Lokalne zajednice u BiH prepoznaju značaj unapređenja socijalne i dječije zaštite naugroženijih i ranjivih kategorija stanovništva u kriznim situacijama
Lokalne DRR (Disaster Risk Reduction) platforme širom BiH razvijaju strateško planiranje upravljanja rizicima od katastrofa (DRR) u sektoru socijalne zaštite.
Lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini prepoznale su značaj unapređenja zaštite najugroženijih i ranjivih kategorija stanovništva u vanrednim situacijama uz pomoć Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u BiH“, koji provode UN agencije UNDP, UNICEF, UNESCO, FAO i UNFPA.
Uz podršku UNICEF-a, lokalne DRR (Disaster Risk Reduction) Platforme, odnosno predstavnici centara za socijalni rad, lokalnih službi civilne zaštite, općinskih i gradskih službi za društvene djelatnosti, lokalne organizacije Crvenog krsta/križa, te nevladine organizacije i udruženja sa fokusom djelovanja na ranjive kategorije stanovništva su u protekle dvije godine kroz ovaj program imali priliku prisustvovati radionicama i obukama o strateškom i akcionom planiranju upravljanja rizicima od katastrofa (DRR) u sektoru socijalne zaštite, kako bi unaprijedili međusobnu saradnjui koordinisano djelovanje na terenu u vanrednim situacijama. Također, pružena im je stručna podrška pri izradi planske dokumentacije za upravljanje rizicima i djelovanje u vanrednim situacijama što je ključni korak u identificiranju potreba ranjivih kategorija stanovništva kao i kapaciteta centara za socijalni rad i drugih aktera da efikasno odgovore na te potrebe.
Ranjive kategorije stanovništva karakteriše teška i složena životna situacija koja se dodatno usložnjava nastankom vanredne situacije. Dejan Panić iz Centra za socijalni rad Prijedor pojašnjava da je u vanrednim situacijama najteže osobama s tjelesnim, mentalnim ili čulnim smetnjama, odnosno osobama s invaliditetom kojima je neophodna stalna pomoć i njega drugih. Posebno je teško i djeci s poteškoćama u razvoju, te starijima od 65 godina koji su bez porodičnog staranja. Vanredne situacije dodatno otežavaju položaj porodica koje su u riziku od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, s posebnom pažnjom na djecu žrtve nasilja, marginalizirane i manjinske grupe stanovništva, te osobe i porodice u riziku od siromaštva.
“Vanredna situacija, poput pandemije COVID – 19, negativno utječe na položaj ranjivih grupa stanovništva. Kako bi se zadovoljile njihove potrebe u ovo vrijeme, radnici centara za socijalni rad su angažovani u punom kapacitetu. DRR program je ukazao na važnost uloge socijalne zaštite u vanrednim okolnostima, te na značaj dobre koordinacije različitih aktera u zajednici u cilju što kvalitetnijeg odgovora u vanrednoj situaciji”, naglasio je Panić, dodavši kako se nada da će kroz DRR program Centar za socijalni rad Prijedor postati član štaba za vanredne situacije u ovoj zajednici kako bi zajednički poboljšali kvalitet odgovora u vanrednim situacijama.
Almir Škopo, član DRR platforme i DRR radne grupe u sektoru socijalne i dječije zaštite u Općini Kakanj, ističe da je program „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u BiH“ pomogao lokalnim zajednicama da izrade planske dokumente za djelovanje u kriznim situacijama i prepoznaju neophodne mjere i aktivnosti na terenu.
On pak dodaje da saradnja centara za socijalni rad i službi civilne zaštite nije na zadovoljavajućem nivou u BiH. Kako kaže, važno je da sistem zaštite i spašavanja prepozna centre za socijalni rad kao veoma važne subjekte sistema koji pružaju podršku i brinu o najugroženijim građanima i građankama, te da centri za socijalni rad trebaju biti “produžena ruka sistema zaštite i spašavanja”.
„Ta saradnja treba biti na puno većem nivou, naročito u vanrednim okolnostima kada je najophodnija briga o ranjivom stanovništvu. Vjerujem da će se kroz implementaciju ovog i sličnih projekata ta saradnja dići na puno viši nivo. Ovakav pristup doprinosi boljoj koheziji i saradnji u svim oblastima društva, a time se utječe na direktno jačanje sistema zaštite i spašavanja lokalne zajednice, odnosno društva u cjelini”, rekao je Škopo.
Deceniju unazad pojedini centri za socijalni rad u BiH su bili članovi lokalnih štabova za zaštitu i spašavanje/štabova za vanredne situacije, ali odluke štabova nisu bile posebno usmjerene na potrebe korisnika centara i ranjivih kategorija stanovništva, prisjeća se koordinator DRR platforme u Općini Srebrenica Cvijetin Maksimović. On smatra da DRR program podiže na viši stepen nivo zaštite korisnika centara za socijalni rad.
“Podaci do kojih smo došli prilikom izrade Procjene rizika i Plana zaštite i spašavanja u Centru za socijalni rad Srebrenica u velikoj mjeri će doprinjeti da Opštinski plan za zaštitu i spašavanje bude potpuniji kada je riječ o ranjivim osobama i porodicama, odnosno korisnicima usluga Centra”, kazao je Maksimović.
On dodaje da su zaposlenici Centra za socijalni rad Srebrenica kroz DRR program mnogo naučili o mjerama koje trebaju poduzimati za smanjenje rizika od katastrofa, ali da im je zbog teških uslova rada i obima posla važno pružiti pomoć kako bi što spremnije odgovorili na sve izazove u budućnosti.
“Pojedina sela u Srebrenici su udaljena i do 50 kilometara od sjedišta Centra za socijalni rad, a do nekih područja se teško dolazi u zimskim uslovima zbog snijega, klizišta i odrona. Ipak, uz uključenost svih struktura, te obučenost i opremljenost snaga zaštite i spašavanja, štete od elementarnih nepogoda i drugih nesreća se mogu smanjiti na prihvatljiv nivo.”, rekao je Maksimović.
Selmir Buljkić, koordinator DRR radne grupe u sektoru socijalne i dječije zaštite i član DRR platforme Općine Kalesija, smatra da aktivnosti centara za socijalni rad trebaju biti usmjerene na razvijanje volonterskih kapaciteta kroz jačanje građanske svijesti i odgovornosti za zajedničko prepoznavanje i otklanjanje problema u zajednici.
Uz podršku DRR projekta Centar za socijalni rad Kalesija je kreirao strateške i planske dokumente kroz koje može poboljšati socijalne usluge prema stanovništvu, posebno ranjivim kategorijama, što će rezultirati efikasnom djelovanju u vanrednim situacijama, govori Buljkić.
„Centar za socijalni rad bi trebao vršiti redovnu procjenu situacije u kojoj se nalaze ugrožene kategorije stanovništva, kao i drugi građani i građanke koji su u stanju socijalne potrebe. Na taj način bi se izradila baza podataka na osnovu koje bismo znali gdje trebamo prioritetno djelovati”, rekao je Buljkić.
Kroz ovaj program su planirana i grant sredstva koja će centrima za socijalni rad u BiH pomoći da realizuju prioritetne mjere predviđene planovima pripravnosti i djelovanja centara za socijalni rad u vanrednim situacijama, odnosno da nabave potrebna sredstva i opremu, provedu potrebna stručna usavršavanja uposlenika i inaprijede postojeće i uvedu nove usluge za korisnike, kako bi poboljšali kvalitet rada kako u vanrednim, tako i u redovnim okolnostima.
“Ekstremne nepogode kao i zdravstvene krize poput pandemije COVID-19 sve više postaju ogromne barijere za društveni i ekonomski razvoj u svijetu i u BiH, dok se ranjiva djeca i porodice nesrazmjerno suočavaju s najvećim rizicima i posljedicama. Stoga, trebamo djelovati preventivno i odgovoriti s većom efikasnošću, koordinacijom i multisektorskim partnerstvima. Putem Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa, UNICEF zajedno sa našim partnerima, podržava izgradnju otpornosti djece i porodica kroz integrisani pristup koji uključuje socijalne sektore kao važne aktere u planiranju i realizaciji mjera smanjenja rizika od katastrofa. Lokalne vlasti i pružaoci usluga su osnaženi da djeluju preventivno a ne samo u fazi odgovora, te da se efikasnije oporave od negativnih posljedica vanrednih situacija kroz socijalnu i dječiju zaštitu koja integriše pripravnost na krize, kvalitetno i kontinuirano obrazovanje i sigurno školsko okruženje, kao i pristup kvalitetnoj ishrani, podršku u dojenju i imunizaciji.
Ovaj Zajednički program je od izuzetnog značaja za održivu integraciju prevencije rizika i pripravnosti na vanredne situacije u lokalne strategije i planove u BiH.” , zaključila je dr Rownak Khan, predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini.