#ZaustaviMržnju: Institucije nadležne za ljudska prava i Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini se obavezale na borbu protiv govora mržnje u Bosni i Hercegovini

Prepoznajući stalnu rasprostranjenost govora mržnje u javnom prostoru u Bosni i Hercegovini, uključujući govor mržnje online, te štetan uticaj koji taj govor ima na društvo, a ponajprije na procese izgradnje povjerenja i pomirenja, ove ključne institucije kojima je u okviru njihovih mandata povjerena borba protiv govora mržnje i diskriminacije, potpisale su deklaraciju obaveze kojim su potvrdile svoju posvećenost i izrazile svoju rješenost da se bore protiv i osude sve manifestacije takvog govora.

Tokom potpisivanja deklaracije, dr. Jasminka Džumhur, ombudsmanka Bosne i Hercegovine je naglasila da “tolerancija, u društvu različitosti, uspostavljena na principima očuvanja digniteta svake individue, bez obzira kojoj grupaciji pripada pretpostavlja uspostavljen efikasan zakonodavni i institucionalni okvir za sprečavanje i prevenciju govora mržnje. Pozivanje na slobodu izražavanja ne može biti opravdanje za korištenje govora mržnje zbog čega mediji kao kanal komunikacije imaju ogromnu odgovornost”.

„Vrlo je bitno blagovremeno reagirati, prevenirati mogući govor mržnje, a to znači više  edukacije  i to od školskog sustava, medija, svakodnevnog javnog života. Insistiranje na odgovornosti za izgovorenu riječ  mora biti dominantno, a time mora biti i efikasnija uloga državnih institucija, civilnog društva i regulatornih tijela. Ključno je uspostaviti efikasne mehanizme na prevenciji, zaštiti i sankcioniranju govora mržnje u našem društvu. Pored činjenice da su uspostavljena regulatorna tijela i odgovarajući zakonski okvir kako bi se prevenirao i suzbio govor mržnje, vrlo je važno da mediji i ličnosti iz javnog života budu svjesni svoje odgovornosti i uticaja koji imaju na javnost“, dodala je gđa. Nives Jukić, ombudsmanka Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dr. Suad Arnautović je povodom zajedničkog potpisivanja naglasio važnost podizanja svijesti i edukacije birača i najšire javnosti, kako bi prepoznali sve oblike govora mržnje ispoljene od strane političkih zvaničnika, kandidata i njihovih pristalica. Suzbijanje govora mržnje za cilj ima jačanje tolerancije u društvu i prijeko potreban razvoj i napredak demokratskih procesa. Dokument je u ime Centralne izborne komisije i po ovlaštenju predsjednika potpisala gđa. Vanja Bjelica-Prutina, članica Komisije.  

Potpisujući deklaraciju, gđa. Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je naglasila da su „u Bosni i Hercegovini prisutni diskriminatorni stereotipi o ulogama i odgovornostima žena i muškaraca u porodici i društvu, što podstiče seksističke i mizogine stavove. Stoga su žene često izložene govoru mržnje na osnovu spola, posebno novinarke, političarke, aktivistice i generalno sve braniteljice ljudskih prava. Stoga je neophodno donijeti i provoditi učinkovite mjere za sprečavanje i zabranu upotrebe seksističkog i mizoginog jezika i govora mržnje u javnom diskursu. Neophodno je obezbijediti zaštitu svih braniteljica ljudskih prava kako bi im se omogućilo da slobodno obavljaju svoje važne poslove bez straha ili prijetnje nasiljem ili uznemiravanjem. Sada, u vrijeme predstojeće predizborne kampanje posebno je važno skrenuti pažnju medija, političkih aktera i šire javnosti o neprihvatanju seksističkog i mizoginog prikazivanja žena - političarki u medijima i ukazivati na važnosti pozitivnih prikaza žena kao aktivnih pokretača promjena u društvu“.

“Ne postoji problematičnije pitanje za one koji se bave medijskim slobodama od “govora mržnje”. Oslanjajući se na slobodu primanja i saopštavanja informacija, u skladu sa članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, mediji su obavezni da informišu građane o svemu, pa i o pojavi govora mržnje. Pitanje govora mržnje u BiH reguliše se pravnim okvirom - Kodeksom o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, zasnovanim na međunarodnih pravnim instrumentima. Internet se smatra turboakceleratorom govora mržnje ne samo zbog mogućnosti pristupa već iz razloga što dozvoljava slobodu bez odgovornosti. Stoga, bavljenje govorom mržnje predstavlja kompleksan i multidimenzionalan zadatak u koji trebaju biti uključeni svi relevantnih sudionici u društvu”, podcrtala je gđa. Amela Odobašić iz Regulatorne agencija za komunikacije.

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovina, dr. Ingrid Macdonald, je pohvalila ovu posvećenost institucija, ističući da je „uloga institucija s mandatom za praćenje, reguliranje i rješavanje problema diskriminacije i govora mržnje ključna u današnjem svijetu brzog protoka informacija. U zemlji u kojoj su toksični govor mržnje i dezinformacije sveprisutni i brzo se šire, ove institucije mogu biti primjer, pokazujući nultu stopu tolerancije prema svim oblicima govora mržnje. Riječi, komentari i prikazi s namjerom targetiranja određene skupine nikada nisu prihvatljivi i često uzrokuju stvarnu štetu. Svi mi imamo ulogu u osiguravanju bezbjednog javnog prostora kako bismo zaustavili mržnju!”.

Na sastanku je takođe istaknuto da postoji potreba da se ojača saradnja između relevantnih institucija, da se ojača svijest o govoru mržnje i njegovom uticaju, te da se snage udruže radi sprečavanja i suzbijanja ove pojave.

Tim Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini nastaviće da pruža podršku naporima u borbi protiv govora mržnje, kao i borbi protiv širenja lažnih i pogrešnih informacija, a prema globalnom Akcionom planu Ujedinjenih nacija za borbu protiv govora mržnje i mjerama za govor bez mržnje (#ZastaviMržnju).