UN75: Budućnost koju želimo i koja nam je potrebna
Rezidentna koordinatorica UN-a u Bosni i Hercegovini se osvrće na godinu iza nas i ključne prioritete iz UN75 razgovora u BiH, obilježavajući Dan UN-a 2020.
Početkom 2020. godine, povodom 75. godišnjice Ujedinjenih nacija, generalni sekretar UN-a, Antonio Guterres, pokrenuo je globalni razgovor o budućnosti svijeta. Više od milion ljudi se uključilo u razgovor, a među njima i 1.400 osoba iz cijele Bosne i Hercegovine.
Ljudi iz svih sfera života su jasno istakli svoje prioritete za „budućnost koju želimo“: unaprijeđeni pristup kvalitetnim uslugama, osobito uslugama zdravstvene zaštite i obrazovanju, veću solidarnost među ljudima i državama i pravičniji pristup dostojanstvenom radu za sve. Ali su, s druge strane, izrazili ogromnu zabrinutost u pogledu klimatske krize i potrebe za većom zaštitom okoliša, smanjenjem sukoba, eliminacijom korupcije, boljim poštivanjem ljudskih prava, većim rodnim paritetom i iskorjenjivanjem siromaštva.
Ovaj razgovor nas je podsjetio na temelje Ujedinjenih nacija i pomaže nam da iznova promišljamo o našoj budućnosti. Godine 1945., nakon užasâ iz Drugog svjetskog rata, nade „nas, narodâ“ ugrađene su u Povelju Ujedinjenih nacija. Namjera je bila da međunarodni sistem, s UN-om u svom središtu, stvori pravedniji, pravičniji, dostojanstveniji, prosperitetniji i mirniji svijet za sve ljude. Globalni razgovor je potvrdio da je ista vizija i danas nužna, onoliko koliko je to bila i prije 75 godina, s tim da su učesnici razgovora naglasili i potrebu da UN postane inkluzivniji, raznolikiji, transparentniji i odgovorniji.
Generalni sekretar UN-a, Guterres, je na početku 2020. godine identificirao četiri prijetnje koje dovode u opasnost našu zajedničku budućnost: najviše globalne, geostrateške tenzije u usporedbi s proteklim vremenom, egzistencijalna klimatska kriza, duboko i narastajuće globalno nepovjerenje i mračna strana digitalnog svijeta. Ipak, bila je to globalna pandemija koja je poharala svijet 2020. godine, preokrenula život, ekonomije i društva naglavačke i utjecala, ako ne i vratila unatrag, značajan napredak postignut u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.
Danas, pandemija bolesti COVID-19 nastavlja uništavati sisteme javnog zdravstva, destabilizirati privredu, podrivati ljudsku egzistenciju i povećavati nejednakosti. Izbacila je na površinu krhkost i pukotine u našim društvima, pritom neproporcionalno pogađajući one koji su već bili najranjiviji i najviše marginalizirani, a stvarajući plodno tlo za brzo širenje dezinformacija i straha. Ipak, kao što je skoro 1,400 glasova iz BiH naglasilo, pandemija je potvrdila značaj međunarodnog sistema i UN-a u smislu mobiliziranja ljudi, resursa i solidarnosti preko granica i među generacijama. U partnerstvu i solidarnosti s institucijama vlasti i našim partnerima, UN u BiH je proveo aktivnosti vrijedne desetine miliona američkih dolara u odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 i oporavku od pandemije širom zemlje, pružajući pomoć sistemima zdravstvene zaštite i obrazovanja, malim i srednjim preduzećima i najranjivijim kategorijama, posebno osobama starije životne dobi, ženama i djeci koja se suočavaju s povećanim nasiljem i onima koji su ostali bez posla.
Dok se BiH nalazi pred možda najvećim testom do sada obzirom na brzi porast broja zaraženih COVID-19 virusom širom zemlje i Evrope, potrebno nam je, više nego ikad prije, kolektivno nastojanje da povratimo iskrenu solidarnost i izgradimo povjerenje među ljudima, kao i vizionarsko i odgovorno vodstvo. Oporavak pruža BiH jedinstvenu priliku da napravi veliki iskorak u osnaživanju socijalne zaštite, povećanju pristupa kvalitetnom obrazovanju i zapošljavanju, zaštiti prirode i smanjenju zagađenosti zraka, iskorištavanju digitalnih mogućnosti i povećanju jednakosti za žene i djevojčice i sve one koji su marginalizirani.
Program za postizanje održivog razvoja do 2030. godine, na čiju su se provedbu obavezale sve 193 države članice UN-a još 2015. godine, pruža važan obrazac za ostvarivanje takvog transformativnog oporavka od pandemije bolesti COVID-19. To je dragocjena globalna platforma koja udružuje BiH, kao dio globalne zajednice posvećene postizanju 17 ciljeva održivog razvoja, s drugim zemljama svijeta. Ali također pruža priliku za sistematsko unapređenje održivog razvoja širom zemlje, na svim njenim nivoima, koje istovremeno može podržati oporavak od pandemije, postizanje napretka na putu pridruživanja EU i iskoristiti potencijal regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu.
BiH je postigla važan napredak u provedbi ciljeva održivog razvoja, kao što je to pokazala predstavljanjem svog „Dobrovoljnog izvještaja o postizanju Agende 2030“ u New Yorku prošle godine te kroz izuzetno konzultativnu i participativnu pripremu sveobuhvatnog „Okvira ciljeva održivog razvoja u BiH“ u protekle dvije godine. Također, kao država članica UN-a od 22. maja 1992. godine, BiH aktivno doprinosi ostvarenju tri stuba: mir i stabilnost, održivi razvoj i ljudska prava. Stručne žene i muškarci iz BiH redovno odlaze u mirovne i sigurnosne misije širom svijeta; BiH je ispunila svoju bitnu ulogu kao članica Komisije za izgradnju mira, Komisije za ljudska prava i, što je jako važno, kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.
Bez obzira na izazove s kojima se suočavamo u tekućoj, 2020. godini, UN ostaje predan viziji naše budućnosti koju će definirati oni koji zajednički djeluju i koji prelaze linije podjela, a ne oni koji ih stvaraju. Naš razgovor povodom 75. godišnjice UN-a iznova je potvrdio da je ovo „budućnost koju želimo“ kako širom svijeta tako i u BiH. Zajedno, imamo obrasce za postizanje uspjeha kroz buduću izgradnju koja će biti zelenija, pravičnija, transparentnija i inkluzivnija jer „mi smo narodi“ naših, vaših i mojih Ujedinjenih nacija.
Kao rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, još jednom potvrđujem predanost UN-a udvostručenju naših nastojanja da djelujemo u partnerstvu sa svim ljudima u BiH na postizanju ove vizije u čijem središtu su održivi razvoj, ljudska prava, mir, dostojanstvo i uzajamno poštovanje.