Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini


Bosnia and Herzegovina

Početak: 2019-01-01
Kraj:

Projekcije klimatskih promjena ukazuju da područje Balkana može očekivati povećanje učestalosti, nepredvidljivosti i intenziteta poplava, suša, toplinskih udara i požara, što će imati negativan učinak na BDP svake zemlje, kao i na nekoliko ključnih sektora, a što je još važnije, na živote i egzistenciju ljudi.

Klimatske promjene, kao i visoka izloženost prirodnim i ljudski uzrokovanim opasnostima otežavaju socioekonomski razvoj Bosne i Hercegovine (BiH).  BiH se smatra zemljom visoke izloženosti prirodnim opasnostima prema nalazima Globalnog izvještaja o rizicima za 2017. godinu.  Unatoč očiglednim trendovima, učestalost katastrofa nije potaknula odgovarajući pristup vlasti katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama, uključujući snažniji angažman na primjeni preventivnih mjera.

Od 145 jedinica lokalne samouprave, 91 se smatra da je pod izrazito značajnim rizikom od poplava i klizišta, a 27 pod visokim rizikom. Samo u proteklih 12 godina, šest godina bilježi ekstremne suše, a česte su i godine sa katastrofalnim poplavama.

U skladu sa Procjenom potreba za oporavkom provedenom nakon poplava u maju 2014. godine, poplave su pogodile 81 lokalnu samoupravu sa 75% direktnih šteta i gubitaka za porodice, preduzeća i poljoprivredne proizvođače, uključujući neutvrđeni broj ranjivih kategorija stanovništva. Zato je jedna od ključnih preporuka Procjene jačanje otpornosti na lokalnom nivou kroz smanjenje rizika od katastrofa i održivi razvoj.

Kao nivo vlasti koji je najbliži građanima, lokalne samouprave su na prvoj liniji odgovora u svim katastrofama. Njihova značajna izloženost prirodnim i opasnosti nude im priliku da iniciraju promjene kako bi se smanjio rizik od katastrofa na lokalnom nivou.

Šta radimo?

Zajednički program „Smanjenje rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini za održivi razvoj“, koji finasiraju Vlada Švicarske i Ujedinjene nacije u iznosu od 8,4 miliona KM, će podržati bh. građane, posebno najugroženije kategorije i visokorizične lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, da se pripreme i prilagode rizicima od katastrofa i udarima u različitim sektorima razvoja.

Program će uvesti i operacionalizirati integrisani model upravljanja rizicima od katastrofa i poboljšanja životnih uslova na lokalnom nivou, kako bi se iniciralo upravljanja rizikom od katastrofa od nižih ka višim nivoima vlasti.

Ujedno, Program će olakšati afirmaciju „modela“ sistema pripravnosti i prevencije na lokalnom  nivou sa potencijalom za snažnije  širenje u cijeloj zemlji.

Za njegovu provedbu zadužene su UN agencije: Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u partnerstvu sa lokalnim vlastima iz 10 lokalnih samouprava (Srebrenica, Prijedor, Bijeljina, Sanski Most, Bihać, Kakanj, Kalesija, Trebinje, Gradačac i Banja Luka).

Ključne aktivnosti 

Zajednički UN program će rješavati ključne prioritete u oblasti smanjenja rizika od katastrofa (DRR) koje su utvrdile lokalne vlasti i različiti akteri u sektorima: zaštite i spašavanja, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zdravlja i poljoprivrede.

Program stavlja poseban naglasak na poboljšanje lokalnih mehanizama koordinacije u području smanjenja rizika od katastrofa, kao i na afirmaciju procesa strateškog planiranja informiranog rizicima, sa naglaskom na najugroženije kategorije stanovništva.

Ishod 1. Najmanje 10 jedinica lokalne samouprave (JLS) usvojilo je strategije za smanjenje rizika od katastrofa, uspostavile partnerstva za djelotvorne intervencije u području smanjenja rizika od katastrofa te finansirale aktivnosti koje izgrađuju otpornost zajednice te su stoga bolje opremljene za prevenciju i odgovor na katastrofe.

Ishod 2. Građani na ciljnim lokacijama, posebno najranjivije kategorije stanovništva, otporniji su na katastrofe.

Odabir partnerskih jedinica lokalnih samouprava u programu je izvršen na temelju relevantnih kriterija poput - procjene rizika, ranjivost i izloženost katastrofama, ljudskih i tehničkih kapaciteta, postojanja strategije lokalnog razvoja, i niza drugih kriterija.

Šta smo uradili do sada?

  • Uspostavljeno i funkcionalno 10 platformi koje okupljaju 126 predstavnika relevantnih sektora/institucija (civilna zaštita, poljoprivreda, obrazovanje, socijalna i dječija zaštita i zdravstvo).
  • Održane tri (3) radionice za 69 članova platformi na temu klimatskih promjena, uloge sektora socijalne zaštite u izradi procjena ranjivosti i planiranja nepredviđenih situacija u sektoru socijalne i dječije zaštite u DRR-u.
  • Završeno je 20 sektorskih procjena rizika od klizišta i poplava i u oblasti socijalne i dječije u svim lokalnim zajednicama. Procjene su obuhvatile iskustva i kapacitete centara za socijalni rad u odgovoru na COVID-19, te je rizik od zaraznih bolesti (sa fokusom na pandemije) obrađen.
  • Izvršeno mapiranje institucija, organizacija i usluga u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja (SRZ) i rodno zasnovanog nasilja (RZN) u odabranim zajednicama, i sačinjen je okvirni Plan postupanja zdravstvenih institucija u oblasti SRZ i RZN u kriznim situacijama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
  • Kreiran i uspostavljen Sistem za analizu rizika od katastrofa (DRAS sistem) uz obavljenu edukaciju za članove platformi, namijenjen za korištenje za najmanje 600,000 stanovnika i predstavnika institucija u 10 lokalnih zajednica Zajedničkog programa.
  • Ažurirana postojeća metodologija za integrisanje DRR u lokalne razvojne strategije.
  • Provedena medijska kampanja (uključujući televiziju i društvene mreže) obilježavanja 13. oktobra, Međunarodnog dan smanjenja rizika od katastrofa, sa dosegom gledanosti na televiziji i društvenim mrežama preko 400.000 ljudi i 481.769 dojmova.

Aktivnosti u toku

  • U toku je je priprema i usaglašavanje modusa i izrade modularnog paketa materijala za obuku (od septembra do decembra) trenera s ciljem koordinacije rada i upravljanja kampovima u kriznim situacijama u svim lokalnim zajednicama.
  • U toku je uspostava timova i jačanja DRR kapaciteta u odabranim školskim objektima obuhvatajući elemente pripravnosti na scenarij pojave pandemija, sa fokusom na COVID-19, u razvoju procjena rizika, planova i DRR obuka za nastavno osoblje i učenike.

Ciljevi koje podržavamo ovom inicijativom

Popratni dokumenti