Vjerski službenici ujedinjeni protiv šutnje

Krajem 2025. godine u Varešu je održan susret žena i vjerskih službenika iz različitih zajednica kako bi razgovarali o osjetljivoj, ali važnoj temi — kako pružiti bolju podršku osobama koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, posebno u suočavanju sa stigmom koja ih i dalje prati.

Tri decenije nakon rata, mnogi preživjeli i dalje se suočavaju s osudom, šutnjom i društvenom isključenošću. Istraživanje koje je 2016. godine proveo Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) u Bosni i Hercegovini pokazuje da preživjele osobe — najčešće žene, ali i muškarci — i danas žive s posljedicama društvene osude, marginalizacije i osjećaja srama. Takvi stavovi produbljuju osjećaj izolacije i često obeshrabruju preživjele da govore o svojim iskustvima ili potraže podršku.

Promjena ovakvog okruženja zahtijeva više od formalnih politika i obaveza — ona podrazumijeva i aktivno uključivanje samih zajednica, posebno onih aktera čiji glas nosi povjerenje i uticaj.

Među njima su i vjerski lideri.

Prepoznajući njihovu ulogu u oblikovanju stavova u zajednici, vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini već su poduzele određene korake kako bi se suprotstavile stigmi. Još 2017. godine, uz podršku UNFPA, Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine usvojilo je Deklaraciju kojom se osuđuje stigmatizacija osoba koje su preživjele seksualno nasilje povezano s ratom, naglašavajući odgovornost vjerskih zajednica da budu prostor prihvatanja, a ne osude.

Ipak, kako su istakli učesnici u Varešu, stigma se često održava kroz svakodnevne stavove i odnose među ljudima — upravo tamo gdje se uvjerenja formiraju i gdje se mogu postepeno mijenjati.

Upravo u tom kontekstu organizovan je razgovor u Varešu, u okviru jedne od inicijativa Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF) — „Žene vode put ka miru i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, koju zajednički provode UN Women, UNFPA i IOM u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Kroz ovu inicijativu lokalni akteri se ohrabruju da pokreću dijalog o pitanjima o kojima je često teško govoriti, ali koja su ključna za izgradnju inkluzivnijih i otpornijih zajednica.

Za mnoge učesnike i učesnice, samo okupljanje i razgovor o ovim temama predstavljali su važan prvi korak, jer su otvorili prostor za razgovore koji se rijetko vode javno.

Jedan od učesnika, fra Mirko Majdančić, župnik Župe Brestovsko, naglasio je da uloga vjerskih lidera nije da nameću rješenja, već da pomažu ponovnom povezivanju ljudi unutar zajednica.

„Zadaća vjerskih službenika jeste da grade mostove, jačaju zajednicu i stvaraju veze među ljudima.“

Istakao je da vjerske zajednice imaju važnu ulogu jer mnogi ljudi svoj identitet i osjećaj pripadnosti vežu upravo za njih. Istovremeno je ukazao i na ograničenja tog uticaja. Suočavanje sa stigmom — posebno kada je riječ o seksualnom nasilju povezanom s ratom — spor je proces koji zahtijeva strpljenje i ustrajnost.

Fra Mirko naglašava da empatija mora biti polazna tačka:

„Ako želimo pomoći, toj osobi moramo pristupiti kao da nam je sestra, majka ili dijete.“

Za Ramiza ef. Zubaču, glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice u Varešu, ova diskusija je također ukazala na posebnu odgovornost vjerskih lidera kao osoba kojima se zajednica obraća s povjerenjem. Prema njegovim riječima, vjera može imati konstruktivnu ulogu kada služi kao izvor podrške, a ne osude.

„Vjera treba biti izvor snage i ohrabrenja da pomognemo i zaštitimo one koji su preživjeli nasilje.“

Kroz propovijedi, savjetovanje i svakodnevni rad s ljudima, vjerski lideri mogu uticati na način na koji zajednice reaguju — bilo da učvršćuju stigmu ili pomažu njenom prevazilaženju.

Susret u Varešu dio je šireg niza lokalnih dijaloga koji se provode uz podršku ove inicijative Fonda za izgradnju mira, s ciljem podsticanja otvorenih razgovora o temama o kojima je često teško govoriti.

Okupljanjem vjerskih lidera, žena i predstavnika zajednica, ovakvi susreti doprinose razbijanju šutnje o ratnom seksualnom nasilju te jačanju razumijevanja i solidarnosti prema preživjelima.

Kako su istakli učesnici u Varešu, stvarne promjene počinju onda kada same zajednice preuzmu aktivnu ulogu u suočavanju s teškim naslijeđem prošlosti i stvaranju prostora za dostojanstvo i podršku.