Preporuke SZO za ključne socijalne politike kojima bi se svijet učinio pravednijim i zdravijim

COVID-19 je pogodio sve nas, ali nekima je bilo mnogo teže jednostavno zbog okolnosti posla kojim se bave i neizvjesnosti uslova u kojima žive i ostvaruju prihod.

Na primjer, posljedice mjera za suzbijanje COVID-a 19 nisu svi osjetili ravnomjerno, a rizik od gubitka posla veći je za ljude sa nižim prihodima. Procjene govore da su samo u prvim mjesecima pandemije radnici u neformalnim sektorima, uključujući radnike u skladištima i korisničkim centrima, radnici u domaćinstvima, sezonski radnici i radnici na nisko plaćenim poslovima prema ugovoru u zdravstvu i njegovateljstvu u Evropi i centralnoj Aziji izgubili 70% svojih prihoda.

Na današnji Svjetski dan zdravlja, koji se svake godine obilježava 7. aprila, SZO poziva lidere da u središte svih mjera za oporavak stave inkluzivnost i pravičnost, te svijet tako učine pravednijim i zdravijim.

„Zašto su posljedice COVID-a 19 po neke bile teže?“ pita dr. Hans Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu. „Odgovor je sasvim jednostavan: karte im ne idu na ruku u smislu posla, stanovanja, zajednice, socijalne podrške i zdravstvene zaštite. Vrijeme je da karte budu svima pošteno podijeljene, te da se oporavimo od pandemije i da budemo usmjereni na više od pukog preživljavanja - na napredak”.

Šta vlade mogu da urade da bi svijet bio pravedniji i zdraviji?

Potrebno je da zdravstveni sektor i sve institucije vlasti hitno rade na uklanjanju prepreka pravednijem i zdravijem životu za sve.

80% Evropljana smatra da smanjenje nejednakosti treba da bude u vrhu programa njihove vlade.

Kada vlade budu sprovele adekvatne politike, razlike u zdravlju smanjiće se za samo 4 godine.

Instrument SZO u okviru politike pravednosti u zdravlju pokazao je da politike u sljedećim oblastima imaju najveći potencijal da riješe razlike u zdravlju i pozitivno utiču na zdravlje i blagostanje, naročito ako se sprovode istovremeno:

1. smanjenje tereta direktnog plaćanja zdravstvenih usluga, čime će zdravstvena zaštita postati dostupna i finansijski pristupačna svima,

2. jačanje socijalne zaštite sa ciljem smanjenja nejednakosti i garantovanje osnovnog stepena izvjesnosti prihoda,

3. ulaganja u kvalitetan i finansijski pristupačan stambeni prostor i sigurno i dinamično mjesto stanovanja,

4. proaktivna pomoć ljudima da bi mogli da imaju dostojanstven i zdrav život, te smanjenje nezaposlenosti,

5. bolje obrazovanje i učenje tokom cijelog života, pošto veća jezička i numerička pismenost povećava mogućnost da ljudi uzmu svoj život u svoje ruke, i

6. veća građanska angažovanost, uz smanjenje kriminala i ostvarivanje socijalnih veza.

„Pozdravljamo napore institucija u Bosni i Herzegovini da obezbijede liječenje i terapiju za svakog pacijenta oboljelog od COVID-a 19, bilo da ima zdravstveno osiguranje ili ne, čime jesvima omogućen ravnopravan pristup zdravstvenoj zaštiti”, istakao je dr.Fabio Scano, predstavnik SZO u Bosni i Hercegovini. „Pandemija COVID-a 19 donijela je nova iskustva i pokazala značaj pružanja osnovnih zdravstvenih usluga svima, čiji troškovi pacijenta neće dovesti u finansijske poteškoće”, zaključio je dr Scano.

„Svjetski dan zdravlja pogodan je trenutak za pokretanje ove kampanje za pravedniji i zdraviji svijet. COVID-19 je razotkrio krhkost i pukotine u našim društvima, pritom neproporcionalno pogađajući one koji su već bili najranjiviji i najviše marginalizirani,. Morali smo zajedno raditi na suzbijanju ove pandemije, a sada moramo udvostručiti te napore kako bismo osigurali oporavak koji nikoga ne ostavlja za sobom”, izjavila je dr.Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.