Prelazak na zelenu energiju zahtjeva politike i programe koji će osigurati pravednu tranziciju kako niko ne bi bio izostavljen

Iako prelazak na zelenu energiju predstavlja značajnu priliku za poticanje ulaganja i modernizaciju privrede Bosne i Hercegovine, on također predstavlja i izazov za desetine hiljada osoba čiji prihodi izravno ili neizravno potiču iz industrije rudarstva.

S tim na umu, Međunarodna organizacija rada (MOR) je predstavila preliminarne nalaze svoje studije o posljedicama dekarbonizacije na zaposlenost i socio-ekonomsku situaciju u lokalnim zajednicama Bosne i Hercegovine u kojima su rudnici uglja ključni generator privredne aktivnosti.

Nalazi su predstavljeni na okruglom stolu koji je okupio predstavnike/ce vlasti, socijalnih partnera i međunarodnih organizacija u Sarajevu, 4. aprila 2023. godine. Tom prilikom, okupljeni su razmijenili ideje o oblikovanju energetske tranzicije na pravedan način, maksimizirajući ekonomske i društvene dobitke i efikasno upravljajući socijalnim rizicima ekonomske, tehnološke i društvene transformacije.

“Važno je razumjeti potencijalne učinke energetske tranzicije na zaposlenost kako bi se osiguralo da relevantne politike i programi budu utemeljeni na dokazima, smanjili poremećaji na tržištu rada, maksimizirala zaposlenost i blagostanje, te osiguralo da niko ne bude izostavljen” kazala je Lejla Tanović, koordinatorica MOR-a u Bosni i Hercegovini.

S obzirom da je poseban fokus studije bio na tranziciji sa rudarstva i korištenja termo-elektrana na zeleniju proizvodnju energije, sudionici/e okruglog stola su naglasili hitnu potrebu za sveobuhvatnim, strateškim i koordiniranim pristupom rješavanju složenih socio-ekonomskih implikacija ove tranzicije. Naime, unatoč rastućoj izvjesnosti da se era smeđe energije bliži kraju, neki su sudionici istakli da sveobuhvatan plan za ublažavanje socijalnih šokova u općinama koje uvelike ovise o industriji rudarstva još uvijek nije dostatno artikulisan.

Kao rješenje, neki od sudionika su predložili izradu ambicioznog, ali nužnog, seta javnih politika koje bi ponudile holistički pristup društvenim aspektima energetske tranzicije. Taj pristup bi uključivao prekvalifikaciju radne snage, podjelu paketa socijalne skrbi, te diverzifikaciju privredne aktivnosti u općinama u kojima rudarenje uglja predstavlja osnovnu privrednu aktivnost i, shodno tome, generiše prihode i za druge vezane industrije.

Neki učesnici/ce su također naglasili važnost uključivanja međunarodnih organizacija i donatora u promoviraju pravednog pristupa energetskoj tranziciji kroz osmišljavanje planskih i efektivnih mjera za situiranje radne snage uposlene u ili ekonomski ovisne o sektoru rudarstva i tehničku podršku domaćim institucijama i organizacijama pri implementaciji aktivnosti. Oni su pozvali MOR da nastavi angažman u pravcu trasiranom ovom studijom.

Uvidi iz diskusije omogućit će daljnja poboljšanja studije i informisati buduću tehničku podršku MOR-a i UN-a u Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti.

Studija „Uticaj dekarbonizacije na zaposlenost i socio-ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini“ se oslanja na alate i metode koje je razvio MOR u okviru svog doprinosa Zajedničkom programu Ujedinjenih nacija "Ka ekosistemu finansiranja Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini". Zajednički program okupio je šest agencija UN-a (MOR, UNDP, UN Women, UNICEF, UNESCO i WHO) kako bi izgradili ekosistem finansiranja održivog razvoja u Bosni i Hercegovini u okviru Zajedničkog fonda za održivi razvoj. Ekosistem je mreža različitih aktera koja omogućava stvaranje dodatnog finansiranja za promociju postizanja ciljeva održivog razvoja.