Poljoprivrednice u Bosni i Hercegovini unapređuju sigurnost hrane

Žene stoje iza velikog dijela proizvodnje hrane u Bosni i Hercegovini. Procjenjuje se da 60–80 posto hrane koja završi na stolovima u Bosni i Hercegovini prođe kroz njihove ruke, ali veliki dio njihovog rada ostaje nevidljiv i nedovoljno cijenjen. Kada doprinos žena ekonomiji nije formalno priznat, one rizikuju da budu isključene iz poljoprivrednih subvencija, mogućnosti finansiranja i ključnih investicija u poljoprivredu. Kako bi se taj jaz prevazišao, UN Women je od kraja 2022. do 2026. sarađivao s relevantnim institucijama na uvođenju rodnih kriterija u javne programe poljoprivrednih grantova, osiguravajući da poljoprivrednice imaju ravnopravan pristup ekonomskim i okolišnim pravima.

Od izolacije do jedne od najvećih farmi u općini Kakanj

Na farmi od sedam hektara iznad Kaknja, u centralnoj Bosni i Hercegovini, Svjetlana Šolbić vodi najveću organsku plasteničku proizvodnju u svojoj općini. Porijeklom iz Sarajeva, preselila se u Kakanj prije 15 godina nakon udaje. Zajedno s mužem kupila je nekoliko manjih parcela zemljišta i postepeno pretvorila farmu u glavni izvor prihoda svoje porodice.

Bez prethodnog iskustva u poljoprivredi, ona i njen suprug su sve učili sami. „Dok sam ja fokusirana na uzgoj povrća, moj suprug se bavi težim poslovima u polju i prodajom naših proizvoda na lokalnim i susjednim pijacama“, kaže Svjetlana.

Svjetlana uzgaja paprike i paradajz u plastenicima, a krompir i pšenicu na otvorenom. Također, ima 15 krava i teladi i razmatra proširenje na uzgoj ovaca. Donedavno je održavala i skoro 30 košnica, ali su dvije oštre zime i napad medvjeda uništili pčelinjak.

 

Udaljenost farme je i prednost i izazov. Ona pruža idealne uslove za organsku proizvodnju, daleko od zagađenja i intenzivne poljoprivrede. Međutim, izolacija je značila i ograničen pristup informacijama o javnim poljoprivrednim grantovima.

„Godinama je ta izolacija značila ograničen pristup informacijama o subvencijama“, objašnjava Svjetlana Šolbić.

Skromne investicije, velike promjene za poljoprivrednice

Kroz program „Žene pokretačice razvoja u poljoprivrednim i ruralnim sredinama”, koji je finansirala Švedska, UN Women i Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a sarađivali su sa entitetskim ministarstvima kako bi uveli rodno osjetljive kriterije u javne programe poljoprivrednih grantova. Te promjene osigurale su da kriteriji i bodovanja bolje odražavaju realnosti s kojima se suočavaju poljoprivrednice.

Program je također ojačao saradnju s općinskim poljoprivrednim odjelima, poboljšavajući informisanje poljoprivrednica u udaljenim zajednicama.

U tom smislu, Svjetlana Šolbić jedna je od poljoprivrednica koje su dobile javni grant koji joj je pomogao da proširi i unaprijedi svoju farmu. Zahvaljujući finansijskoj podršci, nabavila je tri rezervoara od 10.000 litara navodnjavanje tokom sušnih perioda, električnu ogradu na solarno napajanje za zaštitu zemlje od divljih životinja i unaprijeđene sisteme za napajanje stoke. „Ove investicije će nam pomoći da zaštitimo našu proizvodnju od štete koju prouzrokuje divljač i ojačamo našu otpornost. One nam omogućavaju da planiramo, a ne samo da reagujemo na probleme“, kaže Svjetlana.

„Kao dio dizajna programa, monitoring posjete su se obavljale čak i za manje grantove, iznose koji inače ne bi zahtijevali terensku verifikaciju. Predstavnici ministarstava kasnije su istakli da su posjete farmama pružile dragocjen uvid u to kako i skromne investicije mogu donijeti značajna poboljšanja za domaćinstva i ruralne zajednice“, kaže Šemsa Alić, koordinatorica programa za ekonomsko osnaživanje žena pri UN Womenu u Bosni i Hercegovini.

U okviru revidiranih programa subvencija, 56 poljoprivrednica širom zemlje dobilo je oko 270.000 USD javnih investicionih grantova, u iznosima od 2.700 do 5.400 USD, prema podacima UN Womena.

Ovi grantovi su podržali ulaganja poput sistema za navodnjavanje, modernizacije plastenika, infrastrukture za stoku i druge opreme koja povećava produktivnost i otpornost na klimatske promjene.

Kroz sastanke organizirane u sklopu programa, Svjetlana Šolbić je po prvi put upoznala druge žene poljoprivrednice iz Kaknja i susjednih sela i od tada je pozvana da se pridruži lokalnom udruženju žena.

Njena farma je bila uključena i u terensku posjetu lokalnog rukovodstva. Tokom posjete, načelnik Kaknja je uočio izazove s telekomunikacijama i obavezao se da će pokrenuti pitanje prema telekom operaterima.

Kako Bosna i Hercegovina radi na jačanju poljoprivrednog sektora usljed klimatskih pritisaka, poboljšanje pristupa ruralnih žena javnom poljoprivrednom finansiranju doprinosi ekonomskoj stabilnosti i otpornosti ruralnih zajednica.

Za Svjetlanu Šolbić, napredak više nije samo oprema — radi se o boljoj informisanosti, povezanosti s institucijama i drugim ženama koje dijele iste izazove i nade. „Ovo je težak posao“, kaže ona, “ali daje mi moju nezavisnost.“