Uključenje šire zajednice u planiranje prioriteta i mjera za prevenciju i pripravnost u vanrednim situacijama u sektoru poljoprivrede

Teritorija Bosne i Hercegovine ima visoku izloženost i ranjivost na meteorološke i geološke prirodne opasnosti i katastrofe, što izaziva velike posljedice u sektoru poljoprivrede. Kako bi se poduzele mjere na zaštiti ove grane privrede, zajednički program Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) “Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u BiH” animirao je uključenje šire bh. zajednice u planiranje prioriteta i mjera za odgovor u vanrednim situacijama.

Program je postavio temelje za dugoročno učinkovito i usmjereno razvijanje platforme za sprječavanje rizika i opasnosti od prirodnih nepogoda (DRR) u oblasti poljoprivrede unutar deset lokalnih zajednica podložnih riziku. Kroz aktivnosti lokalnih DRR timova nastoje se procijeniti opasnosti, izloženosti i sposobnosti rješavanja problema u domaćinstvima koja ovise o poljoprivredi.

Jedan od bh. gradova u kojem zajednice poduzimaju potrebne aktivnosti s ciljem odgovora na već nastale, ali i buduće katastrofe je Trebinje. DRR tim u ovom gradu kontinuirano radi na jačanju postojećeg sistema koji će doprinijeti smanjenju izloženosti opasnostima, smanjenju ranjivosti ljudi i imovine, te efikasnom upravljanju zemljištem.

Prema riječima Svjetlane Vuletić iz Agrarnog fonda Grada Trebinje, koordinatorice i članice DRR radne grupe u sektoru poljoprivrede, izrada DRR programa svake lokalne zajednice predstavlja konkretnu podršku sistemskom smanjenju rizika od katastrofa i mogućnost upravljanja u vanrednim situacijama.

“Svaka lokalna zajednica ima šansu da na jednom mjestu obuhvati sve planove, mjere, aktere, kako u pripravnosti, tako i u djelovanju u već nastalim katastrofama. Kolika je važnost snage i koordinacije svih lokalnih institucija u smanjenja rizika od katastrofa je vidljivo i danas, tokom pandemije COVID-19. Procjena lokalnog rizika od katastrofa u poljoprivredi je posebno važan segment DRR-a, jer je ova grana naročito ranjiva i bez prirodnih katastrofa”, kazala je Vuletić.

S obzirom na egzistencijalni značaj poljoprivrede, Vuletić ističe da je potrebno imati stalan fokus i kontinuirano usavršavanje mjera koje će ublažiti ranjivost, spriječiti posljedice katastrofa i omogućiti oporavak poljoprivrede. Stoga se kroz upitnike i radionice koje su provedene u općinama koje su dio programa nastoje definirati sve moguće mjere ublažavanja, prevencije i spremnosti kojima se želi smanjiti utjecaj prirodnih opasnosti na poljoprivredu.

Sanja Vuković, članica DRR platforme i DRR radne grupe u sektoru poljoprivrede u Trebinju smatra da su novi alati za identifikaciju potrebnih mjera ublažavanja posljedica prirodnih katastrofa u poljoprivredi, predstavljeni kroz DRR platformu, učinili vidljivijim prioritete prema kojima treba djelovati na terenu. Kako kaže, upitnik je jasno urađen, kao i radionica koja je provedena među lokalnim zajednicama koje imaju slične ili iste probleme.

“Imali smo otvorenu saradnju sa svim predstavnicima mjesnih zajednica, gdje smo dobili odgovarajuće podatke potrebne za provođenje aktivnosti na ublažavanju posljedica katastrofa. Na osnovu prikupljenih podataka uspjeli smo popuniti dijelove upitnika koji su se odnosili na terensko istraživanje”, kazala je Vuković.

Članice DRR platforme iz Trebinja podsjećaju na period poplava i klizišta u BiH iz 2014. godine koji, kako kažu, treba biti alarm kompletnom društvo, od pojedinaca do najviših nivoa vlasti, koliko je priprema za odgovor na katastrofe krucijalna za zaštitu poljoprivrede.

“Uz negativne klimatske promjene prirodne opasnosti kao što su zemljotresi, klizišta, poplave, suše, požari i oluje, će biti sve češće. Na njihovu učestalost ne možemo utjecati u velikoj mjeri, ali zato možemo imati najbolju moguću spremnost, adekvatan odgovor i ublažavanje nastalih posljedica ovakvih nemilih događaja, kako pojedinca tako i lokalnih zajednica”, rekla je Vuković.

Uloga lokalnih institucija u pripravnosti i koordinaciji odgovora u vanrednim situacijama predstavlja osnovni i najvažniji nivo spremnosti jer su lokalne zajednice na prvoj liniji odgovora u svim katastrofama, dodaju članice DRR platforme iz Trebinja.

„Zaključak koji se nameće poslije svake katastrofe jeste da samo u slučaju kada zajednice imaju kapacitete u znanju, vještinama i resursima, moguće je smanjiti ili barem u značajnoj mjeri ublažiti rizik od katastrofa“, zaključila je Vuletić.

Pokazalo se to i u praksi u opštini Kakanj, prilikom obilježavanja Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, 13. oktobra. Događaj koji je okupio predstavnike međunarodne donatorske zajednice i lokalne opštine je istaknuo važnost izgradnje i povezivanja strategija na nivou Bosne i Hercegovine i na lokalnim nivoima, kroz višesektorske politike povezivanja u područjima vezanim za smanjenje rizika od katastrofa.

Učestvujući na obilježavanju Međunarodnog dana, koje je uključivalo potpisivanje Deklaracije za provedbu Go Green inicijative, sadnju sadnica koje pomažu sprečavanje klizišta, kao i impresivnu simulacijsku vježbu pripravnosti, g. Nabil Gangi, zamjenik regionalnog predstavnika FAO-a za Europu i centralnu Aziju, istaknuo je:

“Za nas u FAO-u, Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa koji obilježavamo 13. oktobra svake godine nudi jedinstvenu priliku da prepoznamo napredak postignut prema smanjenju rizika od katastrofa i gubitaka za dobrobit ruralnog života i sredstava koje omogućavaju taj život. FAO je ponosan na dosadašnje rezultate postignute u okviru zajedničke inicijative, te se s velikim entuzijazmom veselimo nastavku ovog uspješnog rada u bliskoj saradnji s našim ključnim partnerima, uključujući Vladu Švicarske, i osposobljavanju poljoprivrednika s područja izloženih riziku u 10 opština u kojima radimo na ovome, da postanu društveno i ekonomski otpornije na učinke katastrofa i klimatskih promjena kroz poboljšanu svijest o dobrim praksama u poljoprivredi, utemeljenim na dokazima, i kroz bolji pristup tehnologijama”.

Program “Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u BiH” nastoji uspostaviti strateške okvire za DRR na nivou cijele zemlje, koji bi osigurali integraciju smanjenja rizika u relevantne razvojne politike na svim nivoima vlasti. Ovaj program u BiH provode UN agencije UNDP, UNICEF, UNESCO, UNFPA i FAO u partnerstvu s domaćim institucijama vlasti.