IKT standardi u obrazovnim sistemima u BiH osiguravaju efikasno i kontinuirano učenje za svu djecu jednako

Uslijed zatvaranja škola zbog pandemije COVID-19, platforme za učenje na daljinu postale su ključne za osiguravanje kontinuiteta učenja za sve. Učenici i nastavnici u BiH nisu ostali imuni na izazove koji su proizašli iz prelaska na online modalitet nastave zbog nedostatka adekvatnog pristupa uređajima informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i kvalitetne internetske veze. Takvi izazovi su ih spriječili da nastave učenje i nesmetano sudjeluju u učenju na daljinu i kombiniranom učenju.

Zapanjujuća činjenica jeste da je prekid kontinuiteta učenja uticao na preko 9.700 djece u osnovnim i srednjim školama u BiH, kao i na 523 nastavnika osnovnih i srednjih škola (uključujući TVET) koji nisu imali pristup IK tehnologiji. Štaviše, UNICEF-ov U-report izvještaj je pokazao da je 45% mladih iskusilo probleme u pristupu učenju, kao što je dijeljenje uređaja sa drugim članovima porodice ili nedostatak odgovarajućeg prostora i okruženja za učenje. Studenti iz marginalizovanih grupa, udaljenih ruralnih područja i domaćinstava sa niskim prihodima, kao i studenti sa invaliditetom su u najvećem riziku da budu izostavljeni.

Brzi prelazak na učenje na daljinu uzrokovan pandemijom istakao je trajni digitalni jaz u smislu povezanosti, infrastrukture i digitalnih vještina nastavnika za učenje na daljinu i kombinirano učenje. Decentralizirani obrazovni sistemi u BiH rezultirali su raznolikošću pristupa učenju na daljinu i nedostatkom zajedničkih kriterija kvalitete za e-učenje i zajedničke platforme za e-učenje. Stoga većina upravnih jedinica nije izradila smjernice za e-učenje, a nastavnici nisu prošli odgovarajuću obuku iz ovog područja.

Projekt "Osmislimo obrazovanje ponovo! Kreiranje kvalitetnijeg obrazovanja za djecu tokom i nakon COVID-19 krize” prepoznao je definisanje osnovnih IKT standarda u obrazovanju kao jedan od glavnih preduvjeta u procesu digitalizacije obrazovanja. Imajući to na umu, obrazovne politike trebaju ponuditi standarde obrazovnim institucijama, definirajući preporučenu infrastrukturu za IKT, uključujući opremu, stabilnu i dostupnu internetsku povezanost, kao i potrebne sigurnosne mjere. Ova aktivnost postavila je norme i standarde za kompjutersku opremu i podržanu infrastrukturu u obrazovnim institucijama u BiH. Minimalnim standardima utvrđena je donja granica IKT prihvatljive opreme koja pomaže obrazovnim vlastima u postizanju ciljeva standardizacije IK tehnologije koja će se koristiti u obrazovnim ustanovama svih administrativnih jedinica u BiH.

Agencije UN-a koje implementiraju projekat su formirale radnu grupu sačinjenu od obrazovnih vlasti za rad na definisanju osnovnih IKT standarda u obrazovnim sistemima u BiH. Tokom procesa implementacije, UNICEF i UNESCO su pružili tehničku pomoć radnoj grupi. Ova normativna podrška predviđa dalju pomoć obrazovnim vlastima i institucijama u implementaciji definisanih IKT standarda kroz njihovu inkorporaciju u zakonske akte (pravilnike, strategije, priručnike i sl.) obrazovnih ustanova.

Osim toga, izvršena je i Analiza postojećih elemenata ICT infrastrukture za osnovno, srednje i visoko obrazovanje u svim administrativnim jedinicama BiH, koja je poslužila kao polazna osnova za uvid u trenutno stanje ICT opreme, kao i za poređenje sa definisanim ICT standardima. Analiza je pokazala da 53,29 % osnovnih škola nema stalnu internet vezu, dok 66,04 % nema kompjutersku učionicu.[1] Također, broj obrazovnih institucija u BiH koje se služe pristupačnijim oblicima IK tehnologije u nastavi kao što su Netbook i tablet računari relativno je nizak na svim nivoima obrazovanja. [2]

Definisanje IKT standarda poslužilo je kao preduvjet za obezbijeđenje neophodne IKT opreme i internet konekcija djeci iz ranjivih skupina, uključujući djecu Rome, djecu s poteškoćama u razvoju, djecu iz ruralnih područja i loših socio-ekonomskih uvjeta, kao i učitelje u srednjem strukovnom obrazovanju i na univerzitetskom nivou gdje je pretpostavljeno prisustvo praktičnog učenja.

“Kriza izazvana COVID-19 pandemijom dodatno je produbila nejednakosti i pogoršala već postojeću krizu učenja, jer mnoga djeca, mladi i odrasli nisu imali jednak pristup i mogućnosti za nastavak učenja. Definisanje IKT standarda u obrazovnim sistemima, a zatim osiguravanje da će IKT oprema biti nabavljena u skladu s tim standardima je jedan od ključnih koraka u BiH. Ovo će omogućiti svoj djeci u BiH nastavak učenja i neometano učestvovanje u učenju na daljinu i kombinovanom učenju. Osim povećanja efikasnosti i otpornosti na buduće poremećaje u obrazovnim sistemima, ova aktivnost promoviše i jača jednakost za sve obrazovne institucije u korist svih nastavnika i učenika, nezapostavljajući nikoga.”

Zajednička izjava dr. Rownak Khan, predstavnice UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, gdina. Siniše Šešuma, šefa kancelarije UNESCO-a u Bosni i Hercegovini, i gđe. Lejle Tanović, koordinatorice ILO-a u Bosni i Hercegovini

Osim UNICEF-a i UNESCO-a kao glavnih aktera, nabavka i isporuka IKT opreme i internet konekcija podrazumijeva interakciju i angažman partnera iz privatnog sektora, preciznije kompanije Microsoft, u cilju proširenja i povećanja ukupne efikasnosti implementacije kroz formiranje javno-privatnog partnerstva. Konkretno, Microsoft će vlastima dostaviti „Shape the Future” dokument koji će im omogućiti kupovinu IKT opreme pod povoljnim uslovima.

Potrebno je da Vijeće ministara BiH i svi nadležni organi vlasti u oblasti obrazovanja usvoje dokument, te sinhronizuju IKT opremu za potrebe obrazovnog sektora. Na ovaj način, aktivnost će rezultirati donošenjem dugoročnog rješenja za stabilne i kontinuirane internet konekcije za škole, neophodnog ne samo tokom trajanja pandemije, nego i za generalno unapređenje digitalizacije obrazovnih sistema u BiH.

[1] Analysis of the existing ICT infrastructure elements for primary, secondary and higher education, UNICEF-UNESCO, October 2021

[2] Ibid.

[1] Rapid Needs Assessment- Education, UNICEF BiH, March 2020

[2] Rapid Needs Assessment-Education-Phase II, UNICEF-UNESCO BiH, August 2020