Osnaživanje braniteljica ljudskih prava

Godina 2023. obilježila je 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i 25. godišnjicu Deklaracije o braniteljima ljudskih prava, koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija. UN Women u Bosni i Hercegovini (BiH) i Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) pokrenuli su seriju dijaloga sa braniteljicama ljudskih prava kako bi pružili siguran prostor za rasprave o izazovima s kojima se sve više suočavaju u obavljanju svog posla i kako bi identificirali područja podrške.

Prvi dijalog održan je u decembru 2023. godine u Banjoj Luci, uz podršku Ambasade Austrije u BiH u kontekstu 30. godišnjice Bečke deklaracije i Programa akcije. Ovaj događaj okupio je 22 braniteljice ljudskih prava, kao i predstavnike/ce Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, Agencije za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Gender centra Republike Srpske.

U snažnoj razmjeni, braniteljice ljudskih prava opisale su ozbiljne izazove s kojima se suočavaju, uključujući česta uznemiravanja, prijetnje i napade, kao i institucionalne prepreke i nedostatak odgovora relevantnih vlasti na različite oblike nasilja i rizike koje trpe. Također su se složile o važnosti temeljitog dokumentiranja kršenja ljudskih prava i napada s kojima se suočavaju.

„U partnerstvu sa civilnim društvom, UN Women i OHCHR pokrenuli su seriju dijaloga osmišljenih da pruže siguran i podržavajući prostor za raspravu o ograničenjima i teškoćama s kojima se suočavaju braniteljice ljudskih prava u svom vitalnom radu. Znamo da je otpor prema rodnoj ravnopravnosti u porastu – globalno, ali i ovdje u dijelovima BiH. Teško stečena dostignuća u rodnoj ravnopravnosti su ugrožena i dešavaju se pokušaji da se ona ponište. Kako se približavamo 30. godišnjici Pekinške platforme za akciju, vidimo kako se dugogodišnji, univerzalni okviri ljudskih prava i prava žena dovode u pitanje. Zajedno smo posvećeni unapređenju zaštite i osnaživanju braniteljica ljudskih prava širom zemlje“, rekla je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u BiH.

Aleksandra Petrić, programska direktorica u Fondaciji Udružene žene Banja Luka, kaže da potrebe braniteljica ljudskih prava moraju biti prepoznate od strane vladinih institucija na svim nivoima, kao i međunarodnih organizacija za ljudska prava, kroz programe podrške njihovom radu i sigurnosti. „U vrijeme kada su braniteljice ljudskih prava u BiH izložene kontinuiranim napadima, diskriminaciji i smanjenom prostoru za djelovanje, ključno je da imaju sigurne prostore za dijalog, međusobnu podršku, izgradnju saveza i strategija. Dokumentiranje slučajeva napada i diskriminacije, osiguranje neometanog pristupa efikasnim mehanizmima zaštite i podrške u slučajevima sigurnosnih prijetnji, te institucionalna obrada takvih slučajeva su prioriteti kada je riječ o stvaranju podržavajućeg okruženja za njihov rad.“

Drugi dijalog održan je u julu 2024. godine u Sarajevu, okupivši više od 30 predstavnika/ca organizacija civilnog društva iz cijele BiH, s mnogim braniteljkama ljudskih prava koje su podijelile svoja iskustva. Predstavnice organizacija za prava žena Fondacije Udružene žene Banja Luka, Fondacije lokalne demokratije iz Sarajeva, Fondacije Lara iz Bijeljine, Kvinna till Kvinna, učestvovale su u dijalogu. Refleksiju o antirodnim pokretima u Hrvatskoj i njihovom utjecaju na rad braniteljica ljudskih prava pružio je Centar za žene žrtve rata Rosa. Učešće NJ.E. Henka van den Doola, ambasadora Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini, i Elisabet Tomasinec iz Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, naglasilo je važnost uloge međunarodne zajednice u zaštiti ljudskih prava aktivistkinja. Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija o nasilju nad ženama i djevojčicama, njegovim uzrocima i posljedicama, Reem Alsalem, prisustvovala je cijelom dijalogu online, ističući globalne trendove otpora prema braniteljicama ljudskih prava i pružajući važne perspektive i konkretne preporuke.

Nakon oba dijaloga, vodeće braniteljice ljudskih prava razvile su političke sažetke, koji su podijeljeni s međunarodnom zajednicom i organizacijama, s preporukama koje bi osigurale da braniteljice ljudskih prava mogu raditi efikasno i sigurno u zemlji. Kao dio svoje završne izjave o misiji 24. aprila 2024. godine, tadašnji specijalni izvjestitelj Ujedinjenih nacija za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, Clément Voule, iznio je slične preporuke.

I u BiH i širom svijeta, Nizozemska podržava i sarađuje s organizacijama branitelja/ica ljudskih prava, rekao je NJ.E. ambasador Henk van den Dool. „Imanjem takvih saveznika nadamo se da doprinosimo institucionaliziranim i dugotrajnim političkim rješenjima. Vremena su izazovna i sada više nego ikada trebamo zajednički odgovor, zajedničku akciju za rješavanje porasta nasilja nad ženama, ne samo u BiH, već globalno. Feministička vanjska politika nizozemske vlade jedan je od alata putem kojih Nizozemska radi širom svijeta na smanjenju nejednakosti i osiguravanju jednakog statusa za žene, muškarce i LGBTIQ+ osobe.“

Dinia Krujeziu, projektna koordinatorica u Fondaciji lokalne demokratije, slaže se da je održavanje dijaloga s braniteljicama ljudskih prava ključno za kontinuirano jačanje njihove zaštite i podrške u BiH. „Ovaj dijalog je važan nastavak zajedničkih aktivnosti koje proizlaze iz Protokola za zaštitu braniteljica ljudskih prava, potpisanog 2018. godine između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Fondacije lokalne demokratije u ime organizacija civilnog društva braniteljica ljudskih prava. Posebno je važno imenovanje Savjetodavnog odbora za zaštitu braniteljica ljudskih prava 2022. godine, koji se sastoji od predstavnika različitih državnih institucija u BiH, nevladinih organizacija i medija. Protokol i rad Savjetodavnog odbora, zajedno sa kontinuiranim dijalogom, dodatno jačaju ove napore, osiguravajući da se glasovi braniteljica čuju i poštuju.“

Međunarodni mehanizmi za ljudska prava igraju važnu ulogu na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou u unapređenju promocije i zaštite ljudskih prava, uključujući prava žena, i u podršci radu branitelja/ica ljudskih prava. „Kolektivne preporuke međunarodnih mehanizama za ljudska prava (tijela UN-a, specijalni izvjestitelji i Univerzalni periodični pregled) upućene BiH predstavljaju dragocjen alat za vladu, institucije i aktere civilnog društva, uključujući braniteljice ljudskih prava i druge aktere, jer pružaju sveobuhvatan i autoritativan plan za konkretne akcije za poboljšanje ljudskih prava, utemeljen na međunarodnim obavezama države u oblasti ljudskih prava. OHCHR u BiH, zajedno s UN Women, može podržati koalicije za zajedničko djelovanje u rješavanju izazova s kojima se suočavaju braniteljice ljudskih prava i drugi akteri civilnog društva“, kaže Agnes Picod, viša savjetnica za ljudska prava u OHCHR-u.

UN Women u Bosni i Hercegovini ostaje posvećen podršci braniteljicama ljudskih prava i rješavanju izazova s kojima se suočavaju. Predstojeći treći dijalog, zakazan za novembar 2024. godine, nastavit će isticati ključnu važnost njihove zaštite i unapređenja njihovih misija, osiguravajući da njihovi glasovi i problemi ostanu u središtu pažnje.