Lokalne promjene za ravnopravnost - žene koje mijenjaju načine na koje zajednice planiraju svoj razvoj
U Trebinju, Sarajevu i Tešnju, žene iz lokalnih uprava pokazuju kako rodno odgovorno budžetiranje doprinosi pravednijem razvoju za sve.
Rodno odgovorno budžetiranje možda zvuči kao još jedan tehnički izraz, ali u stvarnosti ima veoma konkretno značenje – da javni novac koji zajednice troše uzima u obzir različite potrebe žena i muškaraca, djece i starijih, onih koji imaju i onih koji nemaju jednak pristup uslugama i mogućnostima. U praksi to znači da budžeti nisu neutralni, već pravedniji i osjetljiviji na stvarne razlike u iskustvima ljudi.
Prilikom planiranja budžeta, tradicionalni pristup često zanemaruje činjenicu da različite grupe građana/ki imaju različite potrebe i izazove. Žene možda trebaju dodatnu podršku u preduzetništvu, stariji građani/ke specifične usluge zdravstvene skrbi, a mladi roditelji pristupačnu brigu o djeci. Rodno odgovorno budžetiranje prepoznaje ove razlike i nastoji da sredstva budu raspoređena na način koji i muškarcima i ženama pruža najbolje mogućnosti, jer budžeti trebaju biti namijenjeni svim građanima/kama i prilagođeni njihovim potrebama.
Projekat „Transformativno finansiranje za rodnu ravnopravnost na Zapadnom Balkanu“, koji je od 2020. do 2025. u BiH implementirao UN Women uz podršku Švedske, omogućio je lokalnim zajednicama i institucijama da naprave prve konkretne korake u ovom pravcu. U Trebinju, Sarajevu i Tešnju žene na rukovodećim pozicijama u svojim lokalnim zajednicama govore o tome šta su ove promjene donijele njihovim institucijama i kako su otvorile prostor za dalji razvoj.
Trebinje: Od teorije do prakse
U Trebinju, vršiteljica dužnosti načelnice Odjeljenja za kulturu, Slađana Skočajić, kaže kako su se kroz projekat upoznali s praktičnim alatima koji su im pomogli da rodnu ravnopravnost uključe u svakodnevno planiranje. „Imali smo sreću da živimo u prilično otvorenoj zajednici gdje žene imaju priliku da se iskažu, ali dragocjeno nam je bilo naučiti kako i formalno definisati prostor za njihovo aktivnije uključivanje u privredne tokove, ohrabriti ih kao preduzetnice i javne radnice“, ističe ona.
Treninzi su, dodaje, bili posebno korisni jer su uz postupak odmah pokazivali i rezultate tih aktivnosti i uticaj na opštu klimu u zajednici. Gradska uprava već pokazuje visok stepen rodne ravnoteže na rukovodećim pozicijama, što je stvorilo dobru osnovu za dalje promjene.
Konkretni rezultati nisu izostali. Grad Trebinje je u oktobru 2023. usvojio Akcioni gender plan, dok nova verzija dokumenta čeka usvajanje u septembru ove godine. „Smatramo da je Gender akcioni plan osnova i za rodno odgovorno budžetiranje. Plan nam je da se kao društveno odgovorna zajednica ove godine oprobamo i u konkretizaciji rodno odgovornog budžetiranja“, dodaje Skočajić, naglašavajući da u njenom odjeljenju, koje već dvije godine praktikuje programsko budžetiranje, postoje dobri preduslovi za integraciju rodno osjetljive komponente.
Sarajevo: Sistemska rješenja
Za Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo, projekat je bio prilika da se unaprijedi vidljivost rodno odgovornih projekata u budžetu i poboljša razumijevanje rodno odgovornih budžetskih stavki. Amina Moćević, pomoćnica ministra za budžet i fiskalni sistem, pojašnjava da su edukacije za uposlenike/ce Ministarstva i budžetske korisnike bile ključne za jačanje kapaciteta. „Ove edukacije su doprinijele boljem razumijevanju i boljem rodno odgovornom budžetiranju“, kaže ona, dodajući da su rodno odgovorno budžetiranje već uključili u Budžet za 2024. godinu.
Posebno ističe sistemska rješenja koja su uspostavljena kroz projekat. Značajan je i softverski integracijski interface, u vrijednosti od 150.000 KM. “Realizacijom projekta uspostave softverskog integracijskog interfacea stvorene su dobre pretpostavke za targetiranje rodno odgovornih pozicija i projekata u budžetu u budućnosti”, objašnjava Moćević. Rodno odgovorno budžetiranje je uključeno u budžetske instrukcije za period 2026-2028, što osigurava kontinuitet i održivost procesa.
Ipak, Moćević podsjeća da su ovakvi procesi dugoročni i zahtijevaju stalnu edukaciju jer promjena kulture u instituciji traje dugo i konstantni vanjski uticaji i promjene zahtijevaju dosljednost.
Tešanj: Nova perspektiva
Prema riječima Almire Prnjavorac iz Službe za katastar, urbanizam i imovinsko-pravne poslove, te predsjednice Tima za izradu LGAP-a (Lokalni gender akcioni plan) Općine Tešanj, koja je zadužena za njegovo praćenje i realizaciju: „Učešće u ovom projektu za nas je bilo važno jer je otvorilo prostor da se budžetski procesi sagledaju iz jedne nove, inkluzivnije perspektive.“
Kao najvažniji korak Almira vidi analizu postojećih budžetskih programa kako bi se razumjelo koliko već sada uzimaju u obzir potrebe žena i muškaraca. Uslijedile su edukacije i radionice za službenike/ce, kao i revizija Odluke o izvršenju budžeta. Multidisciplinarni tim Općine Tešanj dao je značajan doprinos aktivnostima, a njegovi članovi/ce su uključeni i u protokole za postupanje u slučajevima nasilja.
„Posebno bih izdvojila povećanje svijesti među službenicima i ustanovama o važnosti rodne ravnopravnosti", ističe Prnjavorac, dodajući da je dobra saradnja s Multidisciplinarnim timom pokazala kako različiti sektori mogu raditi zajedno na promociji rodne ravnopravnosti. Prema njenoj procjeni, institucionalizacija praksi kroz interne akte i kontinuirane edukacije ostaju prioritet za dalji rad.
Centar Sarajevo: Primjer jednakih mogućnosti
U Općini Centar Sarajevo, kako kaže Amra Hašimbegović-Vučković, pomoćnica općinskog načelnika za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, projekat je pomogao da postojeće prakse budu dodatno unaprijeđene i sistematizovane. „Naša nastojanja su bila da pri planiranju budžeta sredstva budu ravnomjerno raspoređena, te da se koriguju određeni rodni stereotipi koji vladaju u našem društvu, što smo u velikoj mjeri i postigli", ističe ona.
Kroz projekat su integrisani principi rodne ravnopravnosti u pravilnike i u Odluku o izvršenju budžeta, a službenici/e su prošli edukacije o osnovnim pojmovima rodne ravnopravnosti. Općina je uvela inovativni Vodič prava i usluga s QR kodovima koji omogućava građanima/kama da preuzmu zahtjeve direktno sa svojih telefona. Također vode rodnu statistiku, što im omogućava da prate napredak i prilagode svoje politike.
Posebno su ponosni što su prepoznati kao odgovorni akter u okviru globalne kampanje UN Women „Generacija za ravnopravnost“ - prva su lokalna zajednica u Kantonu Sarajevo koja je dobila ovo priznanje. „Veoma je važno što smo unaprijedili institucionalnu implementaciju kada je ravnopravnost spolova u pitanju jer je to od velike važnosti za inkluzivni razvoj zajednice“, dodaje Hašimbegović-Vučković.
Zajedničke preporuke
Iskustva iz ovih zajednica pokazuju da su osnovne preporuke za budućnost vrlo slične i međusobno povezane. Potrebno je institucionalizirati rodno odgovorno budžetiranje kroz interne akte i smjernice koje bi obavezale sve sektore da planiraju i izvještavaju uzimajući u obzir rodnu perspektivu. Kontinuirane edukacije svih aktera u budžetskom procesu ostaju ključne.
Jednako važno je unaprijediti rodne analize zasnovane na podacima kako bi mjere bile preciznije i efikasnije, kao i jačanje saradnje između lokalnih zajednica, viših nivoa vlasti i civilnog društva. Sve sagovornice naglašavaju da rodno odgovorno budžetiranje nije samo tehnička mjera, već proces koji doprinosi stvaranju pravednijih zajednica.
Iskustva iz Trebinja, Sarajeva, Tešnja pokazuju koliko je važno ulagati u lokalne kapacitete i ljude koji svoj rad posvećuju unapređenju rodne ravnopravnosti. Kada zajednice dobiju alate i znanje, rodna ravnopravnost postaje stvarni dio planiranja i razvoja, a ne samo deklarativni cilj.
Iskustva sugovornica također pokazuju da rodno odgovorno budžetiranje nije samo finansijska ili tehnička mjera - to je proces koji doprinosi stvaranju pravednijih zajednica u kojima svi, bez obzira na spol i rod, imaju jednake mogućnosti i pravo glasa.
Promjene koje počinju lokalno mogu imati dugoročne efekte na cijelo društvo. Budžeti koji prepoznaju stvarne potrebe svih građanki i građana postaju ne samo pravičniji nego i učinkovitiji, a zajednice koje ih usvajaju čine važan korak ka društvu jednakih šansi za sve.