Najnovije
Saopštenje za medije
10 decembar 2022
Zauzimanje za ljudska prava: Dostojanstvo, sloboda i pravda moraju biti osigurani za sve
Doznajte više
Saopštenje za medije
05 decembar 2022
Trodnevna simulacijska vježba testirala spremnosti i otpornosti lokalnih zajednica na katastrofe
Doznajte više
Saopštenje za medije
12 novembar 2022
Projekat "Beyond words" podržao je program volontiranja u Memorijalnom centru Srebrenica
Doznajte više
Najnovije
Ciljevi održivog razvoja u Bosni i Hercegovini
Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite okoliša i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN u Bosni i Hercegovini.
Saopštenje za medije
28 oktobar 2022
#ZamisliPromijeni misija povezuje ljude i mjesta širom Bosne i Hercegovine u obilježavanju UN dana 2022.
Tvrđava Stari grad u Travniku, Banski dvor u Banjaluci, Stari most u Mostaru, Gradska vijećnica u Brčkom i Olimpijski muzej u Sarajevu zasjali su tradicionalnom plavom bojom Ujedinjenih nacija povodom obilježavanja 77. Dana UN-a, povezujući ova kultna mjesta širom Bosne i Hercegovine u jednoj snažnoj poruci mira i jedinstva, u godini u kojoj se obilježava 30. godišnjica članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama.
Već drugu godinu zaredom, Dan UN-a se obilježava pod inicijativom #ZamisliPromijeni koja ističe šampione i predvodnike održivog razvoja, one koji svakodnevno rade na pozitivnim promjenama u životima ljudi i zajednica širom zemlje. Obilježavanje je započelo u Trebinju početkom sedmice, gdje je tim Ujedinjenih nacija, predvođen rezidentnom koordinatoricom UN-a Ingrid Macdonald i stalnom predstavnicom UNDP-a Stelianom Nedera, posjetio Vatrogasnu jedinicu Trebinje – jedinicu koja je važan dio osiguravanja i promocije smanjenja rizika od katastrofa. Delegaciju je ugostio gradonačelnik Mirko Ćurić, a posjetili su i Herceg kuću koja kao dio poznate rute Via Dinarica predstavlja nagrađivane hercegovačke domaće proizvode.
Posjeta Vatrogasnoj jedinici u Trebinju
Posjeta Hercegovačkoj kući u Trebinju
U Stocu su direktori Prve osnovne i Osnovne škole, te njihovi učenici, predstavili svoju novouređenu zajedničku biblioteku u kojoj se okupljaju učenici i profesori kako bi učili i radili. Ovom prilikom je prikazana i posebna video poruka podsekretarke Ujedinjenih nacija Alice Nderitu, dok su zahvalnice direktorima uručili rezidentna koordinatorica UN-a i šef Ureda UNESCO-a Siniša Šešum.
Posjeta Prvoj osnovnoj i Osnovnoj školi Stolac
U Mostaru je tim UN-a prvo posjetio Partizansko groblje s predstavnicima grada, skrenuvši pažnju na važnost očuvanja kulturne baštine, te pritom uputivši jasnu poruku da se mora reći ne govoru mržnje i postupcima koji oštećuju spomen-obilježje.
Očuvanje tradicije važan je dio održive budućnosti, što dokazuje i HandMade Art- galerija rukotvorina u Mostaru, koju je tim posjetio zajedno sa predstavnikom UNWOMEN agencije David Saundersom. Galerija promovira prekrasne proizvode koje izrađuju preduzetništva koja vode primarno žene, a nalazi se na jednoj od najslikovitijih lokacija u Mostaru.
Tim UN-a se dalje pridružio omladinskim aktivistima u Tuzli, na energičnom druženju koje je organizirao Omladinski resursni centar. Uz muzičku pratnju benda Rock Solid Birač koji okuplja mlade muzičare iz Srebrenice, Milića, Vlasenice i Bratunca, mladi lideri su razgovarali o svojim prioritetima, aktivnostima i promjenama koje bi željeli vidjeti u Bosni i Hercegovini, zajedno sa rezidentnom koordinatoricom Macdonald i šeficom misije IOM-a Laurom Lungarotti.
Razgovor sa mladima u Tuzli
U Brčkom su UN tim dočekali gradonačelnik Esed Kadrić i supervizor OHR-a za Brčko Jonathan Mennuti, na prijemu koji je održan prije višestruko nagrađivane pozorišne predstave “Game” u izvedbi Mostarskog teatra mladih, i uz podršku UNHCR-a.
Utemeljena na događajima iz stvarnog života ljudi koji su putovali kroz Bosnu i Hercegovinu tražeći utočište, predstava odražava univerzalnu poruku vrijednosti mira, otpornosti i tolerancije.
"U ime Ujedinjenih nacija, zahvaljujem građanima i vlastima u Bosni i Hercegovini na pridruživanju “Zamisli Promijeni” kampanji za UN Dan, i na svemu što su doprinijeli Ujedinjenim nacijama i multilateralnom sistemu u proteklih 30 godina članstva u UN-u. UN je osnovan iz nade — i odlučnosti — da se nakon Drugog svjetskog rata pređe s globalnog sukoba na globalnu saradnju. Bilo je mnogo izazova za ovu misiju, uključujući i u Bosni i Hercegovini. Ipak, kao što je to naglasio generalni sekretar UN-a Antonio Guterres sada je, više nego ikad, imperativ oživjeti vrijednosti i principe Povelje UN-a u svim krajevima svijeta. Povezujući ljude i mjesta širom Bosne i Hercegovine, vidimo jedinstvo i predanost zajednica ovim vrijednostima i stvaranju bolje, zelenije, inkluzivnije i pravednije budućnosti za sve," rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u Bosni i Hercegovini.
Uz podršku Ureda UN-a za ljudska prava (OHCHR), rezidentna koordinatorica se u Banjaluci sastala sa aktivistima za ljudska prava i organizacijama civilnog društva. Predstavnici su razgovarali o svom radu na promicanju transparentnosti, vladavine prava, kvalitetnog obrazovanja i zdravog okoliša, naglašavajući potrebu da se mora osigurati da rade bez zastrašivanja ili odmazde. Nastavljajući obilježavanje UN dana, predstavnice UNICEF-a, Rownak Khan, i UNHCR-a, Lucie Gagnè su u Međugorju posjetile izbjeglice iz Ukrajine, i uručile laptope i školsku opremu djeci koja pokušavaju nastaviti školovanje po ukrajinskom nastavnom planu i programu s nadom da će se uskoro moći vratiti kući.
Predstavnice UNICEF-a i UNHCR-a u Međugorju
Osvjetljavanjem Olimpijskog muzeja u Sarajevu plavom bojom, i prezentacijom nekih od pobjedničkih projekata UNFPA Youth Lab programa za mlade koji teži promovirati transformativna rješenja mladih za izazove s kojima se suočavaju, se zvanično završilo obilježavanje UN dana 2022.
Prezentacija Youth Lab projekata i prijem za partnere u UN zgradi
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini ostaju predane pružanju podrške ljudima, zajednicama i liderima širom zemlje u oblikovanju mirne i prosperitetne budućnosti u kojoj niko neće biti zapostavljen, niti zaboravljen. Za Dan UN-a 2022. zahvaljujemo mnogim šampionima #ZamisliPromijeni misije i partnerima koji svakodnevno rade na stvaranju bolje, zelenije i inkluzivnije budućnosti za sve.
1 of 5
Priča
24 oktobar 2021
UN Festival #ZamisliPromijeni okupio skoro stotinu učesnika i više hiljada građana
Bolju zaštitu okoliša, život u zemlji bez sukoba, istinsko poštivanje ljudskih prava, bolje perspektive i više prilika za zapošljavanje - to je budućnost kroz 25 godina koju zamišljaju ljudi iz Bosne i Hercegovine.
Promocijom kulture, kreativnosti i stvaralaštva, inovacija i preduzetništva, jednakosti ali i različitosti, naslijeđa, umjetnosti i ekologije, Ujedinjene nacije (UN) u Bosni i Hercegovini obilježile su svoj dan Festivalom #ZamisliPromijeni u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Dvadeset odabranih učesnika sajamskog dijela, omladinski bendovi, muzičari, kuhari, animatori i recitatori - partneri programa i agencija UN-a u BiH koji aktivno rade na pozitivnim promjenama u svojim lokalnim zajednicama i šire, učinili su posjetu Zemaljskom muzeju za više hiljada građana nezaboravnim i drugačijim iskustvom. Učesnici Festivala #ZamisliPromijeni došli su iz različitih gradova i opština u Bosni i Hercegovini.
Partnerstvo Ujedinjenih nacija u BiH i Zemaljskog muzeja povodom dana UN-a omogućilo je besplatan ulaz u Muzej od 21. do 24. oktobra. Još važnije, podsjetilo je građane da riznica Zemaljskog muzeja čuva tragove bogate prošlosti i kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, pa su se u velikom broju odazvali pozivu na posjetu.
”2021.godina je još jedna godina prepuna izazova za cijeli svijet, uključujući i za toliko ljudi s kojima Ujedinjene nacije rade u Bosni i Hercegovini. Ali kroz sve naše angažmane širom BiH, vidimo inovatore, poduzetnike, donositelje promjena, aktiviste i svakodnevne ljude koji neumorno rade na pozitivnim doprinosima razvoju svojih zajednica i zemlje. Neki od ovih ljudi i organizacija, impresivnih tvoraca promjena, su nam se pridružili na proslavi Dana Ujedinjenih nacija i ukazivanju na prilike koje postoje u ovoj zemlji. To su ljudi koji rade prema ostvarivanju ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena; kvalitetnom obrazovanju; poduzetništvu i pokretanju mladih; vode akcije protiv klimatskih promjena, brinu o zaštiti okoliša; brinu se da ljudi dobiju priliku za zdravo starenje; bave se proizvodnjom hrane i razvojom poljoprivrede, i mnogo više. Oni zamišljaju promjene i ostvaruju ih. U ovom trenutno izazovnom periodu, kada politička retorika prožima toliko javnog prostora, važno je istaknuti pozitivne glasove i akcije koje se dešavaju svakodnevno, i pomaći se dalje od narativa podjela. Snažno vjerujemo da ovi učesnici mogu biti inspiracija svima.”, izjavila je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH.
Ovogodišnji UN dan obilježava se pod sloganom #ZamisliPromijeni koji slavi sve one heroje i pokretače koji korak po korak, stvaraju promjene u svom okruženju, ali i poziva sve nas da zamislimo i radimo na promjenama koje su nam važne.
Među izlagačima je bila Radomirka Alić, osnivačica malog porodičnog biznisa - Kafe poslastičarnice "Slatki zalogaj" Srebrenica. Velika posjećenost i zainteresovanost za Radomirkin štand obilježili su sam početak Festivala.
”Učešće na Festivalu je velika čast i radost. Pozitivno sam iznenađena i nisam očekivala da će biti ovoliko ljudi, a potom da će im se toliko svidjeti naš program čiji dio smo donijeli za degustaciju. Srećna sam što sam imala priliku da ostvarim saradnju sa Ujedinjenim nacijama kroz program "Biz Up" krajem prošle godine. Naš biznis smo pokrenuli sa dva cilja - prvi je da se zaposlimo, a drugi da stvorimo mjesto u Srebrenici gdje se svi mogu okupljati, gdje nije bitno ko si i šta si, mjesto koje ruši predrasude i stereotipe 365 dana u godini.”
Moderatorski dvojac Festivala činili su Haris Bilalović i Aida Vehabović - sedamnestogodišnjakinja iz Kaknja, nagrađivana glumica koja ruši predrasude i koja kaže:
”Velika mi je čast što sam pozvana da budem voditeljica programa povodom rođendana Ujedinjenih nacija i sretna sam što sam danas upisala u moju knjigu uspomena još jedan upečatljiv događaj sa UN-om. Moja najvažnija poruka je da treba davati mladima mogućnosti kako bi ostali ovdje u Bosni i Hercegovini, jer i mi možemo stvarati i raditi kao druge države ako mi učinimo promjenu. Svijet ostaje na nama mladima i ako mi počnemo da mijenjamo ono što nama ne godi, to će biti fantastičan dokaz da dobro radimo. Od ciljeva održivog razvoja izdvojila bih obrazovanje na prvom mjestu - obrazovanje i praktični rad. Sve naravno zavisi i od nas mladih i nadam se da ćemo mi uspjeti napraviti promjene i da će buduće generacije imati kvalitetnije obrazovanje.”
Programi i agencije Ujedinjenih nacija promovisali su saradnju s ljudima, kompanijama, organizacijama i institucijama širom Bosne i Hercegovine, koje podržavaju u osmišljavanju i realizaciji promjena u svojim zajednicama, uz saradnju sa svojim međunarodnim partnerima i donatorima.
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini zahvaljuju se UN agencijama i partnerima: Nevid teatru, Muzičkoj školi Banja Luka, AIESEC-u, Vjeki Krameru, omladinskim bendovima Zelene oči, Krx, AMD, i VuciBAtine koji zajednički djeluju u Srebrenici, Bratuncu i Vlasenici, zatim Balkantini Sarajevo, SOR Narcis Posušje, Outdoor/Aquabalkan Konjic, NVO Genesis i UPSHIFTu, bendu Deminutiv, Centru za zdravo starenje Novo Sarajevo, kafe slastičarni Slatki zalogaj Srebrenica, čokolateriji Bashka, BHWI fondaciji, Programu za smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj, IOM Modni kutak, IT Girls inicijativi i svim drugim učesnicima Festivala koji su obogatili program i koji svaki dan zamišljaju i mijenjaju svoje okruženje na bolje.
1 of 5
Publikacija
01 juni 2021
Partnerstvo za održivi razvoj: Okvir saradnje Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj 2021 – 2025.
U svom radu do 2025. godine, vlasti u BiH i sistem Ujedinjenih nacija će se voditi ovim Okvirom saradnje za održivi razvoj (skr. CF), koji je Vijeće/Savjet ministara BiH usvojilo na svojoj 22. sjednici 16. decembra/prosinca 2020., a Predsjedništvo BiH potvrdilo na svojoj 114. izvanrednoj sjednici 5. marta/ožujka 2021. Okvir se temelji na uspjesima naše dosadašnje saradnje i predstavlja zajedničko opredjeljenje za rad u bliskom partnerstvu u cilju ostvarivanja rezultata definiranim Okvirom saradnje, a koji će pomoći svim ljudima u BiH da žive duže, zdravije i prosperitetnije, te sigurnije živote.
Ovaj Okvir saradnje za održivi razvoj (CF) opisuje četiri strateška prioriteta za zajednički rad do 2025.g.:
Održivi, otporni i inkluzivni rast
Kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita
Uprava i vladavina prava sa ljudima u fokusu
Angažiranje građana i zajednice za socijalnu koheziju
Vlasti u BiH i sistem UN-a imaju međusobnu odgovornost za postizanje planiranih rezultata iz CF-a. Na temelju njihovih komparativnih prednosti, agencije iz sistema UN-a će osigurati savjete o javnim politikama, u skladu s međunarodnim normama, standardima i najboljim praksama te pomoći u razvoju novih kapaciteta na svim nivoima vlasti u BiH za provedbu i praćenje strategija, politika i planova u BiH. Naglasak je stavljen na one strategije, javne politike i planove koji su u značajnoj mjeri usklađeni sa SDG-ima i ciljevima navedenim u predstojećem Okviru za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja u BiH.
Ovo je naše partnerstvo za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini.
Više o zvaničnom potpisivanju Okvira saradnje: https://bosniaherzegovina.un.org/bhs/127284-partnerstvo-za-odrzivi-razvoj
1 of 5
Publikacija
24 mart 2021
UN Principles and Resources on Preventing and Reporting Sexual Exploitation and Abuse
Addressing and preventing sexual exploitation and abuse is a top priority of the United Nations.
Sexual exploitation and abuse violate universally recognized international standards, harm the victim(s), and have always been unacceptable behaviour and prohibited conduct for UN staff, as per the Secretary-General’s Bulletin (2003) on Special measures for protection from sexual exploitation and sexual abuse.
In February 2018, the United Nations endorsed the UN Protocol on Allegations of Sexual Exploitation and Abuse Involving Implementing Partners. The UN Protocol sets forth requirements for all the UN entities when implementing programmes with partners in the field, including government, civil society and other partners, to ensure adequate safeguards and appropriate action related to sexual exploitation and abuse.
The UN in BiH adheres to the Six Core Principles on standards of conduct outlined in the Secretary-General’s Bulletin on Sexual Exploitation and Abuse (2003) and has zero tolerance policy for sexual exploitation and abuse. The UN in BiH operationalizes the UN Protocol on Allegations of Sexual Exploitation and Abuse Involving Implementing Partners and its requirements by, inter alia, incorporating prevention of sexual exploitation and abuse standards in all partnership agreements. The UN looks forward to working with all partners to jointly strengthen prevention of and response to sexual exploitation and abuse in order to create a safer and more protective environment for every individual.
The UN takes all reports of wrongdoing by its staff or affiliated personnel seriously. You are strongly encouraged to report in good faith any instances of sexual exploitation and abuse of which you become aware. Reports may be submitted anonymously, and information provided will be treated confidentially.
For reporting procedures, follow the link: https://www.un.org/preventing-sexual-exploitation-and-abuse/content/how-report
UN-system wide policies and protocols can be found here: https://www.un.org/preventing-sexual-exploitation-and-abuse/
Zero tolerance - Fact Sheet on the UN Secretary General's initiatives can be found at this link
UN PSEA Glossary can be found at this link
1 of 5
Priča
03 novembar 2022
Indira Mehić Čejvan: Lokalna zajednica treba biti ujedinjena u borbi protiv nasilja u porodici
Od 2016. godine UN Women BiH u saradnji sa gender centrima Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS) podržava formiranje novih i rad postojećih multisektorskih timova za prevenciju nasilja u porodici širom BiH. Ovi timovi - koji se obično sastoje od različitih institucija kao što su centri za socijalni rad, policija, domovi zdravlja, općine, obrazovne ustanove - svjedoče da odgovor na nasilje u porodici mora biti sistemski i organizovan. O tome koliko saradnja i kvalitetan zajednički rad mogu učiniti za prevenciju nasilja i zaštitu preživjelih, razgovarali/e smo s Indirom Mehić Čejvan, direktoricom Centra za socijalni rad u Jajcu, malom gradu u središnjem dijelu BiH, u kojem je saradnja različitih institucija donijela vidljive rezultate. Mehić Čejvan, koja je ujedno i predsjednica Udruženja socijalnih radnika i radnica Srednjobosanskog kantona, pojašnjava na koji način je uspostavljen multisektorski tim u Jajcu, šta ga čini uspješnim i zašto je značajan za lokalnu zajednicu.
Kada je pokrenut multisektorski tim za prevenciju nasilja u porodici u Jajcu i koje institucije imaju svoje predstavnike/ce u ovom timu?
Jajce je bilo među prvim lokalnim zajednicama u FBiH koje su potpisale Protokol intervencija u slučajevima nasilja u porodici u decembru 2012. godine. Nakon toga, Centar za socijalni rad je potpisao sporazum sa nevladinim organizacijama o uvođenju SOS telefona 1265, koji je i danas u upotrebi. Potpisnici protokola su bile sve značajne lokalne institucije, a nama je bilo najbitnije da su se, pored Centra za socijalni rad, u sve aktivnosti uključili i načelnik Općine Jajce, Policijska uprava i policijska stanica Jajce, Općinski sud i Dom zdravlja. Zatim smo 2018. godine revidirali protokol u skladu s novim Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici. Naš multisektorski tim danas čini 12 članova/ica, i pored ranije spomenutih institucija u njemu su predstavnici/e osnovnih i srednjih škola, kao i Centra za mentalno zdravlje.
Koje aktivnosti multisektorskog tima biste izdvojili kao najznačajnije?
Uradili smo mnogo aktivnosti, a na početku je najbitnije bilo podići svijest lokalne zajednice o postojanju samog nasilja u porodici. U tom periodu multisektorski tim je u mjesnim zajednicama održavao edukacije za stanovništvo. U početku je to bilo stidljivo, posjećivalo nas je 10-15 osoba, a kasnije se pretvorilo u masovni odaziv. Tada smo nekoliko hiljada stanovnika educirali o nasilju u porodici i pravima žrtava. Također, Jajce kao mala lokalna zajednica nema sigurnu kuću i socijalni radnici iz Centra za socijalni rad su ukazali na taj problem, koji je bilo potrebno riješiti na adekvatniji način. Pokrenuta je inicijativa prema Općini Jajce u cilju da se obezbijedi jedna stambena jedinica za smještaj žrtava nasilja u porodici i odgovor je bio pozitivan, a dobili smo i donaciju od Njemačke ambasade za opremanje te stambene jedinice. Mi smo taj stan nazvali “Prihvatni centar za žrtve nasilja i žrtve trgovine ljudima”.
Koliko su druge institucije, pored Centra za socijalni rad, zainteresovane za učešće u multisektorskom timu i posvećene borbi protiv nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja?
Po prirodi posla, Centar za socijalni rad je pokretač i inicijator aktivnosti. Ali nikada nismo imali nikakvu prepreku – na svaki poziv, sastanak, ne samo u vezi sa nasiljem u porodici, nego i drugim problemima, odazivali su nam se i direktori institucija, ali i predstavnici vladinog i nevladinog sektora, što ukazuje na dobru saradnju. Naprimjer, ukoliko sudija iz Općinskog suda ili neki drugi profesionalac iz druge institucije koja je potpisnik protokola, uoči neki problem u vezi sa nasiljem, a posebno nasiljem nad djecom, onda multisektorski tim zakazuje sastanak i pokušava se iznaći rješenje problema ili eventualno uvođenje određenih preventivnih mjera na lokalnom nivou. Također, multisektorski tim održava i edukacije u školama za nastavno osoblje i učenike/ce na temu suzbijanja nasilja u porodici i vršnjačkog nasilja.
Koliko su vam podrška i supervizija Gender centra uz podršku UN Women BiH značile u osnaživanju multisektorskog tima, koliko je to vama kao profesionalcima/kama bilo značajno?
Kada govorimo o podršci Gender centra FBiH u osnaživanju rada multisektorskog tima u lokalnoj zajednici, činjenica je da bez njihove podrške, kako financijske tako i stručne, ne bi došlo do ozbiljnijeg pristupa i rada na temi suzbijanja nasilja u porodici. Ključ rješenja mnogih pitanja je u redovnim sastancima članova tima, kao i u zajedničkom djelovanja u cilju sprečavanja pojave nasilja. Takođe, razmjena iskustava i saznanja s aspekta svih sektora je dodatno rezultirala bržim reakcijama na terenu. Gender centar FBiH je takođe bio podrška u edukaciji profesionalaca/ki iz svih sektora.
Da li ste primijetili promjene koje ilustruju pozitivan napredak u borbi protiv nasilja u porodici u vašoj zajednici, i, ako da, kolika je uloga multisektorskog tima u tome?
Nakon donošenja novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i zahvaljujući radu multisektorskog tima na području naše općine, u periodu od 2014. godine do danas izrečeno je 66 zaštitnih mjera, i po tome smo bili prepoznatljivi u FBiH. To sigurno nije samo zbog Centra za socijalni rad, nego zbog rada multisektorskog tima. Također, to je ostvareno posebno zahvaljujući sudiji koji radi na slučajevima nasilja u porodici u Općinskom sudu Jajce. On se zaista, u saradnji sa svim ostalim članovima/icama tima, opredijelio za izricanje zaštitnih mjera čiju smo provedbu kasnije pratili mi iz ostalih institucija. To pokazuje da je rad multisektorskog tima sigurno imao efekta. Istakla bih i da u općini Jajce imamo 28 mjesnih zajednica i predstavnici/e iz svih njih su bili na edukaciji o nasilju u porodici. Time smo pokazali da je od velike koristi rad tima na terenu po mjesnim zajednicama. Mi u centrima za socijalni rad radimo jedan rovovski posao. To znači da smo, na neki način, na prvoj liniji u pristupu i kontaktu sa građanima i građankama koji su u stanju socijalne potrebe. Veoma je teško raditi u nekoj lokalnoj zajednici gdje nemate razumijevanje za osnovne stvari – npr. da se profesionalcima obezbijede adekvatni uslovi rada i financiranje. Ako toga nema, pretpostavljam da ljudi onda nisu ni motivisani da daju sebe u određenim oblastima. Na području Srednjobosanskog kantona, svih 12 lokalnih zajednica imaju potpisane protokole intervencija u slučajevima nasilja u porodici, i to je uspjeh Udruženja socijalnih radnika. Naravno, uspjeh u tim zajednicama zavisi od podrške na lokalnom nivou, ali je sigurno da se u svim zajednicama provode određene aktivnosti usmjerene na suzbijanje nasilja u porodici.
1 of 5
Priča
28 oktobar 2022
Lokalno je uvijek u modi: Međunarodna organizacija rada (MOR/ILO) podržava tekstilnu industriju u Bosni i Hercegovini kako bi ublažila utjecaj pandemije COVID-19
Aktivnost podržava žene poduzetnice, mlade i druge ranjive kategorije. Zahvaljujući ovoj podršci, tekstilne kompanije su uspjele rasti i otvarati radna mjesta čak i tokom pandemije.
Tekstilne kompanije u Bosni i Hercegovini suočile su se sa brojnim izazovima u proteklom periodu. Narudžbe i prodaja značajno su pale, a poremećeni su i procesi nabavke, zbog čega je nabavka sirovina bila otežana već od početka februara 2020. Procjenjuje se da svako treće izgubljeno radno mjesto tokom pandemije u zemlji bilo upravo u ovoj grani privrede.
Projekt EU4Business Recovery, koji finansira Evropska unija, pruža finansijsku i tehničku podršku tekstilnoj industriji u Bosni i Hercegovini u ublažavanju utjecaja pandemije na prodaju i radna mjesta. MOR je jedna od provedbenih agencija koja podržava 29 lokalnih firmi u tekstilnom sektoru, uključujući proizvodnju odjeće, kože i obuće. Podrška projektu uključuje kupovinu nove opreme i sirovina, obuku u cilju poboljšanja produktivnosti u okviru ILO SCORE metodologije i pristup novim tržištima. Na nedavno organizovanoj modnoj reviji u Banjaluci, učestvovale su neke od kompanija korisnika programa EU4Business Recovery.
CatWalk je prevazišao očekivanja
CatWalk iz Sarajeva, osnovan 2012. godine, specijalizirao se za žensku odjeću i ima maloprodaju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
“Projekt je značajno unaprijedio naše poslovanje i pomogao nam da prebrodimo negativne posljedice godina provedenih u pandemiji COVID-19”, kaže Ema Burdžović, direktorica CatWalka. Ključni doprinosi projekta bili su podrška u pokretanju izvoza u Evropsku uniju, otvaranje web-shopa, kao i nove poslovnice maloprodaje u regiji. “Lansiramo našu novu liniju proizvoda – kupaće kostime – i unaprijedili smo proizvodne procese nabavkom softvera za dizajn odjeće”, nastavlja Ema nabrajati uspjehe svoje kompanije. U početku su uz podršku projekta planirali otvoriti pet novih radnih mjesta. Ema ponosno ističe da je taj cilj ne samo postignut, već i premašen. “Uz podršku koju smo dobili od MOR-a (ILO-a) udvostručili smo broj naših radnika, sa 12 na 24”.
Brand Sana Linea iz Bosne i Hercegovine je pokazala svoje #MadeInBiH radove na modnoj reviji održanoj u septembru 2022. ©ILO
Deset novih radnih mjesta u Sana Linei
Još jedna kompanija pomognuta kroz projekt je Sana Linea, tekstilna kompanija sa dugom tradicijom iz Kostajnice. Osnovana 1947. godine, kompanija trenutno zapošljava 74 radnika i u potpunosti je pod vodstvom žena. Imaju 13 maloprodajnih objekata širom Bosne i Hercegovine, te dva u Srbiji.
“Ovom podrškom uspjeli smo modernizirati proizvodnju nabavkom specijalnih mašina i zaposliti 10 novih radnika. Također smo razvili web shop i web stranicu kako bismo mogli doći do novih kupaca. Počeli smo izvoziti u EU”, kaže Marijana Bučevac, direktorica kompanije Sana Linea.
O projektu:
MOR, u partnerstvu sa Njemačkom razvojnom agencijom (GIZ) i UNDP-om, provodi projekat koji finansira EU „COVID-19 Investment Response – EU4Business Recovery“ kako bi podržao oporavak bh. ekonomije od posljedica COVID-19. Opći cilj projekta je pružiti hitnu podršku mikro, malim i srednjim poduzećima kako bi se osigurao njihov kontinuitet poslovanja, zadržalo više od 1000 radnih mjesta i otvorilo najmanje 100 novih radnih mjesta.
1 of 5
Priča
14 oktobar 2022
Mediji igraju ključnu ulogu u promoviranju rodno odgovornog budžetiranja
Novinarka Selma Učanbarlić u razgovoru sa sugovornicima za potrebe priča o rodno odgovornom budžetiranju, kreiranim u sklopu suradnje UN Women sa medijima radi unapređenja izvještavanja o rodno odgovornom budžetiranju.
Novinari i novinarke koji/e izvještavaju o ovoj temi se suočavaju sa netransparentnim institucijama, nedostatkom sagovornika, kao i finansijske i uredničke podrške.
Novinari i novinarke i urednici i urednice iz zemalja Zapadnog Balkana ističu da se mediji ne fokusiraju na izvještavanje o rodno odgovornom budžetiranju, što je naglašeno tokom razgovora u okviru online regionalnog dijaloga „Izvještavanje medija o rodno odgovornom budžetiranju“, održanog 12. septembra 2022. godine u organizaciji UN Women. Razlog za to je nedostatak znanja o rodno odgovornom budžetiranju među novinarima i novinarkama i urednicima i urednicama, kao i nedovoljna svijest o važnosti izvještavanja o pitanjima rodne ravnopravnosti.
„Budžetsko izvještavanje se u većoj mjeri treba fokusirati na ono što je potrebno ljudima i probleme sa kojima se suočavaju na dnevnoj osnovi. Izvještavanje medija može i treba ohrabriti građane i građanke da prate procese vezane za javne finansije i budžet i pokazati im da mogu biti uključeni i zagovarati pitanja koja smatraju važnim, kao i da općenito mogu dati doprinos transparentnosti javne potrošnje“, kaže Ermira Lubani, programska stručnjakinja za rodno odgovorno budžetiranje u Regionalnom uredu UN Women za Evropu i Centralnu Aziju.
Jedan od uzroka nedovoljnog izvještavanja medija o rodno odgovornom budžetiranju su i netransparentne institucije koje rijetko zasnivaju svoje odluke o raspodjeli budžeta na principima rodno odgovornog budžetiranja i rijetko o tome govore u javnosti.
Istraživanje koje su u Bosni i Hercegovini proveli Mediacentar Sarajevo i UN Women pokazuje da mediji redovno izvještavaju o budžetu, ali se njihovo izvještavanje obično svodi na političke razmirice, šture i okvirne brojke, izjave za medije i opće izjave političara o budžetu.
„Postoji nedostatak analitičkih članaka o budžetskim procedurama koje pišu novinari i novinarke, a posebno onih koji uključuju rodnu perspektivu. Bavljenje specifičnim budžetskim stavkama, potrošnjom u okviru istih i nadzorom nad budžetom, u smislu preispitivanja da li osigurava jednaku i fer podjelu za sve ili ne, jednostavno nije način na koji mainstream mediji izvještavaju o budžetima“,' kaže Selma Zulić Šiljak, jedna od autorica istraživanja.
„Istraživanje o medijskom izvještavanju o rodno odgovornom budžetiranju u Bosni i Hercegovini u 2020. godini“ je prvo istraživanje o ovoj temi provedeno u Bosni i Hercegovini. Prema ovom istraživanju, 40% novinara i novinarki koji/e su učestvovali u anketi su naveli da nisu upoznati sa rodno odgovornim budžetiranjem, a samo 10% njih je odgovorilo da su već izvještavali o rodno odgovornom budžetiranju, ali samo u rijetkim prilikama.
Zulić Šiljak objašnjava da je provedeno istraživanje istaklo potrebu za obukom o rodno odgovornom budžetiranju za novinare i novinarke i urednike i urednice. U martu 2022. godine, Mediacentar i UN Women su održali obuku za bh. novinare i novinarke kako bi ih uveli u rodno odgovorno budžetiranje, podigli njihovu svijest o ovoj temi i povećali izvještavanje medija o ovoj temi.
Novinar Slađan Tomić, koji je pohađao obuku, kaže da nije bio upoznat sa rodno odgovornim budžetiranjem prije obuke, bez obzira što već sedam godina radi kao novinar. Znanje koje je stekao tokom obuke ga je potaklo da izvještava o ovoj temi.
„Kroz učenje o budžetima i načinu na koji budžeti mogu biti rodno odgovorni, a posebno o prednostima koje to donosi, stekao sam osnovno znanje o rodno odgovornom budžetiranju i načinu na koji mediji mogu izvještavati o tome“, rekao je Tomić.
Novinari i novinarke iz regije imaju slična iskustva i suočavaju se sa sličnim izazovima
Iako istraživanje o izvještavanju medija o rodno odgovornom budžetiranju nije provedeno na cijelom Zapadnom Balkanu, iskustva pokazuju da se novinari i novinarke u regiji suočavaju sa sličnim izazovima pri izvještavanju o ovoj temi.
Novinari i novinarke i urednici i urednice iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova* i iz Srbije koji su učestvovali u online regionalnom dijalogu koji su organizirali Mediacentar i UN Women navode da mediji na Zapadnom Balkanu općenito nisu zainteresirani za izvještavanje o rodno odgovornom budžetiranju. Novinari i novinarke se slažu da je rijetko izvještavanje medija o ovoj temi uzrok nedostatka znanja novinara i novinarki o ekonomskim i rodnim pitanjima.
„Nemamo puno novinara i novinarki koji se bave ekonomijom, a to je problematično, obzirom da mlađi novinari i novinarke imaju poteškoće da razumiju i budu uključeni u ovaj sektor. Izazov je objašnjavati novinarima i novinarkama probleme u ekonomiji i važnost rodno odgovornog budžetiranja“, kaže Aurora Sulçe, izvršna producentica za poslovne teme A2 CNN u Albaniji.
Međutim, novinari i novinarke koji izvještavaju o ovim temama se suočavaju sa poteškoćama pri pristupu informacijama i nedostatkom transparentnosti institucija. Dokumenti i podaci koje objavljuju institucije su često nedovoljni za novinarske priče, a ni institucije ne pomažu pri ovome, jer ne omogućavaju blagovremeni pristup dodatnim informacijama.
„Značajan broj uposlenika i uposlenica institucija ne razumiju šta su rodno odgovorni budžeti, a mi moramo ulagati dodatne napore kako bismo im objasnili šta tražimo ili pronašli osobe koje razumiju to pitanje. Novinari i novinarke koji/e izvještavaju o ovoj temi se suočavaju sa brojnim izazovima čak i kada nastoje dobiti osnovne informacije o rodno odgovornim programima“, objašnjava Selma Učanbarlić, freelance novinarka iz Bosne i Hercegovine.
Milica Janjatović iz Novosadske novinarske škole kaže da je nedostatak transparentnosti institucija manji problem u odnosu na nedostatak interesa medija za ovu temu.
„Postoje određene informacije koje su javno dostupne i koje bi mogle biti dobar početak za izvještavanje medija, ali mediji su ti koji moraju izvršiti pritisak na institucije, tražiti od njih da budu transparentnije i pružaju više informacija. Institucije to neće uraditi same od sebe, na medijima je da to zahtijevaju“, objašnjava Janjatović.
Novinari i novinarke također kažu da je teško pronaći adekvatne sagovornike među korisnicima javnih sredstava i stručnjacima i stručnjakinjama. Sulçe objašnjava da žene često odbijaju da javno govore i vjeruje da je razlog za to činjenica da muškarci i dalje dominiraju u medijima.
„Ne mogu objasniti zašto se one ponekad osjećaju nesigurno da podijele svoje argumente i budu dio javnog mnijenja. Žene moraju imati puno aktivniju ulogu u društvu, ali i biti uzor u medijima. Takve žene nama novinarima i novinarkama mogu pomoći da u većoj mjeri govorimo o rodnoj ravnopravnosti“, naglašava Sulçe.
Isto tako, novinari i novinarke navode da redakcije i urednici i urednice ne smatraju da je potrebno ulagati vrijeme i resurse u cilju izvještavanja o ovoj temi. Hilma Unkić, freelance novinarka iz Bosne i Hercegovine koja je predstavila svoje iskustvo u izvještavanju o rodno odgovornom budžetiranju, kaže da je novinarima i novinarkama potrebna podrška kako bi izrađivali kvalitetan sadržaj za medijsko izvještavanje.
„Novinarima i novinarkama su prije svega potrebni urednici i urednice koji/e su upućeni u ovu temu, koji/e su strpljivi i koji/e nam daju dovoljno vremena da se bavimo ovim temama, a koji/e nam, naravno, također omogućavaju resurse da bismo napravili kvalitetnu priču“, dodaje Unkić.
Istraživanje koje su proveli Mediacentar i UN Women ukazuje da je potrebno stalno i detaljno izvještavanje o cjelokupnom procesu izrade, usvajanja i izvršenja budžeta.
„To će podići svijest građana i građanki o važnosti budžeta i pojasniti njihovu ulogu i njihovu moć da utiču na proces izrade budžeta, što može poboljšati ostvarivanje njihovih ljudskih prava i jednakost svih osoba“, navodi se u istraživanju.
Spor, ali vidljiv napredak
Bez obzira na sve izazove, novinari i novinarke smatraju da je ostvaren napredak u promoviranju rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu tokom prethodnog perioda, kao i po pitanju pristupa medija temi rodno odgovornog budžetiranja.
Oni kažu da je uspjeh ostvaren i zahvaljujući podršci koju UN Women pruža zemljama Zapadnog Balkana, obzirom da postavlja globalne standarde za postizanje rodne ravnopravnosti i sarađuje sa vlastima i civilnim društvom na izradi zakona, politika, programa i usluga koje su potrebne kako bi se osigurala učinkovita provedba standarda.
UN Women od 2020. godine provodi program „Finansijska podrška za promjene u oblasti rodne ravnopravnosti u cilju osiguravanja transparentnijeg, inkluzivnijeg i odgovornijeg upravljanja na Zapadnom Balkanu", koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA). Ovaj program je izrađen u svrhu pružanja podrške vlastima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu* i Srbiji, a opći cilj je poboljšati sistemsko uključivanje rodne ravnopravnosti u sve faze izrade politika i procese budžetiranja na državnom i lokalnom nivou zemalja Zapadnog Balkana.
Novinari i novinarke i urednici i urednice kažu da se mora poboljšati puno stvari u društvu kako bi se podigla svijest o rodnoj ravnopravnosti i kako bi se građani i građanke upoznali/e sa rodno odgovornim budžetiranjem. Bez obzira na brojne nejednakosti sa kojima se građani i građanke suočavaju na dnevnoj osnovi, oni i dalje nisu upućeni u procese i mehanizme koji im stoje na raspolaganju kako bi ostvarili svoja prava, navode novinari i novinarke.
„Moramo izvršiti pritisak na medije kako bi počeli izvještavati o ovome, a na taj način će šira javnost biti u većoj mjeri upoznata s tim šta je potrebno učiniti kako bi se postigla rodna ravnopravnost“, kaže Janjatović.
Novinari i novinarke i urednici i urednice iz zemalja Zapadnog Balkana zaključuju da mediji igraju ključnu ulogu u promoviranju rodne ravnopravnosti i vršenju pritiska na donosioce odluka kako bi raspodjelu javnih sredstava vršili na fer način, uz istovremeno uvažavanje i poštivanje potreba svih građana i građanki. Prema njihovom mišljenju, profesionalan i odgovoran rad medija osigurava demokratiju i povjerenje u javne institucije i utiče na političku odgovornost.
*Svako upućivanje na Kosovo, bilo na teritoriju, institucije ili stanovništvo, u ovom tekstu će biti shvaćeno u potpunosti u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i bez štete po status Kosova.
1 of 5
Priča
06 oktobar 2022
Zahvaljujući multisektorskom timu za prevenciju nasilja u porodici poboljšana komunikacija među institucijama u Novom Travniku
Neda Kapetan za UN Women BiH
Ovi timovi obično se sastoje od različitih institucija značajnih za borbu protiv porodičnog nasilja, kao što su centri za socijalni rad, policija, domovi zdravlja, općine, obrazovne ustanove. Jedan takav tim formiran je 2017. godine i u Novom Travniku. Sa koordinatoricom tima i uposlenicom Centra za socijalni rad u ovoj općini, Nedom Kapetan, razgovarali smo o značaju multisektorskog tima, dosadašnjim aktivnostima, ali i izazovima s kojima se susreću u svom radu.
Kako je krenula priča o osnivanju multisektorskog tima u Novom Travniku i koje sve institucije su se pridružile?
Proces formiranja je bio dug i počinje krajem 2016. godine kada je formirano koordinaciono tijelo za prevenciju nasilja u porodici na području Srednjobosanskog kantona. Nakon toga smo shvatili da je preventivne aktivnosti najbolje spustiti na lokalni nivo jer se problemi najkonkretnije rješavaju “u svojoj kući”. 2017. godine formiran je multisektorski tim u Novom Travniku, ali je u početku to tijelo bilo zaista veliko jer je uključivalo i predstavnike svih osnovnih i srednjih škola. Naredne godine, kada je došlo do formalnog osnivanja tima, shvatili smo da bi tako veliko tijelo bilo otežavajuće za rad, tako da danas imamo šest članova/ica. To su predstavnici centra za socijalni rad, policije, doma zdravlja, općine, jedne osnovne i jedne srednje škole. Mislim da smo time povukli pravi potez jer je sada saradnja lakša.
Koji je značaj multisektorskog tima i šta je vaša glavna zadaća?
Osnovna funkcija tima je prevencija nasilja u porodici. Zahvaljujući podršci Gender Centra Federacije BiH i UN Women BiH, provodili smo niz projekata koji su bili usmjereni, prije svega, na jačanje kapaciteta samih članova/ica tima, a zatim i šire društvene zajednice, te najmlađe generacije, kako bismo ih obrazovali o nasilju. Zahvaljujući ovom timu znatno je poboljšana komunikacija među različitim institucijama jer je sada protok informacija puno bolji. Ranije bi se često dešavalo da nam izostanu informacije koje aktivnosti je neka institucija provela u polju zaštite od nasilja u porodici. Ipak, mislim da ovakve inicijative ne bi trebale dolaziti isključivo iz nevladinog sektora, i potrebno je održati njihov kontinuitet. Do sada niti jedan multisektorski tim nije prepoznat kroz budžet općina, a ni koordinaciono tijelo na području Srednjobosanskog kantona do sada nije našlo način finansiranja od vlasti, iako su nas ovi organi zvanično imenovali. Naknadu za rad u multisektorskom timu nikada nismo dobili, nego se financiramo kroz projekte.
Pored nestalnog financijskog izvora sredstava, koji su to najveći izazovi s kojima se multisektorski tim nosi?
Ljudi odlaze s određenih funkcija i radnih zadataka pa se zna desiti da se nove osobe teško odluče da uđu u tim. Nije svako isto senzibiliziran niti želi da radi ovu vrstu posla. U posljednje vrijeme je vrlo aktuelna saradnja policijske stanice i Centra za socijalni rad gdje se čujemo zaista često u vezi sa slučajevima nasilja u porodici. Ipak, poražavajuća je činjenica da smo od 2016. godine pa do 2018. godine na nivou općine imali godišnje prosječno sedam izrečenih zaštitnih mjera koje su se izvršile, a od 2019. pa do danas izrekle su se samo dvije zaštitne mjere. Smatram da tu saradnja sa policijom mora biti bolja, i da se novi ljudi koji dolaze na mjesto inspektora trebaju dodatno osnažiti i educirati. Također, na sastancima multisektorskog tima često dođemo u situaciju da razgovaramo o konkretnim slučajevima nasilja, no ja smatram da bismo se mi ipak trebali fokusirati na prevenciju.
Da li ste primijetili da su žene u Novom Travniku postale osnaženije da prepoznaju i prijavljuju nasilje u porodici?
Ima jedna anegdota koja meni pokazuje da se ipak dešava nešto na terenu, da ljudi znaju da postoji određeno tijelo i da stvari ipak funkcionišu. Kolega se jednom našao u jednom tržnom centru u kupovini i ispred njega su dvije žene razgovarale. Jedna je govorila drugoj kako njena kćerka ima probleme u braku i da trpi nasilje. Druga joj je na to rekla kako postoji Centar za socijalni rad i kako nam se treba javiti pa ćemo mi to riješiti. Mislim da nam je to najveći pokazatelj da ljudi znaju da nam se mogu obratiti i da će dobiti podršku. Ja bih još dodala da nam je dobar pokazatelj i osnaživanje preživjelih, koje su prošle kroz sistem sa multisektorskim pristupom, a koji je obuhvaćao put od izricanja zaštitnih mjera, pokretanja krivičnog postupka za nasilje, kao i pružanja psihosocijalne podrške. Često smo svjedoci da same preživjele ističu da su ojačane kroz proces, te su se u dosta slučajeva osnažile i započele novi život.
Ono što u budućnosti treba raditi jeste naći efikasan model ekonomskog osnaživanja preživjelih nasilja. Vrlo čest razloga zbog kojeg se žene ne odlučuju prijaviti nasilje je ekonomska ovisnost o zlostavljaču. Moramo razmišljati i o efikasnim načinima preventivnog djelovanja u ruralnim područjima, jer je primjetno da prijave nasilja uglavnom dolaze od žena koje žive u gradskom području. Smatram da su najmlađe generacije te koje se moraju educirati i senzibilizirati o nultoj toleranciji na nasilje, te čvrsto vjerujem da nije prerano početi takve programe i u predškolskom uzrastu jer dugoročno samo na taj način možemo uticati na promjenu svijesti kod novih generacija.
1 of 5
Priča
30 septembar 2022
Spašavanje rijeka i okoliša Bosne i Hercegovine za dobrobit svih
U Bosni i Hercegovini, kao i u svijetu, „borba nije uvijek laka, ali je uvijek vrijedna kada znamo šta se borimo“ poručila je Sara Tuševljak, ekološka aktivistkinja. Spašavanje Kasindolske rijeke od neumjerene eksploatacije i uništavanja, ujedinilo je nju i građane u borbi za njeno očuvanje.
Zajedničkim snagama zaustaviti izgradnju mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci je cilj neformalne grupe građana iz Istočnog Sarajeva. Zdravije okruženje i okoliš u Bosni i Hercegovini akcijama ove i sličnih grupa postaju stvarnost za bh. društvo, uprkos izazovima i često negativnoj izloženosti s kojima se ove aktivističke grupe suočavaju. Priču o tome kako su troje zaposlenih ljudi, tri studentice, dvije srednjoškolke i jedna penzionerka postali ekološki heroji u Bosni i Hercegovini, podijelila je sa nama jedna od članica grupe - Sara Tuševljak, ekološka aktivistkinja i studentica Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu
„Smatram da bi svim ljudima trebale biti važne ekologija i aktivizam, a ne samo mladima. U našem Ustavu je propisano da svaka osoba ima pravo na zdravu životnu sredinu, a i da je svako u skladu sa Zakonom dužan, da u okviru svojih mogućnosti, štiti i unapređuje životnu sredinu“, priča Sara.
Uzrok za pobunu i akciju neformalne grupe građana/ki, čija je Sara članica, bila je najava izgradnje tri mHE: „Podivič“, „Slapi“, „Samar“.
”Kasindolska rijeka”, priča Sara, ”bitan je resurs. Izvire na planini Jahorini, svojim tokom prolazi kroz kanjone i ulijeva se u rijeku Željeznicu na Ilidži. Velikim dijelom, skoro 90% svoga toka je pitka, a prve otpadne vode se ulijevaju kod JZU ''Srbija“ u Kasindolu.” Sara je odrasla uz Kasindoslu rijeku, i tu je naučila da pliva a ljubav prema prirodi joj je usadila porodica.
Problemi počinju kada je jedna strana firma 2014. godine dobila koncesije za izgradnju čak tri mini hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci i to: mHE “Slapi”, mHE “Podivič” i mHE “Samar”. Ekološke dozvole su izdane za sve tri hidroelektrane 2015. godine.
”Građani su”, priča Sara ”upućivali inicijative nadležnim organima tokom izgradnje, kako bi ukazali na probleme nelegalne gradnje, proceduralne i zakonske greške, i kršenje ekoloških standarda. U konačnici, izgradnja tri mHE bi prouzrokovala katastrofalne posljedice po biljni i životinjski svijet, ali i na zdravlje čovjeka.”
Sara sa stricem pravi Facebook stranicu Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci nakon saznanja da će početi izgradnja i druge mHE (mHE “Samar”) na Kasindolskoj rijeci. Facebook stranica je bila kanal komunikacije putem kojeg je ova grupa aktivista/kinja informisala građane Istočnog Sarajeva da mHE “Podivič“ radi od 2018. godine, kao i o stanju na terenu i o promjenama koje su se desile od kada je izgrađena. Tad je počela saradnja sa Resursnim Aarhus Centrom, Centrom civilnih inicijativa, Fondacijom Atelje za društvene promjene (ACT), a Sara je bila već članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
”Niti prilikom izdavanja lokacijskih uslova koji su preduslov građevinskim dozvolama za tri mHE nije pribavljeno mišljenje lokalne zajednice na kojoj se planira gradnja što je suprotno odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju. Okružni Sud u Banja Luci, nakon iznesene tužbe o izgradnji tri mini hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci, izdao je četiri presude u korist građana i poništio tri ekološke dozvole kao i građevinsku dozvolu za mHE “Samar”. Ipak, mini hidroelektrana “Podivič” je izgrađena na Kasindolskoj rijeci”, istakla je Sara.
Sarina borba, i ostalih aktivista/kinja i dalje traje. Velike količine šuma su posječene i izgrađeni su putevi za potrebe izradnje mHE „Podivič“. Možda je upravo aktivizam i potreba da se traže zakonska sredstva zaštite prirode ono što je Saru podstaklo da upiše pravo.
„Provodim puno vremena u prirodi, planinarim i zbog toga mi je jako važno da se priroda zaštiti. Posebno Kasindolska rijeka, jer sam na njoj provela prelijepe trenutke sa svojom porodicom i prijateljima “, rekla je Sara.
Trenutni cilj ove neformalne grupe građana je da se isticanjem nepravilnosti i pritiskom na donosioce odluka ospori rad mHE „Podivič“ i zaustavi gradnja druge dvije planirane mHE. Traže trajno rješenje i zabranu izgradnje ostale dvije mini hidroelektrane.
„Borba nije uvijek laka, ali je uvijek vrijedna kada znamo šta se borimo“, istakla je Sara na kraju, kao poruku za sve aktivistkinje i aktiviste.
1 of 5
Saopštenje za medije
10 decembar 2022
Zauzimanje za ljudska prava: Dostojanstvo, sloboda i pravda moraju biti osigurani za sve
Danas obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava.
Desetog decembra 1948., nakon teškog izlaska iz Drugog svjetskog rata, Ujedinjene nacije su usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao prvo univerzalno priznanje da svaka osoba, svugdje, ima neotuđiva, nedjeljiva prava – građanska, kulturna, ekonomska, politička i socijalna.
Bilo je to prvi put u historiji da je jedan međunarodni tekst sadržavao zajedničku viziju dostojanstva, pravde i jednakosti za sve.
Zasnovana na naglašavanju da je prezir prema ljudskim pravima doveo do užasa Drugog svjetskog rata, Univerzalna deklaracija (UDHR) je bila i snažno obećanje novog društvenog ugovora. I mnogo je postignuto u idućih 70 godina na jačanju zaštite ljudskih prava jer je Deklaracija inspirirala usvajanje važnih ugovora o ljudskim pravima koji su obavezujući za države stranke, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, kao što je primijetio visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Volker Turk, "obećanje Deklaracije o dostojanstvu i jednakosti u pravima je pod napadom", misleći na sve veće sukobe, klimatsku krizu, ekonomsku nestabilnost, rasnu nepravdu, nazadovanje u pravima žena i širenje dezinformacija.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guterres, naglašava da ova teška vremena “zahtijevaju ponovno oživljavanje naše zajedničke predanosti zaštiti svih ljudskih prava”. U svom izvještaju “Naša zajednička Agenda” naglašava potrebu za novim društvenim ugovorom između vlada i ljudi, utemeljen na ljudskim pravima.
Nedavno istraživanje javnog mnijenja koje su provele Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini pokazuje da građani širom zemlje, u oba entiteta i Distriktu Brčko, bez obzira na izjašnjavanje, smatraju da njihova individualna prava nisu zaštićena i da bi institucije trebale učiniti više da ih zaštite.
U područjima kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje, zapošljavanje i zaštita okoliša, građani žele da vlasti daju prednost njihovoj dobrobiti i prosperitetu.
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima dio je preambule Ustava Bosne i Hercegovine. Kako nove vlasti širom Bosne i Hercegovine započinju svoje mandate, otvara se velika prilika za vlasti da ispune odgovornost koja im je dana, kroz obnovljeni društveni ugovor s građanima, a utemeljen na ljudskim pravima.
Ovo je bitno za ponovnu izgradnju povjerenja u institucije i nade u bolju budućnost; sa zakonodavnim, ekonomskim i društvenim reformama koje su usmjerene na poštovanje i poboljšanje prava svih koji žive u ovoj prekrasnoj zemlji, bez diskriminacije; i uključivim, participativnim procesima koji građanima omogućuju sudjelovanje u javnim poslovima. Obnovljeni društveni ugovor također može pomoći Bosni i Hercegovini da se nosi sa svojom bolnom prošlošću kako bi izgradila bolju zajedničku budućnost. Kao što je visoki povjerenik rekao danas, “čak i tamo gdje se izazovi čine nerješivima, kad bi čelnici u politici i društvu stavili fokus na ljudska prava, rješenja bi im uvijek bila na vidiku”.
Pritom je ključno slušati glas građana i nikoga ne izostaviti, niti zapostaviti. Civilno društvo u Bosni i Hercegovini odigralo je izvanrednu ulogu proteklih godina – uključujući rad onih koji su preživjeli užasne zločine i nasilje, uključujući seksualno nasilje povezano sa sukobom, a koji su bili na čelu potrage za pravdom i istinom; novinara koji izvještavaju o korupciji; mladih koji rade na izgradnji mira i povjerenja boreći se protiv govora mržnje; ekoloških aktivista koji se bave zaštitom prirodnog bogatstva zemlje; građana koji pozivaju na inkluzivnije društvo; i toliko drugih koji su napravili pozitivnu razliku.
Tokom 2023. godine, koju će obilježiti 75. godišnjica Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Ujedinjene nacije će se širom svijeta, i u Bosni i Hercegovini, angažirati na oživljavanju duha i slova ovog temeljnog teksta. Radujemo se što ćemo zajedno s vlastima, institucijama i građanima Bosne i Hercegovine raditi širom zemlje na očuvanju nasljeđa i važnosti Deklaracije.
1 of 5
Saopštenje za medije
05 decembar 2022
Trodnevna simulacijska vježba testirala spremnosti i otpornosti lokalnih zajednica na katastrofe
Tokom prva dva dana održane su vježbe na kojima je preko 50 predstavnika DRR Platformi iz Bijeljine, Bihaća, Sanskog Mosta, Trebinja, Prijedora, Banja Luke, Kaknja i Gradačca testiralo lokalne planove, procedure i sisteme kako bi ocijenili spremnost lokalnih zajednica na odgovor na katastrofe, a treći dan je održana demonstracijska vježba akcije spašavanja na desnoj obali rijeke Sane.
„Nikada ne možemo biti dovoljno spremni za katastrofe, ali možemo biti svjesni važnosti prevencije, te izgradnje efikasnog sistema za odgovor na iste. Povećanje kapaciteta lokalnih vlasti za upravljanje i smanjenje rizika od katastrofa, kao i poboljšanje spremnosti i otpornosti lokalnih zajednica, mora biti prioritet BH institucija“ izjavio je Mladen Radulović, viši stručni saradnik za planiranje i programiranje obuke u Odsjeku za strukturu i obuku Sektora za zaštitu i spašavanje - Ministarstvo sigurnosti BiH.
Pokazna vježba je sprovedena od strane obučenih i certifikovanih profesionalaca, zajedno sa jedinicama službi za spašavanje na vodi i pod vodom, spašavanje sa visina, medicinskog zbrinjavanja, kao i vatrogasnih jedinica, iz Prijedora, Bijeljine, Banja Luke, Bihaća i Sarajeva.
„ Svrha ove simulacijske vježbe je potvrditi i unaprijediti planove pripravnosti i odgovora službi za spašavanje, jer brzina, efikasnost i dobra koordinacija su ključni kako bi se smanjili ljudski i ekonomski troškovi katastrofa. Vanredne situacije vrlo lako mogu stvoriti haos i neizvjesnost, a upravo tada timovi za hitne slučajeve mora ostati smireni, biti pripremljeni i dobro obučeni da se nose s takvim situacijama “ objašnjava Vedran Ibrulj, koordinator projekta za smanjenje rizika od katastrofa Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).
Simulacijske vježbe, kao praktična provedba prioriteta 4 Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa, igraju važnu ulogu u promicanju kulture smanjenja rizika od katastrofa i vrlo su efikasan alat za dodatno razvijanje vještina i spremnosti kroz praktično iskustvo.
Izazovi s kojima se lokalne zajednice u BiH suočavaju tokom kriza, vanrednih situacija i/ili katastrofa, od koordinacije i sigurnosti do mogućih administrativnih i tehničkih poteškoća se mogu smanjiti redovnim simulacijskim vježbama.
Zajednički program „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“, u vrijednosti od 7,1 miliona KM finansiraju Vlada Švicarske i Ujedinjene nacije (UN), a provode UN agencije: UNDP , UNICEF, UNESCO, UNFPA i FAO. Cilj zajedničkog programa je rješavanje ključnih prioriteta u oblasti smanjenja rizika od katastrofa (DRR) koje su utvrdile lokalne vlasti i različiti akteri u različitim sektorima: zaštita i spašavanje, obrazovanje, socijalna i dječja zaštita, zdravlje i poljoprivreda. Program stavlja poseban naglasak na poboljšanje lokalnih mehanizama koordinacije u području smanjenja rizika od katastrofa, kao i na afirmaciju procesa strateškog planiranja informiranog rizicima, s naglaskom na najugroženije kategorije stanovništva.
1 of 5
Saopštenje za medije
12 novembar 2022
Projekat "Beyond words" podržao je program volontiranja u Memorijalnom centru Srebrenica
Armin Šuvalić, magistar engleskog jezika, živi i radi u Doboj Istoku. Prijavio se za volontiranje pri Memorijalnom centru. "Poricanje je samo moguće ukoliko oni koji su preživjeli ne nastave podsjećati sve nas da se to zaista dogodilo. To je samo moguće na ovaj način, jer iz godine u godinu sve je manje onih koji su to preživjeli. Ako se njihove priče ne zabilježe, nove generacije neće znati puno o tome. Drago mi je da sam barem na ovaj način imao priliku doprinijeti da se ovo sjećanje održi i nadam se da će projekat ispuniti svoju pravu svrhu", poručio je Armin.
Volonterski rad prilika je i za potomke i srodnike žrtava genocida u Srebrenici da daju svoj doprinos sjećanju i radu Memorijalnog centra.
Photo @Memorijalni centar
"Obzirom da sam kroz svoje lično iskustvo svjesna koliko je teško onima, koji su sve to preživjeli govoriti, osjećam duboko poštovanje prema svima koji su skupili dovoljno hrabrosti da budu dio procesa dokumentovanja historije. Moja motivacija je poštovanje i podrška svima njima, koji imaju dovoljno snage i hrabrosti da rade na dokumentovanju historije", napomenula je Azra Delić.
Magistrica prava, Nidžara Zekić, također je učestvovala u volonterskom programu: "Već duže vrijeme pratim rad Memorijalnog centra Srebrenica i imala sam zelju da bar na neki nacin doprinesem njihovom radu. Zato sam bila presretna kada mi se pružila prilika da volontiram na projektu "Beyond words". Svoje iskustvo rada na projektu mogu podijeliti na dva dijela - onaj prvi u kojem sam oduševljena ljudima koji rade u MC, njihovim trudom, radom i zalaganjem."
Volonteri su svoj doprinos dali kroz prevode materijala, učešće u pretrazi 'ključnih riječi' koje će olakšati istraživački rad na materijalima, lekturu i uređivanje postojećih materijala.
"Svi mi smo odgovorni, da damo dio sebe, i uradimo sve što možemo da uradimo, po pitanju Srebrenice, i zaista to je jedini način na koji pokazujemo da dijelimo bol žrtava", dodaje Muamera Boškailo.
“Memorijalni centar Srebrenica je realizacijom volonterskih aktivnosti u sklopu projekta “Beyond words” pružio priliku mladim ljudima iz cijele Bosne i Hercegovine da učestvuju u aktivnostima centra i doprinesu razvoju MCS u smislu jačanja kapaciteta institucije. Konkretne aktivnosti na izradi transkripata, prevoda i indeksiranju video priča usmene historije u trajanju od preko 60 sati u značajnoj mjeri doprinose povećanju kolekcije vizuelne historije arhiva MC-a. Kroz projekat se pokazuje koliko je važno stvoriti okvir za ozbiljan istraživački rad na očuvanju svjedočenja", zaključio je Mahir Omerović, koordinator projekta.
U okviru projekta će se izvršiti indeksiranje najmanje 50 video-svjedočenja, što će biti osnova za pretraživanje sadržaja istraživačima iz zemlje i svijeta.
Također, bit će realizovani prevodi materijala, a 9. decembra, na Međunarodni dan sjećanja i dostojanstva žrtava zločina genocida i prevencije genocida, će u Memorijalnom centru biti predstavljena i publikacija "Beyond words", nastala kao rezultat istraživačkog rada koji su kroz Ured rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini podržali UNDP i UNHCR.
1 of 5
Saopštenje za medije
11 novembar 2022
Jačanje službi zaštite i spašavanja u lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine
„DRAS platforma je od izuzetne važnosti za održivi razvoj naše zajednice i BiH. Ističem jednostavnost korištenja ove platforme, tako da svaki sugrađanin može pogledati interaktivnu kartu i informisati se na vrijeme o opasnostima od npr. klizišta za njihove kuće, poslovne prostore, škole, bolnice te shodno tome reagovati i zaštiti se koliko je moguće, “ objašnjava Elmedin Mehadžić Koordinator DRR platforme u Bihaću.
Obuka ima za cilj unaprijeđenje vještina kao i mehanizama djelovanja koji omogućavaju lokalnim zajednicama u BiH korištenje naučnih analiza i informacija o ranjivosti prilikom procjene rizika od katastrofa, te kvalitetno planiranje preventivnih mjera i projekata iz oblasti smanjenja rizika od katastrofa koji trebaju biti uključeni u strateške razvojne dokumente.
„U narednom periodu planiramo dodatno unapređenje DRAS-a, uključujući strateške informacije i analize definisane prema potrebama lokalnih zajednica i viših nivoa vlasti. Pozivamo sve građane da još danas provjere na DRAS platformi da li žive u rizičnim područjima. Znanjem se možemo na vrijeme zaštititi i pripremiti, te spasiti živote, imovinu, i zajedno graditi održivost BiH,“ izjavio je Vedran Ibrulj, UNDP Koordinator projekta za smanjenje rizika od katastrofa.
Online Sistem analize rizika od nepogoda (DRAS) pruža informacije o izloženosti poplavama, klizištima, zemljotresima i lokacijama minsko sumnjivih površina u lokalnim zajednicama koje su dio Zajedničkog programa.
„Smanjenje negativnih posljedica izazvanih katastrofama je moguće samo ukoliko se djelovanje fokusira na preventivu i upravljanje rizicima od katastrofa, i ovaj pristup treba biti integralni dio razvojne perspektive zemlje. DRAS je jedan od alata koji pruža podršku nadležnim institucijama u analizi rizika, a istovremeno osigurava i potrebni nivo transparentnosti prema stanovništvo u partnerskim lokalnim zajednicama. Veoma je važno da se DRAS razvija na način da odgovori potrebama institucija, te da se efikasno integriše u upravnu strukturu u zemlji“ ističe Boško Kenjić, Viši programski službenik pri Švicarskoj ambasadi u BiH.
Donosiocima odluka i stanovnicima Bosne i Hercegovine DRAS platforma omogućava nesmetan pristup podacima o mogućim opasnostima, a s ciljem povećanja svijesti o rizicima i prevenciji katastrofa, a sastoji od tri modula — modul 1 je dostupan javnosti, a 2 i 3 lokalnim vlastima u skladu sa korisničkim pravima. Sistemu se može pristupiti putem stranice: www.drasinfo.org.
Zajednički program „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“, u vrijednosti od 7,1 miliona KM finansiraju Vlada Švicarske i Ujedinjene nacije (UN), a provode UN agencije: UNDP , UNICEF, UNESCO, UNFPA i FAO. Cilj zajedničkog programa je rješavanje ključnih prioriteta u oblasti smanjenja rizika od katastrofa (DRR) koje su utvrdile lokalne vlasti i različiti akteri u različitim sektorima: zaštita i spašavanje, obrazovanje, socijalna i dječja zaštita, zdravlje i poljoprivreda. Program stavlja poseban naglasak na poboljšanje lokalnih mehanizama koordinacije u području smanjenja rizika od katastrofa, kao i na afirmaciju procesa strateškog planiranja informiranog rizicima, s naglaskom na najugroženije kategorije stanovništva.
1 of 5
Saopštenje za medije
19 oktobar 2022
Druga Sedmica održivog razvoja u BiH fokusirala se na pametne odluke za održivu budućnost u periodu kriza
Kako bismo se uhvatili u koštac s međusobno povezanim rizicima s kojima se sada suočavamo u BiH, institucije, preduzeća i ljudi u zemlji moraju donijeti pametne odluke koje će otvoriti put za djelotvornu provedbu održive agende u zemlji uz povećanje otpornosti, poboljšanje konkurentnosti i sigurnosti svih, sažetak je poruka koje su se mogle čuti tokom sedmice. S obzirom da je do 2030. godine ostalo sedam godina, fokus Sedmice održivog razvoja 2022 je bio na ubrzanju provedbe Agenda 2030 i Ciljeva održivog razvoja.
„Bosna i Hercegovina je počela ozbiljan rad početkom 2017. godine kada je i formirana radna grupa za implementaciju Ciljeva održivog razvoja. Krenulo se sa lokalizacijom procesa jer bez lokalnih zajednica i njihovog punog učešća u tome i građana na terenu teško može biti uspjeha u implementaciji ciljeva, a shvatili smo i da je ciljeve nemoguće postići do 2030. godine samo od javnih budžeta“, naglasio je ambasador Miloš Prica u ime Vijeća za praćenje realizacije Ciljeva održivog razvoja u BiH.
U okviru prvog događaja „Finansiranje održivog razvoja – vrijeme je za pametne odluke“ predstavljena je Mapa puta za finansiranje Ciljeva održivog razvoja u BiH, modeli finansiranja održivog razvoja i praktični primjeri iz zemalja koje imaju napredne modele finansiranja u oblastima energije, inovacija i zelene ekonomije, kao i važnost optimizacije javne potrošnje kroz rodno odgovorno budžetiranje (GRB). Cilj je bio istaknuti važnost pravodobnog donošenja pametnih odluka i izgradnji održive budućnosti otporne na krize.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, dr Ingrid Macdonald, naglasila je da: “Živimo u sve više međusobno povezanom i međuovisnom svijetu u kojem klimatska kriza i pandemije ne poštuju granice. Samo zajedničkim radom – među zajednicama i državama, možemo se suočiti s ovim izazovima. Ipak, imamo i nove mogućnosti s financijskim, digitalnim i komunikacijskim sistemima koji se brzo razvijaju. Sedmica ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini pruža platformu za podizanje svijesti i stvaranje novih partnerstava u prilog Agendi 2030 – za ljude, njihovo zdravlje, prosperitet, obrazovanje, okoliš, jednakost i opću kvalitetu života. Ova sedmica je prilika za razmjenu ideja i ulaganje u radnje za promocije održive, uključive i otporne budućnosti za sve. Također se želimo zahvaliti našim partnerima, Ambasadi Švedske u BiH, na kontinuiranoj podršci implementaciji SDG-a u BiH. Prešli smo dug put, ali imamo manje od deset godina da postignemo ciljeve na koje smo se obvezali 2015. Sada je vrijeme za pametne odluke.”
Na okruglom stolu o Globalnom sporazumu za migracije (GCM) diskutovalo se o implementaciji GCM-a i mogućnostima koje migracije pružaju za napredak održivog razvoja, kako za zemlje porijekla, tako i za zemlje odredišta. GCM je prvi međuvladin sporazum koji na holistički i sveobuhvatan način pokriva sve dimenzije međunarodne migracije.
SDG Vijeće u BiH organizovalo je sesiju u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave (JLS) iz sarajevske regije kako bi razgovarali o procesu implementacije Agende 2030, prioritetima i izazovima u sarajevskoj regiji. Gradska uprava Sarajeva je osnovala posebnu gradsku službu koja će se aktivno baviti pitanjima održive urbane mobilnosti, održivog razvoja u kreativnoj industriji, kompletne urbane transformacije grada i drugim oblastima koji doprinose održivom razvoju. Ujedno, SDG Vijeće je sa Visokim komesarijatom UN-a za ljudska prava (OHCHR) organizovalo webinar o značaju učešća civilnog društva u pripremi ključnih dokumenata, uključujući Dobrovoljni pregled (VNR).
„Švedska je snažan zagovornik globalne provedbe Agende 2030. i ostajemo pouzdan partner zajedno sa zemljama širom svijeta. U Bosni i Hercegovini sretni smo što možemo surađivati s agencijama UN-a, kao i lokalnim vlastima, kako bismo podržali razvoj Okvira za implementaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH. Vrijedno je napomenuti da Ciljevi održivog razvoja funkcioniraju, a podrška Švedske uključuje transformaciju cijelog sistema koja uključuje više područja kao što su energetska učinkovitost, ravnopravnost spolova i smanjenje siromaštva, a sve zajedno u izgradnji održive budućnosti koju građani Bosne i Hercegovine zaslužuju i mi se nadamo nastavku naše saradnje. Ovo je izvrsna prilika za nas da dobro sagledamo što možemo učiniti u ovih preostalih 7 godina s pravim finansiranjem i pametnim odabirom“, kazao je John Skoglund, zamjenik šefa misije Ambasade Švedske u Bosni i Hercegovini.
Zajednička radionica Volontera Ujedinjenih nacija (UNV) i Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), na temu „Doprinos ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja kroz volontiranje u zajednici” okupila je 25 predstavnika, volontera i aktivista organizacija civilnog društva. Kroz uvodnu diskusiju, učesnici su podijelili vlastita iskustva volontiranja i osvrnuli se na motive za volonterizam, te su razgovarali o doprinosu volonterizma za unapređenje kvalitete života u lokalnoj zajednici.
U sklopu tri tematska SDG događaja razgovaralo se o: i) ključnim pitanjima vezanim za socijalnu zaštitu kao i unapređenje sistema socijalne zaštite u BiH, ii) iskustvima i potrebama kako bi se dostigao SDG broj 4 - Kvalitetno obrazovanje, s posebnim fokusom na digitalnu transformaciju obrazovanja, te iii) obrazovanju o zdravim životnim stilovima kako bi se omogućilo mladima da štite i da se zalažu za svoje zdravlje, blagostanje i dostojanstvo.
Ministry of Programming je organizovao radionicu s SDG mentorima na kojoj su zajedno sa ovogodišnjim dobitnicima Nagrade za biznis lidere održivog razvoja napisali koja će obećanja vezana za održivi razvoj ispuniti do 2023. godine. Tvornica Cementa Kakanj je bila domaćin mentorske sesije na kojoj su podjelili uvide u svoju viziju procesa dekarbonizacije i planove za aktivno smanjenje svog ekološkog otiska, kao i kako svrsishodno i kontinuirano doprinose poboljšanju svojih lanaca vrijednosti i razvoju svojih zajednica.
Povodom obilježavanja 13. oktobra Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, održan je okrugli sto „Srednjoročna procjena provedbe Sendai okvira u Bosni i Hercegovini – postignuća i dalji koraci“ na kojem su razmatrani ključni nalazi procjene provedbe Sendai okvira za BiH, a poseban fokus dat je na četiri prioritetna područja djelovanja i potrebna djelovanja u narednom periodu - razumijevanje rizika od katastrofa; jačanje upravljanja rizikom od katastrofa; ulaganje u smanjenje rizika od katastrofa radi povećanja otpornosti; te jačanje pripravnosti za katastrofe za efikasan odgovor i za unaprijeđenu ponovnu izgradnju prilikom oporavka, sanacije i obnove.
Gradski Odsjek za lokalni ekonomski razvoj i evropske integracije Bijeljine održao je obuku za zaposlenike Gradske uprave na temu lokalizacije i promocije SDG ciljeva gdje su predstavljeni rezultati i realizovani projekti. Nakon obuke, na novom šetalištu, predstavnici Gradske uprave Bijeljina razgovarali su sa građanima o Ciljevima održivog razvoja, te su im kroz savremene tehnologije putem virtelne stvarnosti prikazali virtuelno putovanje do 2030. godine. Svim aktivnostima prisustvovao je ambasador Miloš Prica, Predsjedavajući Savjeta za održivi razvoj BiH, koji je istakao da bez lokalnih zajednica nema implementacije SDG, kao i da je Bijeljina lider u lokalizaciji ciljeva održivog razvoja u BiH, te da predstavlja primjer dobre prakse i u regionu.
Posljednjeg dana organizovana su dva događaja, prvi „Razgovori budućnosti: Cirkularna budućnost u Bosni i Hercegovini i svijetu“ fokusirao se na tranziciju ekonomije prema cirkularnosti, kroz viziju postavljenu u nacrtu Mape puta za cirkularnu ekonomiju za Bosnu i Hercegovinu. Drugi događaj se fokusirao na sveobuhvatno obrazovanje mladih o zdravim životnim stilovima.
„Prelazak na cirkularnu ekonomiju može uspjeti u zemljama koje su u različitim fazama razvoja i koje imaju različite ekonomske profile. BiH ima perspektivu da bude bliže EU, a EU je globalni lider u cirkularnoj ekonomiji. Mapa cirkularne ekonomije za BiH definiše koji ekonomski sektori trebaju biti prioritet u procesu prelaska na zelenu ekonomiju i dobar je temelj za identifikaciju konkretnih načina i resursa koji su potrebni za implementaciju. BiH može postati potpuno cirkularna, ako društvo u cjelini prihvati ovu tranziciju, uključujući i korisnike i proizvođače", rekla je na zatvaranju Sedmice održivog razvoja u BiH Steliana Nedera, rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini.
Agencije Ujedinjenih nacija koje su organizovale događaje u okviru SDG Sedmice 2022 u BiH zasadit će sadnica drveća za sve učesnike sedmice, čime će biti nadoknađene emisije CO2 koje su nastale tokom pripreme i realizacije 15 događaja. Ovoj akciji pridružilo se i privatno preduzeće Mibral čiji su uposlenici organizirali pošumljavanje na Igmanu.
Sedmica održivog razvoja u Bosni i Hercegovini podržana je inicijativom „Prevođenje okvira ciljeva održivog razvoja u BiH u održivi i inkluzivni rast (SDG2BiH)“ koju financira Švedska, a implementira UNDP u partnerstvu s UNICEF-om i UN Women pod općom podrškom Ujedinjenih nacija.
O sedmici SDG-a u Bosni i Hercegovini
Sedmica održivog razvoja u BiH je platforma sa sveobuhvatnim programom podrške Vijeću za praćenje realizacije ciljeva održivog razvoja u BiH, podizanje svijesti i uključivanje ključne publike u rasprave o trenutnim trendovima koji vode ka implementaciji Agende 2030 i unapređenju Ciljeva održivog razvoja u BiH.
Kako bismo svijet učinili sigurnijim i održivijim mjestom za život, što je jedna od prioritetnih zadaća Agende 2030, važno je lokalne politike uskladiti s Ciljevima održivog razvoja kroz partnerstvo lokalnih zajednica i njihovih institucionalnih partnera.
1 of 5
Najnoviji resursi
1 / 11
Resursi
29 april 2022
1 / 11