Indira Mehić Čejvan: Lokalna zajednica treba biti ujedinjena u borbi protiv nasilja u porodici

Od 2016. godine UN Women BiH u saradnji sa gender centrima Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS) podržava formiranje novih i rad postojećih multisektorskih timova za prevenciju nasilja u porodici širom BiH. Ovi timovi - koji se obično sastoje od različitih institucija kao što su centri za socijalni rad, policija, domovi zdravlja, općine, obrazovne ustanove - svjedoče da odgovor na nasilje u porodici mora biti sistemski i organizovan. O tome koliko saradnja i kvalitetan zajednički rad mogu učiniti za prevenciju nasilja i zaštitu preživjelih, razgovarali/e smo s Indirom Mehić Čejvan, direktoricom Centra za socijalni rad u Jajcu, malom gradu u središnjem dijelu BiH, u kojem je saradnja različitih institucija donijela vidljive rezultate. Mehić Čejvan, koja je ujedno i predsjednica Udruženja socijalnih radnika i radnica Srednjobosanskog kantona, pojašnjava na koji način je uspostavljen multisektorski tim u Jajcu, šta ga čini uspješnim i zašto je značajan za lokalnu zajednicu.

Kada je pokrenut  multisektorski tim za prevenciju nasilja u porodici u Jajcu i koje institucije imaju svoje predstavnike/ce u ovom timu?

Jajce je bilo među prvim lokalnim zajednicama u FBiH koje su potpisale Protokol intervencija u slučajevima nasilja u porodici u decembru 2012. godine. Nakon toga, Centar za socijalni rad je potpisao sporazum sa nevladinim organizacijama o uvođenju SOS telefona 1265, koji je i danas u upotrebi. Potpisnici protokola su bile sve značajne lokalne institucije, a nama je bilo najbitnije da su se, pored Centra za socijalni rad, u sve aktivnosti uključili i načelnik Općine Jajce, Policijska uprava i policijska stanica Jajce, Općinski sud i Dom zdravlja. Zatim smo 2018. godine revidirali protokol u skladu s novim Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici. Naš multisektorski tim danas čini 12 članova/ica, i pored ranije spomenutih institucija u njemu su predstavnici/e osnovnih i srednjih škola, kao i Centra za mentalno zdravlje.

Koje aktivnosti multisektorskog tima biste izdvojili kao najznačajnije?

Uradili smo mnogo aktivnosti, a na početku je najbitnije bilo podići svijest lokalne zajednice o postojanju samog nasilja u porodici. U tom periodu multisektorski tim je u mjesnim zajednicama održavao edukacije za stanovništvo. U početku je to bilo stidljivo, posjećivalo nas je 10-15 osoba, a kasnije se pretvorilo u masovni odaziv. Tada smo nekoliko hiljada stanovnika educirali o nasilju u porodici i pravima žrtava. Također, Jajce kao mala lokalna zajednica nema sigurnu kuću i socijalni radnici iz Centra za socijalni rad su ukazali na taj problem, koji je bilo potrebno riješiti na adekvatniji način. Pokrenuta je inicijativa prema Općini Jajce u cilju da se obezbijedi jedna stambena jedinica za smještaj žrtava nasilja u porodici i odgovor je bio pozitivan, a dobili smo i donaciju od Njemačke ambasade za opremanje te stambene jedinice. Mi smo taj stan nazvali “Prihvatni centar za žrtve nasilja i žrtve trgovine ljudima”.

Koliko su druge institucije, pored Centra za socijalni rad, zainteresovane za učešće u multisektorskom timu i posvećene borbi protiv nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja?

Po prirodi posla, Centar za socijalni rad je pokretač i inicijator aktivnosti. Ali nikada nismo imali nikakvu prepreku – na svaki poziv, sastanak, ne samo u vezi sa nasiljem u porodici, nego i drugim problemima, odazivali su nam se i direktori institucija, ali i predstavnici vladinog i nevladinog sektora, što ukazuje na dobru saradnju. Naprimjer, ukoliko sudija iz Općinskog suda ili neki drugi profesionalac iz druge institucije koja je potpisnik protokola, uoči neki problem u vezi sa nasiljem, a posebno nasiljem nad djecom, onda multisektorski tim zakazuje sastanak i pokušava se iznaći rješenje problema ili eventualno uvođenje određenih preventivnih mjera na lokalnom nivou. Također, multisektorski tim održava i edukacije u školama za nastavno osoblje i učenike/ce na temu suzbijanja nasilja u porodici i vršnjačkog nasilja.

Koliko su vam podrška i supervizija Gender centra uz podršku UN Women BiH značile u osnaživanju multisektorskog tima, koliko je to vama kao profesionalcima/kama bilo značajno?

Kada govorimo o podršci Gender centra FBiH u osnaživanju rada multisektorskog tima u lokalnoj zajednici, činjenica je da bez njihove podrške, kako financijske tako i stručne, ne bi došlo do ozbiljnijeg pristupa i rada na temi suzbijanja nasilja u porodici. Ključ rješenja mnogih pitanja je u redovnim sastancima članova tima, kao i u zajedničkom djelovanja u cilju sprečavanja pojave nasilja. Takođe, razmjena iskustava i saznanja s aspekta svih sektora je dodatno rezultirala bržim reakcijama na terenu. Gender centar FBiH je takođe bio podrška u edukaciji profesionalaca/ki iz svih sektora.

Da li ste primijetili promjene koje ilustruju pozitivan napredak u borbi protiv nasilja u porodici u vašoj zajednici, i, ako da, kolika je uloga multisektorskog tima u tome?

Nakon donošenja novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i zahvaljujući radu multisektorskog tima na području naše općine, u periodu od 2014. godine do danas izrečeno je 66 zaštitnih mjera, i po tome smo bili prepoznatljivi u FBiH. To sigurno nije samo zbog Centra za socijalni rad, nego zbog rada multisektorskog tima. Također, to je ostvareno posebno zahvaljujući sudiji koji radi na slučajevima nasilja u porodici u Općinskom sudu Jajce. On se zaista, u saradnji sa svim ostalim članovima/icama tima, opredijelio za izricanje zaštitnih mjera čiju smo provedbu kasnije pratili mi iz ostalih institucija. To pokazuje da je rad multisektorskog tima sigurno imao efekta. Istakla bih i da u općini Jajce imamo 28 mjesnih zajednica i predstavnici/e iz svih njih su bili na edukaciji o nasilju u porodici. Time smo pokazali da je od velike koristi rad tima na terenu po mjesnim zajednicama. Mi u centrima za socijalni rad radimo jedan rovovski posao. To znači da smo, na neki način, na prvoj liniji u pristupu i kontaktu sa građanima i građankama koji su u stanju socijalne potrebe. Veoma je teško raditi u nekoj lokalnoj zajednici gdje nemate razumijevanje za osnovne stvari – npr. da se profesionalcima obezbijede adekvatni uslovi rada i financiranje. Ako toga nema, pretpostavljam da ljudi onda nisu ni motivisani da daju sebe u određenim oblastima. Na području Srednjobosanskog kantona, svih 12 lokalnih zajednica imaju potpisane protokole intervencija u slučajevima nasilja u porodici, i to je uspjeh Udruženja socijalnih radnika. Naravno, uspjeh u tim zajednicama zavisi od podrške na lokalnom nivou, ali je sigurno da se u svim zajednicama provode određene aktivnosti usmjerene na suzbijanje nasilja u porodici.