Najnovije
Priča
11 maj 2022
Osnaživanje najugroženijih: socijalna zaštita mora biti neodvojiv dio odgovora zajednica na vanredne situacije
Doznajte više
Saopštenje za medije
26 april 2022
Izvršena primopredaja 229 laptopa za najugroženije učenike u okviru projekta “Osmislimo obrazovanje ponovo!”
Doznajte više
Saopštenje za medije
26 april 2022
Evropska sedmica imunizacije - proslavljamo napredak i potencijal vakcina da podrže dug i kvalitetan život
Doznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Bosni i Hercegovini
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.
Priča
24 oktobar 2021
UN Festival #ZamisliPromijeni okupio skoro stotinu učesnika i više hiljada građana
Bolju zaštitu okoliša, život u zemlji bez sukoba, istinsko poštivanje ljudskih prava, bolje perspektive i više prilika za zapošljavanje - to je budućnost kroz 25 godina koju zamišljaju ljudi iz Bosne i Hercegovine.
Promocijom kulture, kreativnosti i stvaralaštva, inovacija i preduzetništva, jednakosti ali i različitosti, naslijeđa, umjetnosti i ekologije, Ujedinjene nacije (UN) u Bosni i Hercegovini obilježile su svoj dan Festivalom #ZamisliPromijeni u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Dvadeset odabranih učesnika sajamskog dijela, omladinski bendovi, muzičari, kuhari, animatori i recitatori - partneri programa i agencija UN-a u BiH koji aktivno rade na pozitivnim promjenama u svojim lokalnim zajednicama i šire, učinili su posjetu Zemaljskom muzeju za više hiljada građana nezaboravnim i drugačijim iskustvom. Učesnici Festivala #ZamisliPromijeni došli su iz različitih gradova i opština u Bosni i Hercegovini.
Partnerstvo Ujedinjenih nacija u BiH i Zemaljskog muzeja povodom dana UN-a omogućilo je besplatan ulaz u Muzej od 21. do 24. oktobra. Još važnije, podsjetilo je građane da riznica Zemaljskog muzeja čuva tragove bogate prošlosti i kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, pa su se u velikom broju odazvali pozivu na posjetu.
”2021.godina je još jedna godina prepuna izazova za cijeli svijet, uključujući i za toliko ljudi s kojima Ujedinjene nacije rade u Bosni i Hercegovini. Ali kroz sve naše angažmane širom BiH, vidimo inovatore, poduzetnike, donositelje promjena, aktiviste i svakodnevne ljude koji neumorno rade na pozitivnim doprinosima razvoju svojih zajednica i zemlje. Neki od ovih ljudi i organizacija, impresivnih tvoraca promjena, su nam se pridružili na proslavi Dana Ujedinjenih nacija i ukazivanju na prilike koje postoje u ovoj zemlji. To su ljudi koji rade prema ostvarivanju ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena; kvalitetnom obrazovanju; poduzetništvu i pokretanju mladih; vode akcije protiv klimatskih promjena, brinu o zaštiti okoliša; brinu se da ljudi dobiju priliku za zdravo starenje; bave se proizvodnjom hrane i razvojom poljoprivrede, i mnogo više. Oni zamišljaju promjene i ostvaruju ih. U ovom trenutno izazovnom periodu, kada politička retorika prožima toliko javnog prostora, važno je istaknuti pozitivne glasove i akcije koje se dešavaju svakodnevno, i pomaći se dalje od narativa podjela. Snažno vjerujemo da ovi učesnici mogu biti inspiracija svima.”, izjavila je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH.
Ovogodišnji UN dan obilježava se pod sloganom #ZamisliPromijeni koji slavi sve one heroje i pokretače koji korak po korak, stvaraju promjene u svom okruženju, ali i poziva sve nas da zamislimo i radimo na promjenama koje su nam važne.
Među izlagačima je bila Radomirka Alić, osnivačica malog porodičnog biznisa - Kafe poslastičarnice "Slatki zalogaj" Srebrenica. Velika posjećenost i zainteresovanost za Radomirkin štand obilježili su sam početak Festivala.
”Učešće na Festivalu je velika čast i radost. Pozitivno sam iznenađena i nisam očekivala da će biti ovoliko ljudi, a potom da će im se toliko svidjeti naš program čiji dio smo donijeli za degustaciju. Srećna sam što sam imala priliku da ostvarim saradnju sa Ujedinjenim nacijama kroz program "Biz Up" krajem prošle godine. Naš biznis smo pokrenuli sa dva cilja - prvi je da se zaposlimo, a drugi da stvorimo mjesto u Srebrenici gdje se svi mogu okupljati, gdje nije bitno ko si i šta si, mjesto koje ruši predrasude i stereotipe 365 dana u godini.”
Moderatorski dvojac Festivala činili su Haris Bilalović i Aida Vehabović - sedamnestogodišnjakinja iz Kaknja, nagrađivana glumica koja ruši predrasude i koja kaže:
”Velika mi je čast što sam pozvana da budem voditeljica programa povodom rođendana Ujedinjenih nacija i sretna sam što sam danas upisala u moju knjigu uspomena još jedan upečatljiv događaj sa UN-om. Moja najvažnija poruka je da treba davati mladima mogućnosti kako bi ostali ovdje u Bosni i Hercegovini, jer i mi možemo stvarati i raditi kao druge države ako mi učinimo promjenu. Svijet ostaje na nama mladima i ako mi počnemo da mijenjamo ono što nama ne godi, to će biti fantastičan dokaz da dobro radimo. Od ciljeva održivog razvoja izdvojila bih obrazovanje na prvom mjestu - obrazovanje i praktični rad. Sve naravno zavisi i od nas mladih i nadam se da ćemo mi uspjeti napraviti promjene i da će buduće generacije imati kvalitetnije obrazovanje.”
Programi i agencije Ujedinjenih nacija promovisali su saradnju s ljudima, kompanijama, organizacijama i institucijama širom Bosne i Hercegovine, koje podržavaju u osmišljavanju i realizaciji promjena u svojim zajednicama, uz saradnju sa svojim međunarodnim partnerima i donatorima.
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini zahvaljuju se UN agencijama i partnerima: Nevid teatru, Muzičkoj školi Banja Luka, AIESEC-u, Vjeki Krameru, omladinskim bendovima Zelene oči, Krx, AMD, i VuciBAtine koji zajednički djeluju u Srebrenici, Bratuncu i Vlasenici, zatim Balkantini Sarajevo, SOR Narcis Posušje, Outdoor/Aquabalkan Konjic, NVO Genesis i UPSHIFTu, bendu Deminutiv, Centru za zdravo starenje Novo Sarajevo, kafe slastičarni Slatki zalogaj Srebrenica, čokolateriji Bashka, BHWI fondaciji, Programu za smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj, IOM Modni kutak, IT Girls inicijativi i svim drugim učesnicima Festivala koji su obogatili program i koji svaki dan zamišljaju i mijenjaju svoje okruženje na bolje.
1 of 5
Publikacija
01 juni 2021
Partnerstvo za održivi razvoj: Okvir saradnje Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj 2021 – 2025.
U svom radu do 2025. godine, vlasti u BiH i sistem Ujedinjenih nacija će se voditi ovim Okvirom saradnje za održivi razvoj (skr. CF), koji je Vijeće/Savjet ministara BiH usvojilo na svojoj 22. sjednici 16. decembra/prosinca 2020., a Predsjedništvo BiH potvrdilo na svojoj 114. izvanrednoj sjednici 5. marta/ožujka 2021. Okvir se temelji na uspjesima naše dosadašnje saradnje i predstavlja zajedničko opredjeljenje za rad u bliskom partnerstvu u cilju ostvarivanja rezultata definiranim Okvirom saradnje, a koji će pomoći svim ljudima u BiH da žive duže, zdravije i prosperitetnije, te sigurnije živote.
Ovaj Okvir saradnje za održivi razvoj (CF) opisuje četiri strateška prioriteta za zajednički rad do 2025.g.:
Održivi, otporni i inkluzivni rast
Kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita
Uprava i vladavina prava sa ljudima u fokusu
Angažiranje građana i zajednice za socijalnu koheziju
Vlasti u BiH i sistem UN-a imaju međusobnu odgovornost za postizanje planiranih rezultata iz CF-a. Na temelju njihovih komparativnih prednosti, agencije iz sistema UN-a će osigurati savjete o javnim politikama, u skladu s međunarodnim normama, standardima i najboljim praksama te pomoći u razvoju novih kapaciteta na svim nivoima vlasti u BiH za provedbu i praćenje strategija, politika i planova u BiH. Naglasak je stavljen na one strategije, javne politike i planove koji su u značajnoj mjeri usklađeni sa SDG-ima i ciljevima navedenim u predstojećem Okviru za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja u BiH.
Ovo je naše partnerstvo za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini.
Više o zvaničnom potpisivanju Okvira saradnje: https://bosniaherzegovina.un.org/bhs/127284-partnerstvo-za-odrzivi-razvoj
1 of 5
Saopštenje za medije
22 novembar 2021
Vrijeme je za mlade!
Vodopad u Jajcu osvijetljen je 16.novembra plavom bojom u čast dana Ujedinjenih nacija - u čast svih aktivnosti koje Ujedinjene nacije realizuju u saradnji sa partnerima iz Bosne i Hercegovine na polju održivog razvoja. Plava voda vodopada snažna je poruka mira i nade za prosperitetniju budućnost svih u Bosni i Hercegovini, poruka kojom je nastavljeno ovogodišnje obilježavanje 76.godišnjice Ujedinjenih nacija.
Iako je Dan Ujedinjenih nacija 24.10., ove se godine obilježava kontinuiranom kampanjom #ZamisliPromijeni čiji je centralni dio bio prvi UN Festival održan u Zemaljskom muzeju. Ovoj misiji se pridružila i specijalna izaslanica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za mlade, gđica. Jayathma Wickramanayake (Džajatma Vikramanajeke), na svečanom prijemu održanom sinoć u Vijećnici u Sarajevu. Prijemu su prisustvovali predstavnici i predstavnice mladih iz cijele BiH, te predstavnici UN agencija u BiH, ambasada i misija - partnerskih organizacija Ujedinjenih nacija u BiH. Posebna gošća - specijalna izaslanica za mlade, Jayathma Wickramanayake, i rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, Ingrid Macdonald razgovarale su sa gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić, a potom i sa predstavnicima i predstavnicama mladih iz cijele zemlje o perspektivama, prilikama i ulozi mladih u bh. društvu.
”Obično kažemo da su mladi budući lideri a ustvari su mladi lideri današnjice”, rekla je u svom uvodnom obraćanju predstavnica za mlade Ujedinjenih nacija, Jayathma Wickramanayake.
"Mladi ljudi koji se trude da stvore prilike za sebe u svojim sredinama ne mogu to sami. I ne bi trebalo da to rade sami. Od njih se treba očekivati da kreiraju rješenja, a Ujedinjene nacije, donatori, lokalni donosioci odluka bi trebalo da kreiraju pogodono okruženje kako bi ovi mladi ljudi zaista mogli i da žive promjenu, a ne samo da je žele i opažaju. Mi iz UN-a smo spremni da zajedno sa mladim ljudima i partnerima osiguramo da svaka mlada osoba i u Bosni i Hercegovini, i na svijetu, dostigne svoj puni potencijal."
Gđica. Wickramanayake angažovana je aktivistkinja za razvoj mladih od svoje 13. godine u svojoj zemlji, a kasnije i na međunarodnom nivou. U ulozi specijalne izaslanice za mlade radi na proširenju angažmana i zagovaračkih aktivnosti Ujedinjenih nacija za mlade na sva tri stuba održivog razvoja - ljudska prava, mir i sigurnost. Uz njeno vodstvo, Ujedinjene nacije su po prvi put izradile sveobuhvatnu strategiju za mlade na globalnom nivou, a Odbor kojim ona predsjedava koordinira implementaciju te strategije u svim državama-članicama UN-a. Ovo je njena prva posjeta Bosni i Hercegovini, u okviru koje se sastaje sa ključnim institucijama i organizacijama koje rade na pitanju mladih u BiH.
"Naši partneri sa kojima radimo širom Bosne i Hercegovine nas inspirišu da se uprkos teškim vremenima i uprkos pandemiji, fokusiramo na promjenu i da vidimo da je promjena moguća i da joj težimo. Da ciljamo visoko, jer to možemo čak i u teškim okolnostima. Da ciljamo visoko, jer upravo to rade i ljudi sa kojima sarađujemo svaki dan. Prethodne dvije godine su za Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini bile ključne za partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom – pripremali smo i potpisali petogodišnji Okvir saradnje za održivi razvoj sa Vijećem ministara, što potvrđuje zajedničku posvećenost radu - za ljude, njihovo okruženje i unapređenje zajednica", izjavila je Nj.E. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Nj.E. Macdonald se ovom prilikom zahvalila i osoblju Ujedinjenih nacija – u 17 rezidentnih i nerezidentnih agencija, koji su svojim radom doprinijeli usklađivanju Okvira saradnje sa različitim progamima agencija Ujedinjenih nacija. "Sve oblasti kojima smo posvećeni su nam važne, ali jedna od najvažnijih je svakako rad sa mladima" dodala je osvrćući se na mjesec avgust, tokom kojeg su mladi lideri preuzeli zvanične naloge agencija i programa Ujedinjenih nacija na društvenim mrežama i postigli da se glas mladih u zemlji bolje i snažnije čuje.
”Želim društvo u kom ne osuđujemo jedni druge na osnovu boje kože, naglaska, porijekla, socijalnog statusa. Želim da budemo društvo dobrih i tolerantnih ljudi. Da bismo stvorili takvo društvo, moramo preuzeti odgovornost za našu budućnost”, poručila je Aida Vehabović, mlada glumica i aktivistkinja iz Kaknja koja je zajedno sa Harisom Bilalovićem moderirala događaj i razgovor mladih sa predstavnicama UN-a.
Haris i Aida su podsjetili da je sa Festivala #ZamisliPromijeni kojeg je posjetilo više hiljada građana, poslana poruka da je vrijeme za bolju zaštitu okoliša, za život u zemlji bez sukoba, za istinsko poštivanje ljudskih prava. Vrijeme je za bolje perspektive i više prilika za zapošljavanje i da upravo na ovim ciljevima, zajedno sa partnerima i uprkos pandemiji, kontinuirano rade Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini.
Programi i agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini u okviru kampanje #ZamisliPromijeni promovišu saradnju s ljudima, kompanijama, organizacijama i institucijama širom Bosne i Hercegovine, koje podržavaju u osmišljavanju i realizaciji promjena u svojim zajednicama, uz saradnju sa svojim međunarodnim partnerima i donatorima.
1 of 5
Priča
20 septembar 2021
Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini znaju kakvu budućnost žele vidjeti
Bosna i Hercegovina ima sve potrebne prirodne i ljudske resurse da do 2045. godine bude prosperitetna, brzorastuća, vodeća ‘zelena’ zemlja, za dobrobit svih koji u njoj žive. Ovo je vodeća vizija koju dijele mladi ljudi koji su učestvovali na umjetničkom pozivu na temu “Idućih 25 godina u BiH”, čiji su pobjednici nagrađeni u Sarajevu 17. septembra.
Poziv za mlade su organizirale Ujedinjene nacije kroz svoju inicijativu "Dijalog za budućnost" i Misija OSCE-a u BiH u junu ove godine, nadovezujući se na prethodno takmičenje za mlade koje je provedeno u decembru 2020.godine, na temu "25 godina mira u Bosni i Hercegovini".
Vođeni pozivom na Dekadu akcije (“Decade of Action”) za postizanje Ciljeva održivog razvoja (SDGs) do 2030. godine, mladi ljudi širom BiH su pozvani da promisle šta za njih znači mirna i prosperitetna budućnost i zamisle kako bi idućih 25 godina trebalo izgledati u Bosni i Hercegovini.
Dobitnici su proglašeni u tri kategorije, pri čemu je gospođica Nizama Husetić nagrađena za najbolje pisano djelo, gospođica Azra Imamović za ilustraciju i gospođica Ajla Berber za video-prezentaciju.
Nakon dodjele nagrada je uslijedio razgovor mladih sa dr. Ingrid Macdonald, rezidentnom koordinatoricom UN -a u BiH, ambasadoricom Kathleen Kavalec, šeficom Misije OSCE-a u BiH, g. Sukhrobom Khoshmukhamedov, zamjenikom stalne predstavnice UNDP-a u BiH, g. Sinišom Šešum, šefom UNESCO Antenna ureda u Sarajevu, i gđom. Sanjom Kabil, voditeljicom Odjela za obrazovanje UNICEF -a u BiH.
“Svi znamo da mnogi ljudi svake godine odlučuje napustiti Bosnu i Hercegovinu. To je ozbiljan problem: ova zemlja brzo gubi svoj najvredniji kapital – svoje ljude. Ali, putujući po ovoj zemlji, pričajući s mladim ljudima danas, čitajući njihove priče i riječi – vidim nadu. Sve nam to daje energiju da udvostručimo naše napore da radimo na tome da njihova vizija prosperitetnije, inkluzivnije i pravednije budućnosti postane stvarnost”, rekla je dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH.
“Od ključne je važnosti da se mladi angažiraju kako bi pomogli da BiH krene prema naprijed, osigurali promjene temeljene na demokratskim vrijednostima i njegovali političku i društvenu stabilnost. Takve glasove treba pojačati: ovo je samo jedan od razloga zašto je Misija OSCE -a u BiH podržala ovaj poziv, zajedno s našim kolegama iz Ujedinjenih nacija”, rekla je ovom prilikom ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE -a u BiH.
Sveukupna pobjednica umjetničkog poziva, gospođica Nizama Husetić, u svom je pobjedničkom radu istaknula potencijal koji BiH ima u svojoj industriji, turizmu, tradiciji i - ljudima, što bi moglo omogućiti njezin rast i provođenje Ciljeva održivog razvoja: “Sreća prati hrabre, a nikad nismo bili suprotno od toga. Društvo u kojem svako radi u sferi u kojoj je najbolji, u kojoj se maksimalno posveti, nikad neće biti društvo osuđeno na propast.”
Umjetnički radovi pristigli za dva ciklusa takmičenja bez sumnje pokazuju da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini znaju kakvu budućnost žele vidjeti - onu vođenu vrijednostima mira, međusobnog razumijevanja, dostojanstva i inkluzije.
1 of 5
Publikacija
01 juni 2021
2020 Izvještaj o rezultatima Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini
Rad Tima Ujedinjenih nacija (UNCT) u Bosni i Hercegovini je u proteklih šest godina bio vođen Okvirom razvojne pomoći Ujedinjenih nacija za period 2015-2020 (UNDAF), koji je Vijeće ministara BiH usvojilo 14.5. 2015. godine. Usaglašeno je trinaest ishoda grupisanih u četiri strateške tematske oblasti, koje odgovaraju na potrebe zemlje i koriste komparativne prednosti Ujedinjenih nacija.
Ovaj izvještaj predstavlja sažetak ključnih rezultata, sa detaljnim pregledom akcija ostvarenih u 2020.godini prema:
Stub 1 - Vladavina prava i sigurnost ljudi
Stub 2 - Održiv i ujednačen razvoj i zapošljavanje
Stub 3 - Socijalna inkluzija: obrazovanje, socijalna zaštita, dječija zaštita i zdravlje
Stub 4 - Osnaživanje žena
Vizuelni prikaz ključnih rezultata pogledajte ovdje.
1 of 5
Priča
11 maj 2022
Osnaživanje najugroženijih: socijalna zaštita mora biti neodvojiv dio odgovora zajednica na vanredne situacije
Smanjenje rizika od katastrofa (DRR), kao jedan od glavnih izazova koji zahtijeva veliku pažnju, je okvir koji se uspostavlja za zaštitu lokalnih zajednica od opasnosti i minimizira njihovu ranjivosti. Jedan od najvažnijih aspekata smanjenja rizika od katastrofa je aktivno uključivanje lokalne zajednice.
Iako se prirodne opasnosti ne mogu izbjeći, usvajanje odgovarajućih procjena, planova, smjernica i pristupa ka smanjenju rizika može značajno smanjiti štete i unaprijediti održivi razvoj Bosne i Hercegovine, koja se smatra zemljom visoke izloženosti prirodnim i drugim opasnostima.
U svjetlu ovih izazova, važnost DRR-a je prepoznata na nivou lokalnih zajednica u BiH, a grad Trebinje je jedan od primjera kontinuiranog i sistemskog rada na promociji i implementaciji mjera za smanjenje rizika od katastrofa kroz vertikalne i horizontalne strukture društva, ali i kontinuiranom ulaganju u osnaživanje najranjivijih kategorija društva, djece i porodica, kako bi se prevenirale ili umanjile ekonomske, ali i socijalne posljedice uzrokovane katastrofama.
„DRR program je ojačao saradnju i koordinaciju između sektora, što se pokazalo korisnim za djelotvorno povođenje programa iz oblasti zaštite i spašavanja,“ navodi Đorđe Jelica, koordinator DRR platforme u Trebinju. „Održavanje prisnije saradnje sa institucijama na raznim nivoima vlasti, sektorima na lokalnom nivou i drugim partnerima i donatorima doprinijelo je postizanju dobrih rezultata i pokazalo se odličnim operativnim modelom za uspješno provođenje ovog programa.“
U okviru DRR platforme Trebinje, izdvajamo Javnu ustanovu „Centar za socijalni rad (CSR)“, koji su izradom i usvajanjem neophodnih dokumenata,procjene rizika te plana zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, u fokus stavili najranjivije kategorije stanovništva, odnosno korisnike sistema socijalne zaštite, sa posebnim naglaskom na djecu i porodice.
“Iako CSR Trebinje formalno još uvijek nije član Gradskog štaba za vanredne situacije, ima dobru saradnju i uvezanost sa lokalnim nivoima vlasti i sektorima uključenim u obezbjeđivanje sigurnosti i prevenciju rizika na lokalnom nivou.”, pojašnjava Zoran Anđušić, član DRR platforme iz sektora socijalne zaštite.
„Osnaženi su kapaciteti Centra za socijalni rad Trebinje,“ ističe Tanja Manojlović socijalna radnica u CSR-u, te dodaje da je „kroz implemenetaciju DRR programa, CSR prvi put prepoznat kao važan faktor u stanjima elementarnih nepogoda i katastrofa.“
Implementacijom aktivnosti u sklopu Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) „Smanjenje rizika od katastrofa u BiH za održivi razvoj“, putem stručnog usavršavanja uposlenika CSR-a i opremanjem Centra novim materijalno-tehničkim sredstvima, osigurana je adekvatna pripravnost, te kontinuitet pružanja usluga i pomoći u vanrednim situacijama.
Uposlenici CSR-a imaju jednu od ključnih uloga u smanjenju rizika od katastrofa zahvaljujući svojoj prisutnosti u zajednicama čiji su i sami članovi, te kao sljedeći korak rasta i usavršavanja CSR-a, Tanja Manojlović vidi osposobljavanje uposlenika CSR za pružanje psihološke prve pomoći, što uključuje praktičnu pomoć, stabilizaciju i podršku ljudima koje je pogodila katastrofa, kakobi uspostavili normalno funkcionisanje.
Uloga članova DRR platformi u lokalnim zajednicama u BiH je puno više od jednostavnog pomaganja zajednicama da se nose s utjecajima događaja kao što su poplave ili požari. Oni su u jedinstvenoj poziciji da identificiraju i uhvate se u koštac sa onim što ljude čini ranjivim, bilo da je riječ o prirodnim ili ljudski izazvanim opasnostima, siromaštvu, lošem zdravlju i raseljavanju, ili, kao što je to ponekad slučaj, kombinaciji svih faktora.
„Ukoliko se DRR uspješno primjenjuje kao dio održivog razvoja, tada koncept grada otpornog na katastrofe, pomaže u smanjenju siromaštva, osigurava rast i zapošljavanje, ali pruža i veću socijalnu pravdu, nove razvojne mogućnosti, uravnotežen ekosistem, bolje zdravlje i unaprijeđeno obrazovanje,” objašnjava Đorđe Jelica.
Sve pojedinačne izazove i rizike trebamo gledati kao dio jedne velike cjeline. Grad Trebinje se posvetio ne samo sopstvenim nastojanjima da uspješno odgovori na stanje prirodnih opasnosti, već i osnaživanju odnosa sa susjednim opštinama, gradovima i regijama, kako bi se uspostavili sistemi koji idu ruku pod ruku, i koji bi, u slučaju potrebe, pružali uzajamnu podršku i pomoć, jer krajnji cilj je osigurati održivu budućnost Bosne i Hercegovine u cijelosti.
1 of 5
Priča
30 mart 2022
Butteria: Mali biznis s velikim okusima
Puter od pistacije, indijskog oraha, bundeve, lješnjaka, badema ili kikirikija brenda Butteria proizvodi su 24-godišnje Hamide Begović. Iz male radnje u Donjem Vakufu ovi domaći proizvodi od prirodnih sastojaka pakuju se i putuju širom Bosne i Hercegovine, od Čapljine i Trebinja, do Banje Luke i Sarajeva.
Obrt Bonsai registrovan 2020. godine danas je uspješna priča mlade preduzetnice koja je proteklih mjeseci radila na rebrendiranju i plasiranju novih proizvoda pod nazivom „Butteria“. Preimenovanje, novi dizajn i novi proizvodi rezultat su finansijske i mentorske podrške kroz program BizUp koji provodi Fondacija 787 kao dio projekta sa UN Women „Ekonomsko osnaživanje žena – izgradnja boljeg“, a finansira vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
Kao diplomirana profesorica arapskog jezika bez zaposlenja u struci, Hamida se posvetila proizvodnji namaza od orašastih plodova, koštunjavog voća i sjemenki visoke hranjivosti, koje naručuju oni koji nastoje jesti zdravo ili se hrane veganski, ali i drugi kupci. Proizvode sprema uz pomoć mašine sa kamenim mlinom, originalno namijenjene za pravljenje čokolade, što je i bio prvi razlog za njenu nabavku. Ona i suprug su željeli proizvoditi domaću čokoladu, ali su odustali zbog visokih cijena materijala. Umjesto toga, danas su tu proizvodi koje je rijetko moguće naći u Bosni i Hercegovini.
„Volim bosansku kahvu posebno, to mi je najveći ćeif, i uz to kocku čokolade. Mislim da je to bio najveći povod da počnemo sa čokoladom, a i da drugima ponudimo neku zdraviju varijantu. Našli smo sve kalupe, mašina je stigla preko prijatelja iz Indije, ali sirovinu nikad nismo ni nabavili. Naišli smo na toliko prepreka da smo na kraju odustali“, priča Hamida. „Mašina je stajala jedno pola godine i onda smo pokušali napraviti puter od kikirikija“.
„Od 2019. smo eksperimentisali, a onda smo dali prijateljima da probaju, čisto da vidimo kako je – oni su bili oduševljeni. Super – idemo mi prodavati! Nabavljaj tegle i sve ostalo. Imamo par prijatelja koji nastoje da se zdravije hrane“, prisjeća se ona i dodaje da je nakon kikirikija odlučila da proba i druge sirovine – sve što sadrži određene masnoće koje se uz dugo procesiranje pretvaraju u tečni namaz.
„Sve što duže radi, ono je tečnije, ljepše. Sve se prvo mora usitniti, pa se dodaje u mašinu da napravi ovu masu. Baš se pretvori u puter. Mi smo ovo nazvali proces 'puterizacije', iako ne postoji ta riječ. Nije ni mljevenje. Zato: 'puterizacija'“, objašnjava Hamida kroz smijeh.
Osnivanje biznisa
Nakon godinu dana eksperimentisanja i pripremanja prvih proizvoda, prije dvije godine Hamida je uz finansijsku podršku Fondacije Mozaik registrovala obrt u Donjem Vakufu, malom srednjobosanskom gradu u koji su se ona i suprug, Travničanka i Sarajlija, doselili zbog njegovog posla kojeg obavlja kao diplomirani mašinski inžinjer. Registrovali su biznis i u iznajmljenoj kući u kojoj žive preuredili ostavu u radni prostor i opremili je za proizvodnju, a potom je Hamida dobila poticaj od Federalnog zavoda za zapošljavanje. Oba programa su joj omogućila da bude zaposlena i uz proizvodnju zaradi mjesečnu platu.
„Nije ogroman iznos, ali meni je dovoljan. Samo da mogu da radim, da dođem u svoju radnju i radim. Nisam tip da radim u nekoj firmi osam sati pa da dođem smorena kući“, kaže ona i dodaje šta joj je najbitnije: „Opet imam vremena da provodim sa djetetom, što mi je prioritet. Mogu i njemu vrijeme posvetiti.“
Budući da, osim nekolicine kupaca, Donji Vakuf nije dovoljno veliko tržište za plasiranje puter-namaza, prve veće kupce upoznala je u Sarajevu, gdje su ona i suprug razgledali da li ima sličnih proizvoda u prodavnicama i prodajnim odjelima zdrave hrane.
„Vidjeli smo da nema ništa slično, ali dok smo pripremili sve na početku, već se pojavilo nekoliko domaćih kikiriki putera i jedan puter od lješnika. To nas je malo poljuljalo, hoćemo li uspjeti, ali mnoge radnje su nam otvorile vrata. Prva je bila Kašahana“, prisjeća se Hamida i dodaje kako je njene proizvode, koji svakog mjeseca prolaze zakonski potrebne kontrole kvaliteta, moguće naručiti putem Facebooka i Instagrama ili pronaći na policama nekoliko radnji u Sarajevu, Mostaru i Tuzli.
Mentorski rad
Budući da se tokom saradnje povezala sa Selmom Mezetović Međić, vlasnicom Kašahane, sarajevske zalogajnice koja nudi kaše i druge obroke pripremljene od zdravih sastojaka i bez rafiniranog šećera, od nje je dobila preporuku da se prijavi na program BizUp Fondacije 787.
„Pored finansijske pomoći koja je meni stvarno dobro došla – kupila sam sirovine za nove putere i novu mašinu, a taman mi je tada jedna crkla – mentorstvo koje sam imala mi je bilo posebno korisno“, kaže Hamida i dodaje kako joj je u početku bilo neobično što je njen mentor Vladimir Grabovac, vlasnik Bione, kompanije sa proizvodima sličnim njenim, koje je smatrala konkurencijom. Brzo je uvidjela koliko je to bila dobra odluka.
„On je došao u Donji Vakuf i pričao o svom iskustvu, a prva tačka našeg rada je bila da čitam knjige. Nisam dobila ništa na tanjiru, nego mi je mentor dao da čitam različite knjige i pokušavao mi pomoći da sama otkrijem, da pronađem to svoje 'zašto' koje me vodi i zbog kojeg nikad neću pasti“, prisjeća se Hamida. „A onda smo pokušali da smislimo nova imena, da to oslikava to moje 'zašto', da oslikava moje putere.“
I mentor i dizajnerica Ana Lukenda su joj pomogli da dođe do imena Butteria i zamijeni Bonsai – naziv smišljen pri registrovanju biznisa na brzinu, ali simbolično, po drvetu koje ona i suprug imaju i koje je prošlo dalek put da dođe do njih, bilo oštećeno teškim uslovima putovanja, ali ipak preživjelo i procvjetalo, i još se nalazi u njihovom domu. Poput vještina u oblikovanju drveta, Hamida pažljivo pristupa i pravljenju putera.
„Tako ja posebno radim putere – ručno izabirem svaki plod, to je kao i posebna tehnika pravljenja putera. Velike kompanije koje prave putere, oni imaju posebne mašine, za par sati naprave 50 kg putera. A ja sve ručno radim, sve moram da pečem, naprimjer, lješnjak moram da ljuštim ručno, nakon toga ga opet pečem, kad se ohladi, da ispari, nakon toga da ubije bakterije. Nakon toga ga meljem, pa ubacujem u mašinu. Nije tako jednostavno da samo ubaciš u blender i to je to“, pojašnjava ona i dodaje kako je za puter od indijskog oraha gdje ne dodaje ništa više, potrebno 6-7 sati rada kamenog mlina.
Iako je sretna što se posao razvija, kaže kako joj, kao mladoj preduzetnici i ženi koja se brine o jednogodišnjem sinu tokom radnog dana, nije jednostavno sve stići.
„Voljela bih da porastem, pa da nekoga zaposlim da radi sa mnom. Ovako gledam da ugrabim vrijeme za posao, kada beba zaspi, dođem ovdje, a rješavam i druge obaveze“, kaže Hamida i dodaje kako smatra da je ženama teže postići i sve privatne poslove i poslovne obaveze.
Iako je imala i dalje ima podršku porodice, kaže da su njena iskustva takva da okolina nije osviještena da žene samostalno vode svoje biznise, a da je generalna percepcija da je siguran posao zaposlenje u firmi.
„Kad sam pokrenula ovo, svi su govorili 'šta će ti to'. Prvo je bilo čudno šta to pravim, i otkud ja da sama ovdje nešto otvorim, kako ću ja to, imam i bebu. Ali mislila sam 'stići ću ja to sve'. I stvarno sam uspjela“, kaže ona i naglašava da je od porodice imala ohrabrenje da radi ono što voli, a da je svojim primjerom potakla i kolegicu da pokrene svoj posao i otvori kafe-slastičarnu u Donjem Vakufu.
„Kad god me pita kako je, kažem: 'preteško je, ali ako hoćeš, uspjet ćeš'“, kaže Hamida. „Radim na nesigurno, ne znaš šta će se desiti, ali za mene postoji i neka čar u tome, ta nesigurnost. Hoću li prodati, neću li? Pa kažem sebi 'hajde potrudi se, zovi ovu i onu radnju' i nekako se borim i mislim da je veći osjećaj zadovoljstva kad nešto uspijem.“
Ovaj članak je nastao u okviru projekta „Ekonomsko osnaživanje žena u Bosni i Hercegovini – izgradnja boljeg“ koji provodi UN Women u BiH uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
1 of 5
Priča
30 mart 2022
„Anđeli investitori“ finansiraju i savjetuju biznise u začetku
Pronalazak finansijske podrške pri pokretanju ili u ranoj fazi razvoja biznisa među najvećim je izazovima preduzetnicama i preduzetnicima. U nedostatku vlastitih sredstava i u nemogućnosti dobijanja kredita ili druge pozajmice, „anđeli investitori“ (engl. angel investors) predstavljaju alternativni način finansiranja biznisa.
Anđeli investitori su uspješni/e preduzetnici i preduzetnice koji/e ulažu svoj novac i vrijeme i dijele znanje i iskustvo sa onima koji imaju tek ideju o pokretanju biznisa ili vode posao koji žele razviti. Ovakvi investitori i investitorke obično dolaze iz iste branše kao biznis koji podržavaju, a osim novca donose i kontakte u poslovnoj zajednici i poslovne savjete.
Iako postoje različiti izvori podrške za žene vlasnice biznisa, preduzetnice u Bosni i Hercegovini se generalno značajno oslanjaju na neformalnu podršku u pokretanju biznisa, poput finansijske podrške porodice ili prijatelja, pokazala je još neobjavljena studija o otpornosti na krizu biznisa u vlasništvu žena u BiH. Studija je nastala 2021. godine kroz projekt „Ekonomsko osnaživanje žena – izgradnja boljeg“ koji provode UN Women i Fondacija 787 uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Među načinima finansiranja biznisa, preduzetnicama u BiH su, između ostalog, dostupni rodno osjetljivi programi međunarodnih donatora kroz komercijalne banke i mikrokreditne organizacije, kaže studija i navodi i dodatne načine osiguranja potrebnih sredstava.
Amra Humačkić - Omeragić
„Žene se također okreću crowdfundingu, iako su mogućnosti za to ograničene u BiH, zbog pravne regulative koja jedva omogućava takvo finansiranje. Vrijeme potrebno za dobijanje kredita u banci uz skupu dokumentaciju i birokratske zahtjeve, opredjeljuje preduzetnice u BiH da se okrenu mikrokreditnim organizacijama kao alternativnim izvorima finansiranja“, navodi studija i dodaje kako „nedostaje investicija poput investicija poslovnih anđela, investicija venture capital modela itd. što posebno sprečava mlađe biznise da napreduju“.
Mreža poslovnih anđela u BiH
Zajednica poslovnih anđela u Bosni i Hercegovini još uvijek formalno ne postoji, ali je ove godine napravljen značajan korak ka tome. U Sarajevu je u organizaciji Fondacije 787 u februaru održan Business Angel Summit 2022 koji je okupio predstavnike i predstavnice kompanija iz Bosne i Hercegovine, zemalja regije i potencijalne međunarodne investitore i investitorke. Jedan od ciljeva susreta je bilo uspostavljanje mreže poslovnih anđela za BiH, što bi uveliko pomoglo u ostvarivanju investicijskih partnerstava u budućnosti, ali i promovisalo ovakvu mogućnost koja stoji i pred onima koji ulažu i pred onima koji traže finansijsku podršku za svoj biznis.
Direktorica Fondacije 787, Dajana Džindo, pojašnjava da poslovni anđeli ulažu obično u ranim fazama razvoja biznisa i finansiraju čak one koji imaju samo poslovnu ideju ili nekoga ko je počeo da radi, ali to još uvijek nije kompanija koja se može finansirati klasičnim načinima. Dodaje da ovakvi investitori i investitorke obično ulažu manje iznose, od 10.000 do 100.000 maraka ili dolara, a moguće je i da se nekoliko njih udruži u investiciji u neki mali biznis.
Fondacija 787
„Ono što je za njih karakteristično je ne samo da daju sredstva nego i svoje vrijeme, znanje i kontakte. Otvaraju vrata u nova tržišta i otvoreni su da podijele to što su vrlo uspješni i umreženi. Obično kompanije traže anđela sa nekog tržišta na koje žele da idu. Puno je lakše da imaš poslovnog anđela u zemlji gdje želiš da posluješ“, kaže Džindo. „Anđeli najčešće ulažu prvo u biznise iz svoje zemlje i najčešće imaju nekoliko sektora u kojima najopuštenije i najlakše ulažu, što ne znači da neće uložiti i u druge oblasti.“
Pokušaja da se formalizuje udruženje anđela investitora i investitorki bilo je i ranije, ali takva inicijativa nije zaživjela. U međuvremenu su ostvarene investicije po sličnom principu poput „anđeoskih investicija“, ali na individualnom nivou i preko poznanstava. Ideja o osnivanju mreže poslovnih anđela korisna je jer može uspostaviti način povezivanja i komunikacije kompanija koje trebaju investicije i onih koji bi investirali novac i savjete stečene kroz vlastito iskustvo.
„Ni sada to neće funkcionisati na taj način da je svima javno poznato ko su ti anđeli. Oni uglavnom ne žele da budu previše eksponirani, ali će postojati kanal kroz koji će se moći komunicirati sa njima, i biznisi koji traže sredstva znat će gdje da se obrate“, kaže Džindo i dodaje kako su napravljeni prvi koraci kroz Business Angel Summit.
Na tom dvodnevnom događaju okupilo se više od 20 anđela i potencijalnih anđela iz Bosne i Hercegovine i još 30-tak iz regiona i inostranstva. U pripremi za summit, Fondacija 787 je ispitala njihova opredjeljenja i došla do okvirnih kapaciteta i spremnosti da investiraju.
„Njih manje od 30 je reklo da su spremni da ulože više od dva miliona maraka u ovoj godini“, navodi ona. „Na Business Angel Summitu su bili oni koji su već investirali, neki žele tek, a svi su se usaglasili da žele stupiti u mrežu, i uskoro ćemo imati prvi sastanak da vidimo kako će to funkcionisati. Za sada je Fondacija 787 facilitator u smislu komunikacije sa start-upovima i biznisima.“
Finansije za pokretanje i razvoj biznisa
U Bosni i Hercegovini je nedovoljno mogućnosti za finansiranje pokretanja ili razvoja u ranoj fazi biznisa iz javnih sredstava, a za dobijanje kredita od banaka obično su potrebni izvještaji o pozitivnom poslovanju što je mnogima u početku teško imati.
„Mnogi koji žele pokrenuti biznis odlaze iz BiH, jer negdje drugo mogu da dobiju, naprimjer, poticaj za start-up“, kaže Džindo. „Anđeli popunjavaju taj prostor između banke, države i drugih poticaja.“
„Ali ukoliko mi ovdje kreiramo priče koje će postati uspješne, već kreiramo interes drugih koji žele da pokrenu start-upove i tako se razvija tržište. Isto se desilo u Njemačkoj – ljudi su išli u Ameriku, pa su donijete mjere da i Njemačka postane atraktivna“, navodi direktorica Fondacije 787, koja provodi različite programe podrške i edukacije za žene i mlade u poslovanju. Iako koncept investicija poslovnih anđela nije kreiran zbog žena u preduzetništvu niti im je posebno prilagođen, on predstavlja alternativni način finansiranja koji mogu iskoristiti.
„Ja mislim da to otvara jednu mogućnost koju preduzetnice trenutno nemaju. Nije lako, ali smo se mi od početka ove inicijative trudili da imamo i žena investitorica, i imamo ih, što mnogo znači, i za uspjeh same mreže i za diverzitet u kontekstu uključenja biznisa koje vode žene“, zaključuje Džindo.
Ovaj članak je nastao u okviru projekta „Ekonomsko osnaživanje žena u Bosni i Hercegovini – izgradnja boljeg“ koji provodi UN Women u BiH uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
1 of 5
Priča
29 mart 2022
Poboljšanje sigurnosti škole u kojoj svakodnevno boravi blizu 500 osoba
Zvuk sirena pratio je vatrogasna i vozila hitne pomoći kroz Kakanj, gradić u središnjoj Bosni i Hercegovini. Njihova krajnja destinacija bila je Srednja mješovita škola gdje su vozila i osoblje za hitni odgovor na nesreće dočekale kolone učenika i školskog osoblja pri izlasku iz školske zgrade. Mir na licima djece i nastavnika neuobičajen za ovu situaciju rezultat je pažljivo pripremljenog scenarija Vježbe za evakuaciju u slučaju nesreće. Vježba je dio širih aktivnosti na unapređenju sigurnosti u ovoj školi koju pohađa 433 učenika, a u kojoj radi 58 odraslih osoba.
Imajući u vidu da u objektima škola tokom dana boravi veliki broj osoba, prije svega djece, škole su objekti sa visokim rizicima od posljedica prirodnih i drugih nesreća.
No, nije samo broj osoba ovu kakanjsku školu stavio na vrh liste za intervenciju kroz projekat „Sigurno školsko okruženje“.
Objekat Škole izgrađen je 1968. godine, sastoji se od prizemlja i jednog sprata, a posjeduje samo jedan ulaz/izlaz. Od njene izgradnje, škola nije obnavljana, dok se materijali korišteni u izgradnji škole sedamdesetih godina sada smatraju štetnim za ljude. Također, nije postojao plan za djelovanje u kriznim situacijama.
Ova kakanjska škola jedna je od mnogih u BiH, koje su suočavaju sa rizicima od prirodnih nesreća i katastrofa. World Vision BiH je tokom 2017. i 2018. godine proveo istraživanje sigurnosti škola i pripremljenosti na katastrofe izazvane prirodnim i drugim nesrećama u FBiH i BD. Istraživanje je urađeno na uzorku od 724 škole. Na osnovu rezultata istraživanja može se zaključiti da se samo 10 % škola može smatrati sigurnim.
„Apsolutna sigurnost ne postoji, ali možemo umanjiti rizike sa kojima se suočavaju svi oni koji borave u školama. Kada govorimo o sigurnim školama, to su objekti čije stanje je zadovoljavajuće sa građevinskog aspekta, gdje su ažurirani planovi zaštite i spašavanja, uposlenici i učenici su edukovani o postupanju u slučaju nesreće, te su ove škole uvezane sa lokalnim službama spašavanja. Pored toga, u ovim školama se redovno provode školske vježbe evakuacije“, rekao je Sveto Đurđević, menadžer projekta „Sigurno školsko okruženje“.
Imajući u vidu sve komponente sigurnih škola, kakanjska Srednja mješovita škola je zahtijevala hitnu intervenciju koja je pokrenuta u okviru projekta „Sigurno školsko okruženje“. Projekt se provodi u okviru obrazovne komponente zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija „Smanjenje rizika od katastrofe za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“. Aktivnosti na unapređenju sigurnosti ove kakanjske škole doprinose umanjenju rizika od negativnih posljedica nesreća i katastrofa za blizu 500 osoba koje svakodnevno borave u školskom objektu.
Temelj za uspostavljanje sigurnosti u školama su Školski planovi za smanjenje rizika od prirodnih i drugih nesreća i katastrofa, što je ujedno i zakonska obaveza škola. U njima su evidentirani i analizirani rizici, predložene preventivne mjere za smanjenje rizika, mjere za postupanje u slučaju nesreće kao i mjere otklanjanja posljedica nakon nesreće.
Školski plan su zajednički pripremili direktor i nastavnici škole, predstavnici roditelja djece koja pohađaju školu, općinskih službi, lokalnog crvenog križa i jedne nevladine organizacije. Predstavnici lokalnih službi su jedna od najvažnijih karika u pripremi školskog plana za smanjenje rizika - civilna zaštita, vatrogasci, dom zdravlja, centar za socijalni rad i policija prvi reaguju u slučaju nesreća i neophodno je njihovo poznavanje rizika u lokalnoj sredini.
“Sve sto se radi kroz ovaj projekat je poboljšanje za školu i kompletnu lokalnu zajednicu jer se radi timski i omogućava jačanje veze škole sa hitnim službama spasavanja što je od presudnog značaja u kriznim situacijama. Takođe, svi članovi školskog DRR tima su ujedno i zagovarači u lokalnoj zajednici, pa i šire, za snažnije uključivanje prije svega nadležnih ministarstava i drugih institucija u jačanje otpornosti škola na prirodne i druge nesreće”, kaže Zerina Šehagić, članica Vijeća roditelja Srednje mještovite škole “Kemal Kapetanović Kakanj”.
Sa rizicima i mjerama koje se preduzimaju za njihovo umanjenje upoznati su svi nastavnici i školsko osoblje, te učenici škole. Pored rizika i mjera, osoblje i učenici su kroz radioničarski pristup saznali koja je njihova uloga i kako se trebaju ponašati u slučaju nesreće ili katastrofe.
Vježba evakuacije služila je kao praktični test znanja koje su učenici i osoblje imali o postupanju u slučaju nesreće, te uvezanosti škole i lokalnih službi spašavanja.
Pored edukativnog i pokaznog segmenta, projektom “Sigurno školsko okruženje” planirane su intervencije definisane Školskim planom. Prema planu, škola će u narednom periodu biti rekonstruisana i dobiti još jedan izlaz, te će se azbestne ploče koje su direktno u kontaktu sa vanjskom sredinom obložiti termo fasadom. Dodatno, školi će biti obezbijeđeni alarmi za dim i vatru koji će pored oglašavanja zvučnim upozorenjem osoblju i učenicima škola, biti uvezani sa lokalnom vatrogasnom jedinicom.
Radeći na procjeni troškova za intervencije definisane planom, brzo je postalo evidentno da sredstva predviđena projektnim planom nisu dostatna za planiranu rekonstrukciju. U saradnji sa UNICEF-om, World Vision BiH je uključio širi tim u prikupljanje sredstava i zagovaranje za podršku intervencijama na lokalnom nivou. U tom kontekstu su kroz donacije lokalnih društveno-odgovornih kompanija obezbijeđena dodatna sredstva, te će neophodne intervencije biti izvedene u potpunosti.
Voditeljica programa obrazovanja UNICEF-a u BiH, Sanja Kabil, naglašava kako UNICEF podržava ministarstva i škole širom svijeta kako bi se unaprijedile politike i prakse smanjenja rizika od katastrofa. Škole moraju biti sigurna mjesta za svu djecu, a dobra pripremljenost spašava živote.
Sve planirane aktivnosti u školi Kemal Kapetanović, Kakanj kao i u ostalim školama uključenim u projekt „Sigurno školsko okruženje“ se provode u skladu sa World Vision BiH modelom „Sigurne Škole“ koji je do sada u praksi primjenjen u 39 osnovnih i srednjih škola u BiH, principima i smjernicama zaštite od COVID-19, kao i globalnim modelom „Sveobuhvatni okvir za sigurnost škola“ koji je uspostavila Globalna alijansa za smanjenje rizika od katastrofa i otpornost u sektoru obrazovanja, u čijem članstvu je i UNICEF.
Projekt se provodi u okviru Zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) "Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini". Za njegovu provedbu zadužene su UN agencije:Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u partnerstvu sa lokalnim vlastima i World Vision BiH, te ostalim relevantnim implementacionim partnerima iz vladinog i nevladinog sektora.
1 of 5
Priča
24 mart 2022
Crowdfunding kao alternativni način finansiranja biznisa
Inovativna biznis ideja i kreativan projekat finansiranje može ostvariti kroz crowdfunding, način putem kojeg obično veliki broj ljudi ulaže male količine novca i u konačnici postigne iznos zacrtan kao potreban za ostvarenje poslovnog plana.
Crowdfunding kampanje preduzetnika i biznisa se najčešće baziraju na realizaciji konkretne aktivnosti, kupovini proizvodnih mašina ili alata za rad, ili nečemu drugom što predstavlja suštinsku promjenu i ubrzava razvoj poslovanja, doprinosi smanjenju cijena proizvoda ili ih čini dostupnim većem tržištu, pojašnjava Vladica Jovanović, stručnjakinja za društveno organizovanje, crowdfunding i društveno odgovorne i održive inicijative i biznise.
Kao dio projekta „Ekonomsko osnaživanje žena – izgradnja boljeg“ koji provode UN Women i Fondacija 787 uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva, Vladica je o crowdfundingu kao alternativnom načinu finansiranja biznisa govorila na radionici organizovanoj za 15 bh. preduzetnica iz programa BizUp.
Vladica Jovanović
Kaže kako postoje četiri vrste crowdfundinga: donacijski, koji su neprofitni i često humanitarnog karaktera; nagradni, ili model gdje oni koji daju novac budu nagrađeni „perkom“/poklonom; i investicioni i crowdfunding pozajmice kojih u regionu za sada nema jer zahtijevaju specifične zakonske odredbe koje trenutno ne postoje.
„Najlakše je organizovati neprofitne kampanje jer to ljudi najbolje razumiju i najlakše će za to dati novac. Ljudi se osećaju dobro ukoliko daju za takvo nešto. Druga stvar je nagradni crowdfunding, jer ljudi vole da podrže dobre stvari, ali im je teško da to urade ukoliko, pored toga što su nešto podržali, ne dobiju nešto zauzvrat, čime će da racionalizuju svoj finansijski doprinos“, kaže Jovanović.
Uspješna kampanja
Neke od uspješnih crowdfunding kampanja u Bosni i Hercegovini bile su nagradne kampanje, organizovane uprkos tome što poznate platforme, poput Indiegogo i Kickstarter, nisu dostupne u našoj zemlji. Oni koji se odluče na te platforme za crowdfunding u tom slučaju traže posrednika, nekoga ko ima otvoren račun u državi u kojoj je moguće organizovati takvu kampanju, koji će im poslije prebaciti novac.
Upravo su takvu kampanju organizovali 27-godišnja Ružica Ivanović i tim koji vodi Gea Heal, hercegovački obrt koji proizvodi biljnu kozmetiku.
„Ipak je malo zeznutije nego što se čini na prvu. Sama suština crowdfunding kampanje je da napraviš pitch svoje ideje, tj. neki kratki opis, video, fotografije i da to predstaviš na jednoj od platformi za crowdfunding. Po meni je to realno najbolji način za prikupljanje sredstava, jer tu ljudi direktno ulažu u tvoju ideju. Sam postavljaš sve svoje parametre, sam praviš budžet tačno onako kako ti odgovara za tvoju ideju i mislim da je crowdfunding stvarno jedan super način da se prikupe sredstva, pogotovo za biznis u nastajanju.“
Gea Heal biljna kozmetika
Sa bh. bankovnim računom nije moguće koristiti platforme Indiegogo i Kickstarter, ali su Ružica i njene kolegice i kolege pronašli alternativu. Uz pomoć i-platforme, inicijative koja podržava i podstiče razvoj BiH kroz uvezivanje dijaspore u Švicarskoj, proveli su kampanju preko Wemakeit. Kampanja Gea Heal 2020. godine je sakupila 7.000 franaka uz pomoć čega je registrovan obrt, otvoren prostor za rad i kupljen destilator za eterična ulja.
„Danas pravimo proizvode koji su približni starim tradicionalnim melemima i koristimo sastojke s područja Hercegovine“, kaže ova likovna umjetnica i ljubiteljica prirode. „Glavna ideja Gea Heal je da proizvodimo eterična ulja.“
Ružica navodi kako je za osmišljavanje i provedbu crowdfunding kampanje potreban tim ljudi, a kako se njihov sastojao od osoba zaduženih za marketing, video, fotografije i pisane materijale, osoba zaduženih za administraciju, kao i onih koji će pripremati „perkove“ i baviti se proizvodima. Naglašava koliko je važna priprema.
„Jedna od stvari koju crowdfunding zahtijeva je veliki tim ljudi koji rade na pripremi i sama priprema je jednako teška koliko i sama kampanja dok traje, tako da bih crowdfunding preporučila onima koji imaju jaku volju i jasno postavljenu ideju u glavi i ljudima koji su istrajni u tom procesu rada“, kaže Ružica. „Mi smo se spremali 2,5 mjeseca a kampanja je trajala mjesec dana.“
Planiranje sredstava
U Evropi postoji više od 300 platformi za različite tipove crowdfunding kampanja, kaže Vladica i dodaje da je moguće iskoristiti i vlastitu web stranicu za takvu kampanju, naročito ukoliko postoji integrisan platni sistem na njoj. Pojašnjava da je za planiranje sredstava koja će se prikupljati tokom kampanje važno uračunati i dodatne troškove pored, naprimjer, nabavke mašine za rad, poput troškova transporta, uvoza ukoliko proizvod dolazi izvan BiH, poreza, troškove izrade perkova i procenat za posrednika ukoliko se radi na nekoj od stranih platformi.
„Ako novac od crowdfunding kampanje dođe kao prihod – da li se plaća porez? Ako si fizičko lice, onda moraš to iskomunicirati u kampanji da bi ti ljudi vjerovali. I tu mogu da postoje porezi. O svemu tome treba da se razmišlja i da se uračuna“, kaže ona. „Iza crowdfundinga postoji mnogo administrativnog posla, i troškova, mimo neto iznosa koji je potreban“.
Dodaje kako su najčešće greške pogrešna procjena vremena i truda potrebnih za crowdfunding kampanju, i pretpostavka da sve može da napravi jedna osoba. Smatra kako je za kampanju potrebno barem troje ljudi – osoba za vođenje kampanje ili lice kampanje, osoba za pripremu i realizaciju komunikacije za društvene mreže, i neko da se bavi logistikom i administracijom.
Crowdfunding nije namijenjen samo onima koji tek počinju, nego i onima koji već imaju pokrenutu poslovnu ideju, a treba im podrška za značajan razvoj. Tako i 24-godišnja Emina Kapetanović, izvršna direktorica i suosnivačica start-upa Motus Health, planira da pokrene crowdfunding kampanju i traži finansijsku podršku kako bi pokrenula certifikaciju mobilne aplikacije za rehabilitaciju i socijalizaciju nakon moždanog udara kao medicinskog uređaja.
Nakon što je njen otac krajem 2019. godine imao moždani udar, a porodica ostala bez uputa i znanja o tome kako se brinuti o njemu, kao IT studentica ova Mostarka je razmišljala kako da pronađe rješenje. Sa idejom o aplikaciji koja bi pomogla u rehabilitaciji i socijalizaciji u takvom zdravstvenom stanju, zajedno sa timom je pobijedila na regionalnom takmičenju u inovacijama, a kasnije dobila podršku i kroz druga takmičenja i programe. Takva ideja privukla je i investitora iz Njemačke, gdje se uskoro planira preseliti, i raditi na razvoju ove poslovne ideje.
Emina Kapetanović
„Nama je na prvu izgledalo vrlo jednostavno napraviti crowdfunding kampanju, napraviš račun na nekoj od crowdfunding platformi i gotovo. Međutim, potpuno je drugačije, tu ide videografija koja je jako skupa, marketing i cijela logistika aplikacije“, kaže Emina i dodaje kako su višemjesečne pripreme pri kraju i kako kampanju planiraju pokrenuti u aprilu.
Ovaj članak je nastao u okviru projekta „Ekonomsko osnaživanje žena u Bosni i Hercegovini – izgradnja boljeg“ koji provodi UN Women u BiH uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
1 of 5
Saopštenje za medije
26 april 2022
Evropska sedmica imunizacije - proslavljamo napredak i potencijal vakcina da podrže dug i kvalitetan život
Ove sedmice obilježava se Evropska sedmica imunizacije – pravi trenutak da razmislimo o značaju vakcinacije kao temelja uspješnog sistema zaštite javnog zdravlja. Ove godine ističemo ključna dostignuća vakcinacije – uključujući napredak ka globalnom iskorjenjivanju dječije paralize i eliminisanju malih boginja i rubeole u Evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) – kao i potencijal da se postigne mnogo više, kao što su suzbijanje hepatitisa B i raka grlića materice.
Vakcinacijom protiv COVID-19 spašeno je na stotine hiljada života u Evropskom regionu SZO i to je još jedan veliki razlog za slavlje.
„Vakcine neselektivno spašavaju živote od 1798. godine. Velike boginje – sa katastrofalnim posljedicama – bile su prva bolest koja je iskorijenjena zahvaljujući vakcinaciji. Više ne brinemo da će vakcinisana djeca obolijevati od teških bolesti kao u prošlim generacijama. „Dug život za sve” nije samo obećanje, nego ambicija. Jer, svako zaslužuje šansu da ima ispunjen život“, rekao je dr. Erwin Cooreman, specijalni predstavnik SZO u Bosni i Hercegovini.
Pandemija COVID-19 imala značajno je uticala na zdravstvene usluge (uključujući imunizaciju) u mnogim zemljama širom svijeta. U Bosni i Hercegovini, SZO je, zajedno sa zdravstvenim institucijama i partnerima, radila na uvođenju vakcinacije protiv COVID-19, pri čemu je prioritet dat najugroženijim kategorijama. Postignuti napredak rezultat je zajedničkih napora. Evropska sedmica imunizacije je prilika da se zahvalimo svim zdravstvenim radnicima i njegovateljima koji su neumorno radili da zaštite stanovništvo i omogućili vakcinaciju.
Ovaj trud neće stati sve dok svaka osoba koja ispunjava uslove ne bude u potpunosti zaštićena, a posebno starije osobe ili osobe koje su u većem riziku od teškog toka bolesti. Pandemija COVID-19 takođe je uticala na redovnu vakcinaciju. Bosna i Hercegovina ima manji obuhvat redovnom vakcinacijom u odnosu na druge zemlje u Evropi, na koji je pandemija dodatno uticala.
Da bismo zaštitili djecu i spriječili pojavu bolesti, od ključne je važnosti da se svakom djetetu koje je propustilo vakcinaciju u terminu omogući lak pristup vakcinama tako da može nadoknaditi propuštene doze. Napredak koji smo postigli tokom protekle decenije kao država i region u zaštiti djece i odraslih od bolesti opasnih po život zaslužuje da bude posebno obilježen. Da bi uspjeh bio moguć i ubuduće, zajednička obaveza je zadržati ovaj napredak i voditi računa da niko ne bude izostavljen.
1 of 5
Saopštenje za medije
26 april 2022
Izvršena primopredaja 229 laptopa za najugroženije učenike u okviru projekta “Osmislimo obrazovanje ponovo!”
Laptope su uručili predstavnici Ujedinjenih nacija u BiH, predvođeni rezidentnom koordinatoricom Ujedinjenih nacija u BiH, dr. Ingrid Macdonald, predstavnicom UNICEF-a, dr. Rownak Khan, te šefom kancelarije UNESCO-a u Sarajevu, Sinišom Šešum, i namijenjeni su za osnovne i srednje škole, te visokoškolske institucije iz Unsko-sanskog kantona, Županije zapadnohercegovačke i Republike Srpske.
Prema podacima UNICEF-a i UNESCO-a iz 2020. godine blizu 4,700 učenika osnovnih i srednjih škola nisu imali pristup online nastavi zbog nedostatka IKT opreme i internet konekcije.
Ministrica Gudeljević zahvalila je predstavnicima Ujedinjenih nacija, a posebno UNICEF-u i UNESCO-u na kontinuiranoj saradnji i angažmanu u osiguravanju jednakog pristupa obrazovanju za sve učenike, a posebno one najugroženije istaknuvši da je: “vidljivo da se u Bosni i Hercegovini susrećemo sa velikim izazovima, naročito kada su u pitanju ishodi učenja, koji su i dalje niži nego u zemljama Europske unije, kvaliteta obrazovanja koju trebamo unaprijediti, kao i uvjete u kojima se odvija nastavni proces, te da su ovi izazovi posebice bili izraženi u vrijeme kada je pandemija bila na vrhuncu, kao i u mnogim drugim zemljama širom svijeta. Obrazovni sustavi u Bosni i Hercegovini morali su brzo reagirati i praktično preko noći preći iz izravnog i tradicionalnog u alternativne oblike nastave i učenja”, dodavši da: "kada sumiramo rezultate projekta, možemo sa sigurnošću reći da je ostvaren temeljni cilj projekta: odgovoriti na izazove prouzročene COVID-19 pandemijom i gubicima u procesu obrazovanja, kroz rodno-osjetljivi pristup i konačno, ohrabriti učenike i roditelje da ne odustaju od pohađanja nastave”.
Nemogućnost pristupa obrazovanju može dovesti do značajnih gubitaka u učenju, a dugoročno može produbiti obrazovni i socio-ekonomski jaz. Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, dr. Ingrid Macdonald istaknula je su: “Ujedinjene nacije u BiH posvećene podršci obrazovnim vlastima, nastavnicima, učenicima i roditeljima u pristupu najnovijim inovacijama u obrazovanju i u zatvaranju digitalnog jaza. Naš cilj je da nijedno dijete ne ostane bez pristupa obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Zajedno s našim partnerima sam ponosna na to što je Fond generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za oporavak od Covid-19 pandemije podržao UNICEF, UNESCO, ILO i UNV u naporima da se postave stabilni temelji za transformaciju obrazovnih sistema sa “Osmislimo obrazovanje ponovo” inicijativom”.
Šef kancelarije UNESCO-a u Sarajevu, Siniša Šešum naglasio je važnost definiranja minimalnih standarda za nabavu IKT opreme: “Dokument na čijoj izradi i usvajanju su kroz višemjesečni konsultativni proces radile sve obrazovne vlasti u BiH, značajan je iskorak u procesu digitalizacije obrazovanja, te omogućava sinhronizaciju kvalitete opreme, a koja odgovara realnim potrebama na svim niovima obrazovanja. Kroz ostvarenu saradnju sa kompanijom Microsoft, sve nadležne obrazovne institucije, imaju mogućnost nabavke potrebne opreme po povoljnim uslovima, čime se ostvaruju velike uštede, a samim time se otvara mogućnost za nabavku što većeg broja opreme za djecu iz najugroženijih porodica”, kazao je Šešum.
Nabava IKT opreme kroz ovaj projekat realizirana je u sklopu saradnje sa kompanijom Microsoft kroz “Shape the Future” program. Ova program omogućava nabavku opreme za obrazovne svrhe po vrlo povoljnim tarifama, uz popuste na cijenu softvera od oko 95%.
Dr. Rownak Khan, predstavnica UNICEF-a u BiH, naglasila je važnost pristupa svakog djeteta IKT-u i mrežama: “Nedostatak IKT opreme i interneta ne ograničava samo djecu i mlade da se povežu na mrežama. To ih sprečava da se takmiče u modernoj ekonomiji. To ih izolira od svijeta. A u slučaju zatvaranja škola, poput onih kojeg su doživjeli zbog pandemije, to uzrokuje i lišavanje obrazovanja. Otvoreno rečeno: nedostatak pristupa opremi i internetu košta sljedeću generaciju njihove budućnosti.”
Predmetna oprema u narednom periodu bit će isporučena obrazovnim vlastima u Republici Srpskoj, Unsko-sanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu, kako bi bila dodijeljena na korištenje najugroženijim učenicima u osnovnim i srednjim školama, te studentima na visokoškolskim institucijama.
1 of 5
Saopštenje za medije
14 april 2022
Rat u Ukrajini: tihi napad na svijet u razvoju
Za narod Ukrajine, ruska invazija predstavlja pravi košmar, kao i humanitarnu katastrofu zastrašujućih razmjera.
Ovaj rat, uz to, sve više postaje pitanje života i smrti za ugrožene ljude širom svijeta.
Svjedoci smo tragedije koja se odvija u Ukrajini: gradovi bivaju sravnjeni sa zemljom, ljudi pate i stradaju u svojim domovima i na ulicama, a u toku je i najbrže rastuća kriza raseljavanja u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Van granica Ukrajine, daleko od pažnje medija, ovaj rat je pokrenuo i tihi napad na svijet u razvoju. Ova kriza bi mogla gurnuti 1,7 milijardi ljudi, tj. jednu petinu čovječanstva, u siromaštvo, neimaštinu i glad, i to u razmjerama koje nisu viđene decenijama.
Ukrajina i Ruska Federacija proizvode 30 procenata svjetske pšenice i ječma, jednu petinu kukuruza i više od polovine cjelokupnog suncokretovog ulja na svijetu. Žitarice koje proizvode ove dvije zemlje hrane najsiromašnije i najugroženije, s obzirom na to da je riječ o jednoj trećini pšenice koju uvozi 45 afričkih i najnerazvijenijih zemalja.
Istovremeno, Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa i drugi po veličini izvoznik nafte.
Ovaj rat poljoprivrednike sprečava da obrađuju usjeve, dovodi do zatvaranja luka i obustavljanja izvoza žitarica, čime se narušavaju lanci nabavki i dolazi do vrtoglavog rasta cijena.
Mnoge zemlje u razvoju još uvijek pokušavaju da se oporave od posljedica COVID-19 pandemije, istovremeno opterećene nikad većim dugom i rastućom inflacijom.
Od početka 2022. godine, cijene pšenice i kukuruza porasle su za 30 procenata.
Cijena Brent sirove nafte porasla je za više od 60 procenata u prošloj godini, dok su cijene prirodnog gasa i đubriva danas duplo veće.
Humanitarne operacije Ujedinjenih nacija trpe veliki pritisak. Svjetski program za hranu upozorava da se suočava s nemogućim izborom uzimanja od gladnih kako bi se nahranili oni koji žive u uslovima potpune oskudice hrane i skapavaju. Svjetskom programu za hranu neophodno je 8 milijardi dolara kako bi podržao svoje operacije u Jemenu, Čadu i Nigeru.
Neke od zemalja već klize iz stanja ugroženosti ka krizi i ozbiljnim socijalnim nemirima. A znamo da korijeni mnogih sukoba leže upravo u siromaštvu, nejednakosti, nerazvijenosti i osjećaju beznadežnosti.
Iako veći dio svijeta izražava sve veću solidarnost s narodom Ukrajine, nisu vidljivi znaci podrške za 1,7 milijardi drugih potencijalnih žrtava ovog rata.
Imamo jasnu moralnu dužnost da podržimo i njih, i to svuda.
Global Crisis Response Group - Grupa za odgovor na globalnu krizu hrane, energije i finansija, koju sam uspostavio prošlog mjeseca, ima za cilj da u koordinaciji s vladama, međunarodnim finansijskim institucijama i drugim ključnim partnerima pronađe rješenja za ove uzajamno povezane krize. Ovim putem zahvaljujem globalnim liderima u svim sektorima koji podržavaju ovu inicijativu.
Kad je riječ o hrani, sve zemlje pozivamo da svoja tržišta drže otvorenim, da se odupru prekomjernom gomilanju sirovina i proizvoda, kao i neopravdanim i nepotrebnim ograničenjima izvoza, te da rezerve stave na raspolaganje zemljama u kojima postoji najveći rizik od gladi i oskudice.
Ovo nije trenutak za protekcionizam. Hrane ima dovoljno za svaku zemlju da prebrodi ovu krizu, ako budemo radili zajedno.
Apeli humanitarne prirode moraju biti u potpunosti finansirani, uključujući i Svjetski program za hranu. Jednostavno, ne smijemo dozvoliti da u 21. vijeku ljudi gladuju.
Kad je riječ o energiji, korištenje strateških zaliha i dodatnih rezervi moglo bi pomoći da se efekti trenutne energetske krize ublaže u kratkom roku.
Ipak, jedino srednjoročno i dugoročno rješenje je da se ubrza upotreba obnovljive energije, na koju promjene na tržištima nemaju uticaja. Na ovaj način, omogućit će se postepeno ukidanje upotrebe uglja i svih ostalih fosilnih goriva.
Kad je riječ o finansijama, G20 i međunarodne finansijske institucije moraju preći u vanredni režim djelovanja i naći načina da povećaju likvidnost i fiskalni prostor, tako da vlade zemalja u razvoju budu u mogućnosti da ulažu u najsiromašnije i najugroženije, kao i u ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja.
Ovo bi trebalo da predstavlja prvi korak prema dubokim reformama našeg nepravednog globalnog finansijskog sistema, koji bogate čini bogatijima, a siromašne siromašnijima.
Socijalna zaštita, uključujući materijalna davanja/ transfere novca, će biti od suštinskog značaja za podršku porodicama koje su se našle u očajnoj situaciji tokom ove krize.
Ipak, brojne zemlje u razvoju koje su opterećene velikim spoljnim dugom nemaju likvidnost koja im omogućava da uspostave ove sigurnosne socijalne mreže. Mi ne možemo stajati po strani i nijemo posmatrati te zemlje, jer su primorane da biraju između ulaganja u svoje građane i izvršavanja svojih obaveza prema dugovanjima.
Jedino trajno rješenje za rat u Ukrajini i njegov udar na najsiromašnije i najugroženije u svijetu jeste mir.
Dok Ujedinjene nacije rade na podršci nevinim žrtvama ovog rata – u Ukrajini i van nje – pozivamo globalnu zajednicu da zauzme jedinstven stav i podrži naš apel za mir.
Ovaj rat se mora završiti, i to odmah.
***
1 of 5
Saopštenje za medije
07 mart 2022
Bosna i Hercegovina obilježava dvije godine od prvog zabilježenog slučaja COVID-a 19
Bosna i Hercegovina je, tokom ove dvije godine, prešla dalek put. „Iako žalimo za više od 15.000 ljudi u Bosni i Hercegovini koji su podlegli COVID-u 19, imamo razloga da slavimo razvoj sigurnih i efikasnih vakcina u rekordnom roku, sa više od 3,3 miliona doza distribuiranih u Bosni i Hercegovini, čime su spriječeni mnogo teži oblici bolesti i spašeni mnogi životi“, izjavio je dr. Erwin Cooreman, specijalni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Bosni i Hercegovini.
Nakon izbijanja pandemije COVID-a 19, Bosna i Hercegovina je brzo reagovala, a odgovor je bio solidan. Kancelarija SZO za Bosnu i Hercegovinu pružila je trenutnu podršku zemlji, uz kontinuirano stručno i finansijsko praćenje.
Nova faza
Kako ulazimo u treću godinu ove pandemije, počinjemo novu fazu u kojoj uglavnom prevladava visoko zarazna varijanta omikron, koja se širi Evropom od zapada ka istoku. Dok se čini da je omikron manje opasan od svih prethodnih varijanti, sam broj infekcija znači da je broj ljudi sa teškim tokom bolesti i smrtnim ishodom neprihvatljivo velik, a posebno među nevakcinisanima. Ovo naglašava značaj prioritetne vakcinacije najugroženijih grupa.
Svi kojima se vakcina preporučuje, posebno najugroženiji, trebalo bi da iskoriste prednosti potpune vakcinacije koja spašava život – uključujući tzv. buster dozu – i tako se maksimalno zaštite od teškog toka bolesti. To je ključno da spriječimo preopterećenost bolničkih kapaciteta i omogućimo liječenje ne samo pacijenata sa COVID-om 19, nego i drugih pacijenata u skladu sa potrebama.
„Suviše veliki broj ljudi još uvijek nije vakcinisan, što dovodi do širenja virusa, produžava pandemiju i povećava vjerovatnoću pojave novih varijanti. Dokazi su jasni: vakcine ispunjavaju svoju namjeru: sprječavaju teške oblike bolesti i smrtni ishod i pružaju dobru zaštitu od svih varijanti koje su do sada otkrivene”, izjavio je dr. Cooreman.
U ovoj pandemiji smo zajedno. Iz nje ćemo izaći zajedno.
SZO već radi sa Bosnom i Hercegovinom na suzbijanju pandemije kroz pružanje stručne podrške za pojačani nadzor, vakcinaciju, testiranje i izolaciju, kliničko liječenje i primjenu preventivnih mjera. Očekuje se da će se koristi ove saradnje osjetiti i dugo nakon pandemije kroz jačanje redovnih zdravstvenih usluga u zemlji.
Danas smo u mnogo boljoj situaciji nego prije dvije godine, kada je novi i smrtonosan respiratorni virus krenuo u dug i razoran pohod kroz Bosnu i Hercegovinu. Zbog izgubljenih života, dužni smo da učimo iz svojih grešaka, slušamo nauku i idemo naprijed sa sredstvima za koja znamo da su djelotvorna kako bismo zaštitili sebe i druge.
“Prepoznajemo ogromne teškoće koje su podnijeli građani Bosne i Hercegovine i njeni predani zdravstveni radnici koji su izdržali težinu ove krize i nastavljaju biti u službi svojih pacijenata. Podrška pacijentima i mentalnom zdravlju mora imati centralno mjesto u saniranju pandemije i treba biti naročito istaknuta u svim planovima za period nakon pandemije”.
“Iako smo prešli dug put od 5. marta 2020. godine, možemo se nadati da COVID-19 postaje endemski u Bosni i Hercegovini. Neophodan je oprez jer se pokazalo da je virus nepredvidljiv, veoma zarazan i opasan po život, posebno kod nevakcinisanih. Samo ako radimo svi zajedno – političari, naučnici i građani – 2022. može biti godina u kojoj se pandemija završava”, zaključio je dr. Erwin Cooreman, specijalni predstavnik SZO u Bosni i Hercegovini.
“Iako smo prešli dug put od 5. marta 2020. godine, možemo se nadati da COVID-19 postaje endemski u Bosni i Hercegovini. Neophodan je oprez jer se pokazalo da je virus nepredvidljiv, veoma zarazan i opasan po život, posebno kod nevakcinisanih. Samo ako radimo svi zajedno – političari, naučnici i građani – 2022. može biti godina u kojoj se pandemija završava”, zaključio je dr. Erwin Cooreman, specijalni predstavnik SZO u Bosni i Hercegovini.
1 of 5
Saopštenje za medije
16 februar 2022
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini i Ured Svjetske zdravstvene organizacije podržavaju donošenje Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana u Federaciji Bosne i Hercegovine
Uzročno-posljedična veza između pušenja i lošeg zdravlja već je dobro utvrđena, a pušenje je važan faktor rizika za nezarazne bolesti, prije svega bolesti poput raka. Gotovo 50% pušača duhana umire prijevremeno. U Bosni i Hercegovini, 35% osoba starijih od 15 godina puši, a 20% osoba između 13-15 godina starosti također puši. Te su brojke znatno veće od globalnog prosjeka ili čak prosjeka u evropskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije.
Usvajanje Zakona o kontroli pušenja u njegovom sadašnjem obliku u Domu naroda FBiH kritičan je korak za unapređenje zdravlja stanovništva i ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je ratificirala Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana (WHO FCTC) koja obavezuje zemlje da zaštite sadašnje i buduće generacije od razornih zdravstvenih, društvenih i ekoloških posljedica koje proizlaze iz upotrebe duhana. Međutim, Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih preostalih zemalja u Evropi koja tek treba uvesti značajna ograničenja pušenja.
“Korištenje duhana i pasivno pušenje poznati su kao tihe ubojice. Globalno, više od 7 miliona ljudi umire svake godine od pušenja, dok se procjenjuje da više od milion ljudi umire od izloženosti pasivnom pušenju. Djeca i adolescenti često su pod većim rizikom. Učinkovite zakonodavne mjere za kontrolu upotrebe duhana ključne su za smanjenje rizika za mlade i cjelokupnu populaciju, kao i za smanjenje zdravstvenih troškova”, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Osim zdravstvenih dobrobiti, studije su pokazale pozitivan utjecaj uvođenja i provođenja mjera suzbijanja upotrebe duhana, posebno u ugostiteljskom sektoru, s većim brojem potrošača u kafićima i restoranima nakon uvođenja zabrane pušenja.
“FCTC Svjetske zdravstvene organizacije izvrstan je instrument za dalje napore kontrole korištenja duhana. Potičemo političke lidere u Bosni i Hercegovini da donesu hrabre zakonodavne odluke koje će zaštititi i poboljšati zdravlje njihovih građana i omogućiti učinkovite propise o kontroli duhana”, poručio je dr. Erwin Cooreman, specijalni predstavnik WHO-a za Bosnu i Hercegovinu.
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini i partneri - istomišljenici nastavit će podržavati zakone koji štite i unapređuju zdravlje stanovništva s posebnim naglaskom na najugroženije segmente društva.
1 of 5
Najnoviji resursi
1 / 9
Resursi
29 april 2022
Resursi
15 april 2021
Resursi
28 oktobar 2020
1 / 9