Rat u Ukrajini: tihi napad na svijet u razvoju

Za narod Ukrajine, ruska invazija predstavlja pravi košmar, kao i humanitarnu katastrofu zastrašujućih razmjera.

Ovaj rat, uz to, sve više postaje pitanje života i smrti za ugrožene ljude širom svijeta.

Svjedoci smo tragedije koja se odvija u Ukrajini: gradovi bivaju sravnjeni sa zemljom, ljudi pate i stradaju u svojim domovima i na ulicama, a u toku je i najbrže rastuća kriza raseljavanja u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Van granica Ukrajine, daleko od pažnje medija, ovaj rat je pokrenuo i tihi napad na svijet u razvoju. Ova kriza bi mogla gurnuti 1,7 milijardi ljudi, tj. jednu petinu čovječanstva, u siromaštvo, neimaštinu i glad, i to u razmjerama koje nisu viđene decenijama.

Ukrajina i Ruska Federacija proizvode 30 procenata svjetske pšenice i ječma, jednu petinu kukuruza i više od polovine cjelokupnog suncokretovog ulja na svijetu. Žitarice koje proizvode ove dvije zemlje hrane najsiromašnije i najugroženije, s obzirom na to da je riječ o jednoj trećini pšenice koju uvozi 45 afričkih i najnerazvijenijih zemalja.

Istovremeno, Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa i drugi po veličini izvoznik nafte.

Ovaj rat poljoprivrednike sprečava da obrađuju usjeve, dovodi do zatvaranja luka i obustavljanja izvoza žitarica, čime se narušavaju lanci nabavki i dolazi do vrtoglavog rasta cijena.

Mnoge zemlje u razvoju još uvijek pokušavaju da se oporave od posljedica COVID-19 pandemije, istovremeno opterećene nikad većim dugom i rastućom inflacijom.

Od početka 2022. godine, cijene pšenice i kukuruza porasle su za 30 procenata.

Cijena Brent sirove nafte porasla je za više od 60 procenata u prošloj godini, dok su cijene prirodnog gasa i đubriva danas duplo veće.

Humanitarne operacije Ujedinjenih nacija trpe veliki pritisak. Svjetski program za hranu upozorava da se suočava s nemogućim izborom uzimanja od gladnih kako bi se nahranili oni koji žive u uslovima potpune oskudice hrane i skapavaju. Svjetskom programu za hranu neophodno je 8 milijardi dolara kako bi podržao svoje operacije u Jemenu, Čadu i Nigeru.

Neke od zemalja već klize iz stanja ugroženosti ka krizi i ozbiljnim socijalnim nemirima. A znamo da korijeni mnogih sukoba leže upravo u siromaštvu, nejednakosti, nerazvijenosti i osjećaju beznadežnosti.

Iako veći dio svijeta izražava sve veću solidarnost s narodom Ukrajine, nisu vidljivi znaci podrške za 1,7 milijardi drugih potencijalnih žrtava ovog rata.

Imamo jasnu moralnu dužnost da podržimo i njih, i to svuda.

Global Crisis Response Group - Grupa za odgovor na globalnu krizu hrane, energije i finansija, koju sam uspostavio prošlog mjeseca, ima za cilj da u koordinaciji s vladama, međunarodnim finansijskim institucijama i drugim ključnim partnerima pronađe rješenja za ove uzajamno povezane krize. Ovim putem zahvaljujem globalnim liderima u svim sektorima koji podržavaju ovu inicijativu.

Kad je riječ o hrani, sve zemlje pozivamo da svoja tržišta drže otvorenim, da se odupru prekomjernom gomilanju sirovina i proizvoda, kao i neopravdanim i nepotrebnim ograničenjima izvoza, te da rezerve stave na raspolaganje zemljama u kojima postoji najveći rizik od gladi i oskudice.

Ovo nije trenutak za protekcionizam. Hrane ima dovoljno za svaku zemlju da prebrodi ovu krizu, ako budemo radili zajedno.

Apeli humanitarne prirode moraju biti u potpunosti finansirani, uključujući i Svjetski program za hranu. Jednostavno, ne smijemo dozvoliti da u 21. vijeku ljudi gladuju.

Kad je riječ o energiji, korištenje strateških zaliha i dodatnih rezervi moglo bi pomoći da se efekti trenutne energetske krize ublaže u kratkom roku.

Ipak, jedino srednjoročno i dugoročno rješenje je da se ubrza upotreba obnovljive energije, na koju promjene na tržištima nemaju uticaja. Na ovaj način, omogućit će se postepeno ukidanje upotrebe uglja i svih ostalih fosilnih goriva.

Kad je riječ o finansijama, G20 i međunarodne finansijske institucije moraju preći u vanredni režim djelovanja i naći načina da povećaju likvidnost i fiskalni prostor, tako da vlade zemalja u razvoju budu u mogućnosti da ulažu u najsiromašnije i najugroženije, kao i u ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja.

Ovo bi trebalo da predstavlja prvi korak prema dubokim reformama našeg nepravednog globalnog finansijskog sistema, koji bogate čini bogatijima, a siromašne siromašnijima.

Socijalna zaštita, uključujući materijalna davanja/ transfere novca, će biti od suštinskog značaja za podršku porodicama koje su se našle u očajnoj situaciji tokom ove krize.

Ipak, brojne zemlje u razvoju koje su opterećene velikim spoljnim dugom nemaju likvidnost koja im omogućava da uspostave ove sigurnosne socijalne mreže. Mi ne možemo stajati po strani i nijemo posmatrati te zemlje, jer su primorane da biraju između ulaganja u svoje građane i izvršavanja svojih obaveza prema dugovanjima.

Jedino trajno rješenje za rat u Ukrajini i njegov udar na najsiromašnije i najugroženije u svijetu jeste mir.

Dok Ujedinjene nacije rade na podršci nevinim žrtvama ovog rata – u Ukrajini i van nje – pozivamo globalnu zajednicu da zauzme jedinstven stav i podrži naš apel za mir.

Ovaj rat se mora završiti, i to odmah.

***