Kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ u Bosni i Hercegovini, kao dio globalne UNiTE inicijative generalnog sekretara Ujedinjenih nacija usmjerene na eliminaciju nasilja nad ženama i djevojčicama, ove godine je otvorena snažnom porukom: digitalni prostor postaje novo mjesto nasilja i uznemiravanja i zahtijeva veću pažnju cjelokupnog društva. Predstavnici i predstavnice institucija i civilnog društva, stručnjaci/kinje i mlade osobe okupili su se u Sarajevu kako bi na panel sesiji „Kako Bosna i Hercegovina može zaustaviti online nasilje“ razgovarali o trenutnim ključnim izazovima, ali i o narednim koracima koji zahtijevaju jednako ozbiljan sistemski pristup nasilju potpomognutom tehnologijama kao i bilo kojem drugom obliku rodno zasnovanog nasilja.Iako je Bosna i Hercegovina u proteklim godinama razvila važnu zakonsku mapu puta i jasne definicije pojedinih oblika digitalnog nasilja, jedan problem ostaje: zakonodavni napredak ne prati brzinu kojom se digitalno nasilje mijenja, raste i dobija sve sofisticiranije oblike. Upravo zato se na otvaranju kampanje najviše govorilo o tri slojevita i međusobno povezana izazova.Prvi je duboki raskorak između propisa i stvarnosti. Iako zakoni napreduju, institucije u praksi još uvijek nemaju kapacitete da efikasno reaguju. Policija, tužilaštva, zdravstvene i socijalne službe često nemaju niti stručnjake/inje niti opremu potrebnu za digitalnu forenziku, pa se ženama koje prežive nasilje i dalje poručuje da “blokiraju nalog” ili “isključe telefon”, što je simptom sistema koji ne nudi adekvatnu zaštitu.Drugi je osjećaj napuštenosti koji žene i djevojke doživljavaju kada nasilje počne. Sigurne kuće, SOS linije i stručnjaci/kinje socijalne zaštite nedovoljno su pripremljeni za specifičnosti digitalnog nasilja, zbog čega mladi, naročito adolescentice, nerijetko ni ne prepoznaju da su žrtve dok nasilje eskalira. Bez sistemske edukacije mladih, roditelja, nastavnika i svih pružalaca usluga, digitalno nasilje će nastaviti da ostaje nevidljivo, potisnuto i kasno prijavljeno.Treći izazov nosi posebno hitan karakter: predstojeći izbori 2026. godine. BiH ulazi u kompleksnu izbornu godinu u kojoj generativna vještačka inteligencija može u sekundi oblikovati javnu percepciju - deepfake videi, sintetički audio materijali, montirani screenshotovi i koordinirane online kampanje postat će realnost političke arene. A udar će, kao i globalno, najjače osjetiti žene u politici.Naredni koraciIz svih ovih izazova proistekli su jasni naredni koraci. Potrebno je zakonski i strateški okvir ujednačiti na svim nivoima vlasti, kako bi digitalni oblici nasilja bili precizno definisani i kako bi institucije imale jedinstvene, primjenjive procedure. Poseban fokus potrebno je staviti na jačanje digitalne forenzike, izgradnju mreže obučenih istražilaca/teljica i tužilaca/teljica, te osnaživanje socijalnih službi. Jednako važan segment je ulaganje u digitalnu pismenost svih generacija, od mladih, preko roditelja i nastavnika/ca, do profesionalaca/ki koji pružaju podršku preživjelima.Naglašena je i potreba za pripremom sistema za digitalno nasilje tokom izbornih procesa, kroz monitoring online prostora i saradnju s tehnološkim platformama. No, možda najvažnija poruka bila je da se moramo okrenuti prevenciji, izgradnji pozitivnih modela, uključivanju mladih, umjetnika/ca, sportista/kinja i influencera/ki, te kreiranju digitalne kulture koja obeshrabruje nasilje, a osnažuje sigurnost i solidarnost.Učesnici/e panel diskusije usaglasili su se u jednom: u Bosni i Hercegovini postoji znanje, postoji volja, a sada je potrebna koordinirana akcija. Nasilje potpomognuto tehnologijama nije tehničko pitanje, nego pitanje ljudskih prava, demokratskog procesa i ravnopravnog učešća u društvu.Orijentiri budućeg djelovanjaJaz između zakona i stvarnosti
Ono što žene svakodnevno žive sada je i javno izrečeno: postoje zakoni, ali nedostaju ljudi, procedure i alati koji bi ih učinili djelotvornima. Ako nasilje napreduje brže od institucija, sistem mora ubrzati.Teret koji pada na žene
Žene ne smiju same nositi posljedice digitalnog nasilja. Teret zaštite ne pripada njima, pripada sistemu. Preživjele ne trebaju više hrabrosti. Trebaju više podrške.Izborna godina i nova ranjivost
Ulazak u izbornu godinu donosi sasvim novu vrstu rizika. Generativna umjetna inteligencija može u trenu narušiti nečiju reputaciju. Žene će biti najčešće mete, zato odgovor mora biti brži od manipulacija i otporniji od dezinformacija.Ako institucije, škole, servisi, tehnološki sektor i lokalne zajednice djeluju zajedno, Bosna i Hercegovina može izgraditi digitalni prostor u kojem tehnologija više nije oružje, nego alat slobode. Sigurnost, učešće i pravo na glas svake žene, djevojke i mladog čovjeka ne smiju biti ideal, one moraju biti standard. I to ne zato što je lako, nego zato što je ispravno.Aktivnost je organizovana u sklopu globalne kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” te se sprovodi kroz zajednički program Akcelerator rodne ravnopravnosti (GEA), u partnerstvu s Evropskom unijom (EU), Švedskom i Danskom, koji implementiraju UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF u Bosni i Hercegovini, u okviru saradnje Ujedinjenih nacija sa institucijama BiH, s ciljem postizanja rodne ravnopravnosti i doprinosa ostvarenju Ciljeva održivog razvoja (SDGs).

Ovo je prva rezolucija koja je jasno prepoznala ključnu ulogu žena u prevenciji sukoba, izgradnji mira i jačanju sigurnosti. Nakon toga, zemlje članice počele su razvijati vlastite strateške dokumente koji će ove principe pretočiti u konkretne politike i mjere. Bosna i Hercegovina je 2010. godine postala prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja je usvojila Akcioni plan za provedbu UNSCR 1325, postavljajući primjer za druge zemlje u regionu. Od tada su u BiH provedena tri akciona plana, a u proceduri usvajanja je i četvrti za period od 2025. do 2030. godine.Akcionim planovima  konkretizuje se šta je potrebno učiniti kako bi se ova oblast unaprijedila – od povećanja broja žena u službama kao što su policija, vojska i diplomatija, do poboljšanja statusa žena koje su bile izložene ratnom nasilju. Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ima vodeću ulogu u procesu izrade i praćenja provedbe akcionih planova. Direktorica Agencije, Samra Filipović-Hadžiabdić, ističe da je još mnogo posla pred BiH do dostizanja ravnopravne zastupljenosti žena u sigurnosnim službama i mirovnim procesima, ali da su pomaci važni i vidljivi. To pokazuju i podaci prikupljeni za pripremu novog akcionog plana, uključujući blagi, ali značajan rast učešća žena u Oružanim snagama BiH i policijskim strukturama. U 2024. godini, zastupljenost vojnikinja je bila 12.97 posto (2022. godine – 10 posto), podoficirki - 5.90 posto (2022. godine – 4.20 posto), a oficirki – 9.35 posto (2022. godine – 5.20 posto). Zastupljenost žena u policiji za 2023. i 2024 godinu iznosila je oko 11 posto, što je, također, povećanje u odnosu na 2021. i 2022. godinu kada je taj procenat iznosio 9.59 posto.  Iako žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama sa višim činovima, iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH očekuju da će nove generacije mladih žena, koje se sada intenzivnije priključuju sigurnosnim službama kao što su vojska i policija, s vremenom dosegnuti i te pozicije.“Procesi u sigurnosti i odbrani imaju svoja pravila i to se ne može preskakati. Recimo, imali smo ženu generalicu, a kad je ona otišla u penziju, nastao je jaz. Nove generacije moraju stasati jer činovanje ima svoja pravila.”Izjavila je Samra Filipović-Hadžiabdić, ističući da su za veću zastupljenost žena u sektoru sigurnosti i odbrane bile važne i afirmativne mjere poput smanjenja broja potrebnih godina iskustva (s osam na pet godina) za žene koje žele sudjelovati u mirovnim misijama, ili uvođenja kurseva engleskog jezika. Zahvaljujući tome, BiH uspijeva održati zastupljenost žena u mirovnim misijama iznad 20 posto, što je prag koji zahtijevaju Ujedinjene nacije.BiH kao inovator u uvođenju koncepta ljudske sigurnosti Poseban doprinos BiH u globalnom kontekstu je uvođenje koncepta ljudske sigurnosti u Akcioni plan – prvog takvog primjera u svijetu. To je omogućilo sagledavanje različitih aspekata sigurnosti građana i građanki iz perspektive ravnopravnosti spolova uključujući i nepredviđene vanredne i krizne situacije, te pokretanje konkretnih inicijativa na lokalnom nivou. “BiH je imala prvi plan na svijetu koji uvodi aspekt ljudske sigurnosti gdje su istaknuti, naprimjer, rad sa žrtvama trgovine ljudima, nastavak rada sa ženama žrtvama rata, djelovanje na polju malog naoružanja, deminiranja, rad sa žrtvama tih procesa, uključivanje civilnog društva ne samo u rehabilitaciju, nego i u kreiranje politika”, naglašava Mirsad Miki Jačević, međunarodni ekspert i predsjedavajući Instituta za inkluzivnu sigurnost, koji je učestvovao u izradi i evaluaciji akcionih planova u preko 90 država.Ovaj pristup ne posmatra sigurnost samo kroz zaštitu državnih granica, već i kroz rješavanje svakodnevnih sigurnosnih izazova, poput zaštite žena koje prodaju proizvode pored cesta ili sigurnosti djece od prosjačenja.  Posebno je važno da građani i građanke u lokalnim zajednicama prepoznaju teme koje su specifične i važne za sigurnost njihovog grada ili lokalne zajednice i da imaju alate kako da ih prevaziđu, objašnjava Edita Miftari, programska specijalistkinja za žene, mir i sigurnost u UN Women BiH.“U nekim sredinama koje su teže pogođene konfliktom, to može biti pitanje pomirenja i povjerenja, ali to su i druge sigurnosne brige koje nisu u direktnoj vezi sa konfliktom. To može biti jednostavno pitanje ima li rasvjete u mojoj ulici kad se noću vraćam s posla ili iz škole, i kako to drugačije utječe na žene”, objašnjava Miftari.Zbog inovativnog pristupa, za pomoć u izradi akcionih planova za implementaciju UNSRC 1325, Agenciji za ravnopravnost spolova BiH obraćali su se iz zemalja kao što su Crna Gora, Moldavija i Srbija. Posebno je zanimljiv slučaj Finske kojoj je BiH također pomogla u kreiranju njihovog akcionog plana. Inače, kako objašnjavaju iz Agencije za ravnopravnost spolova, Finska je bila prva zemlja koja je BiH pružila financijsku podršku za projekat usmjeren na uvođenje perspektive ravnopravnosti spolova u institucije BiH.“To je država s kojom smo mi počeli pričati o ravnopravnosti spolova kao konceptu i koja nam je zaista pomogla i s uspostavljanjem gender centara. Upravo je podrška Finskoj vrlo interesantna jer pokazuje da učenik ipak može vratiti nešto učitelju kroz svoje iskustvo i praksu”, zaključuju iz Agencije za ravnopravnost spolova.Nema uspješnog akcionog plana bez uključenosti ženskih organizacijaOd 2022. godine uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a na promicanju globalne agende “Žene, mir i sigurnost” u BiH intenzivno rade UN Women, IOM i UNFPA, u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Ova inicijativa povezuje globalnu WPS agendu sa lokalnim zajednicama, pružajući podršku ženama koje zagovaraju ravnopravnost, uključujući ih u dijalog o pomirenju, sigurnosti i razvoju. Program donosi i edukaciju, mreže podrške i afirmaciju žena u kulturi i medijima, čime pokazuje da Rezolucija 1325 živi i u praksi.Pored institucija u BiH i međunarodnih agencija, nezamjenjiva je i uloga koju nevladin sektor ima u jačanju uloge žena u poskonfliktnom društvu. Članica Koordinacionog odbora za praćenje provedbe Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325, kojeg je uspostavilo Vijeće ministara BiH, je i Radmila Žigić, direktorica Fondacije Lara iz Bijeljine. Žigić objašnjava kako je učešće predstavnica iz nevladinog sektora doprinijelo da se smanji jaz između službenika i funkcionera u državnim institucijama i ženskih organizacija koje rade na terenu i često osjećaju bunt jer stalno nailaze na mane sistema.“Taj bunt je opravdan, ali često nije racionalizovan i komuniciran na način da omogući promjenu i unapređenje. Učešćem u Koordinacionom odboru naučila sam da djelujem u cilju konstruktivnih rješenja i kvalitetnije gradim savezništva, a zadržim vlastitu autonomiju u radu”, kaže Radmila Žigić.Najznačanije promjene desile su se u sinergijskom djelovanju vlasti i građana/ki. Ovakva vrsta građanskog učešća važna je za kvalitetnu provedbu Akcionog plana.“Za nas je on bio veoma relevantan, promovisale smo ga i tražile njegovu provedbu i kada bi se ‘zagubio’ na nekim nivoima odlučivanja. Vjerujem da je snaga pritiska koji su vršile ženske nevladine organizacije prepoznata i od strane Koordinacionog odbora kao značajno savezništvo i da ovo savezništvo u narednom periodu samo treba jačati i po potrebi strukturirati”, pojašnjava Žigić.Glas žena se mora uvažavati u kreiranju politikaIako je povećanje zastupljenosti žena u sektoru sigurnosti jedan od značajnih pokazatelja napretka u ovoj oblasti, da bi agenda “Žene, mir i sigurnost” zaista zaživjela u nekoj postkonfliktnoj sredini, potrebno je da se žene osjećaju sigurno i osnaženo u svom svakodnevnom životu. Posebno je važno da se u taj proces uključe žene koje su preživjele različite oblike ratne nepravde jer njihove priče, iskustva i znanja mogu biti ključni za izgradnju trajnijeg mira i pravednijeg društva.Sigurnost se ne ogleda samo u broju žena u uniformama, već u tome koliko žene zaista imaju mogućnost da doprinesu unapređenju svojih zajednica i da se njihov glas čuje u kreiranju politika. Sve su to oblasti u kojima Bosnu i Hercegovinu čeka dug put kako bi agendu “Žene, mir i sigurnost” u potpunosti integrisala u svoje sigurnosne i razvojne strategije.O značajnoj ulozi BiH u promovisanju agende “Žene, mir i sigurnost” govori i činjenica da je u junu ove godine u Sarajevu održana prva međunarodna konferencija na ovu temu koja je okupila više od 150 učesnika i učesnica, uključujući mirovne aktivistkinje iz cijelog svijeta. Učesnici i učesnice konferencije potpisali su “Sarajevsko obećanje” i obavezali se da će raditi na većem i stvarnom uključivanju žena u procese mira i donošenja odluka, kako bi njihov glas i iskustvo bili ravnopravno zastupljeni u izgradnji sigurnijih zajednica, a ovaj dokument i dalje mogu potpisati svi zainteresovani saveznici/e i partneri/ce. Važnost jačanja ženskog liderstva zasnovanog na empatiji i saradnji, uključivanje mladih i marginalizovanih žena u procese izgradnje mira, te stvaranje sigurnih prostora i podrške za njihov aktivan doprinos, istaknuti su na konferenciji u Sarajevu.“Izražavamo iskrenu zahvalnost Bosni i Hercegovini na njenom liderstvu i stalnoj posvećenosti unapređenju agende “Žene, mir i sigurnost”, kao i na tome što je omogućila ostvarivanje ove važne zajedničke obaveze”, poručeno je sa konferencije “Žene, mir i sigurnost”.Bosna i Hercegovina je nedavno zvanično pristupila Globalnom Kompaktu o ženama, miru, sigurnosti i humanitarnom djelovanju (WPS–HA Compact), postavši prva država iz UN Women regije Evropa i Centralna Azija koja je pristupila ovoj globalnoj inicijativi. Pristupanjem Kompaktu, prioriteti iz Akcionog plana za provedbu Rezolucije 1325 preneseni su u globalni sistem obaveza koji okuplja više od 240 potpisnica iz preko 150 zemalja - država, organizacija civilnog društva, akademskih institucija i privatnog sektora - posvećenih ostvarivanju i unapređenju agende “Žene, mir i sigurnost”. Ovim korakom, Bosna i Hercegovina se još snažnije pozicionirala kao aktivni član globalne zajednice zemalja koje ne samo da sprovode WPS agendu, već i aktivno doprinose njenom oblikovanju i unapređenju kroz međunarodnu saradnju i razmjenu dobrih praksi.Kao pionir u jugoistočnoj Evropi, Bosna i Hercegovina je pokazala da strateški dokumenti mogu voditi do stvarnih promjena kada se provode u praksi i kada iza njih stoji široko partnerstvo institucija, civilnog društva i međunarodne zajednice. Danas, kroz akcione planove i programe poput inicijative “Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini” koju podržava PBF, BiH nastavlja graditi okvir u kojem žene imaju ključnu ulogu u sigurnosti i miru – ne samo na papiru, već i u životu zajednica širom zemlje.

How do we explain to children and young people that peace is something we learn, practice, and build—just like any other skill? The answer lies in Odyssey of Peace — an innovative board game that shows how trust, cooperation, and sustainable development can be learned through play, togetherness, and creativity.Odyssey of Peace is a new educational board game developed within the Game-Based Learning Lab, created under the project “Youth for Inclusion, Equality and Trust / Moving Us Closer”, implemented in Bosnia and Herzegovina by UNFPA in partnership with local governments, with support from the UN Secretary-General’s Peacebuilding Fund (PBF) and the Embassy of Italy in BiH.Children and young people in Bosnia and Herzegovina are accustomed to workshops, round tables, and trainings. Yet few activities have ever felt as natural and familiar to them as—a game.Odyssey of Peace is designed to awaken what matters most in learning: curiosity and a sense of belonging.
The game incorporates local symbols, cultural motifs, and familiar stories, helping children immediately recognize that the world on the board is their own—their towns, their values, their shared future.It is no coincidence that this game was created together with the very children and youth who use it today. More than 1,200 children and young people, along with their teachers from over 20 municipalities and cities across the country — including Bosanski Petrovac, Brčko, Ribnik, Tuzla, Srebrenik, Lukavac, Sarajevo, East Sarajevo, Zenica, Travnik, Bugojno, Foča, Goražde, Čajniče, Mostar, Stolac and Trebinje — took part in the development and testing. Their feedback shaped the game’s rules, ensuring that every card, every figure, and every task carries meaning that is both understood and felt.Evaluation results among children, teachers, and education authorities who have tested the game confirm a shared view: Odyssey of Peace deserves a permanent place in classrooms, as well as on the shelves of school and city libraries.The goal is not to defeat others — the goal is to win together For Iva Kovačević, a student at Veselin Masleša Primary School in Foča, the essence of Odyssey of Peace is not about defeating an opponent but about finding solutions together.“I won first place at the Odyssey of Peace tournament, but it’s clear to me the goal wasn’t the competition — it was learning and exploring together. I especially liked that messages of peace are calls to respect differences, care for each other, and care for nature.”For Draženka Penavić, a teacher at the Jozo Martinović Secondary School of Economics in Mostar, this game is a tool of peace education — a way to learn trust, understanding, and sustainable development through shared play. She now uses it as a regular part of her classes.“I was among the first teachers who had the opportunity to see and test Odyssey of Peace. I now gladly use it with my students. We need more innovative tools to learn about peace and for peace, and I warmly recommend this peace-education tool to all my colleagues.” Senad Osmanović, Head of the Department for Education of the Brčko District Government, adds:“Odyssey of Peace is a well-designed, pedagogically grounded activity that combines creative thinking, teamwork, and non-violent communication. It helps children develop social skills, strengthen empathy, and learn how to resolve conflicts constructively — the very foundations of the education we strive for.”How Odyssey of Peace Is PlayedThe game follows the core principles of the global Youth, Peace and Security (YPS) agenda, promotes the idea of positive peace, and encourages the achievement of the Sustainable Development Goals (SDGs).At the start of the game, each player receives a Task Card that defines their district. Players must then develop the economic and social potential of that district by collecting three types of crests — representing smart, sustainable, and creative development.Blue crests represent smart and inclusive development, requiring players to use technology to ensure transparency, inclusion, and efficiency in managing public goods.Orange crests represent the creative economy, encouraging care for cultural heritage and the use of local symbols to create and promote new products and services.Green crests promote responsible production and consumption, renewable energy use, and care for present and future generations.Resources are collected on the main game board, where players move using a special figurine — the Stećak of Peace — inspired by a famous motif from the Radimlja necropolis near Stolac.
The figure of a person standing upright with a raised open hand symbolizes welcome; in the game, it reminds players that they are partners, not opponents, and that progress comes through exchanging ideas, sharing resources, and working together.A key component of the game is the People Cards, which players cannot buy or win.
To receive a People Card, a player must demonstrate responsible, fair, and sustainable leadership of their district.
Each card represents real individuals from local communities — people who advanced peace, human rights, solidarity, and social justice, including those from minority or marginalized groups, those who faced injustice, and even those who once held power but chose the path of peace, rule of law, and dignity for all.By doing so, Odyssey of Peace connects abstract concepts like peace and sustainable development to real human stories, turning them into lived experience for children and youth.A Game Where Everyone Loses if Anyone Starts a WarPlayers can continue to develop and populate their districts as long as there is peace on the main board.
But if even one player lands on a war field — everything stops.No matter how many resources were collected, how many cities were built, or how far players progressed — war destroys everything.
This illustrates the devastating impact of conflict, where everyone loses and no one emerges as a winner.To prevent war, players must cooperate, and can call on the Armies of Peace:
Empathy, Dialogue, Respect for Diversity, and Care for the Environment.More Than a Game — A Lesson in the Kind of Society We Want to BuildOdyssey of Peace is not just a game.
It is a classroom of the future — a space where children learn about the society they wish to create: one rooted in understanding, creativity, and solidarity.It reminds us that children and youth in BiH are not merely a “target group,” but partners in building peace.
And it shows that investing in peace begins here — in the classroom, among friends, with a smile, a dice roll, and a small figurine called the Stećak of Peace.Because in this game, just like in life,
we all win only when we win together.

U zgradi Ujedinjenih nacija u Sarajevu održan je trening za osoblje UN-a o inkluziji osoba s invaliditetom, koji su zajednički organizovali UNDP (Razvojni program Ujedinjenih nacija) i OHCHR (Ured visokog komesara za ljudska prava) u saradnji sa organizacijama osoba s invaliditetom iz cijele zemlje. Ova obuka dio je Akcionog plana Radne grupe UN-a za inkluziju osoba s invaliditetom, kojom kopredsjedavaju UNDP i UN Women, i ima za cilj jačanje kapaciteta osoblja Ujedinjenih nacija o konceptima inkluzije, pristupačnosti i ljudskih prava osoba s invaliditetom. Tokom prvog dijela treninga, kroz inspirativne prezentacije govornika i govornica iz različitih organizacija osoba s invaliditetom iz Bosne i Hercegovine i regije, predstavljeni su izazovi i dobre prakse u području inkluzije. Razgovaralo se o domaćim i međunarodnim zakonima i dokumentima, s posebnim fokusom na UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, kao i o iskustvima žena, mladih i LGBTIQ+ osoba s invaliditetom. Jedna od tema bila je i personalna asistencija. “Personalna asistencija je izuzetno značajna jer omogućava samostalan život u zajednici, doprinosi dostojanstvu, ravnopravnosti i uključenosti u sve sfere društva. Suština je da personalna asistencija nije milostinja ili njega, nego da je servis podrške koji osobu osnažuje da sama odlučuje o svome životu”, rekla je Jovana Džever, članica Udruženja mladih InfoPart Banjaluka. U drugom dijelu treninga, učesnici/e su kroz praktične vježbe, igru uloga i lične priče imali priliku sagledati različite perspektive invaliditeta – od korištenja Brajevog pisma i bijelog štapa, preko tumačenja na znakovni jezik, do pisanja lako čitljivih tekstova. Ovaj trening, održan 6. novembra 2025. godine, predstavlja još jedan korak ka izgradnji inkluzivnog sistema unutar Ujedinjenih nacija i društva u cjelini – sistema u kojem svaka osoba ima jednaka prava, prilike i glas.