Aktivizam u lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini - put ka trajnom miru

-
Proaktivni pojedinci širom zemlje značajno doprinose svojim zajednicama jačajući društvenu koheziju i povjerenje u lokalnim sredinama. U cilju isticanja ovih izuzetnih napora, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini, uz podršku UN Women, IOM-a i UNFPA, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predstavile su 12 izvanrednih pojedinaca u okviru kampanje „12 dana aktivizma za mir“, koja je započela na Međunarodni dan mira, 21. septembra, i završila 2. oktobra, na Međunarodni dan nenasilja. Kampanju je podržao Fond za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF), koji ima ključnu ulogu u podsticanju dijaloga i stvaranju okruženja koje promoviše mir i saradnju u Bosni i Hercegovini.
Vođena dubokom empatijom prema drugima i posvećenošću izgradnji pravednijeg društva, Dobrila Zelić, mlada aktivistica iz Ribnika, stvara prilike za mlade i inspiriše svoje vršnjake da vjeruju u transformativnu snagu lokalnih promjena. Kao suosnivačica Udruženja mladih „Mladi grade budućnost“ i aktivna članica Vijeća učenika, vodila je brojne humanitarne inicijative kako bi pomogla ugroženim porodicama i promovisala volonterizam. Dobrila čvrsto vjeruje da mladi kroz aktivno angažovanje mogu transformisati svoje zajednice. „Moj cilj nije samo podizanje svijesti o važnosti ljudskih vrijednosti u našoj zajednici, već i stvaranje opipljivih, pozitivnih promjena u životima ljudi, posebno djece, pružajući im priliku za bolju budućnost,“ ističe Dobrila. „Zamišljam svoju zajednicu kao mjesto gdje se svi okupljamo da izgradimo svijet ukorijenjen u toleranciji i poštovanju.“
Vođeni istom željom da podrže svoje zajednice, i drugi mladi aktivisti širom Bosne i Hercegovine ulažu napore u kreiranje pozitivnih promjena na lokalnom nivou. Mirza Muratagić, koji je bio angažovan kao volonter Ujedinjenih nacija u Centru za socijalni rad u Ključu kroz projekt podržan od strane Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF), crpi svoja iskustva iz nevladinih organizacija kako bi zagovarao prava najugroženijih članova zajednice. „Volontiranje predstavlja put ka ličnoj i društvenoj transformaciji. Nikada ne znamo kada ćemo trebati pomoć od drugih. Kada činimo dobra djela, inspiracija za doprinos dobrim ciljevima dolazi prirodno. Izazovi su uvijek prisutni, ali svaki se može prevazići trudom,“ kazao je Mirza.
Južnije od Ključa, otprilike 80 kilometara udaljenom Glamoču, mlada aktivistica Lorena Gvozden je na misiji da inspiriše mlade da ostanu u svom rodnom gradu i zemlji kroz stvaranje poslova i prilika za njih. Ona vjeruje da Glamoč ima potencijal da postane plodno okruženje za mlade talente, omogućavajući im da izgrade svjetliju budućnost.
Na različite načine, ali ujedinjeni u zajedničkoj viziji, Dobrila, Mirza i Lorena pokazuju da lokalni aktivizam vođen mladim ljudima može zaista uticati na njihove zajednice, jačajući snažnija i inkluzivnija okruženja širom Bosne i Hercegovine. Njihov rad odražava vjerovanje koje dijele Vahidin Omanović i Mevludin Rahmanović, osnivači Centra za izgradnju mira u Sanskom Mostu koji su predani ideji da društvena transformacija počinje osnaživanjem mladih. „Naš najveći izazov je pomoći mladim ljudima da shvate moć koju imaju da donesu pozitivne promjene,“ kažu Vahidin i Mevludin.
Nedim Krajišnik, direktor sarajevskog Centra za obrazovne inicijative „Step by Step“ i stručnjak za obrazovanje, strastveno se zalaže za izgradnju mira kroz kolektivni trud. On vodi transformativne projekte usmjerene na osnaživanje nastavnika i učenika, dok promoviše saradnju u učionicama širom zemlje. „Mir nema zamjenu; to je neupitna ljudska potreba,“ naglašava, ističući svoju posvećenost stvaranju inkluzivnih obrazovnih inicijativa vođenih mirom.
Jednakim žarom se zalaže za iste vrijednosti, novinarka i istraživačica Velma Šarić, osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja (PCRC) u Sarajevu, koja je svoju karijeru posvetila izgradnji mira i ljudskim pravima, posebno među mladima u regionu Zapadnog Balkana.
Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu, takođe osnažuje mlade ljude da se angažuju u izgradnji mira kroz obrazovne programe. Muzej igra ključnu ulogu u procesu pomirenja čuvajući priče onih čije je djetinjstvo oblikovano ratom, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u zonama sukoba poput Ukrajine i Sirije. „Stvorili smo sigurno okruženje gdje oni koji žele mogu podijeliti svoja iskustva odrastanja u ratu i pronaći zajednicu ljudi koji dijele ta iskustva. To jača njihov osjećaj pripadnosti i međusobne podrške, što smatram ključnim za iscjeljenje pojedinaca, a time i za društvo u cjelini,“ kaže Amina.
Aktivistice poput Radmile Žigić, direktorice Fondacije „Lara“ iz Bijeljine, koja se više od dvije decenije bori za prava žena, i Midhete Kaloper Oruli, predsjednice Udruženja „Foča 1992-1995“ za žrtve rata, koja zagovara podršku ženama koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, predstavljaju primjer otpornosti i odlučnosti. „Naša bol nije naša sramota, već naša hrabrost“, ističe Midheta.
U Tuzli, dr. Branka Antić Štauber, predsjednica Udruženja „Snaga žene“, pruža psihološku i medicinsku podršku osobama sa traumama od rata. Njen rad na liječenju trauma od suštinskog je značaja za pomoć preživjelima u obnovi njihovih života.
Spasoje Kulaga, ratni veteran, dijeli ovo uvjerenje, koji je nakon rata osnovao Udruženje „Pravi Požar“ u Derventikako bi pomogao svima u suočavanju sa prošlošću s ciljem pomirenja.
Svaki od ovih pojedinaca pokazuje ogromnu moć dijaloga i saradnje u obnovi povjerenja zajednica i njegovanju trajnog mira. Njihove inspirativne priče ističu transformativni potencijal lokalnog aktivizma u jačanju mira širom Bosne i Hercegovine.