Održane konsultacije o reparacijama za civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini

Cilj ovog događaja je bio da potakne dijalog među ključnim akterima o različitim oblicima reparacija, analizira postignuti napredak, identifikuje ključne nedostatke i prepreke u svjetlu međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine u oblasti ljudskih prava, te predloži konkretne preporuke za rješavanje postojećih izazova. Ove konsultacije su okupile predstavnike udruženja preživjelih i porodica žrtava, vlasti, organizacija civilnog društva, akademsku zajednicu i međunarodne aktere.

U toku diskusije, istaknuto je da gotovo 30 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini, rješavanje reparacija za civilne žrtve i dalje predstavlja značajan izazov. Iako su učinjeni određeni napori, mnoge žrtve još uvijek nisu bile u mogućnosti da zatraže ili dobiju adekvatne reparacije. Neusklađeni pravni okvir širom zemlje i različite pravne i administrativne prepreke dodatno pogoršavaju traume koje su žrtve doživjele. Kolektivne forme reparacija, uključujući napore na memorijalizaciji i garancije protiv ponovnog nasilja, često su fragmentirane i rijetko uključuju žrtve u procese konsultacija.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, otvorila je diskusiju naglašavajući ključnu ulogu reparacija u tranzicionoj pravdi: “Odajem priznanje svim preživjelima, porodicama i nevladinim organizacijama na njihovim neumornim naporima koje ulažu već više od tri decenije u promovisanje istine i pravde, uprkos velikim poteškoćama. Njihov rad je od presudne važnosti za izgradnju mira. Iako nijedna mjera ne može izbrisati pretrpljene traume, reparacije—bilo individualne ili kolektivne—mogu obnoviti dostojanstvo, povjerenje i pružiti nadu. Kako se približavamo 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma, moramo adresirati postojeće praznine i raditi na inkluzivnom okviru reparacija koji će služiti svim žrtvama.”

Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, naglasila je da osiguranje pravične i adekvatne naknade i rehabilitacije za žrtve nije samo pravna obaveza, već i moralni imperativ. Istakla je da, uprkos aktuelnim politikama, sve žrtve moraju imati jednak tretman i pristup pravima, neovisno od njihove nacionalnosti. “Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture nas je upozorio na načela i principe, međunarodnih, za BiH, obavezujućih akata, na pravne, finansijske i moralne obaveze – obeštećenje, besplatnu zdravstvenu i psihološku njegu i javno službeno izvinjenje. Uspostavljanje efikasnog programa odštete na nacionalnom nivou radi pružanja pravne zaštite žrtvama ratnih zločina, uključujući seksualnog nasilja, te usvajanje okvirnog zakona o pravima žrtava ratne torture je misija od koje se ne smije odustati. Nepravda se može ispraviti, ako oni koji su odgovorni, preuzmu odgovornost za nju. A odgovornost za prava žrtava ratne torture snosiće svi, koji se u svojim kapacitetima ne uključe u rješavanje ovog pitanja. Traume ratne torture svakako imaju transgeneracijski efekat. Liječenje ratnih trauma na pravi način jedini put je ka zdravom i prosperitetnom društvu.”

Elisabet Tomasinec, šefica političkog odjela u Uredu specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, diskutovala je o širem značaju reparacija: “Reparacija za žrtve nije samo čin pravde; ona postavlja temelj za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu unutar Evropske unije. Održavanje prava žrtava od suštinske je važnosti za izgradnju mirne budućnosti, a Evropska unija će nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu na njenom putu pomirenja i integracije u Evropsku uniju.”

”Zbog činjenice da Bosna i Hercegovina nije do sada uspjela usvojiti jedinstveni pravni reparativni okvir na državnom nivou, imamo fragmentiran pristup koji potiče nejednakost, frustraciju i ogorčenost  žrtava, jer mnogi i dalje ostaju bez učinkovitih i odgovarajućih prava. Pored toga, u namjeri ostvarivanja prava često su izloženi labirintu teško savladivih administrativnih procedura. Reparacija za civilne žrtve rata uz integrisanje rodno osjetljivih politika kako bi sve žrtve imale jednak pristup ratnoj odšteti, rehabilitacija, memorijalizacija, priznavanje zločina i žrtava i uspostavljanje povjerenja samo su neki su od ključnih faktora za napredak Bosne i Hercegovine u polju reparacija”, istakla je Selma Korjenić, voditeljica Programa, Trial International - Ured u Bosni i Hercegovini.

Agnes Picod, viša savjetnica za ljudska prava u Ujedinjenim nacijama u Bosni i Hercegovini, zaključila je konsultacije naglašavajući da je reparacija obaveza države: “Međunarodno pravo prepoznaje pravo na pravdu i reparacije za žrtve ozbiljnih povreda ljudskih prava i humanitarnog prava. Kao strana međunarodnih ugovora o ljudskim pravima, Bosna i Hercegovina je obavezna osigurati sveobuhvatne mjere tranzicione pravde, uključujući priznanje i adekvatne reparacije za sve civilne žrtve rata, bez diskriminacije. Ove mjere su ključne ne samo za preživjele i njihove porodice, već i za očuvanje mira.”

Konsultacije su naglasile hitnu potrebu za konkretnim i koordiniranim djelovanjima kako bi se obezbijedile značajne reparacije, uključujući individualnu naknadu, medicinsku i psihološku podršku, simboličke i kolektivne mjere. Efikasno rješavanje trajnih posljedica rata ključno je za poticanje pomirenja i izgradnju mirne, inkluzivne budućnosti u Bosni i Hercegovini.

Kontakt za više informacija:

Peđa Đurasović, peda.durasovic@un.org