Mediji igraju ključnu ulogu u promoviranju rodno odgovornog budžetiranja

Novinarka Selma Učanbarlić u razgovoru sa sugovornicima za potrebe priča o rodno odgovornom budžetiranju, kreiranim u sklopu suradnje UN Women sa medijima radi unapređenja izvještavanja o rodno odgovornom budžetiranju.

Novinari i novinarke koji/e izvještavaju o ovoj temi se suočavaju sa netransparentnim institucijama, nedostatkom sagovornika, kao i finansijske i uredničke podrške.

Novinari i novinarke i urednici i urednice iz zemalja Zapadnog Balkana ističu da se mediji ne fokusiraju na izvještavanje o rodno odgovornom budžetiranju, što je naglašeno tokom razgovora u okviru online regionalnog dijaloga „Izvještavanje medija o rodno odgovornom budžetiranju“, održanog 12. septembra 2022. godine u organizaciji UN Women. Razlog za to je nedostatak znanja o rodno odgovornom budžetiranju među novinarima i novinarkama i urednicima i urednicama, kao i nedovoljna svijest o važnosti izvještavanja o pitanjima rodne ravnopravnosti.

„Budžetsko izvještavanje se u većoj mjeri treba fokusirati na ono što je potrebno ljudima i probleme sa kojima se suočavaju na dnevnoj osnovi. Izvještavanje medija može i treba ohrabriti građane i građanke da prate procese vezane za javne finansije i budžet i pokazati im da mogu biti uključeni i zagovarati pitanja koja smatraju važnim, kao i da općenito mogu dati doprinos transparentnosti javne potrošnje“, kaže Ermira Lubani, programska stručnjakinja za rodno odgovorno budžetiranje u Regionalnom uredu UN Women za Evropu i Centralnu Aziju.

Jedan od uzroka nedovoljnog izvještavanja medija o rodno odgovornom budžetiranju su i netransparentne institucije koje rijetko zasnivaju svoje odluke o raspodjeli budžeta na principima rodno odgovornog budžetiranja i rijetko o tome govore u javnosti.

Istraživanje koje su u Bosni i Hercegovini proveli Mediacentar Sarajevo i UN Women pokazuje da mediji redovno izvještavaju o budžetu, ali se njihovo izvještavanje obično svodi na političke razmirice, šture i okvirne brojke, izjave za medije i opće izjave političara o budžetu.

„Postoji nedostatak analitičkih članaka o budžetskim procedurama koje pišu novinari i novinarke, a posebno onih koji uključuju rodnu perspektivu. Bavljenje specifičnim budžetskim stavkama, potrošnjom u okviru istih i nadzorom nad budžetom, u smislu preispitivanja da li osigurava jednaku i fer podjelu za sve ili ne, jednostavno nije način na koji mainstream mediji izvještavaju o budžetima“,' kaže Selma Zulić Šiljak, jedna od autorica istraživanja.

„Istraživanje o medijskom izvještavanju o rodno odgovornom budžetiranju u Bosni i Hercegovini u 2020. godini“ je prvo istraživanje o ovoj temi provedeno u Bosni i Hercegovini. Prema ovom istraživanju, 40% novinara i novinarki koji/e su učestvovali u anketi su naveli da nisu upoznati sa rodno odgovornim budžetiranjem, a samo 10% njih je odgovorilo da su već izvještavali o rodno odgovornom budžetiranju, ali samo u rijetkim prilikama.

Zulić Šiljak objašnjava da je provedeno istraživanje istaklo potrebu za obukom o rodno odgovornom budžetiranju za novinare i novinarke i urednike i urednice. U martu 2022. godine, Mediacentar i UN Women su održali obuku za bh. novinare i novinarke kako bi ih uveli u rodno odgovorno budžetiranje, podigli njihovu svijest o ovoj temi i povećali izvještavanje medija o ovoj temi.

Novinar Slađan Tomić, koji je pohađao obuku, kaže da nije bio upoznat sa rodno odgovornim budžetiranjem prije obuke, bez obzira što već sedam godina radi kao novinar. Znanje koje je stekao tokom obuke ga je potaklo da izvještava o ovoj temi.

„Kroz učenje o budžetima i načinu na koji budžeti mogu biti rodno odgovorni, a posebno o prednostima koje to donosi, stekao sam osnovno znanje o rodno odgovornom budžetiranju i načinu na koji mediji mogu izvještavati o tome“, rekao je Tomić.

Novinari i novinarke iz regije imaju slična iskustva i suočavaju se sa sličnim izazovima    

Iako istraživanje o izvještavanju medija o rodno odgovornom budžetiranju nije provedeno na cijelom Zapadnom Balkanu, iskustva pokazuju da se novinari i novinarke u regiji suočavaju sa sličnim izazovima pri izvještavanju o ovoj temi.

Novinari i novinarke i urednici i urednice iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova* i iz Srbije koji su učestvovali u online regionalnom dijalogu koji su organizirali Mediacentar i UN Women navode da mediji na Zapadnom Balkanu općenito nisu zainteresirani za izvještavanje o rodno odgovornom budžetiranju. Novinari i novinarke se slažu da je rijetko izvještavanje medija o ovoj temi uzrok nedostatka znanja novinara i novinarki o ekonomskim i rodnim pitanjima.

„Nemamo puno novinara i novinarki koji se bave ekonomijom, a to je problematično, obzirom da mlađi novinari i novinarke imaju poteškoće da razumiju i budu uključeni u ovaj sektor. Izazov je objašnjavati novinarima i novinarkama probleme u ekonomiji i važnost rodno odgovornog budžetiranja“, kaže Aurora Sulçe, izvršna producentica za poslovne teme A2 CNN u Albaniji.

Međutim, novinari i novinarke koji izvještavaju o ovim temama se suočavaju sa poteškoćama pri pristupu informacijama i nedostatkom transparentnosti institucija. Dokumenti i podaci koje objavljuju institucije su često nedovoljni za novinarske priče, a ni institucije ne pomažu pri ovome, jer ne omogućavaju blagovremeni pristup dodatnim informacijama. 

„Značajan broj uposlenika i uposlenica institucija ne razumiju šta su rodno odgovorni budžeti, a mi moramo ulagati dodatne napore kako bismo im objasnili šta tražimo ili pronašli osobe koje razumiju to pitanje. Novinari i novinarke koji/e izvještavaju o ovoj temi se suočavaju sa brojnim izazovima čak i kada nastoje dobiti osnovne informacije o rodno odgovornim programima“, objašnjava Selma Učanbarlić, freelance novinarka iz Bosne i Hercegovine.

Milica Janjatović iz Novosadske novinarske škole kaže da je nedostatak transparentnosti institucija manji problem u odnosu na nedostatak interesa medija za ovu temu.

„Postoje određene informacije koje su javno dostupne i koje bi mogle biti dobar početak za izvještavanje medija, ali mediji su ti koji moraju izvršiti pritisak na institucije, tražiti od njih da budu transparentnije i pružaju više informacija. Institucije to neće uraditi same od sebe, na medijima je da to zahtijevaju“, objašnjava Janjatović.

Novinari i novinarke također kažu da je teško pronaći adekvatne sagovornike među korisnicima javnih sredstava i stručnjacima i stručnjakinjama. Sulçe objašnjava da žene često odbijaju da javno govore i vjeruje da je razlog za to činjenica da muškarci i dalje dominiraju u medijima.

„Ne mogu objasniti zašto se one ponekad osjećaju nesigurno da podijele svoje argumente i budu dio javnog mnijenja. Žene moraju imati puno aktivniju ulogu u društvu, ali i biti uzor u medijima. Takve žene nama novinarima i novinarkama mogu pomoći da u većoj mjeri govorimo o rodnoj ravnopravnosti“, naglašava Sulçe.

Isto tako, novinari i novinarke navode da redakcije i urednici i urednice ne smatraju da je potrebno ulagati vrijeme i resurse u cilju izvještavanja o ovoj temi. Hilma Unkić, freelance novinarka iz Bosne i Hercegovine koja je predstavila svoje iskustvo u izvještavanju o rodno odgovornom budžetiranju, kaže da je novinarima i novinarkama potrebna podrška kako bi izrađivali kvalitetan sadržaj za medijsko izvještavanje.

„Novinarima i novinarkama su prije svega potrebni urednici i urednice koji/e su upućeni u ovu temu, koji/e su strpljivi i koji/e nam daju dovoljno vremena da se bavimo ovim temama, a koji/e nam, naravno, također omogućavaju resurse da bismo napravili kvalitetnu priču“, dodaje Unkić.

Istraživanje koje su proveli Mediacentar i UN Women ukazuje da je potrebno stalno i detaljno izvještavanje o cjelokupnom procesu izrade, usvajanja i izvršenja budžeta.

„To će podići svijest građana i građanki o važnosti budžeta i pojasniti njihovu ulogu i njihovu moć da utiču na proces izrade budžeta, što može poboljšati ostvarivanje njihovih ljudskih prava i jednakost svih osoba“, navodi se u istraživanju.

Spor, ali vidljiv napredak

Bez obzira na sve izazove, novinari i novinarke smatraju da je ostvaren napredak u promoviranju rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu tokom prethodnog perioda, kao i po pitanju pristupa medija temi rodno odgovornog budžetiranja.

Oni kažu da je uspjeh ostvaren i zahvaljujući podršci koju UN Women pruža zemljama Zapadnog Balkana, obzirom da postavlja globalne standarde za postizanje rodne ravnopravnosti i sarađuje sa vlastima i civilnim društvom na izradi zakona, politika, programa i usluga koje su potrebne kako bi se osigurala učinkovita provedba standarda.

UN Women od 2020. godine provodi program „Finansijska podrška za promjene u oblasti rodne ravnopravnosti u cilju osiguravanja transparentnijeg, inkluzivnijeg i odgovornijeg upravljanja na Zapadnom Balkanu", koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA). Ovaj program je izrađen u svrhu pružanja podrške vlastima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu* i Srbiji, a opći cilj je poboljšati sistemsko uključivanje rodne ravnopravnosti u sve faze izrade politika i procese budžetiranja na državnom i lokalnom nivou zemalja Zapadnog Balkana.  

Novinari i novinarke i urednici i urednice kažu da se mora poboljšati puno stvari u društvu kako bi se podigla svijest o rodnoj ravnopravnosti i kako bi se građani i građanke upoznali/e sa rodno odgovornim budžetiranjem. Bez obzira na brojne nejednakosti sa kojima se građani i građanke suočavaju na dnevnoj osnovi, oni i dalje nisu upućeni u procese i mehanizme koji im stoje na raspolaganju kako bi ostvarili svoja prava, navode novinari i novinarke.            

„Moramo izvršiti pritisak na medije kako bi počeli izvještavati o ovome, a na taj način će šira javnost biti u većoj mjeri upoznata s tim šta je potrebno učiniti kako bi se postigla rodna ravnopravnost“, kaže Janjatović.

Novinari i novinarke i urednici i urednice iz zemalja Zapadnog Balkana zaključuju da mediji igraju ključnu ulogu u promoviranju rodne ravnopravnosti i vršenju pritiska na donosioce odluka kako bi raspodjelu javnih sredstava vršili na fer način, uz istovremeno uvažavanje i poštivanje potreba svih građana i građanki. Prema njihovom mišljenju, profesionalan i odgovoran rad medija osigurava demokratiju i povjerenje u javne institucije i utiče na političku odgovornost.

*Svako upućivanje na Kosovo, bilo na teritoriju, institucije ili stanovništvo, u ovom tekstu će biti shvaćeno u potpunosti u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i bez štete po status Kosova.