Rodno osjetljiva kreditna rješenja i integracija rodne perspektive u poljoprivredu otporniju na klimatske promjene

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i UN Women, uz podršku Švedske, održali su niz radionica s ciljem unapređenja rodno osjetljivih kreditnih rješenja i integracije rodne perspektive u poljoprivredu otporniju na klimatske promjene. Radionice su održane na Palama i u Zenici u okviru projekta „Žene pokretačice razvoja u poljoprivredi i ruralnim sredinama“.

Radionica pod nazivom: “Rodno osjetljiva kreditna rješenja za ekonomske aktivnosti u ruralnim područjima” održana na Palama, imala je za cilj poboljšati finansijsku dostupnost za žene koje se bave ekonomskim aktivnostima u ruralnim područjima. Razmatrane su trenutne prakse kreditiranja koje su dostupne za žene u poljoprivredi, prepreke za pristup finansijama, prikaz najboljih regionalnih praksi kao i definisanje smjernica za poboljšanje pristupa finansijama za žene.

Predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini, Elma Zukić, istaknula je važnost podrške ženama u ovom sektoru: „45 posto našeg ukupnog portfolija čine upravo žene u različitim oblicima djelatnosti. Segment poljoprivrede je generalno nedovoljno zastupljen, a sa aspekta žena još i manje. U svega 8 posto slučajeva žene su u vlasništvu poljoprivrednih dobara, tako da je neopohodna sveobuhvatna podrška ženama, kao i ženama poduzetnicama u poljoprivrednom segmentu.“

Radionica je okupila raznoliku grupu učesnika/ca, uključujući predstavnike/ce banaka i mikrokreditnih institucija, udruženja žena, poljoprivredne stručnjake/inje i akademsku zajednicu. Profesor Grujica Vico sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu i nacionalni konsultant za FAO, naglasio je važnost ovog događaja: „Imali smo priliku da na jednom jako heterogenom skupu različitih aktera prodiskutujemo o ovim temama, da vidimo kakve su trenutne prakse, koji su to ključni izazovi i barijere, te mogući načini za njihovo prevazilaženje, kao i da čujemo više  o praksama iz susjednih država i rodno osjetljivim rješenjima koja se tamo uzimaju u obzir.“

Paralelno s ovim, na Palama i u Zenici održani su dodatni događaji na temu integracije rodne perspektive u poljoprivredu otporniju na klimatske promjene i ruralni razvoj. Ove radionice su okupile predstavnike/ce entitetskih ministarstava poljoprivrede, kantonalnih sektora za poljoprivredu i ruralni razvoj, udruženja žena u ruralnim područjima i entitetskih gender centara, s ciljem pružanja podrške integraciji rodnih aspekata u politike poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Gordana Rokvić Knezić, nacionalna konsultantica za rodna pitanja u okviru projekta, rekla je: „Imali smo šansu da sa predstavnicima/cama lokalnog nivoa diskutujemo o  politikama koje su na snazi na regionalnom, kantonalnom i lokalnom nivou i kako možemo primijeniti neke rodno osjetljive programe za podršku ženama na selu i na ovim nivoima.“

Radionice se temelje na predstojećoj procjeni potreba koja ispituje integraciju rodne perspektive i mapiranje klimatskih ranjivosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju, a koju zajednički sprovode UN Women i FAO. Planirano je održavanje ukupno 12 radionica širom Bosne i Hercegovine, čime se pokazuje posvećenost ka stvaranju otpornijih i inkluzivnijih sektora sposobnih za rješavanje jedinstvenih izazova s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima.

Anna Jenderedjian, ekspertica za rodna pitanja i socijalnu zaštitu u regionalnom uredu FAO za Evropu i Centralnu Aziju, naglasila je da radionice koje su održane imaju za cilj podizanje svijesti kod eksperata/ica u javnom sektoru. „Posebno je važno premostiti jaz između institucija odgovornih za poljoprivredu, proizvođača i udruženja žena, koji su upoznati s pitanjima rodne ravnopravnosti, ali možda nisu toliko uključeni u polje poljoprivrede, kako bi bolje razumjeli prioritetna područja i mogućnosti prijelaza na politike razvoja poljoprivrede koje su inkluzivnije i održivije“,dodala je Jenderedjian.

Ovakve inicijative opremit će ključne aktere strategijama za učinkovitu integraciju rodne perspektive u politike poljoprivrede i ruralnog razvoja, čime će se poboljšati otpornost i inkluzivnost ovih sektora u svjetlu klimatskih ranjivosti. 

Istaknuta je potreba za prilagođenim finansijskim proizvodima koji odgovaraju jedinstvenim potrebama žena u ruralnim područjima i naglašena je važnost kontinuiranih edukacija u oblasti finansijske, kao i digitalne pismenosti. 

Nastavak saradnje i dijaloga među svim relevantnim akterima ključan je za osiguranje dugoročnog napretka u ovim oblastima, a inicijative poput ovih predstavljaju značajan korak ka unapređenju rodne ravnopravnosti i održivosti u ruralnim ekonomskim aktivnostima, finansiranju, te poljoprivredi otpornijoj na klimatske promjene.