Jedna trećina Ukrajinaca protjerana iz svojih domova

Od početka ruske invazije, jedna trećina Ukrajinaca je protjerana iz svojih domova. Ovo je najveća kriza prisilnog raseljavanja ljudi u svijetu danas. Oko 8 miliona ljudi interno je raseljeno unutar Ukrajine, a procjenjuje se da je oko 13 miliona ljudi zaglavljeno u pogođenim područjima ili ih ne može napustiti zbog povećanih bezbjednosnih rizika, uništavanja mostova i puteva, kao i nedostatka resursa ili informacija o tome gdje pronaći sigurnost i smještaj. Do danas je zabilježeno više od 6 miliona kretanja izbjeglica iz Ukrajine. Istovremeno, vlasti su prijavile oko 1,6 miliona kretanja nazad u zemlju. UNHCR procjenjuje da je oko 2,4 miliona izbjeglica otišlo izvan susjednih zemalja Ukrajine, rečeno je danas na radionici za medije pod nazivom „Izvještavanje o mješovitim migracijama“ u Sarajevu u organizaciji UN agencije za izbjeglice UNHCR.

UNHCR koji je već 30 godina (od 1992. godine) prisutan u Bosni i Hercegovini ima odličnu saradnju sa institucijama vlasti, prije svega sa Ministarstvom bezbjednosti kada je u pitanju proces azila, kao i sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice u cilju poboljšanja integracije osoba koje imaju odobrenu međunarodnu zaštitu, istakao je Giovanni Monge Rojas, šef Odjela za operacije UNHCR-a u BiH.

„Mjere koje je poduzimalo Ministarstvo sigurnosti BiH, zajedno sa Službom za poslove sa strancima BiH i Graničnom policijom rezultirale su značajnim poboljšanjem situacije u oblasti migracija. To se odnosi na smanjenje broja neregularnih migracija ali i poboljšanje smještajnih i drugih uslova za boravak migranata, izbjeglica i tražilaca azila koji se nalaze u BiH. Izazovi pred Ministarstvom sigurnosti BiH u narednom periodu su kadrovsko jačanje i opremanje nadležnih agencija u cilju efikasnijeg upravljanja migracijama u našoj državi“, rekao je Admir Malagić, glasnogovornik Ministarstva bezbjednosti BiH.

„Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i UNHCR su zajedničkim naporima, kroz dugogodišnju saradnju, postigli da osobe sa statusom međunarodne zaštite imaju što jednostavniji pristup zagarantovanim pravima i da se na adekvatan način integrišu u BiH društvo. Zajednički cilj Ministarstva i partnerskih organizacija je da tim osobama koje su iskazale želju i namjeru za integracijom olakša taj put kroz osposobljavanje za samostalan život i podršku u uključivanje u zajednicu“, rekla je Dragana Bojović, šefica Odsjeka u Sektoru za izbjeglice, raseljene osobe, readmisiju i stambenu politiku, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.          

Na današnjem skupu za medije istaknuto je i da je govor mržnje prema izbjeglicama, tražiocima azila i migrantima nerijetka pojava koja se najčešće ispoljava neistinitim navodima da se na primjer sigurnosna situacija u zemlji pogoršava zbog migranata i izbjeglica ili tako što se migranti, izbjeglice i tražioci azila predstavljaju u medijima kao kriminalci. Uloga medija u sprečavanju govora mržnje je ključna jer profesionalnim, etičkim i objektivnim izvještavanjem mediji mogu uticati na formiranje jasnije slike o procesu mješovitih migracija.  

Danas je na skupu takođe istaknuta i neophodnost za organizovanjem ovakvih radionica na kojima predstavnici medija zajedno sa predstavnicima relevantnih ministarstava i međunarodnih organizacija mogu diskutovati o trenutnim temama u oblasti mješovitih migracija.