dijele Vahidin Omanović i Mevludin Rahmanović, osnivači Centra za izgradnju mira u Sanskom Mostu koji su predani ideji da društvena transformacija počinje osnaživanjem mladih. „Naš najveći izazov je pomoći mladim ljudima da shvate moć koju imaju da donesu pozitivne promjene,“ kažu Vahidin i Mevludin.Nedim Krajišnik, direktor sarajevskog Centra za obrazovne inicijative „Step by Step“ i stručnjak za obrazovanje, strastveno se zalaže za izgradnju mira kroz kolektivni trud. On vodi transformativne projekte usmjerene na osnaživanje nastavnika i učenika, dok promoviše saradnju u učionicama širom zemlje. „Mir nema zamjenu; to je neupitna ljudska potreba,“ naglašava, ističući svoju posvećenost stvaranju inkluzivnih obrazovnih inicijativa vođenih mirom.Jednakim žarom se zalaže za iste vrijednosti, novinarka i istraživačica Velma Šarić, osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja (PCRC) u Sarajevu, koja je svoju karijeru posvetila izgradnji mira i ljudskim pravima, posebno među mladima u regionu Zapadnog Balkana.Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu, takođe osnažuje mlade ljude da se angažuju u izgradnji mira kroz obrazovne programe. Muzej igra ključnu ulogu u procesu pomirenja čuvajući priče onih čije je djetinjstvo oblikovano ratom, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u zonama sukoba poput Ukrajine i Sirije. „Stvorili smo sigurno okruženje gdje oni koji žele mogu podijeliti svoja iskustva odrastanja u ratu i pronaći zajednicu ljudi koji dijele ta iskustva. To jača njihov osjećaj pripadnosti i međusobne podrške, što smatram ključnim za iscjeljenje pojedinaca, a time i za društvo u cjelini,“ kaže Amina.Aktivistice poput Radmile Žigić, direktorice Fondacije „Lara“ iz Bijeljine, koja se više od dvije decenije bori za prava žena, i Midhete Kaloper Oruli, predsjednice Udruženja „Foča 1992-1995“ za žrtve rata, koja zagovara podršku ženama koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, predstavljaju primjer otpornosti i odlučnosti. „Naša bol nije naša sramota, već naša hrabrost“, ističe Midheta.U Tuzli, dr. Branka Antić Štauber, predsjednica Udruženja „Snaga žene“, pruža psihološku i medicinsku podršku osobama sa traumama od rata. Njen rad na liječenju trauma od suštinskog je značaja za pomoć preživjelima u obnovi njihovih života.Spasoje Kulaga, ratni veteran, dijeli ovo uvjerenje, koji je nakon rata osnovao Udruženje „Pravi Požar“ u Derventikako bi pomogao svima u suočavanju sa prošlošću s ciljem pomirenja.Svaki od ovih pojedinaca pokazuje ogromnu moć dijaloga i saradnje u obnovi povjerenja zajednica i njegovanju trajnog mira. Njihove inspirativne priče ističu transformativni potencijal lokalnog aktivizma u jačanju mira širom Bosne i Hercegovine.
1 of 5
Priča
30 septembar 2024
Zajednički autorski tekst: Međunarodni dan univerzalnog pristupa informacijama
Ključne reforme su potrebne za unapređenje pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini
Šestog oktobra 2024. godine u Bosni i Hercegovini će se održati lokalni izbori na kojima će biti izabrani gradonačelnici, načelnici i vijeća u 143 grada i općine. Pravovremen i kontinuiran pristup javnim i transparentnim informacijama o toku i ishodu ovog izbornog procesa – prije, za vrijeme i nakon glasanja – pravo je svakog građanina Bosne i Hercegovine, zagarantovano Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.Neposredno prije izbora, 28. septembra, obilježili smo Međunarodni dan univerzalnog pristupa informacijama (IDUAI). Pristup informacijama je sastavni dio temeljnog prava na slobodu mišljenja i izražavanja, sadržanog u članu 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i članu 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.Pravo na pristup informacijama nije apstraktan koncept već temelj demokratije. Ključno je da građani Bosne i Hercegovine – i oni koji to nisu – učinkovito ostvaruju pravo na učešće u javnim poslovima, uključujući pravo na glasanje zasnovano na dostupnosti različitih pluralističkih izvora informacija. U tom smislu, Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija ističe da države moraju osigurati proaktivno širenje informacija od javnog interesa i učiniti pristup takvim informacijama "jednostavnim, brzim, učinkovitim i praktičnim".Iako je globalno ostvaren značajan napredak u proširenju pristupa informacijama nakon usvajanja Agende održivog razvoja Ujedinjenih nacija 2030, mnogo toga još treba biti urađeno. Prema UNESCO-ovom Izvještaju o javnom pristupu informacijama za 2023. godinu „zakoni o pristupu informacijama u mnogim zemljama nemaju jake sisteme provedbe”. Nije slučajno da je ovogodišnja Globalna konferencija o Međunarodnom danu univerzalnog pristupa informacijama, koju su zajednički organizovali Vlada Gane i UNESCO, bila fokusirana na važnost integrisanja zakona o pristupu informacijama u rad svih javnih institucija.Bosna i Hercegovina je bila prva zemlja u regionu koja je uvela zakone o pristupu informacijama, najprije na državnom nivou 2000. godine, a zatim u oba entiteta, 2001. godine. U avgustu 2023. godine usvojen je novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou. Osmišljen kako bi unaprijedio proaktivno objavljivanje informacija državnih institucija, ovaj zakon predstavlja ključan korak ka usklađivanju praksi upravljanja s međunarodnim standardima. Konkretno, zakon uključuje princip proaktivne transparentnosti i opsežnu listu vrsta informacija koje institucije moraju objavljivati na svojim web stranicama, uključujući odluke, finansiranje, javne nabavke, javne konkurse i grantove. Zakon predviđa i uspostavljanje centralnog portala javnih informacija.Ipak, državni zakon ima značajne nedostatke, a brojni izazovi ometaju njegovu provedbu.Dok novi zakon na državnom nivou zahtijeva proaktivno objavljivanje javnih informacija, zakoni entiteta ne nameću ovu obavezu, što stvara različite pravne obaveze koje podrivaju ujednačenu zaštitu ovog prava.Osim toga, zakon na državnom nivou sadrži proširenu listu izuzetaka u odnosu na prethodni zakon, od kojih su neki nejasni, poput onog koji se odnosi na sprečavanje štete za zaštitu okoliša.Još jedan nedostatak je da je mehanizam žalbe, koji treba garantovati i zaštititi pravo na pristup informacijama, pod nadležnošću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, što stvara zabrinutost u vezi s nezavisnošću ovakvog mehanizma.Izazovi ne prestaju s pravnim okvirom i nedostatkom nezavisnog nadzora. Javne institucije i kompanije širom zemlje često ne odgovaraju na zahtjeve za informacijama, posebno kada je riječ o finansijskim izvještajima, ugovorima o nabavci i drugim podacima koji su ključni za javnu odgovornost. Što se tiče pravosudnog sistema, iako građani imaju pravo tražiti pravnu zaštitu preko sudova, upravni sporovi u vezi s pristupom informacijama često traju duže od godinu dana. Podaci Transparency Internationala ukazuju na razmjere problema. Između 2011. i 2023. godine, manje od 60% institucija odgovorilo je na zahtjeve za pristup informacijama u zakonom propisanim rokovima. Ovako niska razina postupanja u skladu sa zakonom naglašava potrebu za izgradnjom kapaciteta javnih službenika za primjenu zakona.Kako bi se osiguralo potpuno ostvarenje prava na pristup informacijama, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini pozivaju sve nadležne organe širom zemlje da prilagode zakonodavstvo. Konkretno, potrebno je uskladiti pravni okvir u cijeloj zemlji kako bi se osigurala usklađenost s najvišim primjenjivim standardima, uključujući uvođenje proaktivne transparentnosti kao obaveznog elementa u entitetskim zakonima; svi nadležni organi trebaju također uspostaviti nezavisni žalbeni proces u skladu s međunarodnim standardima i osigurati da se sankcije primjenjuju na javne vlasti u slučaju kršenja zakona; konačno, sudski postupci za rješavanje sporova u vezi s pristupom informacijama moraju biti ubrzani kako bi građani, uključujući novinare, aktiviste i istraživače, pravovremeno pristupili informacijama koje su im potrebne za obavljanje njihovog rada.Ove mjere su neophodne kako bi Bosna i Hercegovina ispunila svoje međunarodne i ustavne obaveze u garantovanju i zaštiti prava na pristup informacijama, prava koje je ključno za funkcionisanje svake zdrave demokratije. Učinkovito ostvarivanje ovog prava također je među zahtjevima Evropske unije u procesu pristupanje Bosne i Hercegovine. Više informacija o:Međunarodni dan univerzalnog pristupa informacijamaSigurnost novinara i pristup informacijama u Bosni i Hercegovini
Šestog oktobra 2024. godine u Bosni i Hercegovini će se održati lokalni izbori na kojima će biti izabrani gradonačelnici, načelnici i vijeća u 143 grada i općine. Pravovremen i kontinuiran pristup javnim i transparentnim informacijama o toku i ishodu ovog izbornog procesa – prije, za vrijeme i nakon glasanja – pravo je svakog građanina Bosne i Hercegovine, zagarantovano Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.Neposredno prije izbora, 28. septembra, obilježili smo Međunarodni dan univerzalnog pristupa informacijama (IDUAI). Pristup informacijama je sastavni dio temeljnog prava na slobodu mišljenja i izražavanja, sadržanog u članu 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i članu 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.Pravo na pristup informacijama nije apstraktan koncept već temelj demokratije. Ključno je da građani Bosne i Hercegovine – i oni koji to nisu – učinkovito ostvaruju pravo na učešće u javnim poslovima, uključujući pravo na glasanje zasnovano na dostupnosti različitih pluralističkih izvora informacija. U tom smislu, Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija ističe da države moraju osigurati proaktivno širenje informacija od javnog interesa i učiniti pristup takvim informacijama "jednostavnim, brzim, učinkovitim i praktičnim".Iako je globalno ostvaren značajan napredak u proširenju pristupa informacijama nakon usvajanja Agende održivog razvoja Ujedinjenih nacija 2030, mnogo toga još treba biti urađeno. Prema UNESCO-ovom Izvještaju o javnom pristupu informacijama za 2023. godinu „zakoni o pristupu informacijama u mnogim zemljama nemaju jake sisteme provedbe”. Nije slučajno da je ovogodišnja Globalna konferencija o Međunarodnom danu univerzalnog pristupa informacijama, koju su zajednički organizovali Vlada Gane i UNESCO, bila fokusirana na važnost integrisanja zakona o pristupu informacijama u rad svih javnih institucija.Bosna i Hercegovina je bila prva zemlja u regionu koja je uvela zakone o pristupu informacijama, najprije na državnom nivou 2000. godine, a zatim u oba entiteta, 2001. godine. U avgustu 2023. godine usvojen je novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou. Osmišljen kako bi unaprijedio proaktivno objavljivanje informacija državnih institucija, ovaj zakon predstavlja ključan korak ka usklađivanju praksi upravljanja s međunarodnim standardima. Konkretno, zakon uključuje princip proaktivne transparentnosti i opsežnu listu vrsta informacija koje institucije moraju objavljivati na svojim web stranicama, uključujući odluke, finansiranje, javne nabavke, javne konkurse i grantove. Zakon predviđa i uspostavljanje centralnog portala javnih informacija.Ipak, državni zakon ima značajne nedostatke, a brojni izazovi ometaju njegovu provedbu.Dok novi zakon na državnom nivou zahtijeva proaktivno objavljivanje javnih informacija, zakoni entiteta ne nameću ovu obavezu, što stvara različite pravne obaveze koje podrivaju ujednačenu zaštitu ovog prava.Osim toga, zakon na državnom nivou sadrži proširenu listu izuzetaka u odnosu na prethodni zakon, od kojih su neki nejasni, poput onog koji se odnosi na sprečavanje štete za zaštitu okoliša.Još jedan nedostatak je da je mehanizam žalbe, koji treba garantovati i zaštititi pravo na pristup informacijama, pod nadležnošću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, što stvara zabrinutost u vezi s nezavisnošću ovakvog mehanizma.Izazovi ne prestaju s pravnim okvirom i nedostatkom nezavisnog nadzora. Javne institucije i kompanije širom zemlje često ne odgovaraju na zahtjeve za informacijama, posebno kada je riječ o finansijskim izvještajima, ugovorima o nabavci i drugim podacima koji su ključni za javnu odgovornost. Što se tiče pravosudnog sistema, iako građani imaju pravo tražiti pravnu zaštitu preko sudova, upravni sporovi u vezi s pristupom informacijama često traju duže od godinu dana. Podaci Transparency Internationala ukazuju na razmjere problema. Između 2011. i 2023. godine, manje od 60% institucija odgovorilo je na zahtjeve za pristup informacijama u zakonom propisanim rokovima. Ovako niska razina postupanja u skladu sa zakonom naglašava potrebu za izgradnjom kapaciteta javnih službenika za primjenu zakona.Kako bi se osiguralo potpuno ostvarenje prava na pristup informacijama, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini pozivaju sve nadležne organe širom zemlje da prilagode zakonodavstvo. Konkretno, potrebno je uskladiti pravni okvir u cijeloj zemlji kako bi se osigurala usklađenost s najvišim primjenjivim standardima, uključujući uvođenje proaktivne transparentnosti kao obaveznog elementa u entitetskim zakonima; svi nadležni organi trebaju također uspostaviti nezavisni žalbeni proces u skladu s međunarodnim standardima i osigurati da se sankcije primjenjuju na javne vlasti u slučaju kršenja zakona; konačno, sudski postupci za rješavanje sporova u vezi s pristupom informacijama moraju biti ubrzani kako bi građani, uključujući novinare, aktiviste i istraživače, pravovremeno pristupili informacijama koje su im potrebne za obavljanje njihovog rada.Ove mjere su neophodne kako bi Bosna i Hercegovina ispunila svoje međunarodne i ustavne obaveze u garantovanju i zaštiti prava na pristup informacijama, prava koje je ključno za funkcionisanje svake zdrave demokratije. Učinkovito ostvarivanje ovog prava također je među zahtjevima Evropske unije u procesu pristupanje Bosne i Hercegovine. Više informacija o:Međunarodni dan univerzalnog pristupa informacijamaSigurnost novinara i pristup informacijama u Bosni i Hercegovini
1 of 5
Priča
23 septembar 2024
UNHCR i Nogometni savez BiH organizirali u Međugorju dvodnevnu radionicu u sklopu projekta socijalne integracije kroz fudbal, u cilju promicanja međusobnog poštovanja, tolerancije i socijalne inkluzije kroz sport
UN-ova agencija za izbjeglice (UNHCR) i Nogometni savez BiH (NS/FSBiH), u okviru zajedničkih aktivnosti koje podržava UEFA, 20.9. i 21.9. 2024.g. organizirali su u Međugorju dvodnevnu radionicu u sklopu projekta „Socijalna integracija kroz fudbal: Football3 kao metoda društvene promjene“, u cilju promicanja međusobnog poštovanja, tolerancije i inkluzije kroz sport, transformišući nogometni teren u prostor gdje se uče životne lekcije i grade mostovi razumijevanja među mladima iz različitih društvenih grupa.Na dvodnevnim radionicama provedene su aktivnosti vezane za tzv. Football3 metodu, uključujući i edukaciju za trenere dječjih nogometnih klubova i nastavnike fizičkog vaspitanja iz osnovnih škola, edukaciju za roditelje djece, staratelje i druge osobe koje rade sa djecom, kao i radionice i sportske aktivnosti sa 80 djece iz lokalnih nogometnih klubova, lokalne zajednice, Dječijeg doma “Mostar“, djece izbjeglica iz Izbjegličko-prihvatnog centra Salakovac i djece izbjeglica koji pohađaju Osnovnu školu u Čapljini. Prvog dana ovog događanja polaznici, treneri i nastavnici, upoznati su s Football3 metodologijom, dok je drugi dan bio posvećen radu s djecom, uključujući praktične vježbe na terenima Sportskog centra Međugorje. Također je održana radionica za roditelje i staratelje o važnosti sporta u socijalnom razvoju djece, na kojoj je Fondacija BH inicijativa žena predstavili temu “Značaj i uticaj sporta na zdrav rast i razvoj djece”. Fokus predavanja bio je na razumijevanju kako uključivanje u sport pridonosi fizičkom, emocionalnom i socijalnom razvoju djece, na ulozi roditelja i trenera u tom procesu, te na savladavanju prepreka koje se javljaju u sportskim aktivnostima za djecu i roditelje. Stručnjaci su istaknuli psihološke koristi sporta i njegovu ključnu ulogu u izgradnji karaktera djece, kao i važnost inkluzije u sportskim aktivnostima. Radionica u Međugorju treća je u nizu sličnih dešavanja koje su NS/FS BiH i Predstavništvo UNHCR-a u BiH dosad zajednički organizirali u Bihaću i Sarajevu.
1 of 5
Saopštenje za medije
04 decembar 2024
Održane konsultacije o reparacijama za civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini
Cilj ovog događaja je bio da potakne dijalog među ključnim akterima o različitim oblicima reparacija, analizira postignuti napredak, identifikuje ključne nedostatke i prepreke u svjetlu međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine u oblasti ljudskih prava, te predloži konkretne preporuke za rješavanje postojećih izazova. Ove konsultacije su okupile predstavnike udruženja preživjelih i porodica žrtava, vlasti, organizacija civilnog društva, akademsku zajednicu i međunarodne aktere.U toku diskusije, istaknuto je da gotovo 30 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini, rješavanje reparacija za civilne žrtve i dalje predstavlja značajan izazov. Iako su učinjeni određeni napori, mnoge žrtve još uvijek nisu bile u mogućnosti da zatraže ili dobiju adekvatne reparacije. Neusklađeni pravni okvir širom zemlje i različite pravne i administrativne prepreke dodatno pogoršavaju traume koje su žrtve doživjele. Kolektivne forme reparacija, uključujući napore na memorijalizaciji i garancije protiv ponovnog nasilja, često su fragmentirane i rijetko uključuju žrtve u procese konsultacija.Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, otvorila je diskusiju naglašavajući ključnu ulogu reparacija u tranzicionoj pravdi: “Odajem priznanje svim preživjelima, porodicama i nevladinim organizacijama na njihovim neumornim naporima koje ulažu već više od tri decenije u promovisanje istine i pravde, uprkos velikim poteškoćama. Njihov rad je od presudne važnosti za izgradnju mira. Iako nijedna mjera ne može izbrisati pretrpljene traume, reparacije—bilo individualne ili kolektivne—mogu obnoviti dostojanstvo, povjerenje i pružiti nadu. Kako se približavamo 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma, moramo adresirati postojeće praznine i raditi na inkluzivnom okviru reparacija koji će služiti svim žrtvama.”Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, naglasila je da osiguranje pravične i adekvatne naknade i rehabilitacije za žrtve nije samo pravna obaveza, već i moralni imperativ. Istakla je da, uprkos aktuelnim politikama, sve žrtve moraju imati jednak tretman i pristup pravima, neovisno od njihove nacionalnosti. “Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture nas je upozorio na načela i principe, međunarodnih, za BiH, obavezujućih akata, na pravne, finansijske i moralne obaveze – obeštećenje, besplatnu zdravstvenu i psihološku njegu i javno službeno izvinjenje. Uspostavljanje efikasnog programa odštete na nacionalnom nivou radi pružanja pravne zaštite žrtvama ratnih zločina, uključujući seksualnog nasilja, te usvajanje okvirnog zakona o pravima žrtava ratne torture je misija od koje se ne smije odustati. Nepravda se može ispraviti, ako oni koji su odgovorni, preuzmu odgovornost za nju. A odgovornost za prava žrtava ratne torture snosiće svi, koji se u svojim kapacitetima ne uključe u rješavanje ovog pitanja. Traume ratne torture svakako imaju transgeneracijski efekat. Liječenje ratnih trauma na pravi način jedini put je ka zdravom i prosperitetnom društvu.”Elisabet Tomasinec, šefica političkog odjela u Uredu specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, diskutovala je o širem značaju reparacija: “Reparacija za žrtve nije samo čin pravde; ona postavlja temelj za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu unutar Evropske unije. Održavanje prava žrtava od suštinske je važnosti za izgradnju mirne budućnosti, a Evropska unija će nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu na njenom putu pomirenja i integracije u Evropsku uniju.””Zbog činjenice da Bosna i Hercegovina nije do sada uspjela usvojiti jedinstveni pravni reparativni okvir na državnom nivou, imamo fragmentiran pristup koji potiče nejednakost, frustraciju i ogorčenost žrtava, jer mnogi i dalje ostaju bez učinkovitih i odgovarajućih prava. Pored toga, u namjeri ostvarivanja prava često su izloženi labirintu teško savladivih administrativnih procedura. Reparacija za civilne žrtve rata uz integrisanje rodno osjetljivih politika kako bi sve žrtve imale jednak pristup ratnoj odšteti, rehabilitacija, memorijalizacija, priznavanje zločina i žrtava i uspostavljanje povjerenja samo su neki su od ključnih faktora za napredak Bosne i Hercegovine u polju reparacija”, istakla je Selma Korjenić, voditeljica Programa, Trial International - Ured u Bosni i Hercegovini.Agnes Picod, viša savjetnica za ljudska prava u Ujedinjenim nacijama u Bosni i Hercegovini, zaključila je konsultacije naglašavajući da je reparacija obaveza države: “Međunarodno pravo prepoznaje pravo na pravdu i reparacije za žrtve ozbiljnih povreda ljudskih prava i humanitarnog prava. Kao strana međunarodnih ugovora o ljudskim pravima, Bosna i Hercegovina je obavezna osigurati sveobuhvatne mjere tranzicione pravde, uključujući priznanje i adekvatne reparacije za sve civilne žrtve rata, bez diskriminacije. Ove mjere su ključne ne samo za preživjele i njihove porodice, već i za očuvanje mira.”Konsultacije su naglasile hitnu potrebu za konkretnim i koordiniranim djelovanjima kako bi se obezbijedile značajne reparacije, uključujući individualnu naknadu, medicinsku i psihološku podršku, simboličke i kolektivne mjere. Efikasno rješavanje trajnih posljedica rata ključno je za poticanje pomirenja i izgradnju mirne, inkluzivne budućnosti u Bosni i Hercegovini.Kontakt za više informacija:Peđa Đurasović, peda.durasovic@un.org
1 of 5
Saopštenje za medije
04 oktobar 2024
Izjava u ime Ureda rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini o katastrofalnim poplavama koje su pogodile dijelove zemlje
Pozivamo sve građane da prioritet daju svojoj sigurnosti i da se informišu prateći savjete lokalnih vlasti i hitnih službi. Inspirisani smo solidarnošću zajednica koje se okupljaju i pružaju podršku jedni drugima u ovim teškim vremenima. Naše misli su s onima koji su pogođeni ovim razarajućim poplavama, a posebno s porodicama onih koji su izgubili svoje najmilije ili koji su nestali. Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini su spremne pružiti podršku vlastima u njihovim naporima za pružanje pomoći i oporavak.
1 of 5
Saopštenje za medije
02 oktobar 2024
Održan prvi sastanak Projektnog odbora treće faze projekta Dijalog za budućnost (DFF3)
Projekat Dijalog za budućnost pokrenut je 2014. godine kao partnerstvo između Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija. Uspješno realizovane dvije faze ovog projekta značajno su doprinijele osnaživanju mladih, ravnopravnosti spolova i angažmanu lokalnih zajednica. Treća faza će nadograditi postignute rezultate, uvodeći inovativne pristupe, kako bi se proširio domet i utjecaj projekta.DFF3 je dio šire petogodišnje investicije Fonda za izgradnju mira (PBF) generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, instrument koji omogućava inkluzivniji pristup izgradnji mira i pomirenju širom Bosne i Hercegovine.Projekat zajednički implementiraju UNDP, UNESCO i UNICEF, u ime Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, a u partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine.Renaud Meyer, rezidentni predstavnik UNDP-a u Bosni i Hercegovini, pozdravio je članove Upravnog odbora u ime Rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, i izjavio: „Dijalog za budućnost 3 nije samo nastavak naših dosadašnjih napora; to je prilika za inovacije, poput korištenja digitalnih rješenja za postizanje većih rezultata. Cilj nam je da osiguramo da naše investicije imaju dugotrajan uticaj, kako na lokalnom nivou, tako i u kreiranju politika na državnom nivou. Posebnost ovog projekta je u partnerstvu s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine, dok je uključivanje Ministarstva civilnih poslova, sa svojim mandatom u ključnim oblastima kulture, mladih i obrazovanja, važan iskorak u ovoj fazi. Uvjereni smo da će DFF3 doprinijeti izgradnji mirne i inkluzivne budućnosti Bosne i Hercegovine, osnažujući mlade, žene i lokalne zajednice.”Tokom sastanka, projektni tim je predstavio rezultate prethodne dvije faze i detaljan plan rada za DFF3. Značajan aspekt projekta je stvaranje partnerstva sa jedinicama lokalne samouprave i kreiranje platforme za dijalog i uključivanje građana i mladih u procese donošenja odluka., s posebnim naglaskom na ravnopravnost spolova. Jedna od najznačajnijih inicijativa u okviru DFF3 je program Youth Futures/Leadership Fellowship, koji će osposobiti 20 mladih iz Bosne i Hercegovine za vještine liderstva, volontiranja i aktivizma—ključne za stvaranje nove generacije graditelja mira.Članovi Projektnog odbora potvrdili su svoju posvećenost ciljevima DFF3, izražavajući odlučnost da zajedničkim radom osiguraju uspjeh ove faze. Kroz saradnju na svim nivoima i sektorima, očekuje se da DFF3 značajno doprinese održivom miru, društvenoj koheziji i pomirenju u Bosni i Hercegovini.
1 of 5
Saopštenje za medije
21 septembar 2024
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine pokreću kampanju „12 Dana Aktivizma za Mir”
Ova inicijativa je uspostavljena 2019. godine s ciljem promocije mira i jačanje društvene kohezije u Bosni i Hercegovini. Kampanja se obilježava ne samo kroz aktivnosti u zemlji, već i u brojnim diplomatskim predstavništvima Bosne i Hercegovine širom svijeta, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Ovogodišnja kampanja realizuje se uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF), koji igra ključnu ulogu u podsticanju solidarnosti i dijaloga, stvarajući okruženje koje promoviše mir i saradnju. Upravni odbor za izgradnju mira za Bosnu i Hercegovinu nadgleda rad ovoga Fonda, kojim predsjedavaju ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, i rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Ingrid Macdonald.Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, iskazao je duboku zahvalnost Ujedinjenim nacijama i međunarodnim partnerima na kontinuiranoj podršci u jačanju stabilnosti i dugoročne održivosti Bosne i Hercegovine. „Članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški cilj naše vanjske politike, a uspješno ostvarivanje tog cilja zahtijeva koordiniran i sveobuhvatan pristup. Fond za izgradnju mira, kao ključni instrument međunarodne podrške, omogućava da ne samo ubrzamo ispunjavanje prioritetnog cilja broj 5, koji se odnosi na demokratsku funkcionalnost institucija, nego i da unaprijedimo kapacitete na svim nivoima vlasti za stvaranje inkluzivnog i održivog društvenog okvira. Ovaj projekt donosi konkretne rezultate kroz promociju dijaloga, pomirenja i aktivnog učešća građana u procesu izgradnje mira, čime postavljamo temelje za dugoročnu stabilnost.“ Ministar je naglasio da „zajednički rad na ponovnom uspostavljanju povjerenja među svim narodima u Bosni i Hercegovini mora ostati prioritet svih političkih, društvenih i međunarodnih aktera. Kampanja ‘12 dana aktivizma za mir’ ne samo da promoviše ključna postignuća u procesu izgradnje mira, već predstavlja i platformu za snažnije povezivanje zajednica, što doprinosi dugoročnoj održivosti mira i koheziji unutar društva. Ovaj projekt reflektuje našu posvećenost evropskim vrijednostima, uključujući poštivanje ljudskih prava, jednakosti i zajedničkog prosperiteta, te šalje snažnu poruku međunarodnoj zajednici o zrelosti Bosne i Hercegovine kao buduće članice Evropske unije."Međunarodni dan mira uspostavljen je 1981. godine od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Ove godine se obilježava pod temom „Njegovanje kulture mira” jer se poklapa sa 25. godišnjicom usvajanja Deklaracije i Programa akcije o kulturi mira Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Međunarodni dan mira bit će obilježen i tokom Samita budućnosti, koji se održava od 21. do 23. septembra u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku. Ovaj događaj na visokom nivou okuplja svjetske lidere kako bi postigli novi međunarodni konsenzus o tome kako unaprijediti sadašnjost i osigurati bolju budućnost, a Bosna i Hercegovina će biti dio ovog važnog događaja.Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Ingrid Macdonald, osvrnula se na poruku generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, Antónia Guterresa: „Mir je najveća nagrada za cijelo čovječanstvo, a Međunarodni dan mira nas podsjeća da rješenja leže u našim rukama.” Dodala je: “Mir nije samo odsustvo sukoba. Njegovanje kulture mira zahtijeva aktivno učešće svih sektora društva kroz dijalog i saradnju. Naša posvećenost miru mora biti nepokolebljiva – mir se ne smije uzimati zdravo za gotovo, već zahtijeva stalnu posvećenost i trud. Danas ponovo potvrđujemo svoju posvećenost miru, ističući inicijative u okviru Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF). Osnaživanje mladih, žena i muškaraca da doprinesu izgradnji kohezivnijeg i inkluzivnijeg društva ključno je za postizanje trajnog mira i stabilnosti.”Tokom kampanje „12 dana aktivizma za mir”, Ujedinjene nacije će organizovati i podržati niz aktivnosti širom Bosne i Hercegovine, fokusirajući se na promociju izuzetnih napora lokalnih zajednica, civilnog društva, žena i mladih. U središtu kampanje je promocija 12 izuzetnih pojedinaca i pojedinki iz cijele Bosne i Hercegovine koji su se istakli u izgradnji mira, jačanju društvene kohezije i povjerenja, uz podršku UN Women, IOM-a i UNFPA. Njihove inspirativne priče biće predstavljene kroz digitalnu kampanju na društvenim mrežama, naglašavajući moć dijaloga i saradnje. Svaki dan kampanje biće posvećen jednom „šampionu/šampionki mira“, koji nas inspirišu svojim doprinosom stvaranju boljeg, inkluzivnijeg i kohezivnijeg društva.
1 of 5
Saopštenje za medije
13 septembar 2024
Partnerstvo Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i AJB DOC
Projekat Ujedinjenih nacija „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“ (WPS), koji zajednički provode UN Women, IOM i UNFPA, s ponosom najavljuje svoje partnerstvo s Festivalom dokumentarnog filma Al Jazeera Balkans (AJB DOC), koji će se održati od 13. do 17. septembra 2024. godine u Sarajevu.Projekat WPS, koji je dio petogodišnje investicije Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF), posvećen je unapređenju agende „Žene, mir i sigurnost“, sa fokusom na osnaživanje uloge žena u jačanju mira, povjerenja i društvene kohezije u Bosni i Hercegovini.Kao dio ove saradnje, projekat WPS će podržati obuku za produkciju dokumentarnih filmova koristeći pametne telefone, namijenjenu studentima filma, scenskih umjetnosti, producentima, novinarima i kreativcima iz cijelog regiona. Trodnevna radionica, koja će se održati od 14. do 16. septembra, pružiće mladim filmskim autorima stručne smjernice u kreiranju upečatljivih kratkih dokumentaraca pomoću pametnih telefona.AJB DOC Festival već duže vrijeme prepoznaje globalni trend korištenja pametnih telefona za filmsku produkciju i već nekoliko godina organizuje programe obuke za mlade filmske autore u regionu. Ovogodišnja saradnja sa Ujedinjenim nacijama u Bosni i Hercegovini će se fokusirati na teme koje su ključne za razumijevanje i prevazilaženje izazova s kojima se suočavaju žene. Stoga će učesnici, osim tehničkih vještina, imati priliku da svoje kreativne vizije pretoče u snažne priče koje oslikavaju stvarne borbe i uspjehe žena u društvu.Nakon obuke, učesnici će imati priliku razviti vlastite ideje za dokumentarne filmove i snimiti ih pametnim telefonima. Najbolja ideja, koju će odabrati voditelj obuke i organizatori festivala, dobiće nagradu koju osigurava Samsung, kao i mentorsku podršku tokom procesa produkcije. Pobjednički dokumentarac biće prikazan na narednom izdanju AJB DOC festivala u selekciji SmartDoc, posvećenoj mladim filmskim autorima koji koriste nove tehnologije.Saradnja između Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i AJB DOC-a kroz projekat WPS označava početak trogodišnjeg partnerstva koje ima za cilj da podrži i inspiriše mlade kreativce da promovišu mir i sigurnost kroz rodno osjetljivo pripovijedanje.
1 of 5
Najnoviji resursi
1 / 11
Resursi
23 septembar 2024
Resursi
13 septembar 2024
Resursi
23 septembar 2024
1 / 11