Kohezija, koordinacija i solidarnost su dio rješenja za efikasniji građanski prostor u Bosni i Hercegovini

“Tokom posljednja dva dana smo čuli aktiviste iz civilnog društva i one koji se bave pitanjima ljudskih prava kako opisuju smanjivanje građanskog prostora u Bosni i Hercegovini. Uznemirujuće je čuti o konstantnim, i rastućim pritiscima, zastrašivanju i prijetnjama koje aktivisti civilnog društva dobivaju, uključujući nezavisne novinare, analitičare i branitelje ljudskih prava. To nikada nije prihvatljivo. Širom svijeta, osiguravanje učešća javnosti u glavnim procesima je ključno za zdrave demokratske veze između ljudi i njihovih vlada. Neophodno je to za odgovaranje na potrebe, zahtjeve i pritužbe koje utječu na svakodnevni život građana. Zato su stalni napori vlada i institucija, kao što su institucije za ljudska prava, na promoviranju i zaštiti učešća javnosti integralni, i dio su obaveza Bosne i Hercegovine prema međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima ”, istaknula je dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH u svom obraćanju.

Kroz četiri sesije tokom kojih se diskutirala zaštita aktera civilnog društva, promocija civilnog društva, učešće i pravo na učešće civilnog društva u javnim poslovima, date su preporuke za dalji put i unapređenje javnog prostora i uloge bh. civilnog društva u budućnosti.

„Međunarodni sporazumi koji štite ljudska prava polaze od temeljnog principa da svaki čovjek ima jednaka, neotuđiva i univerzalna prava i ono što je bitno naglasiti je da ombudsmani Bosne i Hercegovine nisu tu da kritikuju, već ukazuju na probleme koji proizilaze iz predmeta koje primamo, odnosno na sistemske probleme koji postoje u našem društvu u svim segmentima i oblastima ljudskih prava. Mi smo tu kao veza između vlasti i građana, gdje je vrlo značajna i suradnja sa civilnim društvom radi dobrobiti svih nas. Od Platforme za suradnju, koju su ombudsmani usvojili 2010.godine, Kriterija za suradnju sa nevladinim sektorom od prošlog mjeseca pa do dašnje diskusije koja otvara bitna pitanja o prostoru za djelovanje civilnog društva u Bosni i Hercegovini“, poručila je Nives Jukić, ombdusmanka za ljudska prava BiH.  

Clément Voule, posebni izvjestitelj Ujedinjenih nacija o pravima na slobodu mirnog okupljanja je, javljajući se iz Geneve, poručio da „države trebaju učiniti više kako bi osigurale povoljno okruženje za funkcioniranje civilnog društva. Međunarodna zajednica bi trebala insistirati na ovom kriteriju u svim svojim izvješćima, uključujući onima za mjerenje napretka BiH prema integraciji u Evropsku uniju“.

Primjera pozitivne prakse civilnog društva u Bosni i Hercegovini ipak ne manjka. Rezultati građanskog pritiska i zajedničkih snaga vidjeli su u akciji koju je pokrenula Sara Tuševljak, studentica i ekološka aktivistkinja kada je Okružni sud u Banjaluci donio četiri presude u korist grupe građana i poništio tri ekološke dozvole kao i građevinsku dozvolu za izgradnju miniHE “Samar”.

„Najviše se motivacije dobije iz pozitivnih primjera, jer mislim da je naša priča pozitivan primjer. To je ujedno poruka i za mlade aktivistkinje i aktiviste, da jedino učešćem u promjenama, možemo očekivati rezultat, iako ta borba nije lagana“, dodala je Sara.

Kohezija, koordinacija i solidarnost u civilnom prostoru su ključni za osnaživanje zagovaranja prema rješavanju ključnih pitanja vezanih za ljudska prava u bh. društvu, međutim podrazumijeva duži proces i održivije napore kako bi se postigli, sumirala je gđa. Agnes Picod, viša savjetnica za ljudska prava u Uredu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija na završetku konferencije.

Zakonodavni okvir o temeljnim slobodama, posebno o slobodi mirnog okupljanja, udruživanja, izražavanja i medija, mora biti u potpunosti usklađen s međunarodnim standardima ljudskih prava. Vlasti na najvišim nivoima treba kontinuirano podsjećati na obvezu osiguravanja najvišeg stupnja zaštite ljudskih prava, kako je to propisano Ustavom BiH i međunarnodnim konvencijama čija je potpisnica – zaključili su panelisti.