Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini

29 april 2025

Više od 200 gerontodomaćica certificirano u FBiH s ciljem jačanja njege starijih osoba i osnaživanja žena

23 april 2025

Mir i obrazovanje kroz igru: Novi edukativni alat koji su osmislili mladi iz BiH

Saopštenje za medije

19 mart 2025

Obilježen Svjetski dan socijalnog rada u Bihaću – Jačanje socijalnih usluga i međugeneracijske solidarnosti uz podršku Fonda za izgradnju mira UN-a

Najnovije

29 april 2025

Više od 200 gerontodomaćica certificirano u FBiH s ciljem jačanja njege starijih osoba i osnaživanja žena

23 april 2025

Mir i obrazovanje kroz igru: Novi edukativni alat koji su osmislili mladi iz BiH

Ciljevi održivog razvoja u Bosni i Hercegovini

Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.

Događaj

07 juli 2023

Poziv za podnošenje prijava u okviru projekta „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“

Osnovne informacije Poziv za podnošenje prijava provodi se u okviru projekta pod nazivom „Podrška lokalnom planiranju poljoprivrednog i ruralnog razvoja“ (TCP/BIH/3804), a finansira se iz Programa tehničke saradnje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Cilj projekta je podrška jačanju institucionalnih kapaciteta u ruralnom razvoju i planiranju razvoja zajednice, programiranju, koordinaciji i implementaciji na kantonalnom i opštinskom nivou u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloženje intervencije U okviru projekta TCP/BIH/3804 u Republici Srpskoj u pripremi je sedam planova poljoprivrednog i ruralnog razvoja, a dva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema Planovima održivi razvoj ruralnih zajednica je od vitalnog značaja za stvaranje trajnih pozitivnih promjena u zemlji. Dobro planiranje i strategija na lokalnom nivou imaju za rezultat ciljane intervencije javnog sektora i rashode vezane uz ruralni razvoj i poljoprivredu, što dugoročno dovodi do poboljšanog održivog upravljanja prirodnim resursima i boljeg ekonomskog blagostanja ruralnih zajednica. Projekt se realizuje u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Gradu Zvorniku u Republici Srpskoj – sve ove lokalne vlasti su se obavezale na izradu i kasnije usvajanje Lokalnih planova poljoprivrede i ruralnog razvoja slijedeći smjernice i podršku FAO-a. Poljoprivreda ima stratešku ulogu u osiguravanju zapošljavanja, prehrane i sigurnosti snabdijevanja hranom u ciljnim opštinama. Prerada na poljoprivrednim farmama i direktna prodaja posrednicima su glavni marketinški kanali za poljoprivredne proizvođače na projektnim područjima, a u cilju jačanja tržišne pozicije primarnih proizvođača potreban je niz intervencija u vrijednosnom lancu prioritetnih poljoprivrednih proizvoda na projektnim područjima. U Republici Srpskoj ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilotiranju finansiranja nekoliko manjih demonstracionih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definisanim u Lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja opština navedenim u nastavku: Osmaci: Opština se prostire na površini od 78,10 km². Opština Osmaci nalazi se u istočnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u regiji koja je regionalno poznata kao Srednje Podrinje ili regija Birač. Korištenjem podataka Popisa iz 2013. godine utvrđeno je da je ukupan broj stanovnika 5.546. Prema statističkim podacima, na području opštine živi 1.675 domaćinstava, od kojih se sva domaćinstva, kao što je već spomenuto, nalaze na području koje je klasificirano kao ruralno. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 58 godina. Poljoprivreda regije uglavnom uključuje proizvodnju za vlastite potrebe i djelomično proizvodnju za vlastite potrebe. Rascjepkanost zemljišta, nedostatak poljoprivrednih mašina i tehnologija, napuštena zemljišta, iseljavanje iz ruralnog područja i negativni demografski trendovi glavne su prepreke razvoju poljoprivrede. Proizvodnja i distribucija malina te pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Osmacima. Grad Zvornik: Zvornik se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Grad Zvornik leži na istočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini od 146 m. Površina grada Zvornika iznosi 382 km2. Koristeći podatke Popisa stanovništva iz 2013. godine na području grada Zvornika živi 54.407 stanovnika. Prema statističkim podacima, na gradskom području živi 17.690 domaćinstava, od čega možemo pretpostaviti da 80% čine seoska domaćinstva. Prosječna starost vlasnika poljoprivredne farme utvrđena anketnim istraživanjem je 59 godina. Prehrambeni sektor u ovom gradu jedan je od najjačih u projektnom području. Usprkos relativno visokoj proizvodnji, mali i srednji poljoprivrednici suočavaju se sa sličnim ograničenjima kao i u malim opštinama: snažnim fokusom na primarnu proizvodnju i izazovima vezanim uz skladištenje i stavljanje na tržište proizvoda. Organska i konvencionalna proizvodnja i prerada voća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti u gradu Zvorniku. Višegrad se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Površina Višegrada iznosi 448 km2. Koristeći podatke iz popisa iz 2013. godine u Višegradu živi 10.118 stanovnika. Ukupno ruralno stanovništvo iznosi 5.289 ili 49,6%. Usprkos ubrzanom razvoju urbanog turizma na području ove opštine, ovaj rast se nije proširio na ruralna područja i poljoprivredni razvoj, a glavni razlog su migracije iz ruralnih područja i negativni demografski trendovi. Proizvodnja i distribucija malina, uzgoj u plastenicima i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Višegradu. Rogatica: Opština Rogatica nalazi se u sredini istočnog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, na površini od 645,92 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rogatica iznosio je 10.302. Oko 40% stanovništva živi u ruralnom dijelu opštine. Ovo je najveća poljoprivredna površina unutar lokacije projekta u smislu resursa i intenziteta proizvodnje. Međutim, usprkos dobroj bazi resursa, postoji nizak stepen finalizacije proizvoda i dodane vrijednosti. Proizvodnja i zaštita geografskog identiteta za Rogatički krompir su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti kao i proizvodnja i prerada mesa u sistemu krava-tele i proizvodnja i prerada mlijeka. Rudo: Teritorija opštine Rudo nalazi se na trostrukoj granici Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Područje je izrazito brdovito i planinsko sa selima raštrkanim i ispresijecanim planinskim prijevojima, na površini od 344 km2. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Rudo iznosio je 7.578 stanovnika u 89 pridruženih naselja. Seosko stanovništvo broji 6.203 stanovnika ili 77,9% od ukupnog broja. Usprkos skromnoj resursnoj bazi, malom broju poljoprivrednih farmi i niskom ekonomskom razvoju, opštinu odlikuje snažna poljoprivredna zadruga i dobri projekti uspostavljenih lanaca vrijednosti u proizvodnji malina i preradi mlijeka, koje treba dalje razvijati. Proizvodnja i distribucija malina, proizvodnja i prerada mlijeka i ruralni turizam su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti u Rudom. Foča: Opština Foča nalazi se u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, u okviru entiteta Republika Srpska. Foča se nalazi na obalama rijeke Drine. Opština Foča obuhvata površinu od 1.115 km2. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine opština je imala 18218 stanovnika. U ruralnim područjima živi 7.051 ili 38,6% stanovništva. Opština, koja leži u srcu nacionalnog parka i koja ne iskorištava dovoljno veze koje se mogu razviti između poljoprivrede i turizma, treba ojačati lance vrijednosti u voćarstvu i proizvodnji mesa i mlijeka kroz poboljšanje tehnologije proizvodnje i prerade. Proizvodnja i prerada mlijeka i mesa te šljiva i malina i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Foči. Gacko: Opština Gacko nalazi se na jugoistoku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Po nadmorskoj visini to je najviši planinski dio Hercegovine, s prosječnom nadmorskom visinom iznad 1000 m. Nadmorska visina naselja Gacko iznosi 956 m. Površina opštine iznosi 736 km². Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013.), ukupan broj stanovnika u Opštini Gacko iznosio je 8.710 stanovnika u 71 naselju. Od ukupnog broja stanovnika 40% živi u ruralnim dijelovima opštine. Gacko je tipična planinska opština s prepoznatljivim životinjskim proizvodima koji lako pronalaze svoje mjesto na tržištu, ali koji bi trebali biti brendirani i zaštićeni, kako bi dodatna vrijednost i korist za proizvođača bila veća. Proizvodnja Gatačkog kajmaka i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Gacku. U Federaciji Bosne i Hercegovine ovaj poziv za prijavu namijenjen je pilot finansiranju nekoliko manjih demonstracijskih projekata, koji odgovaraju strateškim prioritetima definiranim Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje od 2023. do 2027. godine za Unsko-sanski kanton i Lokalnim planom poljoprivrede i ruralnog razvoja za razdoblje 2023. godine.-2027. godine Grada Bihaća: Unsko-sanski kanton: Unsko-sanski kanton nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine i sa površinom od 4.125 km2 pokriva 15,8% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno 8,1% ukupne teritorije BiH. U teritorijalno-političkom sistemu ovaj kanton pokriva osam jedinica lokalne samouprave (opština/gradova): Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša. U 2021. godini područje Kantona bilo je naseljeno s 264.248 stanovnika, od čega je 13,42% mlađe od 14 godina, a 14,35% starije od 65 godina. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, na području Unsko-sanskog kantona živi ukupno 78.255 domaćinstava, od čega se 60,98% ili 47.718 domaćinstava nalazi u ruralnim naseljima, a 39,02% ili 30.537 domaćinstava u urbanom dijelu Kantona. Povoljni klimatski uslovi i raspoloživi zemljišni resursi omogućavaju veći broj poljoprivrednih proizvodnja, ali kao i u većem dijelu BiH, poljoprivredni sektor se suočava sa brojnim problemima kao što su male farme, loša opremljenost i nizak tehničko-tehnološki nivo proizvodnje. Proizvodnja i prerada mesa i pčelarstvo i proizvodnja meda su odabrani kao prioritetni lanci vrijednosti za razvoj u Unsko-Sanskom Kantonu. Grad Bihać: Grad Bihać se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, administrativno pripada entitetu Federacije Bosne i Hercegovine i on je administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar. Grad Bihać zauzima površinu od 900 km2, što je 21,8% teritorije Unsko-sanskog kantona i 1,7% Bosne i Hercegovine. Prosječna nadmorska visina iznosi 224 metra; veći dio teritorija Grada nalazi se na terenima do 600 m nadmorske visine, a njegov se manji dio nalazi u planinskoj i brdsko-planinskoj zoni na nadmorskoj visini od preko 900 metara. U 2021. godini u Gradu Bihaću je živilo ukupno 55.291 stanovnika. Prema podacima popisa iz 2013. godine na području Grada Bihaća živjelo je ukupno 18.293 domaćinstva, od čega se 26,66% ili 4.877 domaćinstava nalazilo u ruralnim naseljima, a 73,34% ili 13.416 domaćinstava u urbanom dijelu Grada. Poljoprivredna proizvodnja važan je dio ekonomije Grada, a posebno proizvodnja povrća i mlijeka, a u posljednje vrijeme proizvodnja meda je doživjela posebnu ekspanziju. Proizvodnja i distribucija povrća su odabrani kao prioritetni lanac vrijednosti za grad Bihać Sve ove opštine i gradovi u većoj ili manjoj mjeri karakterizira velika prostorna raspršenost, nedostatak organizacije poljoprivredne proizvodnje i slabo razvijeni lanci vrijednosti. U smislu poboljšanja lanca vrijednosti identificirana su dva smjera. Jedan smjer odnosi se na proizvodnju, koju karakterizira nizak nivo proizvodne tehnologije, niski prinosi, nedostatak opreme i mehanizacije, nedostatak znanja i pristupa znanju i informacijama. Drugi smjer odnosi se na preradu, koja se u većini slučajeva odvija na farmi i koju obavljaju žene, gdje postoji nedostatak provjere kvalitete i sigurnosti, nedostatak adekvatne ambalaže, što rezultira isključivanjem tradicionalnih proizvoda iz formalnih marketinških kanala. Visoka uključenost žena u ručne aktivnosti, kao i neplaćene poslove u domaćinstvu, uključujući rad na njegovanju, dovode do njihove ekonomske zavisnosti i nevidljivosti njihovog rada. Nedostatak mogućnosti zapošljavanja mladih u ruralnim područjima još je jedan izazov zbog ograničenog broja radnih mjesta s punim radnim vremenom u tim ruralnim područjima. To navodi mladu generaciju da se preseli u mjesta i gradove i čini da budu nesigurni u svoju budućnost. To ostavlja starija domaćinstva bez radne snage za proširenje poljoprivredne proizvodnje i čini da veća poljoprivredna domaćinstva imaju nedostatak sezonskih radnika što stvara potrebu za automatizacijom i digitalizacijom proizvodnog procesa. Ovi ključni faktori stvaraju potrebu za poticanjem i podrškom najmarginaliziranijih grupa da učestvuju u intervenciji i imaju koristi od nje. Konkretno, potrebno je podržati mlade, žene, osobe s invaliditetom i druge u ključnim relevantnim područjima (relevantnim za mjeru dodjele bespovratnih sredstava) gdje već imaju istaknutu ulogu. Održivi razvoj ruralnih područja ne može se uspješno ostvariti bez poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora, uključujući tehničko-tehnološku obnovu, podršku vrijednim ekonomskim inicijativama, podršku poljoprivrednim farmama, malim poljoprivrednim farmama i porodičnim farmama te lokalnom stanovništvu kroz programe dodjele bespovratnih sredstava za ruralni razvoj. Tokom provedbe ovog projekta i pripreme LARD-ova, lokalni konsultanti FAO-a, u saradnji s privatnim sektorom i predstavnicima lokalne samouprave, definirali su aktivnosti za poboljšanje lanaca vrijednosti u svakoj od zajednica unutar projektnog područja koje bi trebale doprinijeti poboljšanju konkurentnosti proizvođača i proizvođačkih organizacija, ali i poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima. Područje primjene i mjere Prema lokalnim planovima poljoprivrede i ruralnog razvoja formuliranim u svakoj od ciljanih opština, postojeća proizvodnja u zajednicama ograničena je na primarne proizvode, dok je za povećanje prihoda lokalnog stanovništva ključno razviti vrijednosne lance. Sadašnji nivoi tehnologije i opremljenosti poljoprivrednog sektora u zajednicama zahtijevaju njihovu dalju podršku, što će u velikoj mjeri doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i stvaranju prihoda u zajednicama. Stoga je mjera usmjerena na podršku sljedećeg smjera kroz dvije podmjere: Mjera 1: Ulaganja u alate i opremu za dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima: Poljoprivredna oprema za preradu; male poljoprivredne mašine. Oprema i alati za marketing, sortiranje i pakiranje. Mjera 2: Ulaganja u infrastrukturu vezanu uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju: Oprema za navodnjavanje, zelene kuće itd. Svaki podnositelj zahtjeva se može prijaviti za samo jednu mjeru. Teritorijalno područje primjene Prihvatljivi projekti za bespovratna sredstva mogu se provoditi samo u Unsko-sanskom kantonu i gradu Bihaću u Federaciji Bosne i Hercegovine i opštinama Gacko, Rogatica, Rudo, Višegrad, Osmaci, Foča i Grad Zvornik u Republici Srpskoj što su lokacije projekta koje su prethodno utvrdile i preporučile državne i entitetske vlade tokom razvoja Projekta tehničke saradnje TCP/BIH/3804 – „Podrška lokalnom planiranju razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja“. Kandidati: Ko se može prijaviti? Cilj male investicijske intervencije je ostvariti maksimalnu korist za lokalno stanovništvo, a ne samo pojedinca i zato će se smatrati prihvatljivima intervencije koje direktno ili indirektno donose korist većini zajednice. Na ovaj poziv mogu se prijaviti udruženja, organizacije i sindikati proizvođača ili poljoprivrednika; zadruge, za koje je poljoprivreda glavno ili dodatno područje aktivnosti i druge vrste organizacija zasnovanih na članstvu, koje se, između ostalog, bave poljoprivredom i koje su zakonski registrovane i posluju na jednoj od lokacija u Bosni i Hercegovini navedenih u odjeljku 3, imaju bankovni račun, nisu u stečaju i nisu dobile istu vrstu alata/opreme u okviru druge bespovratne podrške tokom zadnje godine. Trajanje projekata Rok za realizaciju projektnih aktivnosti bespovratnih sredstava je 31. decembar 2023. godine. Rok za dostavu prijava: Rok za podnošenje prijava je 21. jula 2023. godine u 17:00 sati. Obrazce za prijavu i dodatne informacije vezane za proceduru podnošenja prijave, možete pronaći u dokumentima ispod. , filtered_html

1 of 5

Saopštenje za medije

05 juli 2023

Predstavljanje zajedničkog projekta Ujedinjenih nacija: Žene pokretači razvoja u poljoprivrednim i ruralnim sredinama

Žene čine čak 49.8% populacije u ruralnim sredinama, a samo 38.3% žena su vlasnice ili suvlasnice poljoprivrednog zemljišta. Od aktivno zaposlenih žena u BiH, njih 20.5% radi u oblasti poljoprivrede, dok samo 18.3% poljoprivrednih imanja vode žene. Zajednički projekt UN Women BiH i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), koji finansira Švedska, ima za cilj da otkloni strukturalne barijere s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima kroz uvođenje tehnologija koje bi uštedjele vrijeme i olakšale njihov rad, kao i da predstavi inovativne izvore finansiranja. Kroz osposobljavanje žena u ruralnim područjima da se bolje nose sa specifičnim izazovima poslovanja u poljoprivredi, projekt će unaprijediti standarde života, kao i socio-ekonomski položaj porodica u ruralnim sredinama. „Velika nam je čast što će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uzeti učešća u Upravnom odboru ovog projekta, i što ćemo pružiti našu ekspertizu u njegovoj implementaciji. Također nam je drago što ćemo imati priliku proširiti suradnju sa entitetskim ministarstvima pri kreiranju strategija za poljoprivredu koje će se posebno fokusirati na rodnu ravnopravnost“, rekao je Slobodan Cvijanović, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. „Danas tim Ujedinjenih nacija u BiH jača podršku ključnoj ulozi žena u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Dok nešto više od 20% žena u BiH radi u poljoprivrednim djelatnostima u ruralnim područjima, prema podacima Ekonomskog instituta Sarajevo (2018.), mnoge od njih su angažirane u aktivnostima nižeg lanca vrijednosti s manje ovlasti za donošenje odluka i profitabilnosti. Žene u ruralnim područjima stoga predstavljaju važan, ali još uvijek neiskorišten resurs ove zemlje. UN se raduje radu sa svim uključenim akterima, posebno ruralnim zajednicama, poljoprivrednim proizvođačima, vladinim institucijama, te samim ženama, na poboljšanju života žena u ruralnim područjima širom BiH, što će zauzvrat imati koristi za širi društveni i ekonomski razvoj zemlje“, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH. „Jednake mogućnosti za sve, uključujući rodnu ravnopravnost, važne su za Švedsku i sastavni su dio svega što podržavamo. Zato nam je zadovoljstvo finansirati ovaj projekat koji će osnažiti žene u poljoprivredi i ruralnim područjima da se bolje nose sa izazovima sa kojima se suočavaju. Cilj projekta je poboljšano okruženje za žene i djevojke koje se bave poljoprivrednim aktivnostima, te ih podržati u unapređenju njihovog socio-ekonomskog položaja“, rekla je Eva Gibson Smedberg, šefica Odjela razvojne saradnje pri Ambasadi Švedske u BiH. Danas je također održan i sastanak projektnog Upravnog odbora kojeg čine predstavnici/e Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, kao i predstavnika/ca Švedske i UN agencija u BiH. Ove aktivnosti dijelom su kontinuiranog rada UN Women na ekonomskom osnaživanju žena u BiH, kao i kontinuirane podrške ženama u poljoprivredi i u ruralnim sredinama, koje podržava Švedska. UN Women od 2021. godine radi na uspostavljanju saradnje u ovoj oblasti sa općinama/opštinama i gradovima diljem BiH iz oba bh. entiteta. , filtered_html

1 of 5

Priča

05 juli 2023

WHO 75: 75 Years in Service of Improving Public Health

The first half of the 20th century saw some of the most tragic and destructive global events in human history. Societies have suffered a devastating loss of lives, food scarcity, destroyed public health services, and an unprecedented number of displaced persons. There were legitimate concerns that epidemic outbreaks would rapidly spread throughout the population, such as the one known as the Spanish flu at the end of the World War I, with estimated deaths ranging from 17 – to 50 million people. In April 1945, leaders from around the world gathered in San Francisco, United States of America, to establish the United Nations. At the meeting, they also agreed on the creation of another global organisation, specifically devoted to global health rather than global politics, an organisation that would prevent and control disease so that everyone could attain health and wellbeing at the highest possible level. The World Health Organization (WHO) was established three years later, with its constitution coming into effect on 7 April 1948, marked from then on as World Health Day. The WHO Charter, or its constitution, states that health is a fundamental human right that every human being is entitled to "without distinction of race, religion, political belief, economic or social condition" and that "the health of all peoples is fundamental to the attainment of peace and security." Public health has changed dramatically in the 75 years since the launch of the World Health Organization. Over the past seven and a half decades, there has been extraordinary progress in protecting people from diseases and destruction, including smallpox eradication, reducing the incidence of polio by 99%, saving millions of lives through childhood immunisation, declines in maternal mortality, and improvement of health and well-being for millions more. However, the successes so far do not mean that WHO’s work is finished. There are new, critical health threats, such as COVID-19 or climate change- related events, and these are expected to become more frequent and more severe. That is one of the reasons WHO is urging Member States to take action to place health high on the political and development agenda and increase investments in health. The health workforce is critical. Continuous and increasing investments in education, skills, and decent jobs for health need to be prioritised to meet the rapidly growing demand for health and addressing changing health needs. Without drastic change, a shortage of 10 million health workers is projected by 2030, primarily in low- and middle-income countries. "We have to work hard at coming together to confront these health threats. This means thinking beyond nationalistic priorities, it means coming together around joint priorities, and most importantly, it means supporting organisations like WHO that work for the collective good," stated Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, WHO Director-General. One of the actions WHO has achieved, in collaboration with Member States, is taking action to promote health by preventing disease and addressing the root causes of ill health. This resulted that between 2017 and 2022, 133 governments increased an existing or introduced a new tax on products that harm health, such as tobacco and sugary drinks. What’s in the future for WHO? At this year’s Seventy-sixth World Health Assembly, the UN agency’s decision-making body, Dr Ghebreyesus, WHO Director-General, warned that the end of COVID-19 as a global health emergency is not the end of COVID-19 as a global health threat, urging countries to prioritise primary healthcare as the foundation of universal health coverage. "The COVID-19 pandemic has shown that protecting health is fundamental to our economies, societies, security and stability," said the WHO Director-General. Learning from the worst pandemic in recent history, WHO stands ready to support the world's countries as they negotiate a pandemic accord, the revision of the International Health Regulations (2005), and other financial, governance, and operational initiatives to prepare the world for future pandemics. Over the past five years, WHO has invested in science and digital health, creating a science division. The investment has come at the time when science is under sustained attack every day. Disseminating evidence-based and scientifically underpinned information is of the utmost importance. Countries must protect the public from misinformation and disinformation, the results of such actions are still alive in our minds and even in our lives still. The future of health depends on how well all of us, together, power health through science, research, innovation, data, digital technologies and partnerships. "The history of WHO demonstrates what is possible when nations come together for a common purpose," said Dr Tedros Adhanom Ghebreyesus, who has led the organisation through the COVID-19 pandemic. , filtered_html

1 of 5

Priča

13 juni 2023

LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers must feel safe and accepted

Local community as a whole must send a message to LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers that they are welcome in BiH, safe and accepted. Even though BiH government, civil sector and local community are giving their best to welcome LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers, there are still some challenges that we are all facing as a community. “In the year when the humankind is marking the 75th anniversary of the Declaration of Human Rights, when we think that a lot has been done, we are still facing certain challenges. For example, among asylum-seekers, same sex couples are not recognized as families, and are often put in different accommodations far away from each other,” said Gabrijela Rubić, Project Manager at UNHCR’s partner Bosnia and Herzegovina Women’s Initiative (BHWI), during a panel discussion organized by BiH Pride March with support from UNHCR. The discussion followed a screening of a Mexican film Luciernagas (Fireflies), which depicts a deeply human story about a young gay man who fled from persecution in Iran and ended up living in the limbo of exile, far from everything he knows, in the tropical port town of Veracruz, Mexico. While dealing with the distance between himself and his loved ones, he began to discover a new life, and started to integrate into the new community. “Throughout our long-term experience working with refugees and asylum-seekers, including with LGBTIQ+ persons, we have seen many similar cases like in the film. Some scenes from the film reminded me of situations we had with refugees who thought us how to dance Salsa while we thought them how to dance Bosnian ‘kolo’,” said Rubić. LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers feel alone in often homophobic environments. They often fear for their safety, fear from rape threats and are additionally isolated. “We need to invest in constant education of a wider community,” said Marija Šarić, Project Manager at NGO Wings of Hope, concluding that all parts of our community have responsibility to provide hospitality to all refugees. “The workshop that we had last year with LGBTIQ+ refugees and asylum-seekers and local community, with support from UNHCR, had provided a safe environment for those people and an environment where they felt accepted. Many of them felt uncomfortable going back to their temporary accommodations afterwards. This shows that civil sector and donor community should invest additional efforts in similar activities and projects that will ensure that these people feel physically safe and accepted,” said Mirjana Gavrić, psychotherapist. , filtered_html

1 of 5

Priča

30 juni 2023

Macdonald: Media freedom is of central importance for UN in BiH and the world

The Resident Coordinator of the United Nations in Bosnia and Herzegovina, Ingrid Macdonald, noted Monday at the conference 'Media Innovation and Trends - Media Freedom and Shaping the Future of Media' organized by the FBiH News Agency (FENA) in Sarajevo that media freedoms are a topic that is of central importance for the United Nations not only in Bosnia and Herzegovina but around the world. “This is something we're working on and support, not only as representatives of the UN Secretary-General in BiH but also UNESCO, the Office of the High Commissioner for Human Rights and others,” said Macdonald, who was the keynote speaker of the first panel at the conference. Concerned about the situation in which the media and journalists are at the global level, she stated that the UN has established a comprehensive Plan of Action for the Safety of Journalists to end impunity for crimes committed against them. “We're not just talking about physical attacks, but also online, economic and legal attacks. There are many ways to attack and threaten journalists,” Macdonald said. In recent statements during World Press Freedom Day, she recalled, the UN Secretary-General emphasized the need to address attacks on journalists and stressed the importance of halting attacks on those who speak the truth. “Unfortunately, we didn't notice that the situation at the global level has improved. Journalists and truth are still and to an increasing extent victims,” she said. As an example, she cited the Covid-19 pandemic campaign, where there is great concern that facts are being misinterpreted, used and abused. “This is often seen here on the political side, but also in other areas, such as climate change. Not only are journalists attacked, but also scientists, doctors, technicians and others. This causes great concern of the UN,” said Macdonald. Speaking about Bosnia, she said that the latest developments on the political scene, especially the proposed criminalization of insult and slander, cause concern, and that this could be used to suppress critical voices in the media and among journalists. She added that the comments of UN Special Rapporteurs on freedom of opinion, expression, freedom of peaceful assembly and association, especially the criminalization of insults, are definitive and explicit in terms of democratic standards, and freedom of expression is very important, and it is necessary to achieve that balance. “It is important that the authorities withdraw the proposed draft amendments and the criminalization of defamation and insults because they are contrary to the standards,” Macdonald noted. The UN office in BiH, she said, published a comprehensive report on the safety of journalists, and does so continuously in order to highlight the importance of the topic. “Many will say that there are numerous challenges that journalists face in performing their work. Not only are there political pressures on the media that are noticeable, but also economic pressures, verbal attacks, threats, online and judicial harassment, limiting the right to access information,” she stressed. She concluded by saying that the UN is fully dedicated to providing support and facilitating journalists’ work in BiH, ensuring better protection of journalists in a more favourable environment for the media. , filtered_html

1 of 5

Priča

29 april 2025

Više od 200 gerontodomaćica certificirano u FBiH s ciljem jačanja njege starijih osoba i osnaživanja žena

Inovativna inicijativa za jačanje sistema njege starijih osoba u Bosni i Hercegovini i ekonomsko osnaživanje žena kulminirala je u februaru 2025. godine certificiranjem 217 novoobučenih gerontodomaćica. Ovaj inovativni program, implementiran u Federaciji Bosne i Hercegovine, certificirao je 213 žena i četiri muškarca nakon mjesec dana obuke, opremajući ih vještinama za pružanje profesionalne kućne njege i društvene podrške.Program direktno adresira kritičnu potrebu: rastuću populaciju starijih osoba kojima je potrebna poboljšana njega, u kombinaciji s trajnim ekonomskim izazovima koji disproporcionalno pogađaju žene. Sveobuhvatna obuka, koja kombinira teorijsko znanje s praktičnim iskustvom, opremila je učesnike/ce za ispunjavanje složenih zahtjeva profesije. Program je implementiran u partnerstvu s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike i UN Women u Bosni i Hercegovini, u okviru projekta „Prevođenje okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH u održivi i inkluzivni rast (SDG2BiH)“, kojeg finansira Švedska, a implementira UNDP, u partnerstvu s UNICEF-om i UN Women, kao dio šire podrške Ujedinjenih nacija vlastima u BiH u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.Uticaj programa seže daleko izvan sticanja vještina. Amini Buljubašić iz Zenice program je pružio neočekivanu snagu u periodu ličnog gubitka: „Ovo nije bilo samo pitanje posla; to je bilo pitanje osnaživanja – izgradnje samopouzdanja, postavljanja granica i pronalaženja snage u društvu koje se bori s nasiljem. To je korak ka pravom ekonomskom i psihosocijalnom osnaživanju žena.“ Obuka je također pružila ključno znanje o pravima korisnika/ca, posebno o zaštiti ranjivih starijih osoba od zlostavljanja i zanemarivanja, posebno onih s invaliditetom ili demencijom. Marija Prajo iz Kreševa istakla je transformativnu prirodu programa: „Stekla sam neprocjenjive vještine, od poboljšanja znanja o radu sa starijim osobama do učenja o njihovim pravima, pravilnoj ishrani i pomaganju osobama s invaliditetom. Spremna sam pružiti sveobuhvatnu njegu, od svakodnevnih zadataka do zalaganja za prava mojih klijenata.“Fokus na psihološku podršku duboko je odjeknuo kod Nejre Japić iz Cazina, koja je napomenula da se ovaj aspekt često previdi. Čak i sa prethodnim profesionalnim iskustvom, program joj je bio neprocjenjiv: „Bilo je divno iskustvo biti dio prve generacije ‘Gerontodomaćica’; puno osmijeha, pozitivne energije i istinskog ličnog rasta.“ Antun Mikulić, jedan od četiri muška polaznikaprograma, potvrdio je ova osjećanja, ističući uticaj programa na njegov postojeći rad s Crvenim križem u Širokom Brijegu u projektu „Širokobriješke sestre – kućna njega“: „To je nevjerojatno važan posao, pomaganje onima kojima je to najpotrebnije. Ova obuka je bila sjajna prilika da nadogradimo postojeće vještine i znanje i veselimo se daljnjim prilikama za suradnju.“ Sanja Mulahmetović iz Tuzle objasnila je širi društveni utjecaj programa: „Naši stariji posjeduju neprocjenjivo znanje. Poštovanje i briga za njih su ključni za izgradnju jakih porodica i zajednica. Ova obuka pružila je alate za pružanje sveobuhvatne njege, i razumijevanje njihovih emocionalnih, fizičkih i socijalnih potreba.“ Jasmina Koro iz Sarajeva istakla je značaj komponente emocionalne podrške: „Vještine koje sam stekla napravit će pravu razliku u životima mojih klijenata, kako u svakodnevnim rutinama, tako i u izazovnim vremenima.“Program predstavlja značajan korak ka modernizaciji sektora njege starijih osoba i jačanju socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ova inicijativa ne samo da pruža vitalnu podršku ranjivim građanima/kama, već i ekonomski osnažuje žene, stvarajući održiv model dugoročne njege i adresirajući rastuće potrebe starijeg stanovništva u Bosni i Hercegovini. Planira se proširenje programa i daljnja profesionalizacija oblasti kućne njege u drugoj fazi, koja će se implementirati u partnerstvu s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, Crvenim krstom Federacije BiH i Federalnim zavodom za zapošljavanje., filtered_html

1 of 5

Priča

23 april 2025

Mir i obrazovanje kroz igru: Novi edukativni alat koji su osmislili mladi iz BiH

Povodom Svjetskog dana kreativnosti i inovacija (21. april), Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) u Bosni i Hercegovini predstavio je edukativnu društvenu igru za izgradnju mira koju su osmislili mladi inovatori iz BiH, u okviru regionalne inicijative „Mladi za inkluziju, jednakost i povjerenje“, koja se provodi uz podršku Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF).Događaj, održan u zgradi UN-a u Sarajevu, okupio je ključne aktere iz sektora obrazovanja i predstavnike 15 lokalnih zajednica iz cijele zemlje. U fokusu je bilo predstavljanje društvene igre "Odiseja mira", koja je razvijena kroz UNFPA-ov Obrazovni laboratorij (EduLab) za učenje kroz igru. Kombinujući principe izgradnje mira, ciljeve održivog razvoja (SDG) i elemente lokalne baštine, ova igra nudi dinamičnu alternativu tradicionalnim metodama učenja – praktičan alat koji podstiče kritičko razmišljanje, empatiju i saradnju među mladima. „Nevjerovatno je vidjeti kako su se naše ideje pretvorile u nešto stvarno, što može povezati mlade ljude,“ rekao je Lukas Nikolić (19) iz Tuzle. „Ovaj projekat mi je pokazao da se mir može učiti – i igrati.“ Tokom događaja, direktori i nastavnici iz različitih škola simbolično su potpisali izjavu kojom potvrđuju spremnost da igru integrišu u školski kurikulum, te su besplatni primjerci igre podijeljeni na događaju školama za nastavu. Događaj je zaključen interaktivnom sesijom „Igrajmo za mir“, u kojoj su učenici, nastavnici i gosti učestvovali u prijateljskom takmičenju, pokazujući kako kreativnost i obrazovanje mogu biti snažni alati za dijalog i društvenu koheziju. „Ova igra je više od kreativnog alata – ona je platforma za povezivanje, empatiju i djelovanje,“ poručila je Justine Coulson, predstavnica UNFPA u BiH. „Odražava moć mladih da predvode promjene i inspirišu inkluzivne zajednice.“ Više od 80 učesnika prisustvovalo je događaju, uključujući predstavnike Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, organizacija civilnog društva i mladih iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Banje Luke, Bijeljine, Bosanskog Petrovca, Brčkog, Tuzle, Zenice, Viteza, Teslića, Mostara, Stoca, Trebinja, Foče i Goražda. Ova inicijativa dio je projekta „Mladi za inkluziju, jednakost i povjerenje / Zbližavanje“, koji finansira PBF, a sufinansira Ambasada Italije u BiH. Projekat osnažuje mlade da se suprotstave podjelama, grade povjerenje i doprinose zajedničkoj budućnosti kroz kreativnost i angažman u zajednici., filtered_html

1 of 5

Priča

09 februar 2025

Inicijativa 'Dijalog za budućnost 3' uspostavila partnerstva s 10 lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini u cilju izgradnje održivog mira

Ovaj značajan događaj, održan u zgradi Ujedinjenih nacija u Sarajevu, naglasio je važnost jačanja uloge lokalnih zajednica kao ključnih aktera u izgradnji povjerenja i društvene kohezije.Događaj je ujedno obilježio deset godina kontinuiranog rada na promociji dijaloga, povjerenja i saradnje kroz inicijativu Dijalog za budućnost. Pokrenuta 2014. godine u partnerstvu između Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija, inicijativa je postala temelj za osnaživanje mladih, rodnu ravnopravnost i angažman zajednice – vrijednosti koje ostaju ključne za procese izgradnje održivog i inkluzivnog mira u zemlji."Danas obilježavamo deset godina 'Dijaloga za budućnost' potpisivanjem novih partnerstava s deset lokalnih zajednica – temeljem održivog mira", izjavila je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini. "Dijalog za budućnost je jedan od vodećih programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i nastavit ćemo graditi na njegovim dosadašnjim uspjesima, potvrđujući našu posvećenost jačanju inkluzivnih zajednica koje daju glas onima koji rade na izgradnji povjerenja i prosperiteta širom zemlje."DFF3 je dio šire inicijative koju podržava Fond za izgradnju mira (PBF) generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, globalni instrument koji pruža stratešku podršku zemljama u procesu izgradnje mira. Ova faza inicijative zajednički se provodi u partnerstvu s UNDP-om u BiH, Antena uredom UNESCO-a u Sarajevu, i UNICEF-om u BiH, u partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Tokom protekle decenije, Dijalog za budućnost dosegao je više od 600.000 pojedinaca, uključujući mlade lidere, edukatore i članove zajednica. Realizovane su 63 inicijative, uključujući 19 projekata prekogranične saradnje, koji su doprinijeli regionalnoj saradnji, razvijeni su ključni strateški dokumenti i uspostavljeno 30 lokalnih platformi za dijalog. Također, više od 1.200 mladih ljudi, 490 edukatora i 108 novinara prošlo je obuke za promociju mira i društvene kohezije. Uticaj ovog programa imao je ključnu ulogu u osiguravanju pristupa Bosne i Hercegovine Fondu za izgradnju mira, čime je postala jedna od samo 24 zemlje s punim pristupom ovom važnom resursu.Ceremonija je završena svečanim potpisivanjem plaketa i dodjelom certifikata predstavnicima deset partnerskih zajednica, odabranih na osnovu detaljne analize da aktivno učestvuju u projektu DFF3 - Bosanska Krupa, Doboj, Glamoč, Gornji Vakuf–Uskoplje, Milići, Mostar, Stolac, Teslić, Tuzla i Zvornik. Proces odabira partnerskih zajednica uključivao je mapiranje svih 145 jedinica lokalne samouprave, terenske posjete 30 zajednica, te procjenu njihovih potreba prema jasno definiranim kriterijima. , filtered_html

1 of 5

Priča

16 januar 2025

Irma Burkić: Ovo nije jednostavan posao, ali ulažemo u našu budućnost

Irmina ideja je bila da razviju posao, pa je tako uspjela da otvori gazdinstvo sa prodajnim objektom. Sada je njihova trgovina redovno stajalište mnogih putnika i putnica, koji kada prolaze ovim krajem redovno kupuju domaći sir i puter iz njihove proizvodnje. “Mi u svojoj domaćoj proizvodnji pravimo livanjski tvrdi sir, svježe sireve i maslac. To se u porodici proizvodilo godinama, ali smo suprug i ja uspjeli otvoriti trgovinu koja je već nadaleko poznata i ljudi iz svih krajeva dolaze da kupe naše proizvode. To je veliki iskorak jer smo registrovali posao i sama proizvodnja je postala dosta profesionalnija, jer te natjera da uradiš više i bolje”, pojašnjava Irma.Trenutno u svom stadu imaju oko 300 ovaca i 20 krava, a Irma kroz šalu navodi da im nije potreban certifikat, jer proizvode prodaju u prva 24 sata od momenta proizvodnje. Za potrebe porodice, pored mlijeka i sireva proizvode i meso, te naglašava da je izuzetno sretna što ima priliku da svojoj porodici osigura zdravu organsku ishranu.“Uzgoj stoke je svakodnevni posao i nemate godišnji odmor niti slobodan dan. Ukoliko želite da imate kvalitet i kontinuiranu proizvodnju, morate biti svakodnevno posvećeni. Ja vodim računa o kravama, suprug o ovcama. Nije jednostavan posao, traži konstantnu posvećenost, ali barem znamo da ulažemo u našu budućnost”, kaže Irma. Jedan od ključnih ciljeva projekta „Žene pokretačice razvoja u poljoprivredi i ruralnim sredinama“ je osigurati da žene agripoduzetnice u BiH budu vidljive, uključene i prepoznate kao ključni akteri u razvoju ruralnih područja. Kako bi se osigurala relevantnost i efektivnost projektnih aktivnosti, sprovedena su konsultativna istraživanja u koja su agripoduzetnice bile direktno uključene kroz različite faze, uključujući i Irmu Burkić.Agripoduzetnice su bile pozvane da učestvuju u seriji konsultativnih radionica organizovanih širom BiH, gdje su imale priliku da podijele svoja iskustva, izazove i preporuke u vezi sa pokretanjem i vođenjem svojih agrobiznisa. Organizirane su i fokus grupe koje su omogućile razgovore sa ženama iz različitih ruralnih zajednica, kako bi se obuhvatila raznovrsnost njihovih perspektiva i potreba. Rezultati ovih radionica direktno su oblikovali strateške pravce projekta „Žene pokretačice razvoja u poljoprivredi i ruralnim sredinama“, osiguravajući da aktivnosti budu usklađene sa stvarnim potrebama i prioritetima žena.Iako posao na farmi zahtijeva svakodnevni rad bez odmora, Irmin san o uspješno zaokruženom poslovanju će biti ostvaren kada razviju uslove da zaposle dodatne trgovce i tako sebi omoguće malo slobodnog vremena. Ipak dodaje da bi, kada bi mogla birati, ponovo odabrala isti put.Posjeta firmi „Ecolife“ je održana u sklopu projekta “Žene pokretačice razvoja u poljoprivredi i ruralnim sredinama”, s ciljem prepoznavanja agripreduzetnica kao ključnih aktera u razvoju bh. ruralnih područja. Projekt finansira Švedska, a zajednički provode UN Women i FAO., filtered_html

1 of 5

Priča

16 januar 2025

Dražena Romić: Fizioterapeutkinja koja je uspješno preuzela biznis proizvodnje mlijeka

Porodični posao pripada porodici Romić, a Dražena je udajom za Igora Romića odlučila da gradski život zamijeni farmom, te vrlo brzo osvojila simpatije i povjerenje porodice, koja joj je u potpunosti povjerila posao. Iako je po struci fizioterapeutkinja, itekako se dobro snašla u svojoj novoj ulozi. “Nije bilo lako u početku, ali kada uložite maksimum svoje energije u nešto i kada vidite poslovne rezultate, onda vam je to motiv da idete dalje. U našoj porodici vlada harmonija koja se reflektuje i kroz posao. Svi radimo i dajemo maksimum i to je ključ uspješnog poslovanja”, istakla je Dražena.Prekrasna zelena prostranstva regije Kupresa danas su gotovo pusta, nažalost, zbog sve masovnijeg odlaska mladih u potrazi za boljom perspektivom u velikim gradovima. Ali, ponekad je odlazak u suprotnom smjeru možda ispravan put. Dražena i njena porodica su odlučili da svoj mir pronađu u toplini seoskog doma, posvećeni porodičnom poslu koji im pruža i više nego dovoljnu egzistenciju. Jedan od ključnih ciljeva projekta „Žene pokretačice razvoja u poljoprivredi i ruralnim sredinama“ je osigurati da žene agripoduzetnice u BiH budu vidljive, uključene i prepoznate kao ključni akteri u razvoju ruralnih područja. Kako bi se osigurala relevantnost i efektivnost projektnih aktivnosti, sprovedena su konsultativna istraživanja u koja su agripoduzetnice bile direktno uključene kroz različite faze, uključujući i Draženu Romić. Agripoduzetnice su bile pozvane da učestvuju u seriji konsultativnih radionica organizovanih širom BiH, gdje su imale priliku da podijele svoja iskustva, izazove i preporuke u vezi sa pokretanjem i vođenjem svojih agrobiznisa. Organizirane su i fokus grupe koje su omogućile razgovore sa ženama iz različitih ruralnih zajednica, kako bi se obuhvatila raznovrsnost njihovih perspektiva i potreba. Rezultati ovih radionica direktno su oblikovali strateške pravce projekta „Žene pokretačice razvoja u poljoprivredi i ruralnim sredinama“, osiguravajući da aktivnosti budu usklađene sa stvarnim potrebama i prioritetima žena.“Ja sam djevojka iz grada, ali sam odlučila da svoj mir sa porodicom pronađem ovdje. Iako mnogi odlaze sa sela u gradove ili čak druge države, mi smo pronašli formulu sreće porodičnog i poslovnog recepta u jednom – u ovom prekrasnom zavičaju. U ovom poslu mi se pružila šansa da napredujem, što nije bilo moguće u struci i smatram da sam donijela pravu odluku da svoj život dalje nastavim ovdje”, dodaje Dražena.Iako farma “Perkan” posluje već tri generacije, svoje najbolje poslovne rezultate bilježi nakon što je Dražena preuzela vodstvo firme i podigla proizvodnju. Danas na farmi posjeduju grla, od kojih proizvode mlijeko za čuvene sireve po kojima je ovaj kraj poznat. Na svojoj farmi su obezbijedili sve uslove da posjeduju broj grla, što pokazuje i sam kvalitet mlijeka koje dobijaju od njih. Jedino šta im manjka su čobani, obzirom da je potrebno stoku izvoditi svakodnevno na ispašu. Pronaći čobana je trenutno jedan od vodećih problema ove grane poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, iako nude jako dobra mjesečna primanja za ovaj posao. Njihovi proizvode je moguće pronaći na policama pojedinih prodajnih lanaca u našoj zemlji, mada trenutno najviše izvoze za susjednu Hrvatsku.Posjeta farmi “Perkan” je održana u sklopu projekta “Žene pokretačice razvoja u poljoprivredi i ruralnim sredinama”, s ciljem prepoznavanja agripreduzetnica kao ključnih aktera u razvoju bh. ruralnih područja. Projekt finansira Švedska, a zajednički provode UN Women i FAO., filtered_html

1 of 5

Vidi sve

Saopštenje za medije

19 mart 2025

Obilježen Svjetski dan socijalnog rada u Bihaću – Jačanje socijalnih usluga i međugeneracijske solidarnosti uz podršku Fonda za izgradnju mira UN-a

Treći forum mreže praktičara u oblasti socijalne zaštite održan je danas u Bihaću povodom Svjetskog dana socijalnog rada, okupljajući predstavnike lokalnih vlasti, civilnog društva i stručnjake iz oblasti socijalne zaštite. Gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić, istakao je značaj teme i zahvalio organizatorima: „Društvena kohezija ključna je za otpornije i solidarnije zajednice. Bihać već godinama, kroz saradnju s međunarodnim organizacijama, provodi projekte koji jačaju kapacitete lokalne zajednice i pružaju podršku ranjivim grupama. Ova saradnja uključuje društvene i sportske inicijative, infrastrukturna ulaganja i osnivanje sigurne kuće za najugroženije građane. Čestitam Svjetski dan socijalnog rada svima koji nesebično rade na jačanju društvene solidarnosti.”Kroz panel diskusije i prezentacije, učesnici su identifikovali ključne izazove i razmotrili mogućnosti unapređenja socijalnih usluga, s posebnim fokusom na sistemsku podršku starijim osobama, čije potrebe često nisu dovoljno prepoznate u javnim politikama i strategijama. Renaud Meyer, rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH, naglasio je važnost sistemskog pristupa: „Ovaj događaj pruža priliku da naglasimo izuzetnu važnost socijalnog rada u društvu. Bosna i Hercegovina se suočava s demografskim promjenama, a statistike jasno ukazuju na potrebu sistemskog odgovora na ove izazove. Kroz projekte poput PBF-ovog, radimo na jačanju sektora socijalnog rada i poboljšanju socijalnih usluga, uključujući podršku ranjivim grupama. Društvena solidarnost ključna je ne samo kroz horizontalnu saradnju različitih zajednica, već i kroz vertikalnu dimenziju – međugeneracijsku saradnju. Starije osobe posjeduju vrijedno znanje i iskustvo koje može koristiti mlađim generacijama, a naša je odgovornost da osiguramo njihovu bolju integraciju i podršku.”Događaj je poslužio i kao platforma za razmjenu znanja i promociju uspješnih inicijativa koje poboljšavaju položaj starijih osoba kroz partnerstvo vladinih institucija i nevladinih organizacija.Mirza Tešnjak, direktor Centra za socijalni rad Bosanski Petrovac, podijelio je konkretne primjere: „Zahvaljujući podršci PBF-a, Bosanski Petrovac sada ima novootvoreni Centar za socijalni rad, omogućavajući nam da konačno pružamo podršku svim ranjivim grupama. Otvaranjem Centra, započeli smo i s grupnim radom, što je posebno značajno za stariju populaciju. Organizujemo radionice, grupe samopomoći i pružamo psihosocijalnu podršku, ali se suočavamo i s izazovima, poput nedostatka osoblja. Uprkos tim poteškoćama, činimo sve kako bismo pružili podršku onima kojima je najpotrebnija.” Kao potvrda posvećenosti inkluziji i raznolikosti, događaju je prisustvovalo i Kulturno-umjetničko društvo (KUD) Glamoč, poznato po promociji multietničke saradnje. Kroz očuvanje kulturnog naslijeđa i umjetnički izražaj, KUD Glamoč aktivno doprinosi povezivanju zajednica, jačanju jedinstva i međusobnog razumijevanja. Njihovo učešće naglasilo je važnost kulturnih inicijativa u jačanju društvene kohezije i promociji inkluzivnog društva.Događaj je održan u okviru projekta „Održavanje mira i društvene kohezije u BiH kroz međuopćinsku i međuentitetsku saradnju na lokalnim uslugama“ (SPSC), IOM i UNDP u ime Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini. Jačanjem sistema socijalne zaštite, projekat direktno doprinosi održivoj izgradnji mira, jer osiguravanjem dostupnih i kvalitetnih socijalnih usluga, zajednice jačaju stabilnost, promovišu otpornost i postavljaju temelje za dugoročnu održivost., filtered_html

1 of 5

Saopštenje za medije

11 februar 2025

Svečano otvoreni Centar za socijalni rad i Omladinski centar u Bosanskom Petrovcu

Otvaranje ova dva objekta predstavlja značajnu investiciju u budućnost Bosanskog Petrovca i njegove okoline, a rezultat je saradnje između inicijative „Možemo bolje“, koju finansira Evropska unija, Fonda za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i Općine Bosanski Petrovac. Nova zgrada Centra za socijalni rad znatno će unaprijediti funkcionisanje ove institucije, kao i kvalitet usluga za više od 4.000 korisnika i korisnica. Ovo je prvi put da Centar ima vlastitu zgradu koja je, tokom izgradnje, prilagođena osobama sa invaliditetom. Centar je izgrađen kroz projekat „Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ kojeg finansira Služba za instrumente vanjske politike Evropske unije u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju, a zajednički provode Evropska unija u BiH, Ujedinjene nacije u BiH, Misija OSCE-a u BiH i Vijeće Evrope – Ured u Sarajevu. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 567 hiljada KM, od čega je Evropska unija izdvojila 500 hiljada KM, dok je ostatak sufinansirao Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF). Rekonstrukciju zgrade u kojoj je otvoren Omladinski centar inicirali su mladi Bosanskog Petrovca kako bi dobili moderan i koristan prostor za okupljanje, umrežavanje i aktivno djelovanje u zajednici. Rekonstrukcija je finansirana u okviru projekta „Unapređenje društvene kohezije kroz saradnju u oblasti pružanja lokalnih usluga u BiH - SPSC“ koji finansira PBF, a provode Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u ime Ujedinjenih nacija u BiH. Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji objekta i njegovom opremanju iznosi više od 85 hiljada KM. Mahmut Jukić, načelnik Bosanskog Petrovca, zahvalio se međunarodnim partnerima koji su podržali ove investicije. "Nakon dugo vremena, u Bosanskom Petrovcu otvaramo dva objekta koja će znatno poboljšati kvalitet života u našoj i okolnim zajednicama. Izgradnja nove zgrade Centra za socijalni rad bila nam je prioritet, jer raniji prostor nije imao adekvatne uslove za rad, što je sada riješeno. Dodatno nas raduje i što su mladi, kroz rekonstrukciju Omladinskog centra, po prvi put nakon deset godina, dobili mjesto za sebe.” Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH, je izjavio:“Drago nam je što podržavamo aktivnosti koje poboljšavaju kvalitetu života građana i građanki, te promovišu saradnju i solidarnost unutar zajednica, kao što je slučaj sa Centrom za socijalni rad u Bosanskom Petrovcu. Inicijativa “Možemo bolje”, koju finansira EU, ima za cilj podržati društvenu koheziju, posebice pružanjem pomoći zajednicama koje vode u izgradnji povjerenja. Ulažući u budućnost Bosanskog Petrovca, prepoznajemo napore zajednice u inkluziji i napretku.” Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, je izjavila:“EU, UN, OSCE i Vijeće Evrope zajednički podržavaju mirovne inicijative u Bosanskom Petrovcu od 2021. godine, kada smo podržali općinske vlasti u inauguraciji spomenika svim žrtvama prošlog rata. Danas, vidimo opipljiv rezultat naših zajedničkih napora u podsticanju dijaloga i izgradnji povjerenja otvaranjem Centra za socijalni rad. Ovaj centar predstavlja simbol solidarnosti, osiguravajući da osnovne usluge – kao što su logoped, socijalna podrška i savjetovanje – dosegnu one kojima su najpotrebnije u Bosanskom Petrovcu i susjednim zajednicama. Uz podršku Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija - koji ima snažno globalno partnerstvo s EU—slavimo i otvaranje Omladinskog centra. Ovaj prostor će osnažiti mlade ljude da se povežu, rastu i aktivno oblikuju budućnost svojih zajednica, jačajući temelje za trajni mir i otpornost.”, filtered_html

1 of 5

Saopštenje za medije

10 februar 2025

Bosna i Hercegovina: Zakon o registraciji NVO će povećati kontrolu vlasti nad aktivnostima civilnog društva, kažu eksperti UN-a

„Ako se usvoji u sadašnjem obliku, nacrt zakona pod nazivom 'Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske' će duboko uticati na slobodu udruživanja u zemlji“, rekli su eksperti. „Čini se da ovaj zakon cilja na zastrašivanje NVO i ućutkivanje kritičara“, upozorili su. Nacrt zakona, za koji postoji mogućnost da će u narednim mjesecima biti razmatran od strane zakonodavnog tijela Republike Srpske, namjerava da reguliše udruženja, fondacije i strane i međunarodne NVO koji primaju bilo kakav oblik stranih sredstava ili druge vidove pomoći stranog porijekla, te da ih označi kao „neprofitne organizacije“ (NPO). Eksperti su već izrazili ozbiljnu zabrinutost u vezi nacrta zakona 2023. godine, te su zabrinuti vraćanjem nacrta nakon što je povučen u maju 2024. godine. „Pozivamo vlasti entiteta Republika Srpska da uzmu u obzir zabrinutost svih sektora civilnog društva i da se suzdrže od davanja saglasnosti za ovaj nacrt zakona“, rekli su eksperti. „Zakon bi organizacijama civilnog društva nametnuo ograničenja koja nisu konsistentna sa međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine iz oblasti ljudskih prava, te koja će vjerovatno dovesti do nepotrebnog ugrožavanja civilnog društva i rada branitelja ljudskih prava“. Po mišljenju eksperata, zakon bi ograničio nezavisnost i samostalnost organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, što je u suprotnosti sa pravom udruženja da organizuju svoje aktivnosti i formulišu svoje programe bez neprimjerenog miješanja od strane vlasti, koje je zaštićeno članom 22. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Eksperti su takođe ukazali na odsustvo istinskih konsultacija sa NVO u procesu izrade odredbi ovog zakona.

„Pozivamo na hitno i definitivno povlačenje nacrta zakona Republike Srpske o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija“, kazali su eksperti. „Takođe pozivamo političke lidere da se suzdrže od stigmatizacije NVO davanjem pejorativnih imena i njihovim označavanjem kao 'stranih agenata'“. *Eksperti: g-đa Gina Romero, specijalna izvjestiteljka za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja; g-đa Mary Lawlor, specijalna izvjestiteljka o stanju branitelja ljudskih prava; g-din Ben Saul, specijalni izvjestitelj za promociju i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u borbi protiv terorizmaSpecijalni izvjestitelji / nezavisni eksperti / radne grupe su nezavisni eksperti za ljudska prava koje postavlja Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Kolektivno, ovi eksperti su dijelom onoga što se nazivaju Specijalne procedure Vijeća za ljudska prava. Eksperti u okviru Specijalnih procedura rade na volonterskoj osnovi; nisu uposlenici UN-a i ne primaju platu za svoj rad. Iako kancelarija UN-a za ljudska prava funkcioniše kao sekretarijat za Specijalne procedure, eksperti djeluju u individualnom kapacitetu i nezavisni su u odnosu na svaku vladu ili organizaciju, uključujući i OHCHR (Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava) i UN. Svi izneseni stavovi ili mišljenja isključivo potiču od autora i nužno ne odražavaju stavove i mišljenja UN-a ili OHCHR-a. Konkretna zapažanja i preporuke u vezi zemlje od strane UN-ovih mehanizama za ljudska prava, što uključuje Posebne procedure, ugovorna tijela i Univerzalni periodični pregled, mogu se pronaći na Univerzalnom indeksu ljudskih prava https://uhri.ohchr.org/en/Za više informacija i zahtjeve medija: Vanessa Asensio (vanessa.asensioperez@un.org).Za upite medija u vezi drugih nezavisnih eksperata UN-a, obratite se Dharishi Indragupthi (dharisha.indraguptha@un.org) i Mayi Derouaz (maya.derouaz@un.org), filtered_html