Heroine među nama: Žene vjerske liderice u podršci preživjelima i miru u Bosni i Hercegovini

U maloj sali u Varešu, žene vjerske liderice iz različitih lokalnih zajednica okupile su se za istim stolom kako bi govorile o onome o čemu se dugo šuti: ličnim pričama osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, traumama koje nisu prestale završetkom sukoba prije trideset godina, te o snazi koja se rađa tek kada se njihova svjedočanstva prepoznaju i kada se o njima otvoreno govori. 

Prema Izvještaju generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, detaljnoj studiji o svim oblicima nasilja nad ženama, procjenjuje se da je oko 20.000 žena i muškaraca silovano ili seksualno zlostavljano tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, ostavljajući duboke i trajne posljedice ne samo na pojedince, već i na društveno tkivo čitavih zajednica.

Tri decenije kasnije, stigma prema osobama koje su preživjele seksualno nasilje i dalje predstavlja ozbiljan društveni izazov. Studija UNFPA-e „Stigmatizacija osoba koje su preživjele seksualno nasilje u konfliktu u Bosni i Hercegovini“ iz 2015. godine pokazuje da osobe koje su preživjele seksualno nasilje, najčešće žene ali i muškarci, i dalje žive s osudom, marginalizacijom i dubokim osjećajem srama. Ove okolnosti često obeshrabruju preživjele da govore o onome što su doživjeli ili da potraže podršku, čime se produbljuju obrasci isključenosti, slabi međusobno povjerenje i otežava izgradnja mirnog suživota.

Suočavanje s traumom 

Kao odgovor na dugotrajne obrasce šutnje i isključenosti, inicijativa Fonda generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (PBF) „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“ aktivno je uključila žene vjerske liderice različitih konfesija i lokalnih zajednica širom zemlje, prepoznajući njihovu jedinstvenu ulogu kao pouzdanih glasova u lokalnim sredinama, onih koji mogu otvoriti dijalog, doprinijeti razgradnji stigme i mijenjati narative koji narušavaju društvenu koheziju.

Kroz oslanjanje na vjersko liderstvo i pristupe usmjerene na preživjele, inicijativa jača društvenu koheziju na lokalnom nivou, pomažući zajednicama da obnavljaju odnose zasnovane na dostojanstvu, empatiji i međusobnom poštovanju.

„Danas smo otvorili dijalog kakav se u malim sredinama rijetko dešava. Mnogo se govori o ratu, ali ne na ovaj način, licem u lice, među ljudima koji se poznaju i žive jedni pored drugih.“ kaže Saudina Beganović, koordinatorica Odjela za brak i porodicu Medžlisa Islamske zajednice Vareš. 

Za nju, snaga ovih susreta leži u hrabrosti žena koje odluče svjedočiti o tome unutar vlastitih zajednica.

„Te žene su heroine među nama. Njihova svjedočanstva su zapis koji ostaje, u nadi da niko više nikada neće doživjeti takvu vrstu nasilja.“ dodaje Saudina.

Vjera kao utočište i odgovornost

Slična razmišljanja podijeljena su i tokom susreta žena vjerskih liderica u Banjoj Luci. Stojana Valan, teologinja i vjeroučiteljica Pravoslavne crkve, istakla je da su glasovi žena unutar vjerskih zajednica od ključne važnosti za razbijanje šutnje i sprečavanje normalizacije nasilja.

„Vrlo je bitno da se čuje ženski glas, posebno iz religijskih zajednica, kada govorimo o sprečavanju i zaustavljanju nasilja. Nasilje koje je počelo u ratu ne možemo reći da je završeno.“

Osvrnula se i na jedan od najtežih tereta koji preživjeli nose, moralnu stigmatizaciju.

„Moramo raditi na tome da se jasno kaže, seksualno nasilje nema nikakve veze sa seksualnim moralom. To je nasilje i nešto što je apsolutno nedopustivo u bilo kakvom kontekstu.“

Međureligijski dijalog kao temelj društva

Na dijalogu održanom u Sarajevu, sestra Marija Blanka Ruža Jeličić iz Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog podsjetila je da vjerske zajednice imaju važnu društvenu ulogu koja nadilazi isključivo duhovnu brigu.

„Ovo nije samo međureligijski susret. Ovo je susret cijelog čovječanstva, muškog i ženskog. Naši civilni zakoni često imaju svoje temelje u religijskim vrijednostima i zato je važno da svako od nas, u svojoj zajednici, bude odgovoran i plodonosan član društva.“ 

Žene kao graditeljice mira

Tokom susreta u Sarajevu, učesnice su dale i ključne doprinose izradi zajedničkog dokumenta „Inicijativa: Vjernice u izgradnji mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, utemeljenog na Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti.

Inicijativa koja povezuje žene pogođene ratom i žene vjerske liderice proizlazi iz Agende Žene, mir i sigurnost, koja naglašava da žene nisu samo žrtve sukoba, već i aktivne akterke mira. Iako su rijetko uključene u formalne mirovne procese, žene već decenijama grade mir na lokalnom nivou, kroz porodice, zajednice i mreže međusobne podrške.

Mir se gradi dijalogom

Dijalozi održani u Varešu, Banjoj Luci i Sarajevu dio su šireg niza lokalnih inicijativa širom Bosne i Hercegovine. Povezujući žene različitih vjera i generacija, ovi susreti stvaraju prostor za povjerenje, iscjeljenje i nove narative dostojanstva, odgovornosti i mirnog suživota. Svaki od njih podsjeća da je mir proces koji se mora graditi i obnavljati svakog dana. 

„Dijalog se ne smije samo otvoriti, on se mora graditi. Bez povjerenja i istine nema budućnosti.“ poručuje Saudina Beganović. 

Trideset godina nakon rata, žene, kroz solidarnost i zajedničko djelovanje, postaju jedan od najsnažnijih temelja održivog mira u Bosni i Hercegovini.

Ova aktivnost dio je šireg napora za institucionalizaciju pristupa usmjerenih na preživjele, kroz partnerstva s teološkim fakultetima, koju predvodi UNFPA u BiH, u okviru programa „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, a koji zajednički provode s UN Women i IOM-om, u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, s ciljem osnaživanja budućih vjerskih lidera i liderica da odgovore na nasilje na načine koji odgovaraju potrebama njihovih zajednica i doprinose trajnom miru.