Osnaživanje najugroženijih: socijalna zaštita mora biti neodvojiv dio odgovora zajednica na vanredne situacije

Smanjenje rizika od katastrofa (DRR), kao jedan od glavnih izazova koji zahtijeva veliku pažnju, je okvir koji se uspostavlja za zaštitu lokalnih zajednica od opasnosti i minimizira njihovu ranjivosti. Jedan od najvažnijih aspekata smanjenja rizika od katastrofa je aktivno uključivanje lokalne zajednice.

Iako se prirodne opasnosti ne mogu izbjeći, usvajanje odgovarajućih procjena, planova, smjernica i pristupa ka smanjenju rizika može značajno smanjiti štete i unaprijediti održivi razvoj Bosne i Hercegovine, koja se smatra zemljom visoke izloženosti prirodnim i drugim opasnostima. 

U svjetlu ovih izazova, važnost DRR-a je prepoznata na nivou lokalnih zajednica u BiH, a grad Trebinje je jedan od primjera kontinuiranog i sistemskog rada na promociji i implementaciji mjera za smanjenje rizika od katastrofa kroz vertikalne i horizontalne strukture društva, ali i kontinuiranom ulaganju u osnaživanje najranjivijih kategorija društva, djece i porodica, kako bi se prevenirale ili umanjile ekonomske, ali i socijalne posljedice uzrokovane katastrofama.

„DRR program je ojačao saradnju i koordinaciju između sektora, što se pokazalo korisnim za djelotvorno povođenje programa iz oblasti zaštite i spašavanja,“ navodi Đorđe Jelica, koordinator DRR platforme u Trebinju. „Održavanje prisnije saradnje sa institucijama na raznim nivoima vlasti, sektorima na lokalnom nivou i drugim partnerima i donatorima doprinijelo je postizanju dobrih rezultata i pokazalo se odličnim operativnim modelom za uspješno provođenje ovog programa.“

U okviru DRR platforme Trebinje, izdvajamo Javnu ustanovu „Centar za socijalni rad (CSR)“, koji su izradom i usvajanjem neophodnih dokumenata,procjene rizika te plana zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, u fokus stavili najranjivije kategorije stanovništva, odnosno korisnike sistema socijalne zaštite, sa posebnim naglaskom na djecu i porodice.

“Iako CSR Trebinje formalno još uvijek nije član Gradskog štaba za vanredne situacije, ima dobru saradnju i uvezanost sa lokalnim nivoima vlasti i sektorima uključenim u obezbjeđivanje sigurnosti i prevenciju rizika na lokalnom nivou.”, pojašnjava Zoran Anđušić, član DRR platforme iz sektora socijalne zaštite.

„Osnaženi su kapaciteti Centra za socijalni rad Trebinje,“ ističe Tanja Manojlović socijalna radnica u CSR-u, te dodaje da je „kroz implemenetaciju DRR programa, CSR prvi put prepoznat kao važan faktor u stanjima elementarnih nepogoda i katastrofa.“

Implementacijom aktivnosti u sklopu Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) „Smanjenje rizika od katastrofa u BiH za održivi razvoj“, putem stručnog usavršavanja uposlenika CSR-a i opremanjem Centra novim materijalno-tehničkim sredstvima, osigurana je adekvatna pripravnost, te kontinuitet pružanja usluga i pomoći u vanrednim situacijama.

Uposlenici CSR-a imaju jednu od ključnih uloga u smanjenju rizika od katastrofa zahvaljujući svojoj prisutnosti u zajednicama čiji su i sami članovi, te kao sljedeći korak rasta i usavršavanja CSR-a, Tanja Manojlović vidi osposobljavanje uposlenika CSR za pružanje psihološke prve pomoći, što uključuje praktičnu pomoć, stabilizaciju i podršku ljudima koje je pogodila katastrofa, kakobi uspostavili normalno funkcionisanje.

Uloga članova DRR platformi u lokalnim zajednicama u BiH je puno više od jednostavnog pomaganja zajednicama da se nose s utjecajima događaja kao što su poplave ili požari. Oni su u jedinstvenoj poziciji da identificiraju i uhvate se u koštac sa onim što ljude čini ranjivim, bilo da je riječ o prirodnim ili ljudski izazvanim opasnostima, siromaštvu, lošem zdravlju i raseljavanju, ili, kao što je to ponekad slučaj, kombinaciji svih faktora.

„Ukoliko se DRR uspješno primjenjuje kao dio održivog razvoja, tada koncept grada otpornog na katastrofe, pomaže u smanjenju siromaštva, osigurava rast i zapošljavanje, ali pruža i veću socijalnu pravdu, nove razvojne mogućnosti, uravnotežen ekosistem, bolje zdravlje i unaprijeđeno obrazovanje,” objašnjava Đorđe Jelica.

Sve pojedinačne izazove i rizike trebamo gledati kao dio jedne velike cjeline. Grad Trebinje se posvetio ne samo sopstvenim nastojanjima da uspješno odgovori na stanje prirodnih opasnosti, već i osnaživanju odnosa sa susjednim opštinama, gradovima i regijama, kako bi se uspostavili sistemi koji idu ruku pod ruku, i koji bi, u slučaju potrebe, pružali uzajamnu podršku i pomoć, jer krajnji cilj je osigurati održivu budućnost Bosne i Hercegovine u cijelosti.