Saopštenje za medije

Klimatska kriza je već nastupila. Kako ubrzati klimatske akcije u Bosni i Hercegovini?

01 oktobar 2021

Osvrt rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i ambasadora Italije i Ujedinjenog Kraljevstva na najnoviji izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama i pitanja otpornosti Bosne i Hercegovine na klimatske promjene.

Fotografija: © UN

Mjesec juli ove godine je bio najtopliji mjesec u historiji mjerenja temperatura. U Sarajevu je 28.7. zabilježen kao najtopliji julski dan ikada, dok je sedmicu kasnije gradić na jugu Sicilije oborio evropski rekord sa temperaturom od 48,8°C. Ovoga ljeta poplave su uništile gradove širom Njemačke, Austrije i Turske, a požari poharali Tursku i Grčku, te nanijeli velike štete u Bosni i Hercegovini.

Klimatska kriza je već nastupila. Ekstremni vremenski događaji su sve češći, dok ozbiljne oscilacije padavina i temperature za vrijeme i izvan godišnjih doba izazivaju poremećaje u brojnim oblastima ekonomske i društvene aktivnosti, kao što smo nedavno svjedočili u Bosni i Hercegovini s neuobičajeno toplim mjesecom februarom.

Najnoviji izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljen u augustu ove godine jasno ističe – „Nedvosmisleno je da je do zagrijavanja atmosfere, okeana i kopna došlo usljed ljudskog djelovanja“.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres je opisao izvještaj IPCC-a kao „crveni alarm uzbune za čovječanstvo“. Izvještaj je snažno upozorenje da se svijet bliži klimatskoj prekretnici brže nego što je predviđeno, te da su neke nastale promjene sada nepovratne.

Poruka je jednostavna: ili nismo čuli ili slušali ranija upozorenja, i sada se čovječanstvo suočava s klimatskom katastrofom. Prema Pariškom sporazumu, potpisanom 2015. godine, svjetski lideri usaglasili su se s mjerama koje bi zadržale globalno zagrijavanje na 1,5°C. Svijet je već na 1,2°C.

U novembru će Ujedinjeno Kraljevstvo biti domaćin COP26 konferencije u Glasgovu odnosno 26. sastanka potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC). Zajedno ćemo insistirati na većim ambicijama svih strana u pogledu smanjenja emisija, pristupa većim sredstvima za „zelena“ finansiranja, finansijskim politikama koje omogućavaju i podstiču zelenu tranziciju i snažnijem fokusu na prilagođavanju i otpornosti na posljedice klimatskih promjena. Plan za zadržavanje na 1,5°C je i dalje dostižan jedino sa ambicioznim opredjeljenjima u svim ovim oblastima.

Klimatska kriza za Bosnu i Hercegovinu će imati pogubne efekte na bogate vodene i šumske resurse, usjeve, proizvodnju hrane i njeno stanovništvo. Usprkos određenom napretku u smanjenju rizika od katastrofa i pripravnosti, svjedoci smo ozbiljnih nedostataka u neposrednom odgovoru na poplave i požare ove godine, zbog čega su mjesta i gradovi često bili prepušteni sami sebi u upravljanju krizom.

Bosna i Hercegovina je bila jedna od prvih zemalja na Zapadnom Balkanu koja je ove godine dostavila nove utvrđene doprinose (NDCs), odnosno obaveze za smanjenje emisija, zakonski propisane Pariškim sporazumom. BiH se obavezala na smanjenje emisija za više od jedne trećine do 2030. godine i gotovo dvije trećine do 2050. godine u odnosu na nivoe emisija iz 1990. Ove obaveze nude okvir za zelena ulaganja i politike koje mogu postaviti društvenu i ekonomsku transformaciju u samo središte oporavka zemlje od pandemije. Riječ je o pozitivnom iskoraku, ali još je mnogo toga što treba učiniti, posebno kada se radi o prelasku sa upotrebe ugljena na druge resurse.

Prelazak na zeleniju ekonomiju predstavlja važnu priliku za otvaranje novih, zelenih radnih mjesta i poboljšanje energetske efikasnosti. Bosna i Hercegovina je u dobroj poziciji za iskorištavanje solarne energije, vjetra i drugih obnovljivih izvora energije jer ove tehnologije postaju dostupnije i povoljnije nego ikada prije, a na mnogim tržištima su već jeftinije od novih ulaganja u ugalj. Privredni subjekti mogu smanjiti svoj ugljični otisak dok istovremeno ostvaruju koristi od povećane produktivnosti i smanjenih troškova. Neki od njih to već i rade.

Što je najvažnije, mladi ljudi u Bosni i Hercegovini su zaokupljeni ovim pitanjem i spremni na djelovanje. Miloš Kovačević i Merima Hrapović, dva predstavnika koje uoči COP-a zemlja šalje na Samit mladih u Italiju na temu Mladi za klimu: pokretanje ambicije, prepuni su ideja o tome kako mladi mogu raditi na očuvanju okoliša, čišćenju gradova i ulica, te smanjenju zagađenja. Taj potencijal treba iskoristiti za zeleniju budućnost.

Nesporno je da ljudsko djelovanje zagrijava svijet neviđenom brzinom. Ipak, ljudsko djelovanje također može spriječiti i ublažiti utjecaj ovih nekontrolisanih promjena, sa prilagođavanjima ekonomije i društva. Svako od nas ima svoju ulogu u borbi za čišći zrak, vodu, tlo i održivu budućnost. Pravi trenutak je sada, jer će sutra biti prekasno.

Tijela/agencije UN-a uključena u ovu inicijativu

RCO
Ured rezidentne koordinatorice

Drugi uključeni u ovu inicijativu

EOI
Embassy of Italy
EOUK
Embassy of United Kingdom

Ciljevi koje podržavamo ovom inicijativom