Žene u Bosni i Hercegovini provode dvostruko više vremena od muškaraca na neplaćeni rad u oblasti brige i njege
Žene u Bosni i Hercegovini troše više od šest sati dnevno na neplaćeni rad u oblasti brige i njege, dok muškarci na ove poslove provode nešto više od tri sata.
Većina žena također kuha barem jednom dnevno (85 posto), u poređenju sa samo 27 posto muškaraca.
Rezultati su to Polazne studije o ekonomiji brige i njege u BiH, koju je izradio Ekonomski institut Sarajevo u partnerstvu sa UN Women BiH, uz podršku Švedske. Istraživanje koje je sprovedeno 2022. godine predstavlja prvu procjenu stanja sektora brige i njege u BiH.
Studija pruža pregled ključnih faktora, kao i politika i programskih opcija za rješavanje nesrazmjerne raspodjele neplaćene brige i njege, kao i kućnih poslova. Također ima za cilj da generiše dokaze koji se mogu koristiti za razvoj strategija i intervencija koje će pomoći u prepoznavanju, smanjenju i preraspodjeli tih odgovornosti unutar domaćinstva, zajednice, tržišta rada i vladinih institucija.
“Ženama i muškarcima širom BiH su potrebna konkretna rješenja i politike koje će osigurati da sistemi brige poštuju njihova ljudska prava, da budu rodno odgovorni, te inkluzivni u odnosu na invaliditet i starost”, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH na događaju predstavljanja studije. “Ove promjene su ključne za unapređenje socioekonomskog napretka u BiH, jer će bez njih zemlja nastaviti da isključuje desetine hiljada ljudi iz svoje radne snage i privrede. Pozivam sve da prepoznaju vrijednost neplaćenog rada, da se zalažu za ravnomjernu preraspodjelu brige i njege između žena i muškaraca, kao i pojedinaca i porodica.”
Ekonomija brige je jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu i glavni pokretač rasta zaposlenosti i ekonomskog razvoja. U BiH ekonomija brige i njege obuhvata oko 120.000 radnih mjesta (14,9 posto ukupne zaposlenosti, u poređenju sa 17,4 posto u drugim evropskim zemljama). Ekonomija brige i njege obuhvata kućne poslove, brigu o djeci, brigu o starima i/ili osobama sa invaliditetom, i obuhvata usluge koje se pružaju u plaćenim i neplaćenim oblicima, u formalnom i neformalnom sektoru. U BiH mnoge žene obavljaju poslove njege, koji uglavnom nisu plaćeni.
U BiH postoji visok postotak ekonomski neaktivnih žena, od kojih mnoge navode obaveze u domaćinstvu i brigu o djeci kao ključni razlog nezapošljavanja. BiH ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti žena u regionu (18,8 posto u 2019.).
„Žene tradicionalno snose nesrazmjeran teret za brigu o djeci, starima i osobama sa invaliditetom“, rekla je Jo-Anne Bishop, v.d. predstavnica UN Women u BiH. „Dok rad u oblasti brige i njege pokreće zapošljavanje i ima visoku ekonomsku vrijednost, on je i dalje sistematski potcijenjen. Da bi se postigle promjene, ključno je smanjiti količinu neplaćenog rada brige i njege koji obavljaju žene kroz transformativne politike i ulaganja u ekonomiju brige i njege, što će omogućiti ženama, djevojkama i djevojčicama da ostvare svoja ekonomska prava i mogućnosti, povećaju svoje učešće u radnoj snazi i imaju pristup dostojanstvenim poslovima.”
Kada je riječ o kućnim poslovima, studija je također otkrila da je broj sati koje žene u BiH dnevno provedu na njima dvostruko veći od prosjeka Evropske unije (7 naprema 3,5 sata).
“Istraživanje pokazuje da žene ‘nose’ kućne poslove”, objašnjava profesorica Maja Arslanagić Kalajdžić, jedna od autorica studije. “Stereotipi o rodnim ulogama su i dalje prilično prisutni, a kultura i tradicija su važni aspekti koje treba uzeti u obzir. Samo 31,4 posto ispitanika koristi usluge sektora brige o djeci, što se odnosi na predškolsko obrazovanje i programe ranog obrazovanja.”
Studija također nudi i konkretna rješenja koja mogu promijeniti situaciju, kao što su uspostavljanje info centara za pružanje više vrsta usluga njege i brige, škole roditeljstva, itd. Studija će biti korisna donosiocima odluka u oblastima brige i njege na svim nivoima (općinski, kantonalni, entitetski i državni), kao što su socijalna zaštita, zapošljavanje i obrazovanje.
Nesrazmjerna odgovornost za brigu koja je uglavnom odgovornost žena u bh. društvu izvor je rodne neravnopravnosti i nejednakog pristupa žena tržištu rada. S ciljem pronalaženja rješenja za prepoznavanje i preraspodjelu odgovornosti u oblasti neplaćenog i plaćenog rada njege i brige, UN Women u BiH je pokrenuo dijaloge o pokretačima reformi u oblasti njege i brige.
Ovi dijalozi su održani u sklopu lokalizirane UN Women inicijative “Generacija za ravnopravnost”, i u sklopu rada Akcione koalicije za ekonomsku pravdu i prava, pokrenute 2021. godine, koja se fokusira na ekonomiju brige i ekonomsko osnaživanje žena u Bosni i Hercegovini.
“Polaznu studiju o ekonomiji brige” možete pogledati ovdje, a sažetak ovdje.