Socio-ekonomske percepcije mladih u BiH

Istraživanje o socio-ekonomskim percepcijama mladih u BiH je provedeno sa ciljem ispitivanja njihovih stavova i iskustava o većem broju tekućih pitanja, uključujući zapošljavanje i tržište rada, političku uključenost i aktivizam, mobilnost i pristupanje Evropskoj uniji. Istraživanje je razvijeno pod okvirom globalnog projekta o “Izgradnji i konsolidaciji kapaciteta za prevenciju sukoba” koji financira EU, implementira UNDP.  

Istraživanje je provela agencija PRISM Research tokom septembra/rujna 2016, a sastoji se od kvantitativnog dijela sa rezultatima ankete (uzorak od 1200) i izvještaja sa diskusija fokus grupa (Mostar, Sarajevo, Banja Luka, Brčko). Mladi između 15 i 30 godina starosti su davali odgovore na pitanja unutar sljedećih šest tematskih poglavlja:  

·         Trenutna situacija i opšti aktivizam mladih

·         Politička osvještenost i aktivizam

·         Članstvo BiH u Evropskoj uniji

·         Iskustva na radnom mjestu i sa traženjem posla

·         Mladi i poduzetništvo

·         Vrijednosti koje gaje mladi

Rezultati istraživanja pokazuju da mladi nisu zadovoljni političkom, ekonomskom niti društvenom situacijom u BiH, te smatraju da je situacija ostala nepromjenjena u odnosnu na situaciju od prije dvije godine. Smatraju da bi građani trebali biti pokretači promjena u društvu, kao i da svako ima svoju ulogu u tom procesu, ali ne vjeruju da njihov glas ima ikakvog utjecaja na strukture upravljanja na lokalnom ili nivou BiH. Unatoč navedenim stavovima o trenutnoj situaciji u BiH, veoma mali broj mladih je aktivan u volonterskim ili političkim aktivnostima, a najčešće navode nezainteresiranost za politički život kao razlog pasivnosti.

Po pitanju pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji mladi iz BiH pokazuju pozitivan stav prema EU i smatraju da bi se pridruživanjem otvorile nove prilike za putovanja i pronalazak posla. S druge strane, određeni broj mladih je zabrinut da bi BiH time postala ovisna o razvijenijim zemljama, te da bi došlo do veće ekonomske eksploatacije BiH. Međutim, mladi su veoma slabo informisani o Reformskoj agendi -  veoma mali broj je čuo za Agendu, dok je i među onima koji su čuli mali postotak mladih koji su je i pročitali i razumjeli.

Iako prvo pokušavaju pronaći poslovne prilike u BiH, značajan broj mladih traži posao u inostranstvu, te poznaju mnoge osobe koje su napustile BiH i u inostranstvu pronašle posao koji odgovara njihovim kvalifikacijama (većina navodi da su vršnjaci koje poznaju napustili BiH u posljednjih šest godina).

U narednih 10 godina mladi najčešće žele imati stalan i siguran posao, te normalan, stabilan, sretan i miran život. Većina mladih vjeruje da će tu viziju i uspjeti postići.